Tehnika kola Slavonski Brod

ZAVRNI RAD

CLOUD COMPUTING ILI USLUGA U

OBLAKU

Josipa Biondi

Slavonski Brod, svibanj, 2016.

 Tehnika kola Slavonski Brod

ZAVRNI RAD

CLOUD COMPUTING ILI USLUGA U

OBLAKU

Uenik: Josipa Biondi

Razred: 4B
Zanimanje: Tehniar za raunalstvo
Mentor: Ivan Matasovi, mag. ing. el.
Sadraj:

1. Uvod ..................................................................................................................... 1
2. Cloud Computing ................................................................................................. 2
2.1. Povijest Cloud Computinga .............................................................................. 3
2.2. Arhitektura Cloud computinga ......................................................................... 3
3. Razvoj i primjena Clouda u modernom poslovanju ............................................. 6
3.1. Modeli Cloud usluga ........................................................................................ 7
3.1.1. Infrastruktura kao usluga ........................................................................... 7
3.1.2. Platforma kao usluga ................................................................................. 7
3.1.3. Softver kao usluga ..................................................................................... 8
3.2. Modeli primjene Clouda ................................................................................... 8
3.2.1. Javni oblak ................................................................................................. 8
3.2.2. Privatni oblak ............................................................................................. 8
3.2.3. Hibridni oblak ............................................................................................ 9
3.3. Cloud u Hrvatskoj ............................................................................................. 9
4. Mogunost primjene ........................................................................................... 10
4.1. Obini korisnici .............................................................................................. 10
4.2. Profesionalni korisnici .................................................................................... 11
5. Popularni Cloud servisi danas ............................................................................ 13
5.1. Mega servis ..................................................................................................... 13
5.2. Google Drive servis ........................................................................................ 14
5.3. OneDrive servis .............................................................................................. 14
5.4. Dropbox servis ................................................................................................ 15
5.5. Box servis ....................................................................................................... 16
6. Sigurnost u Cloud Computingu .......................................................................... 17
7. Budunost Cloud Computinga ........................................................................... 18
8. Zakljuak ............................................................................................................ 19
Literatura ...................................................................................................................... 20
 1. Uvod

Suvremeno poslovanje na domaem, te posebice sve globaliziranijem i dinaminijem

svjetskom tritu, zahtijeva od trgovakih drutava da svakodnevno koriste razliite oblike
elektronikog poslovanja. Prednosti elektronikog poslovanja su brojne, od materijalnih
uteda do vee fleksibilnosti i dinaminosti u poslovanju, to esto biva od presudnog znaaja
posebice manjim trgovakim drutvima.
Jedan od oblika elektronikog poslovanje je i tzv. Cloud computing. Sam pojam
opisuje uporabu raunalne infrastrukture zasnovane na serverima i servisima koji se izvode
putem mree odnosno koji se izvode izvan raunalne infrastrukture samog trgovakog
drutva. Drugim rijeima, Cloud computing raunalnu tehnologiju pretvara u uslugu dostupnu
putem Interneta na zahtjev korisnika. Time se omoguuje pristupanje resursima, softveru i
informacijama tono u trenutku potrebe bez obzira na to gdje se nalazili. Meutim, cloud
computing omoguuje i pristup raunalnoj infrastrukturi putem modela infrastrukture kao
usluge. Zajedno, sve to daje znaajne utede, te moda i vanije, omoguuje trgovakim
drutvima da se usredotoe na svoj temeljni biznis i svoju energiju i resurse usmjere u
razvijanje to konkurentnijeg i inovativnijeg proizvoda ili usluge dok za popratne poslovne
procese umjesto skupe infrastrukture, softvera i obuke koriste usluge koje pruaju
specijalizirani cloud servisi i aplikacije.
Zavrni rad opisuje povijest i razvoj Cloud computinga, znaaj njegove uporabe u
suvremenom poslovanju kao i prednosti koje nudi, te naposljetku uvid u budunost cloud
computinga i njegovog znaaja u narednim godinama.

