Oaza Imana - Vjerovanje U Svijet Meleka I Dzina PDF

Oaza !
mana
Saeti prikaz iz djela

Ibn Kajjima El-Devzijje
Naslov originala:
Vahatu-1-imani inde Ibn Kajjim
Sakupio i obradio:
Dr. Omer Sulejman el-Ekar
Dar Al-Nafaes
Publ. & Olit .. JoraM
JJA L...,): t .:,{;'J._ (jj# J }l

JPJ-..JJ <2 > ji' Jo;# l.-'' ...,l4' ;. < ,.;_ \,..
4..-f ' ltd l JJ a.:..._"ll WJI J! _tJt a;..h p\1 ;J-
. ;.,j)a!t
iPJ-.,.111101m1tc.; 428 ...ta-'-"'t-.;

...au; elaafMII.coM welt : www.alnef .. eoM
DOZVOLA ZA PREVOENJE KNJIGE
Izdavaka kua (En-Nefiiis) daje pismenu saglasnost gospodinu Jas

minu (Hamdije) Hadikaduniu za prevoenje knjige "Oaza imana", od
doktora Omera Sulejman El-Ekar-a, sa arapskog na bosanski jezik.
OAZA IMANA - Ibn Kajjim ei-Devzijje
UVOD
Hvala Allahu to nas je islamom poastio, i uputio u vjerovanj e. Neka

je salavat i selam Muhammedu ibn Abdullahu kojeg je Al lah poslao ro
bovima Svoj im kao opominj aa, upuivaa, donosioca radosnih vijesti,
vodia puteva koj i vode Nj emu subhanehu ve teala, s Njegovom dozvo
lom. Neka je salavat i selam njegovoj asnoj porodici i plemenitim asha
bima i onima koj ih ih slijede do Sudnj eg dana.
Ovo je drugi dio knjige Oaza imana, podijeljen u dva velika dijela.
Prvi dio sastavlj en je iz est manj i h poglavlj a u koj ima se spominje ono
to govori Ibn Kajjim u vezi s ovim znaajnim ruknom vj ere. Prvo po
glavlje sadri definicij u o melekima, o nj ihovom stvaranj u i svoj stvima,
kao i dokaze koj i upuuj u na nj ihovo postoj anje i mjesta u koj ima se na
laze i prisustvuj u . Drugo poglavlje obraeno je detaljnije i u njemu je
spomenuto sve to je vezano za Dibrila, a.s., poevi od odlika, svojsta
va pa i drugih vrijednosti koje mu pripadaju. U treem poglav(ju govori
se o vrstama meleka i funkcijama za koje su zadueni . etvrto poglavlje
poj anjava odnos meleka prema Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem. Pe
to i .esto poglavlje openito govori o odnosu meleka naspram ovjeka te
vrijednovanosti meu nj ima.
Drugi dio knj ige, satkan je iz sedam poglavlja. Sedmo poglav(je sadri
definicij u o dinima, detalje o nj ihovom stvaranju i postojanju, pa zatim
o djelima i knj izi koj u slijede. Osmo poglavlje govori o tome jesu li dini
i ejtani odgovorni za svoja dj ela kao i ljudi, o poslanstvu iz njihovih re
dova i nj ihovom status u na Sudnj em danu. Nadalje, u devetom poglav(ju,
Ibn Kajj im detaljno govori o lblisovom padu, te o njegovom slobodnom
izboru za vj eni boravak u vatri. Pored toga, izloeni su dokazi koji opo
vrgavaj u lblisovu ubhu da je vatra bolj a od zemlje, i druga vana pitanj a
u vezi ovjekove borbe protiv Iblisa i njegove voj ske. Deseto poglavlje
govori o nainima i metodima koje ovjek treba koristiti u borbi protiv
9
Vjerovanj e u svijet meleka i dina
Iblisa i njegovih poslunika. Bez odreene detaljnosti, u jedanaestom po

glavlju se govori o ejtanovom poigravanju s insanom i ejtanu kao o
vjekovom nerazdvoj nom pratiocu od stvaranja pa sve do ponovnog pro
ivljenja te druga odreena pitanja. Dvanaesto poglavlje bavi se tematom
o ejtanovim tienicima i pristalicama, te o nainima varki onih koj i ga
slijede. U trinaestom poglavlju detaljnije se govori o temama raznovrsna
sadraja od kojih samo poneke izdvajamo kao primjer: ovjek izmeu
meleka i ejtana, Izmeu razuma i strasti, O vjernicima nad kojima ejtan
nema nikakve vlasti, O zatiti ovjeka od ejtana i nainima traenja uto
ita od njega, O mudrosti stvaranja ejtana, Jesu li dini na ispitu kao i
ljudi, i O ejtanki Uzzi.
Nadam se da sam uz Allahovu pomo, shodno spomenutom, upotpu

nio i priredio ovu knjigu na adekvatan i primjeren nain, ali i koliko god
je mogue pribliio itaocu kao recipijentu, kome svesrdno preporuujem
da je proita radi saznanja i koristi koje u sebi sadri. Neka je salavat i
selam A llahovom robu i Poslaniku sallal lahu alejhi ve sellem, nj egovoj
porodici i ashabima.
Dr. Omer Sulejman el-Ekar
lO
OAZA I MANA- Ibn Kajjim ei-Devzijje
OAZAIMANA
ll
Vjerova nje u svijet meleka i di na
12
OAZA IMANA- Ibn Kajjim ei-Devzijje
PRVO POGLAVLJE
DEFINIC I JA O MELEKIMA
' .
<t:\i;li'""
r.th....
13
Vjerovanje u svijet meleka i dina
14
Ibn Kajj im rahimehullah, kae: Rije melek znai vjesnik koji dostav
lja naredbe drugog, tj. Uzvienog Allaha. On nema pri tome nikakva ud
jela, jer svi emrovi potiu od A llaha Silnog, Jedinog.
Uzvieni kae:
Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. On zna

ta su radili i ta e uraditi, i oni e se samo za onoga kojim On hude
zadovolj'an zauzimati, a oni su i sami, iz strahopotovanja prema Njemu,
1
brini.
Uzvieni kae:
2
Boje se Gospodara svoga koji vlada njima, i ine ono to im se naredi.
( ..) koji se onome to im A llah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se

naredi izvriti. 3
1 AI-Anbiya, 27-28.
2 An-Nahl, 50.
15
Meleki silaze samo kada im Allah subhaneh naredi , i pomno izvrava

ju Njegove naredbe, oni su:
4
A meleki su samo robovi poJtovani.
Jedni su poredani u safove i stoje u bojnim redovima, dok drugi slave

Al laha. Svaki od nj ih je ponaosob zaduen za odreenu naredbu i ne pri
jelaze granice, dakle u potpunosti pomno izvravaju Allahove emrove.
Najpotovanij i i najodabranij i su oni koj i su najblii Allahu subhaneh.
Uzvieni kae:
A oni koji su kod Njega ne zaziru da mu se klanjaju, i ne zamaraju se. 5
" ' . . 67
Hva le Ga nocu t danJU, ne malaksava.JU.
Od ega su stvoreni meleki'?
Ibn Kajj im r. h. spominje kako su meleki stvoreni od svjetlosti i o to

me veli: Materija od koje su meleki stvoreni je svjetlost, kao .to se vjero
dostojno prenosi u Muslimovom Sahihu od Allahovoga Poslanika, sal/a-
3 At-Tahrim, 6.
4 AI-Anbiya, 26.
5 Al-Anbiya, 19.
h Al-1\nbiya, 20.
7 lgasetu-Lihfan, 2/27.
16
1/ahu alejhi ve se/lem, da je rekao: " Meleki su stvoreni od svjetla, a dini

od plamene vatre, a A dem je stvoren od onoga to vam je opisao". 8 9
Meleki su najbolj a stvorenja i svako dobro potie od nj ih. Al lah ih je

stvorio razumnima i bez prohtijeva, dok je hajvane stvorio s prohjtevima
bez razuma, a insana s razumom i prohtjevima, pa iji razum nadvlada
prohtjeve, taj je s melecima, a ij i prohtij evi nadvladaju razum, taj je gori
od hajvana. 1
Dini su na ispitu kao i ljudi, a to se meleka tie, Ibn Kajj im rahime

hullah kazao je slijedee: Veli se za meleke da nisu na iskuenju strasti
ma koje se protive njihovu razumu ve im je dua sva od ibadeta i poslu
nosti, stoga se pojam strpljivosti ne vee za njihovo bie ili je to pak strp
ljenje koje njima dolikuje u pridravanju onoga na emu su stvoreni.
Ako insanov sabur nadvlada strasti i proh(jeve, blii je me/ecima, a

ako se desi obratno, blii je .ejtanima, a ako nadvlada e(ja zaje/om i pi
em i tjelesnim uivanjima nad saburom, bliije hajvanima.
Kae Katade: Stvori Uzvieni A llah meleke razumnima bez prohtijeva,

i stvori hajvane od prohtjeva bez razuma, i stvori insana od razuma i
prohtijeva, pa iji razum nadjaa prohtjeve, taj je s me/ecima, a iji
11
prohtijevi nadvladaju razum taj je poput haj vana.
Svoj stva meleka
Ibn Kajj im r. h. pojanjava razliku u sposobnosti izmeu meleka i o

vjeka, pa kae: Kad umrli bude poloen u kabur i kad se zemlja nad njim
poravna - zemlja nije prepreka melekima da dou do njega, ak i ako bi
mu se isklesao kamen i umrli bude u njega poloen, iako bi mu otvor olo
vom bio zapeaen, ni to ne bi bila prepreka melekima da dou do njega
jer ta zgusnuta tijela apsolutno nisu prepreka duhovnim biima da prou
8
Muslim.
9 Bedaiu-1-Fevaid, 2/62
10
Miftahu daris-Se'adeh, l /352.
1 1 Uddetus-Sabirin, str. 35.
17
kroz njih. ak ta tijela nisu prepreka ni dinima. ta vie, Uzvieni Allah

je kamenje i zemlju melekima uinio onako kako je zrak uinio pticama, i
proirenost kabura i njegova komotnost direktno se odnosi na duu, pri
emu je tijelo u drugom planu. Tijelo moe biti u kaburu tjesnijem od
lakta a da u sutini kabur bude irok koliko pogled dosee slijedom po
stupka prema dui .
Potom nastavlja i kae: ovjek nije u stanju vidjeti meleke kada pri
sustvuju pri izlasku dua umrlih, za razliku od umirue osobe. Meleki si
laze kod umirue osobe i sjedaju pored njega i on ih svojim oima gleda,
razgovaraju pored njega drei efine i ba/sam - dennetske ili dehe
nnemske, i aminuju na dove prisutnih ljudi koji upuuju dove za samrtni
ka bez obzira da li u sebi sadre dobro ili zlo. Ponekad nazivaju selam
umiruem i on im na selam odvraa, nekada jezikom, nekada iaretom, a
ponekad kada nema snage ni za jedno a ni za drugo, samo srcem.
Jasno se ulo za neke samrtnike kako govore: Dobro mi doli, priite.
Ispriao mi je moj ejh, 12 ne znam da li je on lino prisustvovao ili mu

je neko drugi ispriao, da se ulo kako jedna umirua osoba govori:
" Mir neka je na tebe - mir neka je na tebe - mir neka je na tebe - sjedi
ovdje. "
Poznata j e predaja u kojoj se biljei ta se desilo s Hajrom Nessadom

(Allah mu se smilovao) koj i je na samrti rekao : Strpi se. A llah te sau
vao, jer ono to ti je bilo nareeno nee proi, a ono to je nareeno me
ni - proi e. Zatim j e zatraio vodu, abdestio se i klanjao, a potom je re
kao: Sada uradi ono to ti je nareeno, i preselio je na ahi ret.
Ibn ebi Dunja spominje kako je Omer ibn Abd el-Aziz u posljednjim
trenucima svoga ivota rekao: Posadite me da sjednem, i kada su ga tako
namj estili, rekao je: Ja sam onaj kome si Ti naredio pa sam posustao, ko
me si zabranio, pa sam pogrijeio - ponovio je to tri puta - Ali. nema
drugog boga osim A llaha.
Zatim j e podigao glavu i zorno se zagledao.
Neko od prisutnih je rekao: Voo pravovjernih, pogled ti je neobino

otar!
12
Misli se na IbnTejmiju r. h.
18
Gledam u prisutne, ree, niti su ljudi a niti dini! Zatim je izdahnuo.
Musl ima ibn 'Abd el-Melik je rekao:
Bio sam ispod kubbeta kod Omera ibn 'Abd el-Aziza kada je bio u
smrtnim momentima i on nam je iaretom dao znak da izaemo. Mi smo
izali i posjedali oko kubbeta, a s njim je unutra ostao sluga. Odatle smo
uli kako ui ajet:
Taj drugi svijet dat emo onima koji ne ele da se na Zemlji ohole i da nered
ine, a oni koji se A llaha boje eka srean kraj!(AI-Qasas,83)
Niti ste ljudi a niti dini! Pri tom je izaao sluga i pokazao nam da
uemo. Kada smo uli, on je ve bio izdahnuo!
Fudale ibn Dinar, rekao je: Prisustvovao sam kod Muhammeda ibn
Vasi 'a dok je bio pri smrtnim momentima; govorio je: " Dobro doli me
leki mog Gospodara! Ve la havle ve la kuvvete illa bil/ah! " ( Nema snage
niti moi, osim sa A llahom!)
U tom trenutku, osjetio sam miris kakvoga nikada ranije nisam osje
tio. Zatim mu se pogled ukoio i preseli se na ahiret.
Mnogo je predaj a koje govore o ovakvoj tematici, meutim, zbog ne

dostatka prostora i opasnosti od razvodnjavanja, prevladalo je teite ka
ve navedenim primjerima.
Ipak, kao najbolji primj er, oslanjamo se na rijei Uzvienog Allaha:
19
A zato vi kad dua do gue dopre, i kad vi budete tada gledali, - a Mi smo
mu blii od vas, ali vi ne vidite (. . .).13
Odnosno, znaenje bi bilo: mi smo njemu s Naim melekima i izasla

nicima blii, ali vi nj ih ne vidite. Ovo je poetak onoga to mi ne vidimo,
neuoljiva, a ve se odvija na ovome svij etu. Zatim melek svoju ruku
prua prema dui, uzima je i obraa joj se, a prisutni niti ga vide a niti
uj u; potom dua izlazi iz tijela i od nje se oslobaa svjetlost poput sun
evih zraka, i miris je lj epi od mirisa miska, dok prisutni isto tako, niti
ga vide a niti osjeaju taj miris. Zatim se dua uspinje kroz redove mele
\<a, a prisutni nisu u stanju vidjeti ih. Dua se zatim ponovo vrati i pos
matra kupanje tijela, njegovo umotavanje u efine i noenje, i govori : Po
urite! Pourite!, ili: Gdje me to vodite?! - ni to ljudi nisu u stanju uti.
Meleki su silazili Poslaniku sallallahu alejhi ve sel lem, ali murici ni

su bili u stanju vidjeti ih. Ne vjerujui , traili su nj ihovo vienje u vrije
me dok silaze Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, likom kakavim su
stvoreni. Ipak, murici nisu bili svjesni fakta da se to vienje nije moglo
realizovati zbog njihove slabosti i nevjerstva, a da su ih tom prilikom vi
dj eli, uniteni bi bili. ak bi i Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sel lem
znao s potekoom podnositi dolazak Dibrila u njegovom pravom liku
(kako je stvoren), a kada je njegova pojava bila u ljudskom obliju, bez
tekoa bi podnosio dolazak.
O svemu spomenutom Ibn Kajj im (Allah mu se smilovao) veli o rije

ima Uzvienog:
Oni govore: .. Treba/oje da mu se poa(je melek! "14
Trae da vide meleka, kako bi mu posvjedoili i povjerovali, a u suti

ni melek mu je silazio i donosio Objavu od Allaha. Uzvieni Allah na
ovo je odgovorio i pojasnio mudrost nepojavljivanja meleka na nain koji
su murici zahtij evali. ak i da je melek sputen kako su zahtijevali, ni
nakon toga ne bi povjerovali, ve bi time sebi samo ubrzali kaznu, kao i
13 Al-Waqi'a, 83-85.
14 AI-An'am, 8
20
inae kako se odvijao Allahov sunnet u pogledu nevjemika koj i se spo

minje u ajetima to govore o nj ihovim predlaganj ima i zahtjevima na ko
j ima, kada bi i m bilo udovoljeno, ni nakon toga ne bi vjerovali. Uzvieni
kae:
A da meleka poa(jemo, s njima bi svreno bilo, ni cigli as vremena im ne bi

15
vie dao.
Zatim, Uzvieni A l lah pojanjava da je kojim sluajem spustio me leka

na nain koj i su muric i zajhtijevali, ni time se ne bi postiglo ono to se
inae od nj ih i oekivalo. Da je koj im s luajem melek sputen u liku u
kojem je stvoren, ne bi ga bili u stanju gledati zbog nj egova nura, jer o
vjek se direktno ne moe susresti s melekom niti mu se obraati. Al lahov
poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kao najjae ljudsko bie, kad bi mu
dolazio melek, osjeao bi potitenost, obuzela bi ga groznica, a hladan bi
ga znoj oblio u hladnom zimskom danu. A da je im doao melek u ljud
skom obliku, postalo bi im nejasno i zapitali bi se, je li on ovjek i li me
lek?
.J-lj
A da ga me/ekom uinimo, opet bismo ga kao covjeka stvorili i opet hismo

16
im uinili nejasnim ono .fto im nijejasno.
Znaenje aj eta mogli bi pojasniti na slijedei nain: pojava materijali

zacije i dematerijalizacije meleka muricima bi bila nejasna i tada bi, da
su vidjeli meleka u lj udskom l iku, kazali - ovo je ovjek a ne melek. 1 7
Ako ovjek na ovome svijetu n ije u stanju vidjeti meleka, pijetao ima
takvu mogunost.
Ibn Kajj i m (Allah mu se smilovao) veli : Svi hadisi koji govore o p {jet
lovom vienju meleka su lani osim jednog, a to je had is: "Kada z4ete
15 Al-An'am, g_
16 Al-An'am, 9 .
17 Medaridu-s-salikin, 3 /429.
21
pijetlov glas, molite A llaha iz Njegove dobrote jer je vidio meleka, a kada
ujete magarevo rikanje, traite utoite kod A llaha od ejtana, jer je vi
"18
dio ejtana.
Znaju samo ono emu ih je Allah poduio
Meleki znaju samo ono emu ih je A llah poduio pa kae se kako su

meleki najbogoboj aznij i i ne govore ono to ne znaju.
O tome Ibn Kajjim (Allah mu se smilovao) govori i spominje rijei

Uzvienog:
" Mi znamo samo ono emu si nas ti pouio ( . . ). " 1 9
Prethodni ajet nam dakle govori kako j e A llah ve ranij e obavijestio i

poduio da e Ademovo, a.s., potomstvo initi nered na zemlj i . Stoga,
kako su mogli govoriti o neemu to ne znaju?
Uzvieni Allah kae, a Njegove rijei su naj istinitije:
20
Oni n e govore dok On n e odobri i postupaju onako kako O n naredi.
1 Buhari, 303 00. Muslim, 2729, od Ebu Hurejrea r.a.

