You are on page 1of 2

Odsek za medijske studije, Novinarski žanrovi 2, Članak, Revitalizacija, I.

Ković

REVITALIZACIJA VELIKOG BAČKOG KANALA

Iako najznačajniji ekološki projekat u Srbiji, izgradnja Centralnog postrojenja za


prečišćavanje otpadnih voda (CPPOV) Velikog bačkog kanala nalazi se na tankoj liniji između
konačne realizacije i potpunog povlačenja uloženih sredstava. Evropska unija je za ovaj projekat
obezbedila sredstva u iznosu od 15,1 milion evra, što trenutno predstavlja najveću investiciju za
jedan ekološki projekat u Srbiji.
- Od samog početka imamo poteškoća sa realizacijom projekta. Propust je u tome što se
trenutno vrši izgradnja postrojenja za pročišćavanje vode dok sam projekat izgradnje linije za
preradu mulja još nije završen. Postoje dva projekta i dve firme koje na jednom objektu rade
sasvim odvojeno, što otežava posao i dodatno poskupljuje nabavke - rekao je Milenko
Radovanov, predstavnik jedinice za implementaciju CPPOV, i dodao da je neophodno ispuniti
bar 50 odsto iskorišćenja kapaciteta od postrojenja kako bi ono imalo minimalnu mogućnost
funkcionisanja.
Projekat izgradnje Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je komponenta
projekta Revitalizacija Velikog bačkog kanala. U te segmente spadaju izgradnja glavnog
kolektora otpadnih voda između Vrbasa i Kule, izgradnja kanalizacione mreže u pet sela opštine
Vrbas, izgradnja CPPOV i na kraju revitalizacija Velikog bačkog kanala. Donacija za projekat
izgradnje CPPOV je odobrila je Evropska unija 2008. godine u vrednosti od 15,1 milion evra, od
čega je odlukom Vlade Republike Srbije od te sume 13 miliona evra namenjeno za izgradnju, a
preostalih 2,1 milion evra za tehničku podršku projekta. Na centralnom postrojenju će se
prečišćavati otpadne vode stanovništva Vrbasa, Kule i svih pet naseljenih mesta opštine Vrbas,
kao i prethodno prečišćene vode industrije.
Neverovatni podaci odeljenja za onkologiju Instituta u Kamenici su to da su Vrbas i
Srbobran predstavnici kardiovaskularnih oboljenja i oko pet vrsta kancerogenih oboljenja u
Srbiji.
- Kanal zagađuje 500000 tona decenijama taloženog mulja, štetni metali, kao i do 2000
patogenih organizama. Skoro je vršeno uzorkovanje od strane jednog doktoranta iz Novog Sada i
očekuju se rezultati na viruse u vodi. To je važno kako bismo znali koliko se iz kanala vrše
migracije patogenih organizama - rekao je Ratko Đurđevac, predsednik Ekološkog pokreta
Vrbasa i objasnio da slab protok vode sputava migraciju, stoga se nada da će osmišljena
tehnologija čišćenja kanala obezbediti bezbedno deponovanje mulja.
Mnogi Vrbašani nisu čuli za taj projekat, ali sudeći po reakcijama građana promena je
preko potrebna:
- Nisam znala za taj projekat, prvi put čujem za njega. Bilo bi dobro kada bi se to
ostvarilo jer ovom gradu nedostaje reka, mesto gde će ljudi uživati i odmarati - rekla je Slađana
Ninković, ali je dodala i to da je dosta skeptična povodom sprovođenja plana u delo.
- Ekološka svest je prisutna kod Vrbašana, ali od svesti do savesti je veliki put i mnogo
njih nije svesno da treba dati i lični doprinos - ističe Đurđevac koji smatra da uz animaciju
građana opština Vrbas, Kula i Crvenka, kao i priključenje poslovnih subjekata postrojenju, ono
može biti završeno za godinu dana, a o kanalu kao mestu za uživanje moći će da se priča i bez
neverice.
Isidora Ković

You might also like