1
 2. Cloud Computing

Cloud computing je model raunarstva u kojem se usluge postavljaju na Internet, te im

korisnici pristupaju prema odreenim uvjetima. Za svaki posao koji radimo na raunalu,
potrebno je imati instaliranu odgovarajuu aplikaciju. Za sloenije zadatke su nam potrebne
kompleksnije aplikacije to zahtijeva hardverski jae raunalo to dalje iziskuje vie ulaganja
u samo raunalo. Naravno, na tu cijenu se dodaju i cijene licenci za softver koje za sloenije
aplikacije dostiu nekoliko stotina pa i tisua eura. Ukoliko esto putujemo i potrebno je da
imamo pristup svim podacima, onda je jedino rjeenje da sa sobom nosimo eksterni hard disk
ili notebook raunalo. Bit oblaka je da nam vie ne treba klasini softver i hardver. Zahtjev za
hardverom je minimalan. Za rad je dovoljan Smartphone, Tablet, Notebook... ili najjeftiniji
PC. Svojim aplikacijama i dokumentima moemo pristupati s bilo kojeg mjesta koje ima
pristup Internetu i s bilo kojeg ureaja.

Slika 1: Raunalni oblak

Osnovne karakteristike Clouda su usluge na zahtjev, isporuka usluga preko mree,

udruivanje resursa, brza elastinost i neovisnost ureaja i mjesta.

2
 2.1. Povijest Cloud Computinga

Da bismo shvatili kako se razvio sam pojam Cloud computinga moramo se vratiti u
vrijeme kada je u svijetu dominirao telefon. Naime, engleska rije cloud u tehnolokom
smislu oznaava neto to se odvija putem nekakve mree. Tako se za telefonsku mreu znalo
metaforiki rei da je u oblacima. Nakon pojave Interneta ista se metafora poela koristiti i
za Internet mreu. Cloud computing je tako samo produena varijanta ve ukorijenjenog
izraza. No puno vanije je objasniti sam koncept cloud computinga.
Klju je u koritenju tehnologije kao usluge. IBM primjerice definira koncept cloud
computinga kao raunalni model koji prua pristup web-softveru i raunalnim resursima na
zahtjev korisnika. To u praksi znai da korisnik nema potrebu biti upoznat s tehnolokom
infrastrukturom i njenom kontrolom ve samo s koritenjem usluge koju mu omoguava.
Pritom mu je pruena podrka i esto se samo koritenje svodi na input podataka i itanje
outputa nakon obrade i analize podataka. To uvelike olakava i ubrzava poslovne procese i
omoguuje veliku utedu korisnicima koji vie nemaju velike trokove u nabavci softvera,
opreme i zapoljavanju specijaliziranih IT strunjaka.
Prvo spominjanje koncepta cloud computinga datira u 1960-te godine i povezuje se sa
dvojicom pionira u podruju raunalstva i njihovim idejama o budunosti tog polja. J.C.R.
Licklider, inae kljuna figura u razvoju raunalne znanosti, zamislio je raunalstvo u obliku
globalne mree dok je John McCharty napisao da e Raunalstvo jednog dana biti
organizirano kao javno komunalno dobro. Cloud computing je dakle upravo to, usluga
dostupna javnosti putem globalne mree Interneta.
Nekoliko desetljea kasnije, tonije 1997. godine profesor Ramnath K.Chellappa je
svojim znanstvenim radom doprinio da se slubeno po prvi put definira i akademski upotrijebi
izraz cloud computing izraavajui pritom ideju koju su mnogo prije, u podjednakim
doprinosima, predvidjela dvojica pionira modernog raunalstva.

2.2. Arhitektura Cloud computinga

Arhitektura Cloud computinga odnosi se na razliite komponente koje zajedno

omoguuju funkcioniranje clouda. Moe ih se podijeliti na dva dijela:

Front end
Back end
3
 Ti dijelovi povezani su meusobno preko mree odnosno preko Interneta.

Front end je strana koja je vidljiva klijentu ili korisniku. Sastoji se od suelja i aplikacija koje
su potrebne za pristup cloud computing uslugama, npr. Web preglednik.

Back end se odnosi na sam cloud. Sastoji se od svih sredstava potrebnih za pruanje cloud
computing usluge: ogromnog prostora za pohranu podataka, virtualnih strojeva, sigurnosnih
mehanizama, usluga, modela implementacije, servera itd. Zadaa Back enda je da osigura
sigurnost, kontrolu prometa i protokola te da zaposli protokole koji povezuju umreena
raunala za komunikaciju.

Slika 2: Povezanost Front i Back enda

Centralni server upravlja sustavom, nadgleda promet i korisnike zahtjeve da bi

osigurao da sve funkcionira kako treba. Server zapoljava odreene protokole poznate kao
middleware, koji omoguuju spojenim ureajima meusobnu komunikaciju.
Ovisno o zahtjevima klijenta, prostor za pohranu osigurava davatelj usluge Cloud
Computinga. Ako cloud computing poduzee ima velik broj korisnika, vjerojatno e biti
velika potreba za velikim prostorom za pohranu podataka.