19 Al-Baqara, 32.
20 Al-Anbiya, 27.
22
Dolazimo do zakljuka da meleki ne govore niti postupaju osim onako

kako im je nareeno i nikako drugije.
Uzvieni kae:
V d"2122
.
V
(. .) 1 eme ono sto zm se nare z.
Vjerovanje u meleke jedan je od temelja imana
Ibn Kajjim (Allah mu se smilovao) pojasnio je vanost vjerovanja u

meleke i rekao da j e vjerovanje u njih jedan od pet temeljnih istina vjere,
od koj ih su: Vjerovanje u A llaha, Njegove meleke, Knj ige, Poslanike i
Sudnj i dan. 23
Uzvieni Allah je meleke zaduio da budu Njegovi izaslanici na ovo

me svijetu i za sve ono to j e vezano za njega, dennet, dehennem, smrt,
i propise vezane za berzeh. 24 Oni upravljaju s onim ime ih je A llah za
duio, i zbog toga je vjerovanje u meleke jedan od temelja vjerovanj a ije
vjerovanje nee biti upotpunjeno osim sa njim. 25
21 An-Nahl, 50.
22 Miftahu dari-s-Seadeh, 1 - 1 28 .
2 3 Igasetul-ihfan, 2- 1 3 1 .
24 Berzeh- meusvijet izmeu dunj aluka i ahireta.
25 Tibjan fi aqsamil-Kur'an. Opirnije na str. 86.
23
Dokazi koji upuuju na postojanje meleka
Ibn Kajji m rahimehullah, kae: Mnogo je dokaza u Kur 'anu koji upu
uju na postojanje meleka i koji govore o njihovim vrstama i stepenima.
Na primjer, kao to se nalazi u rijeima Uzvienog:
.,. "'
.=. .,. }} }
J
.... ... J J , J'7t ,." ,.. """ .... "" "" }" ' "' J.-:
]J ;.:] u r-:s L.j o_,.;_;; L.-'-' J (S0

JT (JijT_, J J 'lj i_; r i_,T d
);
_ ...., ..
A kada Gospodar tvoj ree melekima: "Ja u na Zemlji namjesnika posta

"
viti! - oni rekoe: " Zar e ti namjesnik biti onaj koji ie na njoj nered 6nit i i
krv prolijevati? A mi Tebe veliamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, .tujemo. "
On ree: "Ja znam ono to vi ne znate " .
I poui On Adema nazivima svih stvari, a onda ih predoi melekima i re{e.

"Kaite Mi nazive njihove, ako istinu govorite!"
., Hvaljen neka si " - rekoe oni - ., mi znamo samo ono emu si nas Ti pou
io; Ti si Sveznajui i Mudri. "
" O Ademe," - ree On - .. kai im ti nazive njihove!" l kad im on ka::.o nji

hove nazive, A llah rece: . , Zar vam nisam rekao da samo Ja znam tajne nebesa i
Zemlje i da samo Ja znam ono to javno inite i ono to krijete!"
24
A kada rekosmo melekima: " Poklonite se A demu! " - oni se pokloni.i:e, ali lb
26
lis ne h (jede, on se uzoholi i postade nevjernik.
l Njegove rijei :
Meleki i Dibril, s dozvolom Gospodara svoga, sputaju se u njoj zhog odlu

ke svake.
Kako je poznato, u ovim dvjema surama spominju se meleki , kao uos

talom i u svim ostalim surama Kur' ana na direktan i l i indirektan nain.
Hadisi koj i ovore o melekima su mnogobrojni i ne mogu se ovdje svi ni
spomenuti. 2
Mjesta i sijela u kojima se meleki nalaze i prisustvuju
Ibn Kajj im rahimehul lah, kae: Nebesa su stanita m e leka Gospodara

UzvLenog i mjesto Njegove nagrade i kazne i m jest o silaska Njegovih
meleka i Njegove objave. Razmisli o rijeima Uzvi.\:enog:
Jeste li sigurni da vas Onaj koji nebesima vlada nee u zenzlju utjerati, kud
se ona pone iznenada tresli?
26 AI-Baqara, 30-34.
27 Igasetu-lihfan: 2 131.
-
25
Ili, jeste li sigurni da Onaj koji nebesima vlada na vas nee vjetar s kame
28
njem poslati? Tada biste saznali kakvaje prijetnja Moja.
Meleki silaze na Zemlju radi ispunj avanja naredbi i obaveza koje su

im povjerene. Njihova mjesta su haJke zikra. Na ovome svijetu su prisut
ni samo na mjestima gdj e se spominje Al lah, kao to biljee El-Buharija i
Muslim u dva Sahiha, od E l-E'amea, on od Saliha, a on Ebu Hurejre, da
j e A llahov Poslanik sallal lahu alejhi ve sellem, rekao: A llah, doista. ima
meleke koji hodaju putevima a ija je dunost da prate ha/ke zikra. pa
kada naiu na skupinu koja spominje A llaha, poviu: .. Doite ovamo " i
natkriju ih svojim krilima sve do ovozemaljskog neba. Pa ih njihov Gos
podar upita, a On najbolje zna za njih:
- .. ta govore Moji robovi? "
- .. Slave Te, veliaju, hvale Te i uzvisuju ", odgovore meleki.
- " A jesu li Me vidjeli? "
- .. Ne, tako nam A llaha, nisu Te vidjeli. "
- .. A ta da su Me vidjeli? "
- .. Da su Te vidjeli, jo bi Ti vie robovali i jo bi Te vie hvalili, veli

ali i slavili. "
- " A ta od Mene trae? "
- " Trae dennet. "
- .. A jesu li ga vidjeli? "
- .. Ne, Gospodaru, tako nam A llaha, nisu ga vidjeli. "
- " A ta da su ga vidjeli? "
- " Da su ga vidjeli, jo vie bi ga traili i za njim udi/i i eznuli. "
- " Od ega trae zatitu? "
28 AI-Mulk, 1 6- 1 7.
26
"
- " Od vatre.
"
- "Jesu lije vicijeli?
"
- " Ne Gospodaru, tako nam A llaha, nisu je vidjeli.
"
- " A ta da suje vidjeli?
- " Da su je vicijeli, jo!i bi vie od nje bjeali i jo bi vie od nje stra-

"
hovali.
- " Vi ste svjedoci da sam im oprostio. "
A neki od meleka ree:
- " Meu njima ima jedan koji nije od njih, nego je doao radi neke
potrebe. "
- " Oni su skupina s kojima ni jedan sabesjednik nije nesretan. "2 9
To je bereket koji se na nj ih sputa i na one koji sjede i drue se s nji

ma. I oni imaju udjela u rijeima Uzvienog:
I uini me, gdje god budem, blagoslovljenim.
Takav j e sluaj sa vjernikom - mu 'minom, gdje god da doe blago

slovljen j e, zikrovi su halke meleka, a skupovi nemara i gatleta su halke
ejtana i svako pripada i naginje onome koj i mu slii, dolikuje i odgova
ra. 3o
29 Buhari, 6408. Muslim, 2689 .

30 EI-Vabilu-1-Sejj ib, str. 72,73 .
27
Predvodnici meleka
Ibn Kajj im rahimehullah, veli: Meleki imaju svoja tri predvodnika, a

oni su: " Dibril, Mikail i Jsra.fil ". A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve
sellem, uio je dovu: " A llahu, Gospodaru Dibrila. Mikaila i !sratila.
Stvoritelju nebesa i Zemlje, Poznavaoe skrivenog i vidljivog. Ti sudi.\'
meu Svojim robovima u onome u emu se oni razilaze. Uputi me na ono
to je istina u onome u emu se oni razilaze, s Tvojom dozvolom. Doista,
. al .
Ti upuuje onoga koga hoe na pravi put
Tumaei ovaj hadis nadalje veli : A llahov Poslanik sallal/ahu alejhi

ve se/lem nastojao se pribliiti A llahu putem Njegovog rububijjeta - vla
sti uopeno, i posebne vlasti nad ova tri meleka koji su zadueni za ivot.
Dibril, a. s. , zaduen je za dostavlj'anje ojave koja u sebi sadri ivot za
srca i due. Mikailje zaduen za kiu koja uzrokuje ivot na zem(ji ljudi
ma, ivotinjama i biljkama. A Israfilje zaduen za puhanje u rog koji e
oznaiti poetak ivota nakon proiv(jenja. Njegov Poslanik zamolio Ga
je Njegovom vlau nad ovom trojicom meleka da ga uputi na ono .\'to je
istina u emu su se ljudi razili i zato to je koristan ivot onoga za .{:ta su
2
oni zadueni. 3
Odlike i poloaj Dibrila, a.s.
Dibril, a.s., je najasnija, najia, najljepa nebeska dua i izaslanik

33
svakog dobra, upute, imana i estitosti.
Uzvieni Allah je u Kur'anu svoga roba Dibrila pohvalio najboljom

pohvalom i opisao naj ljepim osobinama.
31 Muslim, 770. Tirmizi, 3420. lgasetul-ihfan, 2-1 27.

32 lgasetul-ihfan, 2- 1 27 .
33 ifaui-'Aiil, 2-6 20.
28
Uzvieni kae:
I kunem se zv(jezdama- koje se skrivaju,
koje se kreu i iz vida gube,
i noi kad ona veo die,
i zorom kada die, -
Kur 'an je, zaista, kazivanje Izaslanika plemenitog,
monog, od Gospodara svemira cijenjenog,
kome se drugi potil?}avaju, tamo pouzdanogP4
Ova svojstva se odnose na Dibrila, a.s. Uzvieni Al lah ga je opisao

da je on Njegov plemeniti odabrani izaslanik snane grae i ogromne
snage to posjeduje istaknuto mjesto i uiva visok poloaj kod Nj ega sub
haneh. Njemu su povinovani meleki na nebesima, opisan kao pouzdani
dostavlj a Objave. A llahova poast prema njemu iskazana je u tome da
Mu je on najblii i najodabraniji melek.
Neko od ispravnih prethodnika - sel efa je rekao: Dibrilov je poloaj

kod Allaha poput poloja vezira kod vladara. Njegova snaga se ogleda u
tome da je svojim krilima podigao naselja Lutovog naroda pa ih na nj ih
strovalio. Svoju snagu ispoljava u onome to mu se narectuje i u stanju je
to uiniti. Svi meleki to se nalaze na nebesima su mu pokorni u onome
to im dolazi u vidu naredbe od Allaha Uzvienog.
34 At-Takwir, l 5-2 1 .
29
Ibn Derir u svome tefsiru prenosi od Ismaila b. Halida, a on od svoga

oca da je rekao: Dibrilu je dozvoljeno prikuiti se Gospodaru kroz se
damedeset zastora od svjetlosti bez prethodne dozvole. 35
35 lgasetu-lihfan, 2- 1 27.
30
31
32
OAZA ! MANA - Ibn Kajjim ei-Devzijje
U najvrijednij a djela meleka i ovjeka se ubraja dostavljanje Objave.

To je najvea misija kojom je Uzvieni Allah zaduio Dibri la, a.s. O to
me Ibn Kajj im rahi mehu l lah, veli: Najvee odlike stvorenja kod Allaha su
dostavljanje Objave i Poslanstvo. A llah sebi uzima za izaslanike od (judi
i od meleka. Kako ne bi bili najbolja stvorenja kada ih je On subhaneh,
uinio da budu posrednici izmeu Njega i Njegovih robova u dostavlja
nju Ojava i Spoznaji o Njegovim imenima, atributima i djelima, propisi
ma, Njegovom zadovoljstvu, srdbi, nagradi i kazni? Odlikovao ih je Svo
jom Objavom i prednou nad ostalim stvorenjima i zadovoljio se time da
budu izaslanici Objave Njegovim robovima. Njihove due uinio je da
budu najie, najplemenitijeg morala, najpotpunijeg znanja i djela, naj
ljepeg izgleda, uveao je ljubav i poloaj u srcima ljudi prema njima i
6
liio ih svakog nedostatka i mahane. 3
Dalje nastavlja i veli : Uzvieni A llah je svoga izaslanika Dibrila, a. s. .

opisao najljepim svojstvima od kojih su: plemeniti, snani, cijenjeni kod
Gospodara svoga, kome se drugi na nebesima potinjavaju, i pouzdani.
Prvo svojstvo : Izaslanik koji je dolazio Muhammedu sal/allahu alejhi

ve se/lem, ima sva svojstva plemenitosti a ne onako kako su ga opisivali
njegovi protivnici koji su govorili da mu je ejtan umjesto njega dolazio.
ejtan je zao, pokvaren, nevaljao, runog izgleda i lien je svakog dobra.
Vanjtina mu je ogavnija i runija od nutrine. U njemu, a niti pri njemu,
ne postoji nikakav vid dobra i on je daleko od svojstva plemenitosti. Iza
slanik koji je Kur'an dostavljao Muhammedu sal/allahu alejhi ve se/lem
je plemenit, lijepog i blistavog izgleda, pri njemu se nalazi svaki vid dob
ra a svako dobro na zemlji upravo proizlazi iz upute, znanja, istinske
spoznaje i vjerovanja, dobroinstva, a to je ono to je Njegov gospodar
njemu dodijelio, i to je najvii stepen plemenitosti.
36 Miftahu daris-s-Se'adeh, 1-292.
33
Vjerovanje u svijet mLieko i dina
Drugo svoj stvo: Posjeduje ogromnu mo i snagu.
Uzvieni kae :
3
T T" ga ;e
vez dan ogromne snage. 7
Dakle, Dibril svojom snagom ejtanima spreava da mu se priblie i

da mu bilo kakav vid zla nanesu, ili da neto uskrate ili oduzmu. ak, ej
tan kada ga ugleda bjei od njega i ne pribliava mu se. On je zatitnik
Poslaniku kojeg ste u la utjerivali , prisni mu je prijatelj i pomaga.
Uzvi.eni kae:

:;.:H j j :,.: :&T 0\J sk o}j
( . .) a ako se protiv njega udru, pa - A llah je zatitnik njegov, i D, i

estiti vjernici; najposlije, i svi meleki e mu na pomoi biti( . .) . 3H
A kome ovaj snani i jaki bude njegov zatitnik, pomaga i uitelj taj
je upuen i potpomognut. Allah e ga uputiti i uiniti pobjednikom. l ko
bude neprij atelj ovome Poslaniku taj je neprijatelj Njegovom prijatelju
zatitniku Dibrilu. Ko je neprijatelj Silnome, Jakome izloen je sugumoj
propasti . On j e svojom snagom u stanju da sprovede u djelo ono to mu
Njegov Gospodar nareuj e i ne malaksa pri tome i svoj zadatak u potpu
nosti i povj erlj ivo ispunjava. On je melek snani i povjerlj ivi .
37 An-Nagm, 5.
38 At-Tahrim, 4.
34
Tree svojstvo: Koji kod A llaha irna istaknuto mjesto i poloaj. Ovo se
spominje u ajetu :
3
(. . .) od Gospodara svemira cijenjenog (...). 9
On j e najblii Allahu od ostalih meleka.
etvrto svoj stvo: Onaj kome se drugi potinjavaju.
Njegova se rij e slua i njemu se pokorava vii svijet, on nije iz reda

obinih, ve najodabranijih meleka. Spomenute osobine govore nam o to
me kako su vojska i njegovi pomogai njemu odani te pokorni pri dava
nju podrke njegovom prisnom prijatelju Muhammedu sallallahu alejhi
ve sellem. Dakle, onaj koga u la utjerujete i suprostavljate mu se, bit e
mu drugi potinj eni na Zemlji. Kao to se Dibrilu pokorava sve na nebe
sima, isto tako e se obojici izaslanika pokoravati mnogi na Zemlji.
Peto svojstvo: Vjernost.
Vjernost je Dibrilova osobina. A velika je stvar da A llah subhanehu

ve te 'ala potvruje vrijednost Svoga izaslanika meu melekima, Dibrila,
kao to je potvrdio vjernost i Svoga miljenika Muhammeda sal/allahu
alejhi ve se/lem, meu ljudima. 40
esto svoj stvo: Ljepota Dibrila, a. s.
Ovako Uzvieni A llah opisuje Svoga izaslanika koj i je dolazio naem

Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem.
39 At-Takwir, 20.
4u Tibjan fi aqsamil-Kur'an, str. 75-76.
35
U zvieni kae :
( . .) ui ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome na

obzorju najviem, zatim se pribliio, pa nadnio, - blizu koliko dva luka ili blie
- , i objavio robu Njegovu ono to je objavio, srce nije poreklo ono to je vidio,
pa zato se prepirete s njim o onom to je vidio. On ga je i drugi put vidio, kod
Sidretu-1-muntehaa kod kojeg je dennetsko prebivalite, kadje Sidru pokrivalo
ono to je pokrivalo - pogled mu nije skrenuo, nije prekoraio, vidio je najveli
41
anstvenija znamef! ja svoga Gospodara.
O Poslanikovom vienj u Dibrila, a.s.
Ibn Kajj im rahimehullah spominje da je A llahov Poslanik sa lJahu alej

hi ve sellem vidio Dibrila, a.s., dva puta: Pr vo vienje se desilo kada se
sputao s nebesa prema zemlji prikrivajui svojom veliinom prostor iz
meu njih, a drugo je bilo iznad nebesa kod mjesta sidretul-muntehaa.
Vjerodostojno se prenosi od Poslanika sallahu alehji ve sellem, da je vi
dio Dibrila, a.s., u liku kakvom je i stvoren dva puta. U dva Sahiha se
prenosi od Zurre b. Hubeja da je upitan o rijeima Uzvienog:
41 An-Nagm, 5- 1 8 .
36
42
Blizu koliko dva luka ili b/ie , pa je rekao: Priao mi je A bdullah ibn
Mes 'ud r. a., da je Muhammed sallahu ale)hi ve se/lem, vidio Dibrila sa
njegovih est stotina krila. 4 3
Takoer, u dva Sahiha, prenosi se od Abdullaha ibn Mes 'uda o rijei

ma Uzvienog:
44
Srce nije porekta ono to je vidio. , da je rekao: Vidio je Dibrila u njego
vom stvarnom liku sa njegovih est stotina krila.45
Buhari od njega prenosi : Vidio je Poslanik sa/la/lahu alejhi ve se/lem,

Dibrila u zelenom ogrtau sa kojim je ispunio horizonte. 4 6
U Muslimovom Sahihu prenosi se od Ehu Hurejre r.a., koji j e rekao o

rijeima Uzvienog:
47
On gaje i drugi put vidio. , tj . odnosi se na to da je vidio Dibrila, a. s.
U jo jednom Muslimovom Sahihu se prenosi od Mesruka da je rekao:

Bio sam kod A ie, pa sam je upitao: , . Zar A llah ne kae " :
48
On gaje na obzorju jasnom vidio.
42 An-Nagm, 9.
43 Buhari, 3232, 4856, 4857. Muslim, 1 74.
44 An-Nagm, l l .
45 Buhari, 32 32. Muslim, 17 4.
4 6 Buhari, 3232.
47 An-Nagm, 1 3 .
37
Vjerova nje u svijet meleka i dina
49
On gaje i drugi put vidio.
Ona je odgovorila: " Ja sam prva od ovog ummeta koja sam pitala
A llahova Poslanika, sal/allahu alejhi ve sellem o tome, pa mi je rekao:
'To se odnosi na Dibrila. Nisam ga vidio u njegovom stvarnom liku u
kojem je stvoren, osim ta dva puta. Vidio sam ga kako se sputa sa nebe
sa prema zemlji i kako prekriva svojom velianstvenou sav prostor iz
meu njih '. Paje rekla: " Zar nisi uo da Uzvieni A llah kae:
Nf
Pogledi do ega ne mogu doprijeti, a On do pogleda dopire; On je milostiv
5
i upuen u sve. Ili zar nisi uo za rijei Uzvienog:
Nijednom ovjeku nije dato da mu se A llah obraa osim najednom od tri na

ina: nadahnuem, ili iza zastora, ili da poalje izaslanika koji, NJe!{ovom vo-
ljom, objavljuje ono to On eli. - Onje, zaista, uzvi.en i mudar! "51 53
48 At-Takwir, 23.
49 A n-Nagrn, 13.
50 Al-An'arn, l 03.
51 A- ura, 51 .
52 Muslim, 1 77 .
5 3 Tibjan fi aqsarnil-Kur'an, str. 1 58 .
38
Vanost Poslanikovog vienj a Dibrila, a.s.
Vjerovanj e da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, vidio Dibrila,

a.s., ubraja se u osnovne temelje vjerovanja. To je ujedno i dokaz koji
upuuje da se Dibril moe vidjeti oima a ne mislima.
Ibn Kajj im rahimehullah o tome kae: Uzvieni A llah je obavijestio o

Poslanikovom sal/allahu alejhi ve sei/em vienju Dibrila, a.s., a to upu
uje na mogunost javnog prisustva meleka i njegovo vienje oima, a ne
onako kako smatraju filozo.fi i njihovi sljedbenici kada kau da je On dje
latni razum, te ga smatraju vizijom prisutnom umu kojeg pogled ga ne
dosee.
Time su se suprostavili svim vjerovjesnicima i njihovim sljedbenicima

i to miljenje ih je izvelo iz svih vjera u nevjerstvo. Zbog toga je Poslani
kovo vienje Dibrila vanije od vienja A llaha na ovome svijetu, jer vi
enje Dibrila kao to smo ve spomenuli spada u temelje vjerovanja bez
ijeg uvjerenja vjerovanje nee biti ispravno i potpuno. Onaj koji to po
rie smatra se nevjernikom. A ishod mes 'e/e vienja A llaha uglavnom se
svodi na to da onaj koji to porie nee ga to izvesti iz vjere, jer skupina
ashaba radiallahu anhum su miljenja da Ga A llahov Poslanik sal/allahu
alejhi ve se/lem nije vidio. A Osman b. Sa 'id Ed-Darimi kae da oko toga
miljenja postoji konsenzus meu ashabima radija/lahu anhum. 54
Vanost obaveza kojima je Allah zaduio Dibrila a.s.
Uzvieni Allah odlikovao je Dibrila, a.s., da bude posrednik izmeu

Njega i Njegovih vjerovj esnika, a zaduen je i drugim obavezama od ko
j ih su na primj er gledanje u dennet i dehennem. U Muslimovom Sahi
hu, Sunenima i Ahmedovom Musnedu biljei se predaj a koju prenosi
Ebu Hurejre r.a., od Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, da
54 Isti izvor, str. 77.
39
je rekao: Kada je Uzvieni Allah stvorio dennet i dehennem. poslao je

Dibrila u dennet rekavi mu: " Idi i pogledaj, u ono ta sam sve pripre
mio za njegove stanovnike. " Nakon to je otiao i pogledao ta je sve
A llah pripremio za u stanovnike denneta, vrati se i ree: " Tako mi tvoje
moi! Ko god za ovo uje poeljet e u njega ui! " Tada je Uzvi.feni
naredio da se dennet okrui neugodnim stvarima, tj. da put do njega
bude trnovit, i ponovo naredio Dibrilu: " Otii sad do njega i pogledqj
ta sam sve u njemu pripremio za njegove stanovnike! " Nakon to je po
gledao vrati se i ree: " Tako mi Tvoje moi! Sada se bojim da niko nee
u njega ui. "
Zatim ga je A llah poslao u Dehennem i rekao mu: "Idi i pogledaj to

sam sve pripremio za njegove stanovnike! " Pogledao ga je i vidio kako
vatre jedna drugu prekrivaju. Zatim se vrati i ree: .. Tako mi Tvoje moi!
Ko god za ovo uje nee ui u njega. " Tada je Uzvieni naredio da se
Dehennem okrui strastima i poudqma, i ponovo naredi Dibrilu: .. Oti
i sad do njega i pogledaj ta sam sve u njemu pripremio za njegove
stanovnike! " Kada je pogledao, vratio se i rekao: .. Tako mi Tvoje moi!
. . ss
Sada se bojim kako se niko od njega nee moi pasiti!.
Dibrilovo nazivanje selama nekima od Poslanikovih ena
Ibn Kajj im rahimehullah, kae da je Dibril, a.s., traio od Poslanika

da dostavi selam nekima od njegovih ena. U Buharij inom Sahihu pre
nosi se od Ebu Hurejrea r.a., da je rekao: Doao je jedne prilike Dibril
Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: " Evo dolazi ti Hatida
nosei neto hrane ili vode, pa kad ti doe, prenesi joj selam od Njenog
Gospodara i od mene, i obr.aduj je dennetom u kome nee biti buke niti
nS6
galame.
Od Aie, radijellahu anha, prenosi se da je rekla: Jednog dana do.\:ao

mi je A llahov Poslanik, sal/allahu alejhi ve sellem i rekao: " A ia ovo je
Dibril, upuuje ti selam. Ve alejhi-s-selam ve rahmetullahi ve berekatu
hu, vidi ono to ja ne vidim, ree ona. "57
55 Tirmizi, 2560 kae kako je ovaj hadis hasen - sah ih.

56 B uhari, 3820. Muslim, 2432.
57 Buhari, 3768. Muslim, 3447.
40
TREE POGLAVLJE
VRSTE MELEKA I FUNKC I JE

KOJE OBAVLJAJU
41
42
Meleki su mnogobrojna stvorenja i posjeduju razliite vrste osobina.
O tome Ibn Kajj im rahimehullah, kae: Kur'an i sunnet ukazuju na po

stojanje razliitih vrsta meleka i funkcija koje obavljaju. Svaki od '?i ih
postupa onako kako mu je i nareeno. Na primjer. neki su zadueni za
zemlju i boravak na njoj, a neki za kiu, bilje, opskrbu, nebesa. brda, i za
maternicu da vodi brigu o zakvaku sve dok se njegove etape stvaranja
ne upotpune, isto tako vrijedi i za meleke u oblikovanju ovjeka. Neki
imaju funkciju da zapisuju ovjekova dobra i loa djela, a postoje i oni
koji su zadueni za uzimanje dua kada im doe smrtni as i njihovo ispi
tivanje u kaburu. Neki od njih su zadueni za sunce i mjesec, a neki za
dennet i gradnju u njemu. Meleki su najvea i najjaa A llahova vojska.
Od nj ih su slijedei :
Tako mi onih koji se jedan za drugim alju.
Pa kao vihor hite.
9:/ .lij
l onih koji objavljuju.
Pa razdvajaju.
43
Vjerova nj e u svijet meleka i dina
. J ,. 58

l o b'lavu uostavr;a;u.
Od nj ih su i :
Tako mi onih koji upaju grubo.
I onih koji vade blago.
l onih koji plove brzo.
Pa nareenja izvr.avaju urno.
.
I sreu;.u ono sto m;.e sreueno
v ;! (. . .) . 5 9
58 Al-Mursalat, 1 -5.
44
Od nj ih su i :
Tako m i onih u redove poredanih.
l onih koji odvraaju.
l onih kuji opomenu itaju 60
Isto tako postoje meleki milosti i kazne, nosioci ara - prijestolj a, i

druge vrste meleka ij i broj samo zna A llah subhaneh. 6 1
Definicija (FEL-MUQASSIMATI-EM RA)
Ibn Kajj im rahimehullah, spominje kako jedna grupa uenjaka smatra

da se rijei Uzvienog:
59 An-Nazi'at, 1 -5 .
60 As-Saffat, 1-3.
61 Igasetul-ihfan, 2- 1 25 .
45
62
I onih koji naredbe sprovode
odnose na posebnu skupinu meleka. Spo
menuto je kako je Dibril zaduen za dostavljanje obj ave i izvravanje
naredbi za kanjavanje onih koji se suprostavljaju naredbama vjerovjes
nika.
Mikail je zaduen za Zemlju i bilj ke koje proizvode opskrbu na zem

lji , pokoravaj ui se Allahovoj naredbi.
Melek smrti je zaduen za uzimanje dua, Allahovom naredbom.
Israfil, melek zaduen za puhanje u Sur.
Dakle, ovo je skupina meleka koj i ureuj u stvari, tj . koji naredbe od

Svoga Gospodara sprovode. Ne postoj i gredaj a u kojoj se direktno poi
menino spominju, a A llah najbolje zna. 3
On, rahimehullah, smatra da se navedeni ajet openito odnosi na mele

ke. Njima je A l lah dao ulogu u ureivanju stvari na nebesima i na Zemlji.
Svaki od njih j e zaduen nekom obavezom. Kako je ve spomenuto,

pojedini su meleki zadueni za sunce, mjesec, zvijezde, planete, neki za
kiu, zemlju, bilj e i opskrbu, neki za dine, ivotinje i uzimanje dua ka
da im doe smrtni as. Neki su zadueni za uvanje Ademovog potom
stva i pisanje njihovih dobrih i loih djela. Neki za objavu, brda. I za
svaki e mr dunj aluki zaduena je skupina. 64
Definicij a (EN-NAZI' ATI GARQA) - Oni koji grubo upaju
Ibn Kajjim rahimehullah, kae da na poetku sure (En-Nazi ' at), Uzvi
eni A llah govori o pet svoj stava meleka, a to su: Oni koji upaju grubo,
Oni koji vade blago, Oni koji plove brzo, Nareenje izvravaju urno, i
Sreuju ono to nije sreeno. Ovih pet stvari odnose se na djela i svojstva
meleka koj ima se Uzvieni Allah kune, to ujedno spada u Nj egove naj-
62 Ad-Dariyat: 4.
63 Tibjan fi aqsamil-Kur'an, str. l 73 .
64 Prethodni izvor, str. 1 77.
46
vee i najuzvienij e dokaze. Veina mufessira smatra kako se to odnosi

na skupinu meleka to uzimaju due robova kada im doe smrtni as. Na
primjer, Njegove rijei:
65
( . .) izaslanici Nai mu, bez oklijevanja, duu uzmu.
I Njegove rijei:
(. . .}.66
Kad budu uzimali due onima koji s u s e prema sebi ogrijeili
A rijei Uzvienog:
Reci: Melek smrti, koji vam je za to odreen, due e vam uzeti. "67
..
mogu znaiti da se to odnosi na jednog meleka koj i ima svoje pomagae

ili saradnike to vade due iz tijela, I kada dua doe do grla, onda je pre
uzima melek smrti, ili moe znaiti da to uopeno podrazumijeva mnoi
nu a ne jedninu.
Dokaz tome su rijei Uzvienog:
68
l ona je u rijei Gospodara svoga i knjige Njegove vjerovala.
65 Al-An'am, 6 1 .
66 An-Nisa, 97.
6 7 As-Sagda, l l .
68 At-Tahrim, 1 2 .
47
l Njegove rijei:
69 70
Ako vi budete brojili A llahove blagodati, neete ih nabrojiti.
Potom j e pojasnio poj am rijei (t Jlll ), kao jako i snano upanje. 71 A

zatim znaenja rijei: En-Nazi 'at, En-Na,Wat, Es-Sabihat, Es-Sabiqat, i
Mudebbirat, rekavi : Uzvieni Allah se kune skupinama meleka i njiho
vim vrstama, od kojih su: meleki koji grubo upaju due iz tijela nevjer
nika. Oni koji blago i brzo vade due vjernika. Oni koji urno plove u
zraku onako kako im je i nareeno kao to ptice lete. Skupina meleka
koja brzo i na vrijeme sprovodi naredbu bez ikakvog kanjenja. I meleki
koji ureuju stvari Njegovih robova Njegovom odredhom i dozvolom. 72
Definicij a (ES-SABIHA TI-SEBHA) - Oni koji plove brzo
O ovome ajetu rahimehullah je rekao: Reeno je, da se Njegove rijei:

"Oni koji plove brzo ", odnose na zvijezde koje plove u kosmosu, kao to
Uzvieni kae:
I svi oni nebeskim svodom plove. 73
69 An-Nahl, 1 8 .
70 Tibjan fi aqsamil-Kur'an, str. 8 3 .
7 1 Prethodni izvor, str. 8 5 .
72 Tibjan fi aqsamil-Kur'an, str. 85.
7 3 Al-Anbiya, 3 3 .
48
Reeno je da se odnose na lae koje vodom plove, ili da su to du,e

vjernika koje nakon naputanja tijela uspinju se prema svome Gospoda-
4
ru. 7
Potom je na ove stavove odgovorio i pojasnio slijedee : Tano je, da

se misli na meleke jer i sama forma ajeta na to ukazuje. Samo .to se tie
lai i zvijezda one se nazivaju i drugim nazivom, a to je (Jp.JI J .J4JI)
(El-Darije i El-Devari), kao to Uzvieni kae:
Jedno od znamenja Njegovih su lae nalik na brda koje morem plove . 75
I kae:
Mi smo vas, kada je voda preplavi/a sve, u lai nosili.
I kae:
Koje se kreiu i iz vida gube. 76
Ono to je primjeivo jeste fakat da ih ni u jednom spomenutom ajetu

nije oslovio i menom Es-Sabihat, iako je tom smislu u glagolu oslovljena,
kao to se spominj e u rijeima Uzvienog:
74 Tibjan fi aqsamil-qur'an, 8 5 .
75 A- ura, 32.
7 6 At-Takwir, 1 6.
49
Vjerova nj e u svijet meleka i dina
. svodom p love. 7778

I svz om. nebeskzm
.
Definicij a (FEL-MUDEBBIRATI EM'RA) - / sreuju stvari
Ibn Kajj im rahimehullah, veli kako je Uzvieni Allah zaduio meleke

da Njegovom naredbom i dozvolom ureuju i upravljaju stvarima na ne
besima i na Zemlji. Zbog toga se ponekad melekima pripisuje upravlj anje
radi njihovog direktnog uestvovanja u odreenim stvarima. Kao to se
spominje u ajetu :
I sreuju ono to nije sreeno. 79

Dok u drugom ajetu tedbir - upravlja
nje, odnosi se na A llaha subhaneh. Na primjer, Njegove rijei:
Gospodar va je A llah, koji je nebesa i Zemlju za est vremenskih razdoblja

80
stvorio, a onda, - nad Arom, se uzvisio, i On svime upravlja.
I Njegove rij ei:
77 Al-Anbiya, 3 3 .
78 Tibjan, str. 85 .
79 An-Nazi 'at, 5.
80
Junus, 3 .
50
OAZA IMANA - I bn Kaliim ei-Devzijje
Upitaj: .. Ko vas hrani s neba i iz Zemlje, ije su djelo sluh i vid, ko stvara
ivo iz neivog, a pretvara ivo u neivo, i ko upravlja svim ? " - . . A llah ! " - rei
. ( ) 81
ce om . . . .
On je taj koji odreuj e i dozvoljava kako On hoe a meleci sve spro

vode. Isto tako, nj ima se u ajetu pripisuje da oni usmruju, a ponekad
Allahu subhaneh. Na primjer, Njegove rijei:
Izaslanici Nai mu, bez oklijevanja, duu uzmu.82
I Njegove rij ei:
A llah uzima due u asu njihove smrti. 83
I drugi primjeri poput ovih koj i govore o istoj temi. 84
Definicij a (EN-NA IRATI NE RA) - J onih koji objavljuju
Ibn Kajjim rahimehul lah, od nekih uenjaka prenosi miljenja da se ri

jei : En-Nairati Nera, odnose na meleke koj i e na Sudnjem danu Ade
movim potomcima uruivati stranice i knj ige njihovih djela. Ovo milj e
nje prenose Mesruk i Ata' od Ibn Abbasa r.a. Drugi kau: To su meleci
koji svoja krila ire pri sputanju na zemlju i pri uspinjanju ka nebesima.
8 1 Yunus 3 1 '
,'
82 Al-An am. 6 1 .
83 Az-Zumar, 42.
M4 Igasetul-Ihfan, 2- 1 30.
51
Reeno je: " da su to ipak meleci koji dostavljaju A llahove naredbe

onima na nebesima i na Zemlji. " Reeno je: " To su meleci koji dostavlja
ju iman duama i njime ih oivljavaju. " A Salih kae: " Da se ovaj ajet
odnosi na kie koje oivljavaju Zemlju. "85
Definicija (ES-SABIQATI SEBQA) - Oni koji pretiu
Ibn Kajjim rahimehullah, prenosi miljenje od nekih uenjaka koji ka

u da se rij ei: Es-Sabiqati Sebqa odnose na meleke koj i su pretekli Ade
move potomke u dobru, dobrim djelima i vjerovanju. Ovo miljenje za
stupa Mudahid.
Prenosi se od Muqatila da su to meleci koji prethode u ulasku u de

nnet s duama mu'mina.
El-Fara' i Ez-Zudad kau: To su meleki koji pretiu ejtane pri do

stavljanju objave vjerovjesnicima, da ih ne bi ejtani u tome pretek/i.
N e slae se s navedenim miljenjem koje pobija istaknuvi: Ovo mi

ljenje samo je po sebi neispravno. Iz njega se moe zakljuiti kako meleki
i ejtani imaju zajednikog uea u dostav(janju objave, gdje ih meleki u
tome uspjeno prestiu. To nije tano, jer ojavu koju meleki dostav(iaju
vjerovjesnicima, ejtan i ne mogu saznati niti uti, dakle, to im je onemo
gueno, i pored toga to poneto dokue od meleka zemaljskog neba od
novoizdanih naredbi. Uzvieni A llah je Svoju ojavu koju dostavlja vje
rovjesnicima zatitio i sauvao od ejtanskih prislukivanja i prisvajanja.
85 Tibjan fi aqsamil-Kur'an, str. 9 1 .
52
OAZA !MANA - I bn Kajjim ei-Devzijje
POSLANIKU A . S .
53
54
OAZA !MANA - Ibn Kajjim ei-Devzijje
Meleki su u snu dolazili Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, i navo

dili mu primj ere. Od toga biljei se dogaaj kada su mu u snu doli nakon
to se susreo sa skupinom dina.
Ibn Kajji m rahimehul lah, kae: Tirmizi smatra da je vjerodostojna