4
 Neka poduzea zahtijevaju stotine ureaja za pohranu podataka. Cloud computing
sustavi posjeduju dva puta veu koliinu mjesta za pohranu podataka od klijenta. To je zato
to se raunala esto kvare. Cloud computing sustav mora raditi kopiju svih korisnikih
informacija i uvati ju na drugim ureajima. Te kopije omoguuju centralnom serveru pristup
rezervnim raunalima za dobivanje podataka koji drugaije ne bi bili dostupni. Kreiranje
kopije podataka u vidu rezervne kopije se naziva redundancija.

Slika 3: Centralni server

5
 3. Razvoj i primjena Clouda u modernom poslovanju

Nakon to je cloud computing postao dijelom definirane terminologije i kako je

Internet dostigao svoju zrelu fazu tako je i IT industrija polako poela shvaati njegove velike
prednosti i mogunosti koje donosi. Velike tvrtke, takoer uvidjevi mnogobrojne prednosti,
su unutar nekoliko godina poele sve vie mijenjati hardver za pristup uslugama putem
oblaka. Privueni u poetku smanjenju trokova kapitala i smanjenjem potrebnog ljudstva
ubrzo su poeli isticati kako im je najvaniji korisni faktor prelaska na cloud poveanje
uinkovitosti. Uinkovitost je kljuna karakteristika uspjenih tvrtki jer ona predstavlja i
poetak i kraj. Ako tvrtka nije uinkovita u onom to radi onda i nema neku previe svijetlu
budunost i kraj je neizbjean.
Posljednje desetljee prologa stoljea poznato je i po tome da je oznailo poetak
informacijskog doba u punom smislu te rijei. Premda je Internet postojao i puno ranije tek je
pojavom i implementacijom World wide weba poetkom 1990-tih postao ono to je danas,
globalna mrea. Tonije globalna mrea podataka i informacija svakakve vrste i namjene.
Nove kompanije poele su nicati preko noi, ne u garaama ve u sveuilinim sobama jer
vie nije bio potreban fiziki prostor da bi se pokrenuo biznis ve samo raunalo i domena.
Tzv. Dot com era je oznaila inflaciju novih kompanija koje su vodili mladi ljudi
obrazovani u vrijeme masovnih medija i ubrzane globalizacije. Takvi ljudi shvatili su da vie
nije bitan fiziki prostor u kojem djeluju ve usluga koju nude. Fiziki prostor zamijenio je
tzv. virtualni. Cloud computing je samo druga faza te ideje. Ideje da se posao moe obavljati
na nain da hardver ili ak softver nisu fiziki prisutni na raunalu na kojem se posao obavlja.
Kao to su novi poduzetnici prije 20 godina odluili zamijeniti trgovine i urede web
stranicama tako danas poduzetnici koriste cloud computing za voenje poslovanja. Princip je
uvijek isti. Smanjenjem trokova se poveava efikasnost i poboljava usluga. To se savreno
slae s injenicom kako je raunalna tehnologija unikatna u tome da istodobno svake godine
biva sve snanija i sofisticiranija, a opet jeftinija i pristupanija. Najnoviji fenomen u tom
putovanju od telefona do danas jesu razliite usluge dostupne putem iroko dostupnih web
servisa i socijalnih mrea. Njihovom pojavom se cijela ta pria o cloud computinga prezentira
i obinom korisniku koji varira od manje zahtjevnog do srednje zahtjevnog. Specifinost
takvih rjeenja je da su besplatna te na taj nain pristupna. Dodue mogunosti i korisnost im
je ograniena no zahtjevniji e se korisnici ionako odmah u startu odluiti za profesionalna

6
rjeenja koja sukladno svojom kompleksnou imaju i svoju cijenu te zahtijevaju i vee
znanje za pravilno koritenje.
Da bi se poblie upoznali s korisnou cloud computinga, moramo ga razvrstati u tri
temeljna usluna modela. Svaki od triju modela ima razliitu namjenu te nudi razliite usluge.

3.1. Modeli Cloud usluga

Infrastruktura kao usluga (engl. Infrastructure-as-a-service-IaaS);

Platforma kao usluga (engl. Platform-as-a-service-PaaS);
Softver kao usluga (engl. Software-as-a-service-SaaS).