predaja i hadis kojeg prenosi Abdullah b. Mes 'ud, u kojem stoji: "Kada
je jedne noi A llahov Poslanik sa/la/lahu alejhi ve se/lem u dematu kla
njao jaciju, izaao je, uzeo me .za ruku i poveo u jednu mekansku dolinu.
Tu me posadio da sjednem, zatim nacrtao mi jednu liniju i rekao: 'Ne
prelazi tu liniju! Doi e ti neki ljudi. Ti im nita ne govori, a i oni tebi
nee nita govoriti. ' Potom je A llahov Poslanik, sallallahu aleji ve se
l/em, otiao tamo gdje je htio, a dok sam sjedio, dooe mi neki tamnopu
ti ljudi to su izgledom podsjeali na crnce. Nisam mogao vidjeti njihov
avret niti njihovu kou. Dooe do mene, ali samo do one linije, koju ne
preoe. Okrenue se potom A llahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
se/lem, i tako ostadoe do kraja noi. Kad mi je A llahov Poslanik, sal/a
llahu alejhi ve se/lem, na kraju doao, dok sam i dalje 5jedio, ree mi da
me cijelu no promatrao. Zatim ue u onaj ogranieni prostor, nasloni se
na moje stegno i prilee. A kad bi A llahov Poslanik, sa/la/lahu alejhi ve
se/lem, prilegao, zahrkao bi. l dok sam tako sjedio, a A llahov Poslanik,
sal/allahu alejhi ve sellem, na mom stegnu spavao, dooe neki ljudi u
bijeloj odjei. Samo A llah zna kako su bili lijepi! Kad dooe do mene.
jedna grupa sjede kod Poslanikove, sallallahu alejhi ve se/lem, glave, a
druga grupa pored njegovih nogu. Oni rekoe: 'Nismo vidjeli da je ne
kom ovjeku dato ono to je dato ovom vjerovjesniku. Njegove oi spava
ju, ali je njegovo srce budno. Navedite njegov primjer kao primjer go,spo
dara koji je sagradio dvorac, priredio gozbu i pozvao ljude na nju, daje
du i piju. Ko mu se odazove, astit e se njegovim jelom i piem, a ko mu
se ne odazove ukorit e ga. ' lli je rekao, kaznit e ga. Kad su otili visoko
u nebo, A llahov Poslanik, sa/la/lahu alejhi ve sellem, probudio se i rekao
mi: 'uo si ta su ovi govorili? Zna li ko su oni ? ' 'A llah i Poslanik Nje
gov najbolje znaju ', rekoh. On ree: 'Milostivi je sagradio Dennet i
pozvao Svoje robove da u njega uu. Ko se odazove, ui e u Dennet, a
8
ko se ne odazove, zasluit e Njegovu kaznu' " . 6
86
Tirmizi, 286 1 , kae: hadis je hasen sahih - garib.
55
Dolazak meleka Poslaniku u u snu predstavlj ajui mu lik Aie 't
Ibn Kajjim, rahimehullah kae: Od odlika A ie radiellahu anha, je ta

da je melek poslaniku u snu pokazao njen lik zamotanu u svilu prije nego
to ju je oenio. Rekao je Poslanik salfa/lahu alejhi ve se/lem: ., Ako je
87
ovo od A llaha, ja prihvatam ".
On, Allah mu se smilovao, spominje hadis koj i vezan je za Poslaniko

vu sallallahu alejhi ve sellem enidbu s Aiom, radiellahu anha, a u ko
jem se biljei da je rekao : Vidio sam te u snovima dva puta. Donio te me
lek, a ti si bila zamotana u svilu. Melek mi ree: "Ovo je tvoja supruga! "
Ja ti otkrih lice, kada vidjeh tebe! Rekoh: "Ako je ovo od A llaha, prihva
tam "
88 .
Meleki donose Poslaniku sallallahu alej hi ve sellem radosnu vijest

o nagradi za onog ko mu upuuje salavate i selame
Ibn Kajjim rahimehullah u vezi ovoga spominj e predaju koju prenosi

Ehu Talha El-Ensari, da je rekao: Jednoga dana doao je Poslanik salla
llahu alejhi ve sellem, a na licu mu se ocrtavala radost i razdraganost.
Rekao je: "Doao mi je melek i rekao: 'A l/ah ov Poslanie, nije li ti dra
go da onaj iz tvog ummeta koji ti uputi jedan sa/avat, a da meleki njemu
na to uzvrate sa deset? '
" Naravno. ", odgovori Poslanik.
U drugoj predaj i biljei se: Ko mi upuuje sa/avate, meleki njemu

upuuju deset salavata, i tako sve dok mi sa/avate upuuje. Pa neka se
odlui da li e upuivati malo ili mnogo. 89
8
7
Dela'ul-Afham, str. 240.
88
Buhari, 3895. Muslim, 243 8 .
8 9 Nesai, 1 283. Albani kae da j e ovaj hadis hasen u Sahihu - En-Nesai.
56
Potom nastavlja i veli: "Dibril je doao Poslaniku sal/allahu alejhi

ve se/lem, i dovio protiv onog kod koga se on spomene a on mu ne uputi
sa/avat, kazavi: "Ponien i osramoen bio ovjek kod koga se ja spome
nem a on mi sa/avat ne uputi; ponien i osramoen nekaje onaj ko doe
ka ramazan, pa mu proe prije nego mu se oprosti; ponien i osramoen
neka je onaj kod koga roditelji ili jedan od njih doekaju starost, a on
" 0
pored njih ne zaslui Dennet . 9
Melek kao uvaeni gost Ibrahima, a.s.
Ibn Kajjim rahimehullah, govorio je o gostima Ibrahimovim alejhisse

lam, melekima koj e je Allah poslao da unite Lutov, a.s. narod, a oni su
spomenuti rij eima Uzvienog:
Da li je doprla do Tebe vijest o uvaenim gostima Ibrahimovim.
Kada mu oni uoe i rekoe: "Mir vama! ", i on ree: "Mir vama, (judi ne
znani ! "
I On neprimjetno ode ukuanima svojim i donese debelo tele,
I primae im ga: "Zar neete da jedete? " - upita. 9

1
90 Ovaj hadis, zabiljeio je Ibn Kajj im na nakoliko mjesta u knjizi. Delaul-Efllam, str.
268 ., 1 1 3 ., 1 1 4. , 1 1 5 . Yalorizator knjige kae, sened mu je daif, ali je sahih li evahidihi .
91 Ad-Dariyat, 24-27.
57
Potom kae: Uzvieni A llah je opisao goste Ibrahimove kao uvaene, i

kod Njega subhaneh, a i kod Ibrahima, alejhisselam. Kada su mu doli,
nazvali su mu selam, a Ibrahim a. s., im je uzvratio ljepe i srdanije. On
ih nije poznavao, a to su ustvari bili plemeniti meleci: Dibril, Mikail i
Israfil, a/ejhimusselam. Nisu se odazvali na poziv da pristupe sofri na
kojoj je Ibrahim, alejhi selam, ponudio peeno debelo tele. On ih nije po
znavao, pa im je zbog toga ponudio hranu. 9 2
92 Dela'u-1-Efbam, str. 27 1 .
58
PETO POGLAVLJE
MELEKI I ADEM
59
60
Allahova obavijest melekima o postavlj anj u Adema i njegovog po

tomstva za halife na zemlj i
Prije nego to je Allah stvorio Adema, a.s. , obavijestio je meleke o

onome to je ve odredio te ta e se dogoditi u vezi stvaranja i postoj a
nja Adema, a.s., njegove ene i potomstva mu. O tome govore i kur'anski
ajeti :
A kada Gospodar tvoj ree melekima: " Ja u na Zemlji namjesnika

. .
postavili., "9 3
Oni rekoe: " Zar e ti namjesnik biti onaj koji e na njoj nered initi i krv
prolijevati? A mi Tebe veliamo i hvalimo i, Kako Tebi dolikuje, tujemo. "
"Ja
On rece:
v1 ne znate. "94
T znam ono sto
Ibn Kajj im, rahimehullah, o znanju koje nije predoeno melekima, kad
im je Uzvieni Allah rekao : Ja u na Zemlji namjesnika posta vit i! , vel i :
Potom Uzvieni Allah obznani svoje znanje robovima svojim i me/ecima
o onom kojeg uini odabranim stvorenjem na Zemlji, i poslanicima svo
jim i Njemu bliskih od onih koji mu se pribliuju potiskanjem svojih stra-
93 AI-Baqara, 30.
94 AI-Baqara, 30.
61
sti i prohtijeva i rtvovan)em sebe na Njegovom putu, obdarenih znanjem

kojeg vi meleci ne po:,jedujete. Slave Me hvalom nou i danju i robuju Mi
iako im se dua tome opire i njihov ih neprijatelj odvraa. A vi Mi robu
jete a nita vam se tome ne protivi niti sam vam neprijatelja uinio. Hoiu
da vam obznanim ono to niste znali o Mome neprijate[ju i oholosti nje
govoj i onome to se protivi Mome zadovoljstvu. Tako se me/ecima ukaza
ono to bi nepoznato o razlogu stvaranja insana. 95
O Ademovom nazivanju selama melecima
Ibn Kajjim rahimehullah, spominje predaju u kojoj A llahov Poslanik

sallallahu alejhi ve sellem govori da je Uzvieni Allah naredio Ademu,
a.s., nakon njegovog stvaranja da nazove selam te poslua kako e mu
oni odgovoriti, jer e to biti njegov pozdrav i pozdrav njegovih potoma
ka.
Imam Ahmed je rekao: Obavijestio nas je Abdurrezak. koji kae: oba

vijestio nas je Ma 'mer, od Hammama a on prenosi od Ebu Hurejrea koji
kae daje A llahov Poslanik, sal/allahu alejhi ve se/lem. rekao: " Uzvieni
A llah stvorio je A dema u njegovom obliku visine ezdeset arina. Nakon
to ga je stvorio, rekao mu je: 'Idi i onoj skupini meleka koji sjede nazovi
selam, pa posluaj kako e ti uzvratiti na selam i otpozdraviti. To e biti
tvoj pozdrav i pozdrav tvojih potomaka. Adem im ree: 'Es-selanu alej
kum ', a oni mu odgovorie: 'Es-selamu a/ejke ve rahmetullah, dodae -
ve rahmetullah! ' Svako ko ue u Dennet, bit e na sliku A demovu, visina
e mu biti ezdeset lakata, a ljudi e se inae raati sve niim i niim na
"
kon A dema. 96
Od Ebu Hurejrea r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem rekao: Stanovnici Denneta ui e u Dennet svi do jed
/
nog visoki, sa surmom u oima, u ivotno dobi od trideset i tri godine u
A demovom obliku visine ezdeset arina. 9
95 Miftahu daris-se'adeh, 1 / 1 08 .
96 Buhari, 3326. 6227. Muslim, 284 1 .
97 Ahmed, Musned.
62
OAZA IMANA - I bn Kajjim ei-Devzijje
Biljei Tirmizi u svome El-Dami 'u, predaju od Ebu Hurejrea r.a., ko

ji kae da je A llahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Nakon
to je A llah stvorio A dema, alejhisselam, i udahnuo u njega svog duha,
Adem je kihnuo i rekao: " El-hamdulillah ", odnosno zahvalio je A llahu, s
Njegovim doputenjem. Tada je Njegov Gospodar rekao: " Jerhamuke
llah " (A llah ti se smilovao). Otii do one skupine meleka koji sjede i re
ci: " Es-se/arnu alejkum ", a oni su uzvratili: " Ve alejkesselam ". Zatim se
vratio kod svoga Gospodara, koji muje rekao: .. Ovo je tvoj pozdrav i po
zdrav tvojih potomaka ". Tada je A llah, pruivi mu svoje skupljene ake,
rekao: " Odaberi koju eli ". On ree: " Odabrao sam desnu ruku moga
Gospodara, a obje su Njegove ruke mubarek desne ruke ''. Potom A llah
otvori tu ruku, kad u njoj Adem i njegovo potomstvo! Svakom je napisano
izmeu oiju njegov ivotni vijek. Meu njimaje bio i jedan ovjek s neo
binim sjajem. " Ko je ovo Gospodaru? ", upita. A llah odgovori: " Tvoj
potomak Davud. Njemu je odreeno da e ivjeti etrdeset godina ".
" Gospodaru, produi mu ivotni vijek ", ree on. " Tako sam mu odre
dio ". " Gospodaru ja u mu od sebe dati ezdeset godina ", ree on. A l/ah
odgovori: " Neka ti bude ". Adem je ivio u Dennetu koliko je A llah elio,
a zatim je iz njega iseljen. A dem je brojao godine, pa kad mu je doao
melek smrti, A dem ga upita: " Zar nisi malo pourio, meni je propisano
da ivim hiljadu godina? " Melek mu odgovori: " Tano, ali ti si dao svom
potomku Davudu ezdeset godina? " Tako da je porekao dobro koje je
uinio i tako e i njegovi potomci raditi. l zaboravio je, pa e i njegovi
potomci zaboravljati. Od tada je nareeno da se sve zapisuje u knjigu i
da za sve postoje svjedoci. 98
Meleki i Ademovo potomstvo
Ibn Kajj im, rahimehullah veli: Meleki su zadueni za ovjeka od sa

mog poetka njegovog postojanja. Nadziru proces njegovog stvaranja i
razvoja iz etape u etapu, sve do roenja. Zatim zapisuju njegovu nafaku,
djela, edel, sreu, tugu, i ostale neophodne potrebe u svakom njegovom
stanju. Zapisuju njegove rijei i djela, i uvaju ga u ivotu, uzimaju mu
98 Biljei Tirmizi i kae da je ovaj hadis hasen-garib, br. 3368. A ejh Albani u Tirmi
zijevom Sahihu je rekao: ovaj hadis je hasen - sahih.
63
duu u asu smrti i dovode je pred Njegovog Stvoritelja. Zadueni su iz

vrenje nagrade ili kazne u berzehu i nakon proivljenja. Uprav(jaju
sredstvima nagrade i kazne, uvruju ga na putu istine A llahovom doz
volom. Poduavaju ga onim to mu koristi, uestvuju zajedno s njim u
borbi protiv neprijatelja, tite ga i brane na ovom i na drugom svijetu. U
snu mu donose ono od ega strahuje da bi ga time upozorili, kao i ono
to mu je drago kako bi njegovo srce postalo vrsto, postojano i zahval
no. Podstiu ga na dobro, a odvraaju od zla i upozoravaju ga na njega.
Oni su njegovi tienici, pomagai, uitelji, savjetnici, pozivai, oni koji
trae oprosta za njega. Dove za njega sve dok je u pokornosti svome Go
spodaru i dok ljude poduava dobru. Donose mu u snu radosne vijesti o
njegovim poastima kod A llaha, na samrti i danu proivljenja. Podstiu
ga na skroman ivot na dunjaluku i omi/javaju mu ahire!. Pod9eaju ga
kada zaboravi, smiruju ga kad se uznemiri i podstiu ga na ibadet kada
se ulijeni. J oni su ti koji se trude za njegovu dunja/uku i ahiretsku ko
rist. Oni su A llahovi izaslanici pri stvaranju i naredbi, i posrednici izme
u Njega i Njegovih robova. Uzvieni Allah putem njih alje objave na
razliite strane svijeta, i Njegovom naredbom Njemu se vraaju. Jedno
stavno, nebesa su svojom brojnou upotpunili tako da nema mjesta ni
koliko irine etiri prsta, a da ne stoji melek, koji ini seddu ili ruku'.
Svakog dana sedamedeset hiljada njih ue u kuu nazvanu \
(.J_,_..J1)99, i ne vraaju se Njemu sve dok u potpunosti ne izvre ono to
1 00
lm Je nareueno.
.,J
Melek - ovjekov pratilac (KARIN)
Ibn Kajj im, rahimehullah, veli: Svaki ovjek ima sa sobom dva prati
oca (meleka - karin) u ovodunjalukom ivotu koji zapisuju njegove rije
i i djela. Jedan se nalazi s njegove desne a drugi s lijeve strane.
99 Bejtul-Ma'mur je kua koja se nalazi na zemaljskom nebu iznad Kjabe, op. prev.
1 00 lgasetu-lihfan, 2- 1 30.
64
Uzvieni kae :
Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne, a drugi s lijeve strane.

101
On ne izusti ni jednu rije, a da pored njega nije prisutan onaj koji hdije.
Uzvieni A llah obavijestio je o stanj ima stvorenja na Sudnjem danu, i

obavijestio je da e svaki ovjek pred Allaha doi zajedno sa svoja dva
pratioca koji e svj edoiti u njegovu korist ili tetu, ovisno o djelima koja
je poinio na dunjaluku. Zatim, Uzvieni je obavijestio kako e ovjekov
pratilac (melek - karin) to ga je pratio u ivotu na ovome svijetu i zapi
sivao njegove rijei i dj ela na Sudnjem danu rei praenome: To je ono
sa ime si me zaduio na dunjaluku. Ja sam ti to donio i to tebi danas
predajem!
Ovo je Mudahidovo miljenje, a Ibn Kutejbe kae kako ovaj aj et zna

i slijedee: Ovo su njegove rijei i djela koja sam zapisao i pobrojao,
sve je spremno kod mene! Meutim, moe se kazati da ajet govori o dva
ju stvarima: o osobi za koj u je zaduen melek i o dj elima koje je zapisao.
Nakon toga bit e reeno:
02
Baci u Dehennem. 1
Imperativ u ajetu moe biti upuen ovjekovom vodiu i pratiocu ili

meleku zaduenom za kaanjavanje. B ez obzira to je imperativ u ajetu
spomenut u obliku dvoj ine, moe se odnositi i na jednog meleka, jer upo
treba ovakvog naina naredbe je uobiajena u govornoj praksi Arapa, ili
101
Qaf, 1 7- 1 8.
1 02
Qaf, 24.
65
Vjerova nje u svijet mt;leka i dina
t
ak da harf Elif u glagolu (l) podrazumijeva potvrdu glagolske radnj e
1
a ne dvoj inu. 03
O savjetovanju meleka lj udima
Ibn Kajj i rahimehullah, veli: Meleki savjetuju ovjeka, ine mu is t igfar

i najvie mu koriste. Posredstvom njih svako mu dobro prispijeva, vjerne
robove hvale i pomau im u borbi protiv neprijatelja ejtana. Mnogo vi.e
panje posveuju onim stvarima koje koriste ljudima nego to oni posve
uju samima sebi. Jednostavno, ele mu svako ovodunjaluko a i ahiret
sko dobro za kojim on udi, i koje mu ak ni na um palo nije.
Jedan od Tabi'ina je rekao: Uvjerili smo se da su meleki najbolji sa

vjetnici ljudima a ejtani oni koji im najvie podvaljuju.
Uzvieni kae:
Meleki koji dre prijesto i oni koji su oko njega veliaju i hvale Gospodara
svoga i vjeruju u Nj i mole se da budu oproteni grijesi vjernicima: Gospodaru
na, Ti sve obuhvata milou i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i
koji slijede Tvoj put i sauvaj ih patnje u vatri!
1 03
El Fava'id, str. 1 8.
66
Gospodaru na, uvedi ih u edenske vrtove, koje si im obeao, i pretke njiho

ve i ene njihove i potomstvo njihovo, - one koji su bili dobri; Ti si, uistinu, silan
i mudar.
l potedi ih kazne zbog rudjela, jer koga li toga dana potedi kazne zbog
rudjela - Ti si mu se smilovao, a to e, zaista, veliki uspjeh biti/ 1 04
iji su savj eti robovima poput ovih savjeta, osim savjeta vjerovj esni
ka? J o3
Koliko li je samo u navedenom ajetu spomenuto pohvalnih osobina

meleka, od imana, dobrih djela, iskazivanja dobroinstva prema vjernici
ma i traenja oprosta za njih ! Prije te molbe oni su se pozvali na Allaho
vo apsolutno neogranieno znanje i milost. Njegovo znanje obuhvata
znanje o ljudskim grijesima, nj ihovim uzrocima kao i o ljudskoj slabosti
prema bezgrjenosti, dominaciji ljudskog neprijatelja, strasti, poriva i na
bodenja, temperamenata i ovozemaljskih ukrasa. On njih najbolje pozna
je, zato to ih je stvorio od zemlj e, kao plod u utrobi majke; On unaprijed
zna da e Mu ljudi biti nepokorni. On voli pratati i biti samilostan, a sve
se to ubraja u Njegovo neogranieno znanje koje niko drugi ne posjedu
Je.
Prostranost Njegove milosti kazuje da niko nee biti uniten ko vj eruje

u Njega od Muvehhida koji Ga vole. Njegova milost je prostrana i samo
e nesrene zaobii ! Nema veeg gubitnika od onoga koj i izgubi A llaho
vu sveobuhvatnu milost! Meleki trae oprosta za pokajnike koj i slijede
Njegov put - put koj i vodi ka Njemu, a to je put spoznaje Njegove, ljuba
vi, slijeenj a naredbi i zabrana. Oni su se pokajali od runih djela koja
On subhaneh prezire i slijede put kojeg On voli. Zatim, meleki mole
Allaha da zatite ljude od dehennemske patnje i da uvede nj ih - vjer
nike, njihove pretke, potomke, blinje i suprunike u edenske vrtove koje
im je obeao. I On, subhaneh, u biti ne kri obeanje svoj e ali ga ipak
sprovodi nakon upotpunjenja Njegovih uvjeta, od kojih su: dova meleka
da ih uvede u dennetske vrtove Njegovom milou, u koju spada upui
vanje na injenje dobrih djela. 1 06
104 Gafir, 7-9.