3.1.1. Infrastruktura kao usluga

Korisniku je pruena mogunost upravljanja obradom, pohranom, umreavanjem i

drugim osnovnim raunalnim resursima. Korisnik nema nadzor nad infrastrukturom oblaka,
ali ima nadzor nad operacijskim sustavom, pohranom podataka i razvojem aplikacija. Neke od
svjetskih tvrtki koje pruaju Iaas su: Amazon, CSC, IBM, Rackspace i Google.
Na domaem tritu istie se Cloud servis T-HT grupe koja postaje vaan regionalni
faktor u segmentu cloud computinga.

3.1.2. Platforma kao usluga

Korisnik ne moe provjeravati strukturu oblaka niti mreu, sustave pohrane,

operacijske sutave i posluitelje, ali ipak ima nadzor nad razvijenim aplikacijama. Neki od
primjera: Amazon, Microsoft i Google.

7
 3.1.3. Softver kao usluga

Korisniku je omogueno koritenje dostupnih aplikacija koje se nalaze u infrastrukturi

oblaka. Aplikacije su dostupne s razliitih klijentskih ureaja uz pomo klijentskog suelja
(npr. web preglednika). Primjeri: Google Apps, Microsoft Office 365 i Zoho Office.

3.2. Modeli primjene Clouda

Postoje tri osnovna modela primjene raunarstva o oblaku koji su izvedeni na razliite
naine, ovisno o potrebama korisnika:

Javni oblak;
Privatni oblak;
Hibridni oblak.

Uz ova tri osnovna modela postoji jo i zajedniki oblak (engl. Community Cloud) u
kojem nekoliko organizacija dijeli strukturu oblaka. Najee se koristi kada nekoliko
organizacija imaju zajednike potrebe i zahtjeve sigurnosti.

3.2.1. Javni oblak

Javni oblak se nalazi u vlasnitvu tvrtke koja daje u najam usluge. Krajnji korisnik ne
zna gdje je oblak smjeten. Prednost ovog modela je veliina. Primjer usluga koje nudi javni
oblak su pohrana fotografija, e-pota i drutvene mree.

3.2.2. Privatni oblak

Kod privatnog oblaka, infrastruktura je dostupna samo tvrtki koja ju koristi. Povean
je nadzor nad podacima te je mogue samostalno upravljanje strukturom oblaka.

8
 3.2.3. Hibridni oblak

Hibridni oblak je kombinacija privatnog i javnog oblaka. Dio aplikacija nalazi se u

javnom oblaku, a dio u privatnom oblaku tvrtke. Mogue je proiriti privatni oblak s
resursima javnog oblaka.

3.3. Cloud u Hrvatskoj

Prema podacima iz 2013. godine, ukupno cloud trite u Hrvatskoj ostvarilo je promet
od 108,4 milijuna kuna. Oekuje se da e IT trite rasti prosjenom godinjom stopom od 7,1
posto te ostvariti vrijednost od 1,52 milijardi dolara u 2018. godini. to se tie udjela u
potronji u tradicionalni IT te javni, privatni i hibridni oblak, u budunosti e doi do
smanjivanja dominacije udjela tradicionalnog modela isporuke.
Iako u Hrvatskoj recesija nije znaajnije potaknula koritenje cloud usluga, posebno u
segmentu malih i srednjih tvrtki, oekivanja su takva da emo, upravo zbog dobrog omjera
izmeu trokova uvoenja raunalstva u oblaku te efikasnosti, prednosti i odrivosti cloud
modela, tijekom narednih godina biti svjedoci raznovrsne i inovativne cloud ponude i uz to
vezanih marketinkih aktivnosti na hrvatskom informatikom tritu. Usporedbe radi, strani
portali predviaju da e svjetsko cloud trite 2020. godine iznositi 241 milijardu dolara.

9
 4. Mogunost primjene

Mogunost primjene cloud computinga moemo podijeliti na obine korisnike te na

profesionalne korisnike. Cloud computing pomae korisnicima da se sauvaju od poetno
tekih ulaganja u softver i omogui im da se usredotoe na svoju osnovnu djelatnost.
Upotrebom cloud computinga jo se postie poboljanje sigurnosti, poveana mobilnost,
smanjenje operativnih trokova i pojednostavljenje integracije.

4.1. Obini korisnici

Cloud computing je za obine korisnike novi i jeftiniji nain koritenja programskih

rjeenja koji e se unajmljivati prema potrebi. To je poslovni model koji omoguuje vie od
koritenja obine e-pote, poput Gmaila, Windows live hotmaila ili nekog drugog e-maila ili
pretraivaa poput Googlea ili Binga.
Microsoft Office, jedan je od najboljih primjera koritenja uredskih alata
upotrebom cloud computinga. Naime, uredski programi se pokreu u web preglednicima do
kojih se dolazi kao to se dolazi i do mrene stranice: upisom adrese, dok je sama programska
podrka smjetena na posluitelju negdje u internetskom oblaku. Kada se radi o
programskoj podrci tog tipa korisnici je nee morati instalirati na svoje raunalo, nego e joj
pristupati pomou interneta prema potrebi te ju plaati kao uslugu - prema koritenju ili se
pretplatiti na uslugu na neko odreeno vrijeme slino kao to se plaa koritenje/potronja
vode, struje ili drugih komunalnih usluga.

Kada se govori o cloud computingu postoji velika razlika:

Velika glavna raunala su zamijenili podatkovni centri s puno posluitelja koji su
smjeteni po itavoj zemaljskoj kugli,
Klijentski ureaji su danas ili jaka osobna raunala, prijenosna raunala ili pametni
ureaji poput telefona, konzola za igru pa ak i pametnih hladnjaka.

Raunalni oblak u kojem se nalazi programska podrka su zapravo podatkovni centri, a

koritenje aplikacija se svodi na to da s jedne strane postoji veliko glavno raunalo sa svom
programskom logikom, a s druge strane jednostavni terminali.

10
 Prednosti cloud computinga za obine korisnike:
1. Usluga se plaa po koliini potronje tj. koliko se potroi,
2. Korisnicima su dostupne najnovije verzije programa koje koriste,
3. Programska podrka i podatci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup
internetu,
4. Manji trokovi odravanja i nadogradnje programske podrke,
5. Nema trokova direktno vezanih za kupovinu hardvera, licenci za posluiteljske
operativne sustave, baze podataka, servere za elektroniku potu,
6. Nema trokova za instalaciju i konfiguraciju te kasnije odravanje i
7. U uslugu je ukljuena profesionalna antivirusna zatita, a kod pretplate i arhiviranje
podataka.

Nedostatci cloud computinga za obine korisnike:

1. Problem dostupnosti usluga nije uporabljiva ukoliko je veza s Internetom slaba ili ne
postoji,
2. Problem sigurnosti bojaz korisnika da njihovi podaci budu ukradeni ili
zloupotrebljeni te da e biti prislukivana komunikacija od tree strane,
3. Problem ovisnosti o jednom pruatelju programske podrke, tj. usluga (zbog
nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj razmjeni izmeu razliitih
platformi).

4.2. Profesionalni korisnici

Informatikim profesionalcima odnosno profesionalnim korisnicima, cloud computing

takoer olakava posao jer je to nova tehnoloka platforma koja omoguava da se razvojni
inenjeri i programeri koncentriraju na implementaciju poslovne logike, umjesto da
implementiraju infrastrukturu za izvravanje i podrku rada aplikacija. Sustavskim
inenjerima omoguava smanjenje koliine posla pri odravanju platformi za izvravanje
aplikacija

11
 Prednosti cloud computinga za profesionalne informatiare:
1. Dostupnost aplikacija sa svake lokacije koja ima pristup internetu i dovoljnu brzinu
internetske veze. to je vie raunala, dostupnost aplikacija se poveava.

2. Skalabilnost aplikacija (mogunost opsluivanja velikog broja korisnika), podatkovne

centrale koje se nalaze po cijelom svijetu mogu biti jako dobro iskoritene koritenjem
cloud computing platforme, programska podrka se razvija kao da se planira
opsluivati jedan korisnik tako da je vrlo temeljita, a nakon toga infrastruktura
podatkovnog centra i platforme omoguavaju funkcioniranje s vie korisnika, mogua
je kontrola i pravovremena upotreba dodatnih resursa tako da se ne koriste kada nisu
potrebni, time se optimizira cijena koritenja infrastrukture te se moe efikasnije
opsluivati potreban broj korisnika.

3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija auriranje aplikacije se izvrava

samo na jednom mjestu, a prilikom novog koritenja na bilo kojoj lokaciji korisnici
dobivaju najnoviju verziju tako da se uteuje i korisnikovo vrijeme, parametri
konfiguracije aplikacije su prilagodljive svakom korisniku.