105 Miftahu-d.Oari-s-Se'adeh, 1 -255.
1 06
ls ti izvor.
67
Druenj e robu s melekom najvie mu koristi
Ibn Kajj im, rahimehullah, o ovome kae: Nema nita bo(je to koristi
robu od melekovog druenja s njim. On mu je najprisniji prijatelj u snu i
na javi, u ivotu i na samrti, u ka buru, gdje mu pravi drutvo u samoi. S
njim dijeli tajne, bori se protiv neprijatelja, brani ga i pomae protiv nje
ga. Obeava mu dobro i donosi radosne vijesti, podstie ga na uvjerenje
u istinu. Kao .to se u jednom Eseru biljei: ovjekovo srce nalazi se iz
meu melekovog i ejtanovog doaptavanja. melekovo doaptavanje pod
stie ga na dobro i ip<mjenje zavjeta, a .vejtanovo na zlo i nijekanje isti-
107
n e.
Kada melekovo prisustvo uz ovjeka postane uestalo, tada on govori

njegovim jezikom i on pria samo ono to je ispravno i dobro. A kada se
od njega melek udalji, onda mu prie ejtan i njegovim jezikom ovlada,
pa pone izgovarati rune i bestidne rijei. Tada se jasno da primjetiti i
8
jim jezikom pria melek, a ij im ejtan. 1 0
"
U hadisu se biljei: " Smirenost se ogleda u govoru Omerovogjezika .
Kada bi se ula neka lijepa rije od dobrog ovjeka, reklo bi mu se:
"
" Tvojim jezikom govori samo melek . A kad bi suprotno bilo, reklo bi mu
"
se: " To ti ejtan doapnuo . To znai, da melek u srce udahnjuje istinu
izgovarajui je na jeziku, a ejtan neistinu koja se mamfeslt(je putern je
zika.
Na drugom mjestu se veli: Od posljedica grUehaje i to to oni udalju

ju od ovjeka pratioca koji ga svojim prisustvom ini srenim, a priblia
vaju mu neprijatelja koji ga nastoji uiniti nesrenim i odvesti ga putem
propasti, do totalnog unitenja. Kao to se biljei predaja u kojoj stoji:
"Pred Poslanikom se posvaae dva ovjeka psujui jedan drugog. Ovaj
drugi to je utao odjednom uzvrati svome sagovorniku, a A llahov Posla
nik, sal/allahu alejhi ve sellem, ustade i ode. Nakon toga ovaj ovjek ga
upita: 'Allahov Poslanie, zato si otiao kada sam se suprostavio tom
ovjeku? ' 'Melek je bio na tvojoj strani i branio te, a kada si mu se sup
rotstavio doao je ejtan i nisam tu mogao vie prisustvovati, ree mu
1 07
Tirmizi, br. 1 963. Hadis je da'if - slab.
J OR
Hejsemi,'Medmeu-z-Zeva'id', 9-70, veli da ov; hadis biljei Taberani sa dobrim se
nedom koji dosee do Ibn Mes'uda, r.a.
68
Poslanik ' ". 1 09 Kada musliman kriom u tajnosti dovi za svoga brata u
vjeri, melek aminuje na tu dovu, govorei: ,J tebi isto to neka A flah
da ". 1 1 Kada u namazu proui fatihu, melek ami nuje na njegovu dovu.
Kada vjernik - m u 'min, muvehid, koji slijedi Allahov put i put Poslanika,
sa/la/lahu alejhi ve se/lem, uradi neki grijeh, za njega ine istigfar nosi
oci 'A ra i oni koji se nalaze oko njega. A kada rob - vjernik zaspi, zaspi
uz prisustvo meleka, koji bdije iznad njegove glave, on ga brani, .titi, po
duava i ohrabruje sve dok spava. Zbog toga ne dolikuje pravome vjer
niku - mu 'minu da zaboravi na svoga gosta i susjeda, kako ga ne hi otje
rao i udaljio od sebe. Ako se ispoljavanje gostoprimstva prema ljudima i
dobroinstvo prema komijama ubraja u obligatne aspekte vjerovanja,
ta onda moemo kazati za gostoprimstvo najasnijih gostiju i najboljih i
"
najasnijih susjeda?
Potom veli : Od posljedica grijeha je ta to ovjekovi grijesi uda(ja

vaju od njega najboljeg i najkorisnijeg mu prijatelja koji ga stalno nasto
ji u6niti srenim, a to je melek koji je njime zaduen. Istovremeno, ti gri
jesi ga pribliavaju najpokvarenijem stvorenju i otvorenom mu neprijate
lju ejtanu. Kada rob pogrijei prema A llahu, melek se udalji od njega
zavisno od teine grijeha kojeg je poinio. ak jedna la, dovoljna je da
ga daleko udalji. U eserima se biljei : "Kada rob slae, melek se uda!ji
1
od njega jednu mi(iu radi smrada koji bazdi iz njega. " 1 1 Ako se melek
samo radi jedne lai na ovoliku daljinu udaljava, ta se onda moe rei
nakon prljavijeg i teeg grijeha?
Neki od selefa, rekao je: Kada muko prie muku, 1 1 2Zemlja se poali
Allahu, meleki pribjegnu svome Gospodaru, estoko Mu se poale zbog
ogavnosti koju su vidjeli.
Takoer, neko od selefa je rekao: Kada sin Ademov ustane, priu mu i

melek i ejtan. Ako otpone sa spomif!janjem, slavljenjem i velianjem
Allaha, melek od njega otjera ejtana i postane mu tienik. A ako dan
otpone neim mimo toga, melek ga ostav(ja, a ejtan mu prilazi i preuzi
ma ga. Melek e stalno pokuavati da se priblii robu sve dok ne ovlada
1
09 Biljei, Ebu Oavud, br. 4896., od Saida b. El-Musejjeba. A ejh Albani, r.h., ga je
ocijenio kao hasen-sahih, u Sahihul-Dam'i, br. 1 758.

1 10
Muslim, br. 2732.
111
Tirmizi, br. l 972., I veli: hasen-garib.
1 12
Misli se na openje mukarca s mukarcem - pederastija. ,op. prev.
69
njime, te dok pokornost i pobjeda ne pripadnu njemu. Meleki ga tite i

pratioci su mu kroz ivot, a na kraju pri smrti i danu proivljenja.
Uzvieni Allah kae:
Onima koji govore: " Gospodar na je A llah " pa poslije ostanu pri turne
dolaze meleki: " Ne bojte se i ne alostite se. i radujte se dennetu koji vam je
"1 1 3
obean. Mi smo zaitnici vai u ivotu na ovom svijetu, a i na onom.
Dakle, kada melek postane pratilac ovjeku, on s e tada nalazi pod za

titom najboljeg mu i najkorisnijeg dobroinitelja koj i ga uvrava u i s
tini, poduava i ini stabilnim na putu istine.
Uzvieni kae :
Kad je Gosodar tvoj nadahnuo meleke: " Ja sam s vama, pa ucvrstite one
koji vjeruju! " 4
'
Kada rob bude na samrti melek mu kae: Ne plai se i nizaim ne tu

guj! Raduj se onome emu se i nada! On ga uvruje vrstim i postaja
nim rijeima u momentu kada mu je to najpotrebnije u ovom ivotu, pri
samrti i u kaburu kod postavljanja pitanja.
1 13 Fussilat, 30- 3 1 .
1 14 Al-Anfal, 1 2.
70
Srce ovjeka izmeu dodira meleka i dodira ejtana
Ibn Kajjim rahimehullah, kae : Kad zamisli stanje srca sa me/ekom i

sa ejtanom vidjet e udovite stvari. Kad mu se melek priblii i dotakne
ga (misli se na ovjeka), prsa mu se raire, nur obasja i rahmet zapahne
te zaboravi na dunja/uk, ali ga onda dodirne ejtan, pa ga jeskoba i hri
ga ovosvjetska obuzmu pa A llaha zaboravi. Meutim, ima robova kod ko
jih je dodir me/ekov jai, pa ako ga ejtan dotakne ne dozvoli mu da
ovlada njime, nego je u stalnom hrvanju s njim, nekad preovlada a nekad
bude nadvladan, shodno jaini vjere u srcu. Kod drugih je dodir ejtanov
jai, pa ga savladava dok potpuno ne ovlada njime, pa mu zamre srce i
ne osjea koliko je ejtan ovladao njim. Tek prilikom naputanja ovog
svijeta ojeti brigu, tugu i tjeskobu to su bile prikrivene u dui dok je bio
zauzet dunjalukom. Ono to privlai ejtana srcu su elje srane i svoj
stva. Ukoliko se radi o svojstvima, onda je vlast ejtanovajaa i naao je
sebi stanite. Kada se vlasnik ovakvog srca A llahu utjee i dovu ini ili
spominje A llaha, nee to poljuljati vlast ejtanovu, poto se to svojstvo
uvrstilo u srcu.
A li ako rob uspije da iskorjeni ta svojstva iz srca i radi na tome da ih

iisti i sapere, preostaju ejtanu pokuaji poput vesvesa i pomisli, ali je
sve to nepostojano pa ga slabi, pa se ne moe oduprijeti utjecanju roba
Allahu dovama i zikru. Meutim, srcu u kojem su ta svojstva ukorjenjena
ne pomae zikr, pa na primjeru namaza moe vidjeti da li je udaljio .ej
tana iz svog srca, i da li se samo A llahu usmjerio tokom namaza i samo
Njemu subhaneh predao, a vesvese i promiljanja iz sebe isjerao. Srca
su puna tetnih naslaga kojima su lijek raznovrsni ibadeti, zikr i utjeca
nje A llahu. Meutim, kao i svaki lijek, neophodno je da ga prati uporedo
1 15
suzdravanje od onoga to mu teti.
Kada biste stalno bili u stanju u kojem ste sa mnom, meleki bi se

sa vama rukovali
115
Tibjan fi aqsamil-Kur'an, str. 263-266.
71
Ibn Kajj im, rahimehullahu te'ala, spomenuo je hadis u kojem se biljei

da je Allahov Poslanik, sal lallahu alejhi ve sellem obavijestio ashabe da
kada bi bili u onom stanju kada su s Poslanikom, meleki bi se sa nj ima
rukovali. Potom je spomenuo slijedeu predaju: imam A hmed u svome
Musnedu bi(jei predaju Ehu Hurejre. r. a. , koji kae: " Allahov Posla
nie! Kada tebe vidimo, naa srca toliko postanu njena i usmjerena ahi
retu, a kada se odvojimo od tebe, okupiraju nas dunja/uk, ene i (ljeca. "
A llahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: " Kada biste stalno
bili u stanju u kojem ste sa mnom, meleki bi se s vama rukovali SV<?iim
dlanovima, posjeivali bi vas u vaim domovima. Kada vi ne biste grije, i
li, A llah bi stvorio druge (jude koji e grijeiti, kako bi im A llah opros
tio. " Rekosmo: , , A llahov Poslanie! Obavijesti nas o dennetu, od c.ega
je sagraen? " On ree: " Jedna je cigla od zlata, a druga od srebra. Bla
to mu mirie na misk, a ljunak mu je rubin i biser. Zemlja mu je -'?lran.
Ko u njega ue, uivat e u blagostanju, i nee biti nesretan. ivjet e
vjeno, nee umrijeti. Njegova dennetska odjea se nee ishabati. a njl.!
gova mladost nikad nee proi. Dova nee biti odbijena kod tri insana:
dova pravednog vladara, postaa pred iftar, i dova onoga kome je ui
njena nepravda - njegova dova bit e noena na oblacima, ispred koje e
se nebeska vrata otvarati i zbog koje e A llah kazati: " Tako mi moga
ponosa i Uzvienosti, zasigurno u te pomoi makar to bilo nakon izvjes
"1 1 6
nog vremena.
Meleki trae oprosta z a roba koj i esto spominje Allaha i koji se

mnogo kaje
Ibn Kajjim, pojanjava i vel i : Meleki trae oprosta za roba koji mnogo
A llaha spominje a i za onog koji se kaje. Abdullah b. Amr b. EI-'A'as, re
kao je: Naao sam u Kur'anu daje objav(ieno, ako rob kae: "EI-hamdu
"
lillah - hvala A llahu meleki dodaju: "Ma/iki jevmid-din - Gospodaru
"
Svjetova . A kada kae: "El-hamdulillahi Rabbil- 'A iemin - Hvala A llnlw
Gospodaru svjetova ", meleki kau: " Gopodaru oprosti svome robu ". A
kada kae: "Subhanallah - Slav(ien neka je Allah ", meleki dodaju: Ve . ,
bi hamdihi - J neka je hvaljen ". A kada kae: "Subhanallahi ve bi harn-
1 16
Ahmed, Musned, br. 8043 . Valorizator Musneda veli: hadis je vjerodostojan po svim
kriterij ima.
72
dihi " - " Slavljen i hvaljen nekaje Allah ", meleki kau: " Gospodaru, op
rosti svome robu ". A kada kae: "La ilahe il/allah - Nema boga osim
" 117
A llaha , meleki kau: .. Gospodaru oprosti svome robu " .
Meleki, uenj aci i tragaoci za znanjem
Ibn Kajjim rahimehul lah, na vie mj esta u svoj im knjigama govorio je

o vezi meleka sa uenj acima i tragaocima za znanjem. Ovu tematiku smo
skupili i stavili pod slijedee podnaslove:
Prvi ogranak
Meleki postavlj aju svoj a krila iznad tragalaca za znanjem:
Ibn Kajj im rahimehullah kae: Meleki iz poasti, blagosti i poniznosti

ire svoja krila iznad onoga koji stie znanje. To je zbog onoga to u sebi
nosi od vjerovjesnikog nasljedstva i to se trudi da ga stekne. Sve ovo
upuuje na iskazivanje njihove ljubavi i po.Wvanja prema njemu. A kako
i ne bi kada je u potrazi za sticanjem onoga u emu se nalazi ivot i us
pjeh za (jude na oba sv!jeta. A llahov Poslanik, sallallahu alejhi ve se/lem
je rekao: " A llah, Njegovi meleki, stanovnici nebesa i Zem(je, ak i mrav
u svome skrovitu i riba u vodi, upuuju sa/avate onome koji pouava
1 18 1 19
ljude dobru ".
Potom nastavlj a i vel i : Sve dok je njegovo poduavanje (judi dobru

uzrok njihovog uspjeha, sree i proiavanja njihovih dua, Allah e ga
nagraditi shodno njegovom djelu. On e Svoje sa/avate i sa/avate onih
koji mu ih upuuju, od meleka i stanovnika nebesa i Zem(je uiniti uzro
kom njegove sree i uspjeha na oba svijeta.
1 17 El-Yabilu-Sejjib, str. 79.

11 Tirmizi, od Ebu Umame EI-Bahilija, br. 2685 . A A lbani, r.h. ocijenio ga je kao sa
hih, u Sahihul-Tinnizi.
1 1 9 Miftahu daris-Se'adeh, 1 -252.
73
Od Ebu Derda, r.a., prenosi se da j e A llahov Poslanik, sallal lahu alejhi

ve sellem rekao: Ko se zaputi putem traenja znanja, A llah e mu olak
ati put ka dennetu. Zaista meleki postavlj'aju svoja krila tragaocu za
znanjem, iz zadovolj'stva prema njemu. Za uenog ovjeka trae oprosta
stanovnici nebesa i stanovnici Zemlj'e, pa ak i ribe u vodi. A prednost
uenjaka nad pobonjakom je kao prednost mjeseca nad ostalim zvijez
dama. Uenjaci su naslj'ednici vjerovjesnika, a vjerovjesnici nisu u na
slj'edstvo ostavili ni dinare ni dirheme, neo su ostavili znanje. Pa ko
1 0
uzme znanje, uzeo je vrijednu i veliku stvar.
U Musnedima, biljei se predaja u kojoj stoj i da je Safvan b. Assal,

doao A llahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao : , , Alla
hov Poslanie, doao sam radi znanja ". " Dobro nam doao tragaoe za
znanjem ", ree mu Poslanik. " Zaista, meleki iskazuju dobroinstvo ono
me koji trai znanje, postavlj'aju mu svoja krila, sve jedan iznad drugog
dok ne stignu do ovozemalj'skog neba. A sve to iz ljubavi prema onim za
_ . " 21
Clm traga . 1
Sve navedene predaj e govore o iskazivanj u potivanj a, ljubavi i pa

nje prema onom koji trai znanje. Kad nita druo ne bi imao osim ovo
ga, dovoljno bi mu i to bilo od poasti i fadil eta. 1 2
Drugi ogranak
Allahovo dienje tragaocima znanja pred melecima:
Ibn Kajj im rahimehullah, kae: Uzvieni A llah se dii tragaocima za

znjanjem i ljudima koji mnogo zikr ine pred me/ecima, i onima koji Mu
zahvaljuju na onome ime ih je opskrbio. Tirmizi kae, od Ebu Seida.
prenosi se daje rekao: " Ue Muavija u mesdid i upita nas za razlog to
tamo zasjedosmo, pa mu rekosmo: 'A llaha Uzvienog spominjemo. ' Na to
e on: 'Tako vam A llaha, samo za to? ' Pa rekosmo: 'Tako nam A llaha
samo za to. ' Pa ree Muavija: Ne zakletoh vas to vam ne vjerujem. Niko
nije manje od mene hadisa Allahova Poslanika prenio. ' "
1 20
Ebu Davud, br.364 1 . A Albani ga je ocijenio kao sahih hadisom u Sahihui-Ebi Da
vud. Muslim, br.2699. Tirmizi, br. 2648, 2945. Ebu Davud, br. 3 642.
121
Ebu Abdullah El-Hakim, kae: sened ovog hadisa je vjerodostojan.
1 22
Miftahu daris-Se'adeh: 1 -257.
74
Ue A llahov Poslanik sallallahu alej hi ve sell em, kod svoj ih as haba

okupljenih u krugu pa ih upita za razlog sjednice nj ihove, pa rekoe:
Allaha spominjemo i hvalimo to nas islamu uputi i tobom nas ob/ago
dari. Pa ree Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem : Tako vam
Allaha, samo za to ? Pa odgovorie: Tako nam A llaha samo za to. Ree
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Ne zakletoh vas to vam ne
vjerujem, ve mi doe Dibril i ree mi da se A llah Uzvieni dii vama
pred melecima. 1 2 3 1 24
Meleki u dennetu robu grade dvorce i palae:
Ibn Kajj im rahimehullah, veli: Uenjaci govore: u nekim predajama

biljei se da meleki zasauju u dennetu i grade za roba sve dok se on
trudi da ini dobra djela. A kada stane i meleki stanu. Ibn Hibban u svo
me Sahihu i I mam Ahmed u svome Musnedu biljee hadis Ebu Musa'a
El-E'arije, koj i kae da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem
rekao: Kada A llah uzme Sebi dijete nekog ovjeka, On se obrati meleku
smrti govorei: " Uzeo sam dijete Moga roba, uzeo sam njegovu radost i
plod njegovog srca. " " Da ", kae melek. " ta je on na to rekao ? ", upita
On. " Zahvaljuje Ti i izgovara ": 'Svi smo A llahovi i Njemu se vraamo ',
odgovori melek. " Sagradite mu kuu u dennetu i nazovite je kuia zah
valnosti ", ree A llah. Isto tako u istom Musnedu, bilj ei se predaja u ko
joj stoj i da j e A llahov Poslani k, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko u
toku dana i noi klanja dvanaest rekjata mimo farzova, A llah e mu sa
1
graditi kuu u dennetu. 2 5
Meleki proklinju poinioca velikih grijeha:
Ibn Kajj im rahimehul lah veli : Meleki proklinju neke od poinioca ve

" 1 26
likih grijeha, od kojih su: " Onaj ko opi sa enom u ana/ni otvor.
1 2 3 Tirmizi, br. 3379. Kae da je ovaj hadis hasen-garib, dok Albani r.h. ocijenio ga je
kao sahih, u Sahihul-Tirmizi.