4. Stalno praenje rada i odravanje infrastrukture kod uobiajenih tehnologija pohrane

podataka jako puno novca se troi na osiguranje infrastrukture, aplikacija i samih
podataka, upotrebom clouda taj troak se znatno smanjuje, a kvaliteta usluge i
performanse ostaju iste, a u veini sluajeva se i poveavaju.

Nedostatci cloud computinga za profesionalne informatiare:

1. Mora se usvojiti novi nain razvoja aplikacija platforme cloud computinga od
razliitih proizvoaa danas su dosta razliite to zahtijeva poseban nain projektiranja
arhitekture takvih aplikacija.

2. Premjetanje postojeih aplikacija je sloeno.

3. Nedostatak standarda za povezivanje aplikacija razliitih proizvoaa, razmjenu
podataka, premjetanje podataka iz clouda jednog proizvoaa i cloud drugog
proizvoaa.
4. Problem sigurnosti - bojaz da vlasnik cloud ne preuzme korisnikove podatke i
zlouporabi ih.

12
 5. Popularni Cloud servisi danas

Pohrana u cloudu postaje sve popularnija usluga jer korisnici poinju uviati njegov
potencijal i neophodnost. Trenutno se na internetu moe pronai veliki broj usluga za pohranu
podataka u Cloudu koje raznim reklamama nastoje privui to vei broj korisnika, a jedan od
naina svakako je ponuda besplatnog prostora za pohranu u Cloudu.
Treba rei da nisu sve usluge iste. One imaju svoje prednosti i mane koje se odnose na
kapacitet pohrane podataka, cijenu dodatnog prostora za pohranu, integraciju s razliitim
operacijskim sustavima i mobilnim aplikacijama, te sigurnosne mjere za zatitu datoteka.

5.1. Mega servis

Slika 4: Mega

Mega je servis za pohranu podataka na raunalnom oblaku. U vlasnitvu je tvrtke

Mega Ltd. Ovaj servis omoguuje svakom korisniku 50 GB besplatnog prostora za pohranu
podataka. Za dodatan prostor na mjesenoj razini postoje 4 mogunosti:

200 GB 5 dolara
500 10 dolara
2 TB 20 dolara
4 TB 30 dolara

Dostupan je kroz jednostavno web suelje. Omoguen je za iOS, Android i Blackberry

mobilne operativne sustave. Tvrtka se vodi naelima privatnosti stvarajui pritom povjerenje
korisnika.

13
 5.2. Google Drive servis

Slika 5: Google Drive

Google Drive je servis za sinkronizaciju i pohranu podataka na raunalnom oblaku. U

vlasnitvu je tvrtke Google. Google Drive obuhvaa Google Docs, Sheets i Slides, uredski
paket koji omoguuje zajedniko ureivanje dokumenata, proraunskih tablica, prezentacija,
crtea, oblika i jo mnogo toga. Servis nudi korisnicima 15 GB besplatnog prostora za
pohranu. Za dodatan prostor na mjesenoj razini nudi 5 mogunosti:

100 GB 2 dolara
1 TB 10 dolara
10 TB 100 dolara
20 TB 200 dolara
30 TB 300 dolara

Osim na raunalu, Google Disk se koristi na tabletima i pametnim mobitelima.

Google Disk je ifriran pomou SSL1 protokola, istog sigurnosnog protokola koji se koristi na
Gmailu i ostalim Googleovim uslugama.

5.3. OneDrive servis

Slika 6: OneDrive
1
SSL - Secure Sockets Layer
14
 OneDrive je servis za pohranu u oblaku tvrtke Microsoft. Korisnicima je omogueno 5
GB besplatnog prostora za pohranu podataka. Za dodatan prostor na mjesenoj razini nudi:

50 GB 2 dolara
1 TB 7 dolara

Servis koristi vie od 250 milijuna korisnika. Osim na raunalu, OneDrive je

omoguen za iOS i Android.

5.4. Dropbox servis

Slika 7: Dropbox

Dropbox je servis za pohranu u oblaku tvrtke Dropbox Inc. Dostupan je na 19 jezika.

Korisnicima nudi 2 GB besplatnog prostora za pohranu podataka. Za vie prostora,
omoguena je kupnja prostora na mjesenoj razini:

1 TB 10 dolara
Neogranieno 12 dolara

Dropbox koristi SSL sigurnosnu zatitu te AES-256 bitnu enkripciju za pro i poslovne
raune. Osim na raunalu, Dropbox je omoguen za sve operativne sustave i kao aplikacija.

15
 5.5. Box servis

Slika 8: Box

Box je servis za dijeljenje i pohranjivanje podataka. Osnovan je 2005. godine. Nudi tri
vrste rauna ovisno o potrebama korisnika: Personal, Starter, Enterprise, Business. Razliit je
prostor dostupan za pohranu te limit veliine podataka kod odreenih vrsta rauna:
Personal

Za jednog korisnika
Poetnih 10 GB je besplatno, 100 GB dodatno se naplauje 8 dolara/mj.
Limit veliine podataka kod kapaciteta od 10 GB je 250 MB, a kod 100 GB je
5 GB
Starter

Broj korisnika je od 1-10

Kapacitet pohrane podataka je 100 GB
Limit veliine podataka je 2 GB
Business
Za minimalno 3 korisnika
Kapacitet pohrane podataka je 1000 GB
Limit veliine podataka je 5 GB
Enterprise
Namijenjen je poduzeima, a broj korisnika i kapacitet pohrane se definira
prema potrebi korisnika
Limit veliine podataka je 5 GB

Box servis korisnicima prua AES 256-bitnu enkripciju. Umjesto da bude samo
prostor za pohranu podataka, Box servis nudi mogunosti kreiranja dokumenata i nudi
mogunosti ureivanja u emu je slian Google Driveu iako je neto siromaniji. Takoer
mogunost dijeljenja i suradnje izmeu individualnih korisnika i grupe korisnika je velika
inei ga izvedivim za profesionalnu uporabu.

16
 6. Sigurnost u Cloud Computingu

Sigurnost u raunalnom oblaku odnosi se na skup politika, tehnologija i regulacija

razvijenih radi zatite podataka, aplikacija i infrastrukture raunalnog oblaka. Sigurnost se
postie pretvaranjem informacija u oblik neitljiv objektima koji ne sudjeluju u komunikaciji,
npr. kriptografskim algoritmima. Kljuni problem vezan za sigurnost u javnim raunalnim
oblacima predstavlja injenica da se aplikacije i podaci nalaze u javno dostupnom okruenju
koji se dijele s drugim aplikacijama i podacima. Sigurnost se moe promatrati na vie razina:
mrenoj, aplikacijskoj i host razini.
Na mrenoj razini sigurnost u privatnim raunalnim oblacima osigurava se
uobiajenim sigurnosnim tehnikama koje se koriste za zatitu privatnih mrea kao to su
vatrozidi, segmentacija mree, sustavi za detekciju uljeza i sprjeavanje napada i alati za
nadgledanje mree. U javnim raunalnim oblacima potrebne su dodatne tehnike za zatitu.
Potrebno je na mrenoj razini osigurati tajnost i integritet podataka koji se prenose prema
oblaku i s oblaka te uspostaviti pravila pristupa za sva sredstva koja se nalaze na raunalnom
oblaku.
S cloud modelom, tvrtke zapravo gube fiziku sigurnost. Na primjer, javnom oblaku
neka tvrtka A dijeli raunalne resurse s drugim tvrtkama. U takvom dijeljenom bazenu
resursa izvan tvrtke A, tvrtka A nema nikakvo znanje ili kontrolu gdje se ti resursi nalaze i
pokreu. Izloiti vlastite podatke u dijeljenoj okolini s ostalim tvrtkama bi mogla dati vladi
dovoljno dobar razlog da zaplijeni sredstva toj tvrtci A jer je neka druga tvrtka prekrila
zakon.

17
 7. Budunost Cloud Computinga

Tehnologija i informatika promijenile su svijet u zadnjih nekoliko desetljea na nain