1 24 Miftahu-daris-se'adeh, 1 /290.
1 2 5 Muslim, br. 728. Tirmizi, br. 4 1 5 .
1 26 Ahmed u Musnedu, 2-444. Ebu Davud, poglavlje o braku, ocijenio ga je kao sahih
hadis.
75
Spomenuo je i predaju u kojoj se biljei da je Allahov Poslanik, salla

llahu alejhi ve sellem rekao : Kada mu pozove svoju suprugu u postelju,
pa ona se ne odazove, proklinju je meleki dok ne svane. 1 2 7 I predaju u ko
joj stoji da je Allahov Poslanik, sallal lahu alejhi ve sellem rekao : Onaj ko
prema svome bratu (muslimanu), uperi gvoeni predmet proklinju ga
8
meleki. 1 2
Imena meleka i propisi o nadijevanju njihovih imena:
Uzvieni Allah nas j e u Kur'anu obavijestio o nekim imenima meleka.
Njegove rijei:
rf'..)\
' "-!""""': ;.
Ko je neprijatelj A llahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim i

Dibrilu i Mikailu - pa, A llah je, doista, neprijatelj onima koji nee da vjeru
. 1 29
JU.
to se tie propisa o nadijevanju imena meleka, Ibn Kajjim, rahimehu

llah veli: Pokueno je nadijevanje imena meleka. npr. kao to su: Dibril.
Mikail, Israfil. Eheb veli da je imam Malik upitan o nadijevanju imena
Dibril, pa je to pokudio i nije mu se svidjelo. A Kadi Ijjad, veli: Neki
uenjaci smatraju da je pokueno nazivati se imenima meleka, i toga
miljenja je Haris ibn Miskin. On spominje da je imam Malik smatrao
pokuenim davanje imena, Dibril, Jasin, Ebah i druga imena slina
ovun.
1 27
B uhari, 293-9 , br. 5 1 93 .
m Muslim, br. 2 1 1 6. Tirmizi u svome Sunem1, o d Ebu H urejrea r.a., br. 2 1 62 . Ocijenio
ga kao hasen-sahih, garib.
1 29
A\-Baqara, 98.
76
Abdurrezak u Dami'u, biljei da je Ma'mer upitao Hammada ibn Ehu

Sulejmana ta veli za ovjeka koji nosi ime meleka Dibrila i Mikaila, a
on mu j e odgovorio: Toje u redu.
Buhari, u svome Tarihu veli da je Abdullah b. Derrad rekao: Bio sam

u drutvu ovjeka koji pripada plemenu Muzejna, doao sam sa njim
Allahovom Poslaniku sal/allahu aljhi ve se/lem, i on je rekao: " A llahov
Poslanie, rodio mi se sin, pa koje je ime najbo(je? " A A llahov Poslanik,
sal/allahu alejhi ve se/lem, mu odgovori: " Najbolja imena su vam Haris i
Hemmam, a najljepa A bdullah i Abdurrahman, i nadijevajte imena vje
rovjesnika, a ne nadijevajte imena meleka. " "A hoemo li nadijevati tvo
je ime ? " " Nadijevajte, ali ne dajite cfjeci moj nadimak ''. 1 3 0
Bejtul-Ma'mur je Ka'ba stanovnika nebesa:
Ibn Kajj im rahimehullah govorio je o Ka'bi koj u posjeuj u stanovnici

nebesa a koja se nalazi na sedmome nebu. Izmeu ostalog on o tome veli:
Allah s e zaklinje asnom kuom koja s e zove Bejtul-Ma 'mur, dok je poz
nato da se Durah nalazi na etvrtom nebu do kojeg je Allahov Poslanik
sal/allahu alejhi ve se/lem uzdignut u Lejletul- lsraa. U nju svakodnevno
ue sedamdeset hiljada meleka od kojih se ni jedan vie ne vraa. Podu
darna je zemaljskoj Ka'bi - mesdidul-haramu. Inae, svako neho ima
svoju Ka 'bu, a Bejtul- Ma 'mur je kjaba stanovnika sedmog neba koju po
sjeuju meleki radi ibadeta, kao to stanovnici Zemlje klanjaju, tavaje i
3
ine seddu u Ka'bi. Svaka od njih nosi naziv kua asti. 1 1
Znaenje Allahovog blagosilj anja, meleka i ummeta na Poslanika

sallallahu alej hi ve sellem :
Uzvieni Allah nas je obavijestio u Kur'anu da On i Njegovi meleki

blagosi ljaju Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, a i nama nareuje da
isto to inimo.
1 30 Tuhfetul-Mevdud, str. 1 1 2.
131
Tibj an fi aqsamil-Kur'an, str. 1 6 5 .
77
Uzvieni kae :
A llah i me(eki Njegovi blagosi?ju Vjerovjesnika. O vjernici, b/agosiljate ga i

,.. d 1 32
Vl 1 sa pte mu poz rav. 1
v
Ibn Kajjim, rahimehullah, prenosi stav Dahhaka koji kae: Allahov

sa/avat (blagosiljanje) je Njegova milost, a sa/avat meleka je dova.
El-Mubrid veli: U osnovi sa/avat podrazumijeva milost od A llaha, a

33
od meleka samilost i traenje milosti od A llaha. 1 1 3 4
Prenosi od B uharije stav kojeg on u svome Sahihu pripisuje Ebul

'Alij i , koj i kae: A llahov sa/avat (blagosiljanje) je Njegova pohvala nje
mu, Poslaniku sal/allahu alejhi ve se/lem, kod meleka, a blagosi(janje
meleka je dova.
Dalje nastavlja i veli : Uzvieni A llah je Njegov sa/avat i sa/avat mele

ka razdvojio ali gaje svrstao ujedan glagol (u).
Uzvieni kae:
35
A llah i meleki Njegovi blagosi(ju V]erovjesnika. 1
Tako da b/agosiljanje ni u kom sluaju ne moe znaiti da se to odnosi

na milost. Nego blagosiljanje podrazumijeva Njegovu pohvalu subhaneh
1 36
i pohvalu meleka upuenu Poslaniku sal/allahu alejhi ve sellem.
1 32 Al-Ahzab, 56.
133 Ovo miljenje zastupa znatan broj iz reda potonjih generacija M u fessira.
1 34 Dela'ui-Etham, str. 1 5 8.
1 3 5 AI-Ahzab, 56.
1 36 Delaui-Etham, str. l 60.
78
Na drugom mjestu veli : Sutina salavata (blagosiljanja) od strane ro

ba podrazumUeva pohvalu, elju za iskazivanjem potivanja. priblia
vanje i uzdizanje stepena. Sve ovo proistie iz salavata njegovih koje on
upuuje traei od A llaha subhaneh. A Allah tako od Sebe eli da postu
pa prema Poslaniku, sal/allahu alejhi ve sellem.
Potom navodi govor Ibn Abbasov, r.a., da je protumaio rijei Uzvi

enog:
Allah i meleki Njegovi blagosilju VJerovjesnika, odnosno da meleki

blagoslove Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Zatim veli : Ovo nije
proturjena pohvali, iskazivanju potivanja i uzdizanja, a Allahov blago-
1
s lov sve to sadrz z. 3 7 .
En-Nesai i Ed-Darimi prenose od ibn Mes' uda, r.a., da je rekao: Kod

Allaha postoje meleki koji putuju po Zemlji i dostavljaju mi selame od
moga ummeta.
137 Isti izvor, str. l 68 .
79
80
,,
. , '
ESTO POGLAVLJE
VRJEDNOVANJE I ZMEU
MELEKA I ADEMOVI H
POTOMAKA
81
82
Ibn Kajjim, rahimehullah, vel i : Uzvieni A llah elio je ukazati vrjed

nost i prednost Adema, a.s., nad drugim stvorenjima pa je iz tog razloga
sve drugo stvorio prije njega. Meleki su govorili: "ta god da stvori na
"
Gospodar, nee stvoriti nita plemenitije i vrednije kod Njega od nas!
Meutim, kada je A llah stvorio A dema, a.s., i naredio melekima da mu se
naklone, oni uvidjee da je A dem, a. s., zbog znanja koje mu je dato ple
menitiji i vredniji od njih. A kada A dem, a.s. , poini grijeh, meleki pomi
slie da su mu plemenitost i vrijednost oduzeti. A li meleki nisu bili upoz
nati sa skrivenim ibadetom pokajanja, pa kada se A dem, a.s. , pokaja svo
me Gospodaru i pokaza taj vid ibadeta, meleki saznae da A llah Uzvieni
u Svojim stvorenjima ima tajne koje ne poznaje niko drugi osim Njega.
A llah je Adema, a. s., odlikovao nad melekima kroz vie naina:
Prvo, Allah je odgovorio melekima na pitanje koje su Mu postavili, a

ono je glasilo: Kako e stvoriti nekog pokornijeg od nas? Allah ree:
138
Ja znam ono to vi ne znate.
Ree im da On poznaje sutinu skrivenih stvari koj e su nj ima nepoz

nate. On je Sveznajui i Mudri. Nastankom ovog namjesnika proizala su
najodabranija stvorenja, kao to su: vjerovjesnici, poslanici, ehidi, po
boni i iskreni Njegovi robovi, uenjaci razliitih dereda i vjernika koji
su bolji od meleka. A slijeenjem Iblisa proizaoe najgora stvorenj a.
Allah je i ove i one stvorio, a meleki o tome nita nisu znali, niti su znali
mudrosti stvaranja Adema i njegovog nastanka na Zemlji.
Drugo, Prije nego to je A llah htio da otkrije mudrost stvaranja A de

ma i njegovih odlika dao mu je ast nad melekima, tj. pouio ga je onome
emu njih nije poduio. Pouio gaje imenima svih stvorenja, od najviih
do najniih, a onda ih njima predoio. Uzvieni kae:
1 38 Al-Baqara, 30.
83
Vjerovanje u svijet m eleka i dina
Kaite mi nazive njihove, ako istinu govorite. 1 39
U tefsiru ovog ajeta spominje se: Meleki su mislili da A llah nee stvo
riti ni jedno stvorenje koje zna vie od njih, pa su smatrali da su oni bolji
od halife kojeg e A llah postaviti na Zemlji. Nakon to su iskuani zna
njem kojim je poduio halifu, prizna,e svoju nemo i neznanje.
Potom rekoe:
J- ,
r!;WI I.JJ ::lc L: fUJ i)li
"
" Hvaljen neka si - rekoe oni - " Mi znamo samo ono emu si nas ti
"
pouio; Ti si Sveznajui i Mudri. Tada im se predoi vrijednost znanja
kojom j e A llah odlikovao Adema, a. s.
Uzvieni kae:
" "
" O A deme , - ree On - " Kai im ti nazive njihove! l kad im On kaza na:: i
40
ve njihove. " 1
Tada mu poast odae.
Tree, upoznao ih je, da je On Adema, a.s., odlikovao znanjem i ujed

no time ukazao na njihovu nemo da spoznaju ono emu ga je poduio.
Allah im ree:
1 3 9 Al-Baqara, 31.
1 40 Al-Baqara, 33.
84
Zar vam nisam rekao da samo Ja znam tajne nebesa i Zemlje i da sa

mo Ja znam ono to javno inite i ono to krijete!
Dakle, upoznao ih je da On svojim znanjem apsolutno sve obuhvata te

da je obavijeten o nj ihovim javnim i taj nim djelima, da poznaj e tajne ne
besa i Zemlj e . Upoznao ih je o fadiletima Njegovog halife na Zemlji i
vjerovjesnika i njihovoj nemoi da znaju ono ta je dao Ademu, a.s., od
. 141
znanJa. A ova ast Je dovo 1J na.
.
Vrjednovanje meleka i dobrih Ademovih potomaka
Ibn Kajjim rahimehullah kae: Upitan je Ibn Tejmije, r. h., o tome da li

su dobri robovi bolji od meleka, nato je odgovorio slijedee: " Dobri ro
bovi su bolji u pogledu savrenosti kraja, a meleki u pogledu poetka. jer
se oni trenutno nalaze u visokom drutvu, daleko od onoga ,to ljudi rade,
duboko utonuli u robovanje svome Gospodaru. J nema sumnje da je nji
hovo sadanje stanje bolje od stanja ljudi. A na Sudnjem danu nakon
ulaska u dennet stanje dobrih A llahovih robova bit e daleko bolje i pot
punije od stanja meleka. "
Na drugom mjestu vel i : "Poznato je pitanje, da li su meleki vrjedniji i

bolj i od od ljudi. Veina smatra da su ljudi vrjedniji i bolji od mel eka,
osim Mu'tezila, filozofa i skupine koja podrava nj ihovo miljenje. Svrha
navoenja ovih citata jeste fakat kako se radi o davanju prednosti vreme
nu.
141 Miftahu daris-Se'adeh, l -228-230.
85
Uzvieni kae:
1 42
Mi smo stvorili A dema od ilovae, od blata ustajalog.
o - o o v 1 43 1 44
A JOS prye smo s tvorz'/'z d'
zod vatre uzarene.
Na vie mjesta u svoj im knjigama openito je govorio o vrjednostima

ovjeka a to ovdje iziskuje potrebu da se njegov govor tano odredi za
razliku od onoga to je prenio od svojih ejhova. Njegov govor je slije
dei:
Uzvieni kae:
Mi smo sinove A demove, doista, odlikovali; dali smo im da kopnom i morem

putuju, i opskrbili ih ukusnim jelima, i dali im velike prednosti nad mnogima ko-
. . 145
.
Je smo stvorz,z.
Slavlj en neka j e Allah koj i je odjenuo ovjeka poasnom odjeom.

Razum, znanje, bej an, govor, naj ljepi lik, oblik i izgled mu je dao. Omo
guio mu je da putem istraivanja stie razne nauke, da se ukrasi lijepim
moralom i svakim vidom dobroinstva i pokornosti. Kakve li razlike iz-
1 42
Al-Higr, 26
143 Al-Higr, 27.
1 4 4 Bedai'ul-Feva'id, 2-63.
1 4 5 Al-Isra, 70.
86
meu kaplj e unile u maternicu skrasivi se tamo i stanja njegova u ba

ama dennetskim, a meleci mu selam ine.
Dunjaluk je naselje, a vjernik njegov predstavnik, i Allah mu je svaku

stvar uinio podlonom shodno njegovim potrebama. Meleki nosioci Ar
a Milostivog i oni koji se nalaze oko njega trae oprosta za nj ega, a i
meleki koji su zadueni da ga uvaju, a podloni su mu i meleki zadueni
za kiu i bilje. I sunce, i mjesec, i zvijezde, i brda, i mora, i rijeke, i dr
vee, i plodovi, i bilj ke, i ivotinje, i sve od ega ima koristi, sve je od
Njegove dobrote.
Kao to Uzvieni kae:
A llah vam daje da se morem koristite da bi lae, voljom Njegovom, po Nje

mu plovile, da biste mogli da traite blagodati Njegove i da biste bili zahvalni. I
daje vam da se koristite onim to je na nebesima i onim to je na Zemlji, sve je
46
od njega. To su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju. 1
I Uzvieni kae:
1 46 AI-Gathiya, 1 2- 1 3 .
87
A llah je stvoritelj nebesa i Zemlje; On sputa s neba kiu i ini da pomoht

nje raaju plodovi kojima se hranite; i daje vam da se koristite laama koje
plove morem voljom Njegovom, i daje vam da se rijekama koristite; i daje vam
da se koristite Suncem i Mjesecom, koji se stalno kreu, i daje vam da se koris
tite noi i danom; i daje vam svega onoga to od njega itete, i ako biste A lla
hove blagodati brojali. ne biste ih nabrojali. - ovjek je, uisitnu, nepravedan i
1 47 1 48
nezahvalan.
Zablude frakcija po pitanj u meleka
Stav filozofa po pitanju meleka:
Filozofi - heretici, ne znaju za meleke. A kada o nj ima raspravljaju,

opisuju ih svojstvima koja su oprena erijatu.
Ibn Kajj im rahimehullah, veli: Filozofi ne vjeruju u postojanje meleka

niti posjeduju bilo kakvo znanje o njima. Shodno svojim ubjeenjima
smatraju da vjerovjesnik doivljava meleke kao likove u vidu svjetlosti (a
to se odnosi na razum). Smatraju kako su to bestjelesna bia koja ne bo
rave unutar, a niti izvan svijeta, niti iznad, a niti ispod nebesa. Oni tvrde
kako su to nepokretna tijela, ne uspinju se niti silaze, niti su u stanju
obavljati bilo kakav fiziki pokret. Ne priaju, ne zapisuju ovjekova dje
la, ne posjeduju osjeaj ni za im. Nisu u stanju kretati se iz jednog mje
sta u drugo, niti obavljati namaz. Ne vade due robovima pri samrti, ne
zapisuju njihovu nafaku, ivotni vijek i djela, niti vjeruju da se nalaze u
stalnom ovjekovom prisustvu sa njegove desne i lijeve strane. Sve spo
menuto kod njih je neistina. Neki od njih pribliuju se islamu smatrajui
da su meleci snaga dobra u ovjeijoj dui, a ejtani snaga zla. 1 4 9
147 Ibrahim, 32-34.