da je teko zamisliti doba kada nisu diktirale na nain ivota. Fokus javnosti i struke je dugi
niz godina bio na jaanju tehnoloke moi naih ureaja. Ogroman napredak postignut je u
podruju procesorske snage raunala, kapaciteta hard diskova i snage grafikih kartica. Ono
to je neko bilo rezervirano za profesionalce danas je omogueno svakom entuzijastu ili ak
prosjenom korisniku. Danas svako novo raunalo ima u sebi dovoljno snage da zadovolji
itav niz korisnikih potreba. Pritom je recimo vidljiv golem napredak u prijenosnim
platformama zadnjih pet do deset godina. Meutim napredak hardvera nee biti vjean.
Mooreov zakon postavlja veoma zanimljivo predvianje, a to je da se svake priblino dvije
godine broj tranzistora udvostruava to efektivno znai poveanje hardverske moi. To
predvianje po Intelovim rijeima bila je i jest njihova nit vodilja razvoja proteklih desetljea.
Naravno pitanje koje se ovdje namee jest, do kad? Koliko jo ciklusa udvostruavanja
procesorske snage je mogue dok se ne dostigne granica koja znai ulazak u atomske
udaljenosti izmeu tranzistora? Predvianja su takva da se dostizanje te granice predvia za
2020. godinu. No to to znai za cloud computing? Znai to da se fokus prebacuje s
hardverskog napretka na softverski. Aplikacije, programi te nain interakcije s korisnikom
postaju vaniji od iste hardverske moi. Originalna softverska rjeenja koja na intuitivan,
fleksibilan nain rjeavaju probleme, a pritom se prilagoavaju potrebama korisnika, su u
fokusu kao nikad do sad.
Specifinost Interneta je u tome to omoguava svakoj osobi da se njime koristi na
sebi svojstven nain. Internet je postao sastavni dio modernog ivota i njegov se razvoj moe
usporediti s ukupnim civilizacijskim razvojem, od naina na koji ivimo, uimo i naposljetku
radimo. To dokazuje neprestan rast korisnika iz godine u godinu. Popularnost Interneta je
utemeljena u njegovoj dostupnosti, hardver potreban za povezivanje raunala i ostalih ureaja
s Internetom je veoma jeftin i esto integriran tako da nema potrebe za kupnjom i koritenjem
skupog i monog hardvera. Zbog tako brzog poveanja Internet korisnika zadnjih deset
godina, veliki dio IT industrije je svoj kreativni razvoj fokusirao na Internet aplikacije i
proizvode koji se mogu nuditi putem Interneta. Ulaganje u irokopojasni Internet je
omoguilo poveanu funkcionalnost i prijenos velikih koliina podataka u kratkom vremenu.
Upravo to garantira kontinuirani uspjeh u budunosti cloud computinga.

18
 8. Zakljuak

Cloud computing se ve dokazao kao veoma inovativno rjeenje koje pritom daje
jako dobre rezultate. Pristup koji nudi cloud velikom brzinom osvaja svjetsko trite i ini se
kako taj napredak nee stati. Velika ulaganja koja se provode i jo vea koja su u planu
narednih godina garantiraju da e cloud opstati u budunosti. Ne samo opstati, ve i postati
univerzalni model koji e svaka tvrtka koristiti u manjoj ili veoj mjeri. injenica jest da se
razvoj ne moe zaustaviti i premda postoje odreene prepreke, one e se zasigurno ukloniti ili
barem uvelike umanjiti te time ohrabriti dosadanje skeptike glede clouda. Hrvatsko trite
premda je relativno malo, ipak obeava. Naa pozicija je takva da ne moemo konkurirati
velikim zemljama industrijom, ali zato se moemo profilirati kao zemlja znanja koja se ne
boji usvojiti nove tehnologije i koja koristei nove tehnologije stvara dodatnu vrijednost s
kojom moe konkurirati na sve globaliziranijem tritu. U tom smjeru se kree i razvoj
clouda. On nudi i malim i velikim tvrtkama da na efikasan nain postignu poveanu
konkurentnost i stvore dodatnu vrijednost svojim proizvodima i uslugama. Upravo zbog tog
razloga od clouda se u budunosti oekuju velike stvari.

19
 Literatura

1. Tomac, R. (2013). Tehno-ekonomska analiza usluga zasnovanih na raunarstvu u oblaku.

Diplomski rad. Zagreb: Fakultet elektrotehnike i raunarstva (Sveuilite u Zagrebu)
2. https://onedrive.live.com/about/hr-hr/ (29.04.2016.)
3. https://www.dropbox.com/ (29.04.2016.)
4. https://drive.google.com/drive/ (29.04.2016.)
5. https://www.box.com/ (29.04.2016.)
6. https://mega.nz/ (29.04.2016.)
7. https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Seminar__Tina_Zoric.pdf (05.05.2016.)
8. http://upcommons.upc.edu/bitstream/handle/2099.1/14597/70010.pdf (07.05.2016.)
9. https://gimnazijakursumlija.files.wordpress.com/2013/03/racunarstvo-u-oblaku.pdf
(07.05.2016.)
10. https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_computing (07.05.2016.)
11. http://www.simplilearn.com/cloud-computing-architecture-article (07.05.2016.)

20