1 4 Miftahu daris-Se'adeh, 2-20 l .
1 49 lgasetul-ihfan, 2-26 1 .
88
Robovanje murika melekima
Murici shodno svom uvjerenju robuju melekima, a u sutini oni obo

avaju ejtane.
Ibn Kajjim rahimehullah, o ovome kae: ejtan je nekim ljudima

uljepao robovanje melekima, mislei da njima robuju a u stvari robuju
ejtanima. Oboavaju najgore stvorenje koje je zasluilo Allahovo pro
kletstvo i srdbu.
Uzvieni kae:
A na Dan Kad ih sve sabere, pa meleke upita: .. Zar su se ovi vama kla
njali? " Oni e odgovoriti: .. Hvaljen neka si, ti si Gospodar na, izmeu nas i
njih nije bilo prijateljstva; oni su se dinnovima pokoravali i veina 1jih je vje-
I SO ,.
rovata u n;t. .h .
Uzvieni kae :
... J ... ,. . ...

/ .... t, _ ... ... ... ...
"" "" , .
J
J. ... ...
-n,:) ul w ut' e. l_,) lJ c(!}J 1_,.w:,
.,
' ... -
., ... " " ... ... "' , ...
- ... " ... ." ",.. ., t
:._s:..

r.....
L.:,i ly t'j _;b::. ;u l l ;41;j .};Jj
., !li
)) I.Jy.
...
J -t ""
..Li! L;l..J I
1 50
Saba', 40-4 1 .
89
A na Dan kada ih On sakupi, a i one kojima su se pored A llaha klanjali, te

upita: " Jeste li ove robove moje u zabludu zaveli, ili su oni sami s pravog puta
zalutali? " - oni e rei: " Hvaljen nek si Ti, nezamislivo je da smo mi pored Te
be ikakve zatitnike uzimali, nego, Ti si ovima i precima njihovim dao da tt::i
vaju, pa su zaboravili da te se :,je(:aju; oni su propast zasluili! "
Oni e porei to to vi govorite, a vi neete biti u mogunosti da muenje ot

klonite niti da pomo naete. A onome od vas koji je Njemu druge smatrao rav-
mm. dacemo
.
. . kust.. 1 5 1
da patnju vel1"ku ts
Ovi ajeti zahtijevaj u dodatno tumaenje i pojanjenje:
Njegove rij ei :
A na Dan kada ih On sakupi, a i one kojima su se pored A llaha kla

njali ( . .) , odnose se na svakog ko je oboavao mimo Allaha.
A za Njegove rijei:
Jeste li ove robove moje u zabludu zaveli, ili su oni sami s pra vog puta
zalutali?
Mudahid, veli: Ovo pitanje bit e postavljeno lsau, a.s., Uzeiru i me

lekima. A Il<rime, Dahhak i El-Kelbi, vele: Ovo se openito odnosi na
idole koji su oboavani.
Potom e im Allah narediti da progovore, pa e ih upitati:
151 A1-Furqan, 1 7- 1 9.
90
Jeste li ove robove moje u zabludu zaveli?
Mukatil veli da e Allah rei: Jeste li vi njima naredili da vas oboa

vaju umjesto Mene ili su oni sami s Pravog puta odlutali? Odgovorit e
oni koj ima se robovalo, ono to je Allah ve o njima rekao:
Hvaljen nek si Ti, nezamislivo je da smo mi pored Tebe ikakve za.

titnike uzimali.
Ovim odgovorom ograditi e se Isa, a.s., Uzeir, i meleki, a i oni koj e

s u murici mimo Allaha oboavali. Ibn Derir, veli: Meleki, Isa, a.s. , i
oni koje su murici oboavali mimo A llaha rei e: . . Mi se odriemo njih
i njihovih boanstava i onoga ta su Ti pripisivali. " .. Nezamislivo je da
smo mi pored Tebe ikakve zatitnike uzimali (.. .). "1 5 2 .. Ti si na zatitnik mi
..
mo njih. 1 5 3 1 54
Tvrdnj a murika da su meleci Allahove keri
Ibn Kajjim rahimehullah, u vezi ovoga navodi rij ei Uzvienog:
1 52
Furkan, 1 8.
1 53 lgasetul-ihfan, 2-238.
1 54 Napomena: Autor se veinom, prilikom koritenja prijevoda Kur'ana drao prijevoda
Besima Korkuta, dok je na pojedinim mjestima izvrio vlastite intervencije radi boljeg
pojanjenja teksta i konteksta, kao u ovom sluaju.
91
A dinni odavno znaju da e oni koji tako govore u vatru biti baeni.
Prenosi se od Mudahida koj i kae : Nevjernici Kurejije su rekli da su

meleci A llahove keri, a Ebu Bekr, r. a., ih upitao: "Ko su im majke !
"
Oni rekoe: "Poglavari dinna. El-Kelbi veli kako oni tvrde da je Al lah
"
od dina uzeo drugu, i da je iz tog braka nastao melek. Katade kae da

oni smatraju da je to tazbinska rodbina dina. A Hasan veli : Murici su
postali nevjernici kao i ejtani radi u::,postavljanja veze porijekla izmeu
Njega i dinna.
Ispravan je Mudahidov stav kojeg istie. Oni to su govoril i kako su

meleci A llahove keri te da su iz redova dina, odnosno, da su s nj ima
vezani po srodstvu i roenju, u potpunosti je neistinito. U navedenom
ajetu spominje se da dini veoma dobro znaju kako e oni koj i tako govo
re biti baeni u vatru i kuati patnje. Mudahid kae : Daje izmeu Allaha
i njih postojalo ikakvo srodstvo, oni ne bi bili zadueni za polaganje ra
una. Kao to Uzvieni kae:
l Jevreji i krani kau: " Mi smo djeca Boija i miljenici Njegovi. Reci.
" Pa zato vas onda On kazbog grijehova vaih ? " A n !je tako ' Vi ste kao i os
tali ljudi koje On stvara (.)' 55
Uzvieni Allah ponitava njihovu lanu tvrdnju da su oni Njegovi mi

ljenici, time to ih on kanjava radi poinjenih grijeha. Ovaj ajet je jasan
dokaz da se moe ponititi miljenje murika koj i smatraju da postoj i
spomenuto srodstvo. Pa dobro promisl i ! 1 56
1 55 Al-Ma'ida, 1 8.
1 5 Hadi-1-Ervah, str. 1 39- 1 40.
92
O onima koji se izigravaju s melecima
Poj edini pripadnici islama, izigravaju se na raun meleka. Nepromi

ljeno se uputaj u u tumaenje velikog broja kur'ansko-hadiskih tekstova
koj i radi svoje identinosti ne prihvataj u nikakav te'vil a niti odgovor. Ibn
Kajjim rahimehullah, spominje nam dva dogaaja koji upravo govore o
tim osobama to su kanjene estokom kaznom. On o tome veli : Ahmed
b. Mervan El-Ma/iki u svojoj poznatoj knjizi El-Mudalese, kae: " Sluao
sam Ahmeda b. uajba, kada je rekao: Bili smo u Basri na predavanju
kodjednog muhaddisa koji namje citirao Poslanikov sal/allahu alejhi ve
se/lem, hadis: 'Doista meleki postavljaju svoja krila tragaocu za zna
njem, iz zadovoljstva prema njemu. ' Sa nama je prisustvovao ovjek
mu 'tezilijskog pravca koji se odjednom poeo izigravati spomenutim ha
disom, rekavi: 'Tako mi A llaha sutra {:u svoje klompe ekserima potkovati
pa u hodati po njihovim krilima. ' A kada to uradi, oje noge mu se sasu
ie i potpuno ostadoe paralizovane. "
Taberani veli : uo sam od Ehu Jahje Zekerijje b. Jahje Es-Sadija, da

je rekao: " Jednoga dana prolazili smo sokacima Basre s namjerom sti
canja znanja pred nekim muhaddisima. Sa nama je bio ovjek iskvarenog
ubjeenja poznat po bid'atima.
Nakon to smo malo pourili, poe se izigravati na raun meleka ka

zavi: 'A ko ne sklonite noge sa krila meleka, polomiete ih. Nije se poma
kao sa mjesta dok mu se noge potpuno ne sasuie, a potom pade na zem-
. , "( 57
lf) U.
Potom nastavlj a i vel i : Ovakvo izigravanje s melekima, slino je izig

ravanju nevjernika Kurejija. Meleki zadueni za dehennem pripremit e
devetnaest iskuenja nejvernicima. A llahov neprijatelj Ehu Dehl, rekao
je: " Zar vas Muhammed zastrauje onom devetnaestoricom, a vi ste da
leko u veem broju od njih! ? Zar vas stotinu nije u stanju savladati jed
"
nog od njih? A potom izaete iz vatre. Ebu EI-Esed je rekao: ''Kurej.ij
ska skupina, na Sudnjem danu kada budem ispred vas prelazio preko Si
rat-uprije gurnut u u vatru onu desetoricu s moje desne i devetericu s
"158
lijeve strane. Potom emo prei i ui u dennet.
157 Miftahu dari-s-Se'adeh, 1 -256.

1 8
5 lgasetul-ihfan, str. 1 63 .
93
Neprijateljstvo idova prema nekim melecima
Ibn Kajjim, rahimehul lah, o idovskom ispoljavanj u neprijateljstva

prema Dibrilu veli slijedee: Doli su idovi A llahovom Poslaniku sa
Ila/lahu a/ejhi ve se/lem i upitali ga: " Kako se zove tvoj prijatelj melek,
"
jer nije poslanik onaj kome melek ne dostavlja vijesti? " Dibril ", ree
im Poslanik. " To je onaj koji nagovjetava rat i borbu, on nam je nepri
jatelj ", rekoe oni. " Da si rekao Mikail, on je zaduen za sputanje kie i
milosti. "
Povodom toga je A l lah obj avio ajet:
(. . .) Ko je neprijatelj Dibihrilu? a on, A llahovom voljom, tebi stavlja na

srce Kur 'an - koji potvruje da su i prijanje objave istinite - kao putokaz i ra
dosnu vijest vjernicima.
Ko je neprijatelj A llahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim i Di

brilu i Mikailu - pa, A llah je, doista, neprijatelj onima koji nee da vjeruju. 1 5 9
Imam Ebu Da'fer Ibn Deriri et-Taberi kae : Uenjaci se slau u tu

maenju da je ovaj ajet objavljen kao odgovor idovima koji su smatrali
daje Dibril njihov neprijatelj, a Mikail zatitnik. 1 60
U B uharij inoj zbirci hadisa (4480) pripovijeda Enes kako je Abdullah

b. Selam, j edan od jevrej skih uenjaka u Medini, uo za dolazak Allaho
vog Poslanika pa ga pri susretu upitao: Pitat u te za tri stvari koje samo
Poslanik zna. Koji je prvi znak Sudnjeg dana? Koja je prva hrana sta
novnika denneta? to ini dijete da lii ocu ili materi?
1 59
Al-Baqara, 97-98.
1 60
I gasetu-lihfan, 2- 1 29 .
94
Pa odgovori A llahov Poslanik: Obavijestio me je otprije o tome Dib

ril.
Na to e Abdul lah: Dibril je jevrejski neprijatelj meu me/ecima.
Na to mu proui Poslanik kur'anski ajet:
Reci: Ko je neprijatelj Dibrilu, on ga je pustio na tvoje srce s dozvo

lom Allahovom.
I nastavi A l lahov Poslanik: to se tie prvog predznaka Sudnjeg dana,

to je vatra koja tjera ljude sa istoka prema zapadu. to se tie prve hrane
stanovnika Denneta, to je viak kitove jetre. A ako preduhitri voda mu
ka vodu ensku, lii dijete ocu, a ako preduhitri voda enska vodu muku,
nalii majci.
Na to e Abdul lah: Svjedoim da nema boanstva do A llaha i svjedo

im da si Poslanik A llahov. Uistinu su jehudi narod koji porie. Ako sa
znaju da sam primio islam prije nego ih upita o meni, poreknut e me.
Pa dooe Jevrej i kod A llahova Poslanika, te ih upita Allahov Posla

nik za Abdullaha, pa rekoe:
Najbolji meu nama i sin najboljeg meu nama.
Na to ih upita Allahov Poslanik: A ta ako je primio islam ?
Pa rekoe: Utiemo se A llahu od toga.
Na to izae Abdullah pred njih i donese ehadet, a oni e na to :
Najgori meu nama i sin najgoreg meu nama, i stadoe govoriti pro
tiv njega.
Pa e Abdullah : Ovo je ega sam se pribojavao A llahov Poslan/e.
95
96
SEDMO POGLAVLJE
DEFIN I C I JA O D INIMA
97
Vjerovanje u svijet mL ieko i dina
98
O postoj anj u razliitih vrsta dina
Ibn Kajj im rahimehullah, kae: Muslimani su saglasni da meu di

nnima postoje dinni vjernici, nevjernici i dobri i loi. Uzvieni A llah
kae:
161
A meu nama ima i dobrih i onih koji to nisu, ima nas vrsta razliitih.
Mudahid vel i : Ovo podrazumijeva da ih ima muslimana a i nevjerni

ka.
El-Hasan i Es-Suddi kau: Oni poput vas, od kojih su: 'Kaderije, Mur
dije i Rafidije.
Seid b. Dubejr, vel i : Ima ih razliitih vrsta. A ibn Kej san, kae:
Frakcija i stranki, tj. razliitih i razjedinjenih pravaca. A Njegove rij ei:
Ima nas vrsta razliitih, ukazuju na potvrdu njihovih rijei:
A meu nama ima i dobrih i onih koji to nisu, to znai da ih ima raz
jedinjenih i razliitih pravaca.
161
Al- G inn, l l .
99
Uzvieni o nj ima kae:
J ima nas muslimana, a ima nas zalutalih, tj ., muslimana vjernika koj i

vjeruj u A ll aha i Njegova Poslanika, a ima i h i nevjemika koj i su daleko
odlutali od istine. Ibn Abbas veli: To su oni koji su Allahu irk inili.
A rij e : (.h..&....) znai: "pravedan", to se potvruj e i ajetu :
1 62
I budite pravedni; A llah. zaista pravedne voli.
A rije (.h...l.
.. .i) znai "nevj emik", na ta upuuj e i aj et:
A nevjernici e u dehennemu gorivo biti. Dakle, spomenuti ajeti go

vore da su dinni meusobno podij eljeni na tri grupe: dobre, l oe i ne
vjernike. I sta j e podj ela i meu ljudima: estite, pravedne i nevj ernike.
Dobri nasram estitih, loi naspram pravednih i nevj ernici naspram ne
vjernika. 1 3
ejtanov kur'an, djelo, pismo, knjiga i hrana
Ibn Kajjim rahimehullah prenosi predaj u od Katade koj i kae: Nakon

to je lb/is proklet i sputen na Zemlju, upitao je A llaha: " Gospodaru,
prokleo si me, koji mije posao ? " A llah mu odgovori: " Sihr ". 1 64 Potom je
upitao: " ta je moj kur 'an ? " " Pjesme ", A llah mu odgovori. " ta je moje
1 62
Al-Hugurat, 9.
1 63 Tariqul- Hidretejn, 5 72-573.
1 64 Vraanje i prav ljenje magija, op. prev.
1 00
pismo ? " .. Tetoviranje ", A llah mu ree. lb/is ponovo upita: .. ta mi je

hrana? " .. Leina i ono pri emu n !je spomenuto AIlaho vo ime '', A Ilah
mu odgovori. Ponovo ga upita: " A ta mije pie? " " Sve to op!ja ", ree
mu Allah. " A gdje u boraviti? " " U ar!jama i p!jacama ", A l/ah mu od
govori. Potom ga upita: "ta je moj glas ? " " Svirale ". Na kraju je upi
tao: "Koje su moje zamke? "ene ", odgovorio muje A llah.
Mnogo je predaja koje govore o ovoj istoj temi koje su zabilj eene u
Kur'anu ili sunnetu.
Sihr je ejtanovo djelo
Dokaz da je sihr ej tanova djelo, rijei su Uzvienog:

....
d;Jj J-:1} fo L:j u-:1}.. (t.}-: : IT i_, G i;Tj

' .=._
- lT . . i.: J 2 ---:- " L ' ' : l T
Ll 0
' T - i
\,.)"' Jr-'
J povode se za onim to su .5ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A Sulej

165
man nij"e bio nevjernik, - ejtani su nevjernici uei ljude vradbini.
Pjesnitvo i pjesma su kur'an ejtanov
Od dokaza koj i upuuju da su pjesnitvo i pjesma kur'an ejtanov je

predaja koj u Ebu Davud zabiljeio u svome Sunenu, od Dubejra b. Mu
t' ima koj i kae: uo sam A llahovog Poslanika sa/la/lahu alejhi ve sei/em
da je uio u namazu: " A llahu ekber kebira, Allahu ekber kebira, Allahu
ekber kebira, El-hamdulil/ahi kesira, El-hamdulillahi kesira, El-hamdu-
1 65 AI-Baqara, 1 02.
101
/il/ahi kesira, Ve subhanal/ahi bukreten ve asi/a. (tri puta) - E 'uzu bil/ahi

mine-.5ejtanir-radim, min nejhihi, ve nefsihi, ve hemzihi.
Rij e () - znai: od njegovog lanog pjesnitva, pjesme i muzike;
Rij e () - znai: od njegove oholosti;
A rije (o jAA ) - znai: od ludosti ili ludila;
Allah ga je poduio Kur'anu, a Kur'an je Njegov govor, i sauvao ga

od poduavanja kur'anu ejtanovom jer mu to ne pri l ii, tj . ne dolikuje i
ne pri lii.
Uzvieni kae:
Mi Poslanika nismo pjesnitvu uili, to mu ne prilii. 1 66
Tetoviranje j e ejtan ovo pismo
Tetoviranje je ejtanova pismo, djelo i ukras. Zbog toga je Allahov

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, prokleo osobu koja tetovira i koja se
tetovira. 1 67
ejtanova hrana
Leina i ono to je zaklano bez spominjanja Allahovog imena ejtano

va su hrana. Njemu je dozvoljena hrana pri kojoj nije spomenuto Allaho-
1 66
Ya Sin, 69.
167 Buhari, br. 5937, 594 1 . Muslim, 2 1 24, 2 1 25 .
1 02
vo ime, i biva sauesnik s onim ko je jede. Leinom se smatra sve ono to

nije zaklano u Allahovo ime. Zbog toga je Allahov Poslanik sallallahu
alejhi ve sellem rekao dinima koji su povjerovali u nje ovo poslanstvo:
Jedite svaku kost pri kojoj je spomenuto A llahovo ime. 1 6 Nije im dozvo
lio da jedu hranu ejtana, a njihova hrana je ona pri kojoj nije spomenuto
Allahovo ime.
Sve to opija j e ejtanovo pie i djelo
Dokaz tvrdnji da sve ono to opija jeste ejtanova pie i djelo rijei su
Uzvienog, koji kae:
t .,""_
J ;. ...
(j..;u 1 t;..
""' ., ... .,".,
p ""' ""' ., "'

JJ .,
j )lij y)llj lj _;.::l l wJ l_j;.A I;
J ... ., ' .."., J J J 7 ..., J ... J" ... . '1.."
(!].IT
O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanova
. IM
dye/o.
ejtan se opija piima koje su njegovom naredbom proizveli njegovi

tienici. On je njihov sauesnik u tom djelu a oni sa nj im, pri konzumi
ranju, grij eenj u, a i kazni.
16H
Muslim, 450.
1 69 Al-Ma'ida, 90.
1 03
Mjesto ejtanovog boravka
Dokaz da su arije i pijace glavno mj esto boravka ejtana, jeste pre

daja u kojoj se biljei da on na tim mjestima svoju vojsku koncentrie.
Najvie ga privlai besposl iarenje, galama, vika, obmanj ivanje i varanje
te druga spletkarenja koja potiu od njega. A Poslanikove sallal lahu ale
0
hi ve sellem svoj stvo j e bilo da nije buan i glasan na javnim mjestima. 1
ejtanov dom
Dokaz da su kupati la i klozeti mj esta gdje ejtan boravi i da nij e doz

voljeno u njima klanjati, jesu Poslanikove sallallahu alejhi ve sellem ri
jei: Sva Zemlja smatra se mesdidom osim mezarja i klozeta. 1 7 1 Razlog
tomu je taj to su klozeti mjesta u kojem se otkrivaju stidna mj esta, te
mjesto sazdano na vatri, a vatra je materija od koje je stvoren ejtan.
Svirala je ejtanov mujezin
ejtanov muj ezin je svirala, a pj esma kur'an, igranje i pleskanje ruka

ma njegova molitva. Da bi se molitva obavila, neophodno je prisustvo
mujezina, imama i muktedija. Svirala je muj ezin, pjeva je imam, a pu
blika muktedije.
1 70
Buhari, 4838, od Amra b. El-'Aasa.
171
Ebu Davud, 493 . Albani ga je ocijenio kao sahih-hadis.
1 04
La je ejtanov govor
ejtan je laov, a la od nj ega potie. On la na raznorazne naine

uljepava i ljude podstie na nju. Svaka la koja se na svijetu desi, od
njega Je 1 nJegovog govora.
Vraari (sihirbazi) su ejtanovi izaslanici
Vraari su izaslanici ej tanovi, murici im pribjegavaju u svakoj situ

aciji. Vjeruj u u nj ih, pred nj ima se parnie i zadovoljni su nj ihovim pre
sudama kao to vjernici slijede vjerovjesnike. vrsto vjeruju kako samo
oni poznaju gajb - skriveni svijet, i kod nj ih su iznad stepena vjerovjes
nika. Zbog toga su vraari ejtanovi izaslanici koje on alj e svojim pri
stalicama muricima a koj e im on predstavlja kao njegove vjerne izasla
nike, sve dok ih u potpunosti ne pridobije i prisvoji svojoj strani. Odvraa
ih od puta kojem pozivaj u Allah i Njegovi vjerovjesnici predstavljajui
im da su laci, i predstavljajui svoje poslanike iskrenim i poznavaocima
gajba. Obzirom na potpunu suprotstavljenost ove dvije vrste, veli Alla
hov Poslanik sallallahu a lejhi ve sellem : Ko ode vraaru i povjeruje u
ono to mu kae, florekao je ono sa ime je doao Muhammed, .ml/allahu
1 2
alejhi ve se/lem.
Dvije skupine su ljudi : jedni slijede sihirbaze, a drugi Al lahove vj ero

vjesnike. U srcu roba se nikada ne moe spojiti oboje. l l i e biti sljedbe
nik ove ili one strane. Blii je Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem shod
no njegovoj udaljenosti od sihirbaza i obratno.
1 72 Taberani, od Ibn Abbasa sa dobrim senedom.
1 05
Pjesma je ejtanov kur'an 1 73
Kada j e Allahov neprijatelj naumio pred sobom okupiti besposliare,

prvo to je uinio je to to im je uljepao glasove muzikih instrumenata i
pjesme koj e e izvoditi lij epa ena ili djeak. Sve radi toga samo kako bi
njegov kur' an to vie imao utj ecaja na nj ih i nj ihove due i kako bi ih
odvratio od Kur'ana velianstvenog.
Prenosi Tirmizi od Dabira kako je A llahov Poslanik bio u drutvu

Abdurrahmana b. Avfa kad mu je preselio na ahiret sin Ibrahim, pa zapa
zi Abdurrahman suze u oima Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve se
lJem, te ga upita: Zar ti plae a to zabranjuje ljudima?, a na to mu od
govora Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Nisam zabranio
pla, ve sam zabranio dva glasa nerazumna, nepoudna: glas u vese(ju i
razbibrizi i svirci ejtanskoj, i glas u nedai: grebanje lica i deranje odje
e i lelek. A ovo je od milosti, a ko nije mi/ostan, Allah mu nije mi/ostan.
A da smrt nije neizbjena i da se neemo naposlijetku sresti, bila bi alost
naa vea od ove, a ja sam rastuen rastankom s tobom, suzi oko i ali
srce i ne kaemo to e rasrditi Gospodara.
U ovom hadisu A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, naziva

pjesmu " glasom nerazumnim i nepoudnim i svirkom ej tanskom", kao
to je uinio i Ehu Bekr u sahih hadisu, Allahov mu Poslanik odobrio, to
emo kasnije spomenuti.
ejtanov glas
U vezi ejtanovog glasa Uzvieni Allah obraa se ejtanu i njegovim

pristalicama:
1 73 Ovdje se misli na zabranjene pjesme s tekstovima koji aludiraju na zinaluk, nemoral

i grijeenje. Op. prev.
1 06
. ..
jjo:':. lj
" Odlazi! " - ree On. " Onima koji se za tobom budu poveli i tebi - kazna
dehennemska bie vam puna kazna. I zavodi glasom svojim koga moe i polje
raj na njih svoju konjicu i svoju pjeadiju, i budi im ortak u imecima, i u djeci, i
" 1 74
daji im obeanja, - a ejtan ih samo obmanjuje ( .) .
.
Ibn Ebu Hatim u svome tefsiru vel i : Ispriao nam je otac da je njima
prenio Ebu Salih, Lejsov pisar, a njima je ispriao Muavija ibn Salih, a
ovaj prenio od A lije b. Ebu Ta/he, a on od Ibn Abbasa da rijei Uzvie
nog:
"
" I zavodi glasom svojim koga moe , znae: " To se odnosi na sve
"
ono to podstie na grijeh.
Poznato j e kako se muzika ubraja u najvee stvari koje podstiu na

grijeh, i zbog toga je protumaeno da se pod ejtanovim glasom odnosi
na muziku.
Ibn Ebu Hatim veli: Obavijestio nasje Jahja b. Mugire, koji veli da im
je Ibn Derir prenio od Lejsa a on od Mudahida da rijei Uzvienog:
"I zavodi glasom svojim koga moe ", znae: " Navodi na grijeh od
njih koga moe ", i veli: " ejtanov glas je muzika i sve to je neistinito. "
1 74 Al-Isra, 63-64.
1 07
Istim lancem prenosilaca preko Derira, a on od Mensura da je Mu

dahid rekao: ejtanov glas svirale. Potom prenosi istim lancem od Ha
sana El-Basrij a, koj i je rekao: ejtanov glas je udaranje u def
Ovo j e poseban dodatak, kao to su jahanje i koraanje prema njemu.

Svaki govor koj i odvraa od pokornosti prema Allahu, sviranje, udaranje
u def ili bubanj , su ejtanov glas.
Ibn Ebu Hatim vel i : Svako koraanje i jahanje koje odvodi u gr!jee
nje prema A llahu su ejtanova koraanje i jahanje.
Mudahid kae : Svako ko se bori iz nepokornosti prema A llahu je ko

raanje prema ejtanu. A Katade vel i : ejtan ima svoju pjeadiju i konji
cu od dina i od ljudi.
ejtanova svirala
to se tie ovog naziva, on se spominje u dva Sahiha, od Aie r.a., da

je rekla: Uao je kod mene Allahov Poslanik, sal/allahu alejhi ve se/lem,
a kod mene su bile dvije djevojice koje su pjevale kako su se ensarije
kleveta/e na dan Bu 'sa, a on je potom legao, i pokrio se po glavi. Odjed
nom je uao E bu Bekr i iznenaen vidjevi ovaj prizor ree: "Zar ejtan
skafrula u Poslanikovoj kui? " A Poslanik sal/allahu alejhi ve se/lem re
e: "Ostavi ih Ebu Bekre, svaki narod ima svoj praznik a danas je na.
"
praznik bajram.
A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem nije negirao Ebu Bekrovo

oslovljavanje sa "ejtanska frula " , iz razloga to su to bile dvije erijatski
neobvezne maloljetnice kao izuzetak, a koje su uz frulu pj evale bedui n
ske pjesme to se pjevaju s namjerom podsticanj a na hrabrost u ratu, i u
bajramskim danima.
Dakle, nije problem kada djeca pjevaju, ve to postaje kada ejtan ko

risti odrasle osobe pa to uredi u glas lijepe ene strankinje ili u glas golo
bradog l ijepog djeaka ije pjevanje podstie na blud i grijeenje, pa na
dalje na konzumiranje opojnih pia uz svirku muzikih instrumenata koje
je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem u vie predaja zabranio, a koje e-
1 08
mo kasnije spomenuti . Igranje i plesanj e spada u runa djela koj a ne

odobrava ni jedna vjera a kamoli ulema i vjernici koji za dokaz uzimaj u
pjevanje dvaj u malolj etnih djevojica beduinskih pjesama koje bodre na
hrabrost i za vrijeme bajrama bez upotrebe flaute, defa, igranj a i plesanja,
naputaj ui hadis koj i jasno ukazuje na zabranu, za razliku od onih koji
se pozivaj u na nedovoljno j asni da bi posluio kao dokaz.
O zabrani muzike i muzikih instrumenata
Hadisi Allahovoga Poslanika sallallahu alejhi ve sellem koji govore o

zabrani muzike i muzikih instrumenata su mnogobrojni, a mi emo se
ovdje ograniiti samo na neke od nj ih :
Od Abdurrahmana b. Ganma prenosi se da je rekao: obavijestio me je

Ehu Amir ili Ehu Malik El-e'ari r.a. koj i je uo da je Allahov Poslanik
sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Pojavit e se ljudi iz moga ummeta ko
ji e dozvoljavali nemoral, svilu, alkohol i muzike instrumente. " 1 75
U drugoj predaji, Hiam b. Ammar vel i : govorio nam j e Sadeka b. Ha

lid a njemu Abdurrahman b. Jezid b. Dabir koj i kae: priao nam je Ati
jje b. Kajs E l-Kulabi, koj i kae: priao nam je Abdurrahman b. Ganem
El-E' ari, koj i kae da mu je ispriao Ehu Amir ili Ehu Malik El-E'ari, a
Allaha mi nije me slagao, da je uo Allahovog Poslanika sallallahu al ej hi
ve sellem da je rekao: "Pojavit e se ljudi iz moga ummeta koji e dozvo
ljavati nemoral, svilu. alkohol i muzike instrumente. " "Stanovat e u
podnoju brda, a njihov pastir stoku e im napasati. Doi e im siromah
traiti pomo, pa e mu rei da doe sutra. l zadesit e ih strana no,
A llah e na njih brdo strovaliti, a od nekih e nainiti izobliene maj
mune i svinje do Sudnjega dana. "
Jedino j e Ibn Hazm pokuao opovrgnuti ispravnost ovog hadisa inje

nicom da je prekinutog lanca prenosioca, obzirom da je bio miljenja da
je muzika dozvolj ena.
1 75 Buhari, br. 5590.
1 09
Odgovor na ovu ubhu je slij edei :
Prvo: Imam Buhari je sreo Hiama b. Ammara i direktno od njega

sluao hadise Allahovog Poslanika. Kada Buhari kae: "Kae Hiam", to
podrazumijeva da je uo od Hiama, tj . Buhari prenosi direktno od H ia
ma.
Drugo : Sve da Buhari nije sreo H iama i uo direktno hadis od nj ega,

kad kae Buhari : "Rekao je H iam", to znai da je Hiam uistinu to ui
n i o poto Buhari nije bio poznat p o "tedlisom", tj . nespomenutom izbaci
vanj u nepouzdanih prenosioca iz lanca prenosioca.
Tree: Imam Buhari je spomenuti hadis ocijenio sahihom i zabiljeio

ga u najvjerodostojniju hadisku zbirku koje se zove " Sahih".
etvrto: U B uharij evoj zbirci hadisa postoj e hadisi koji nisu dio zbir
ke, ve se spominju u predgovoru odreenog poglavlja. Ovi hadisi po
"
znati su kao "Muallaqati , poto B uhari ne navodi nj ihove lance prenosi
oca, a oni su od dvije vrste. Ako B uhari kae: "Prenosi se od Allahovog
Poslanika", i l i "spominje se od A llahova Poslanika", to znai da vjerodo
stojnost lanca prenosioca ne dosee uslove vjerodostojnosti hadisa u nje
govoj zbirc i . Druga vrsta "muallaqata" su oni hadisi u kojima Buhari ka
e: "Rekao j e Allahov Poslanik". Ovakva fraza znai da je hadis na ste
penu vjerodostojnosti hadisa u Buharijevoj zbirci, a navedeni hadis o mu
zici je od ove vrste muallaqata.
Peto : Hadis je prisutan u drugim zbirkama sa ispravnim i neprekinu

"
tim lancem prenosioca, kao u zbirci Ebu Davuda - poglavlje "Odjea
(Muhtasar Ebu Davud: 4039), i u zbirci Ebu B ekra El-Ismailija "Sahih".
esto: Da Imam Buhari nij e direktno sluao hadise od Hiama b.
Ammara, ne bi sebi dozvolio da kae : "Kae Hiam".
Ibn Made u svome Sunenu biljei predaju, u kojoj stoj i da je Allahov

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ,,Pojavit e se ljudi iz moga
ummeta koji e piti alkohol, nazivajui ga drugim imenima, a iznad nji
hovih glava bit e svirke (muzikih instrumenata) i pjevaica. Allah (:e ih
1 76
izobliiti, i pretvoriti ih u majmune i svinje. "
1 76
Ibn Made, 420. Hadis je sahih, a i ejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnom
predajom.
1 10
OAZA IMANA - Ibn Kajjim e i-Devzijje
Od ltnrana b. Husejna se prenosi da je A llahov Poslanik sallallahu

alejhi ve sellem rekao: ,/)oi e u mome ummetu, do padanja kamenja s
nebesa, ljudski likovi e se izobliavati, a zemlja e se provalili. " Neko
upita: " A llahov Poslanie, a kada e se to desiti? " "Kada se pojave mu
ziki instrumenti, povea broj pjevaica i rairi pijenje alkohola, odgo
vori Poslanik " 1 77
Sufjan vel i : Upitao sam A lija el-Bezimeta, ta je to el-kubeh ? Pa mi je

odgovorio: To je bubanj.
I predaja u kojoj stoj i : od Abdul laha b. Amra prenosi se da je Allahov

Poslanik sallal lahu alej hi ve se !lem rekao: A llah je mome ummetu zabra
nio vino, kocku i el-kubeh a sve to opija je haram. 1 1 8
1 77 Tirmizi, 2-242.
m Ebu Davud, br. 3696. Albani kae, hadis je sahih - vjerodostojan.
111
1 12
OSMO POGLAVLJE
JE SU L I D INI I EJTAN!
ODGOVORNI ZA SVOJA DJELA
KAO I L JUD I
1 13
1 14
Ibn Kajjim rahimehullah spominje rijei Ebu Hasana El-e 'arij a iz

7
njegovog djela "El-Meqalat", o nekim mu'tezilama 1 9 koji su smatrali da
dini i ej tani nisu odgovorni za svoja djela. 1 80
Zatim nastavlja u gore spomenutom djelu: 1 8 1 Eh/u Sunnet vjeruje da

su dinni odgovorni kao i ljudi za ono to im je nareeno i ono .to im je
zabranjeno a od dokaza su za to rijei Uzvienog:
To su oni nad kojima se obistinila rije u prethodnim narodima od dina i

.
lyud't.
1 82
"Obistinjavanj e rij ei" znai: da su zasluili kaznu zbog svojih djela,

to podrazumijeva odgovornost za djela koja poine.
Zatim nastavlja Uzvieni :
Za sve e biti posebni stepeni, prema tome kako su radili; da ih nagradi ili
kazni za djela rljihova, - nepravda im se nee uiniti.
1 83
1 79 Mu'tezile - su bili utj ecajni u vrijeme nekih abasijskih halifa i uzdizali su razum vie
nego je potrebno, dok su odbacivali hadis Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve
sellem osim ako ga u svakom pokoljenju prenosi velika grupa ljudi, op. prev.
1 80
Taqrib tariqul-hidretejn, str. 577.
181
Isti izvor, str. 5 78-585 . l u djelu: Miftahu dari-Sa'adeh, 1 - 1 89.
1 82
Al-Ahqaf, 1 8.
18
3 Al-Ahqaf, 1 9.
1 15
l Uzvieni kae:
" Izlazite iz njega svi " - ree On -. .,jedni drugima ete neprijatelji biti! " od
Mene e vam uputa . dolaziti, i onaj ko bude slijedio uputu moju nee zalutati i
.
nece nesrecan. b 1'1 1. ,,1 84
Iz denneta izbaeni su otac ljudi i otac dina, to znai da su dinni

ma poslani poslanici koji se alju ljudima, pa su shodno tome odgovorni
za svoja djela.
I Uzvieni kae:
,. t ... J. ...
... 8,;ijT ;.6)c.

...
;1;_ L.:j - t.:
j : \ ,;
_,.,
r--
i_H) ;L) _;A ;-.,:j
, .,. ... ... l

' . lj
.Ll v,.
. : ... l
,,J ... "' .,. J .,. ... ...
r'!:;;.l)
;il
L ... ...U __.,... I
u...
Mi smo im bili odredili loe drugove koji su im lijepim prikazivali ono .fto su
uradili i ono to e uraditi, i na njima se obistinilo ono to je reeno za narode,
. .) . 1 85
dinove i ljude koji su prije njih bili i nestali (
To su sadrugovi od dina ej tana koji im uljepavaj u zaborav Ahireta i

elju za dunj alukom, i ostvaruje se nad njima kazna kao to se ostvari
nad prethodnim pokoljenj ima.
I U zvieni A llah kae:
1 4 Ta-Ha, 1 23 .
1 85
Fussilat, 25.
116
OA Z A IMANA - Ibn Kajjim ei-Devzijje
J dana kada ih On okupi sve: " O skupina dina, vi ste mnoge ljude zaveli! . . -
.. Gospodaru na, " - rei e drugovi njihovi od ljudi - " Uivasmu meu sobom
i doe nam edel koji si nam odredio! " - Ree: .. Vatra je vae stanite, vjeno
ste u njoj osim to A llah htjedne. " Uistinu je Gospodar tvoj Svemudri i Sve-
. 1 86
znam.
Iz ovog ajeta jasno se primjeuje kako su dini odgovorni kao ljudi za

svoj a djela i da A llahova kazna oekuje obje vrste stvorova, kao to se na
vie mjesta u Kur' anu spominje, poput:
O skupina dina i ljudi, Zar vam ne doo.e poslanici od vas govorei vam
Moje ajete i opominjujui vas susretom ovoga dana? Reko.e za sebe da su bili
nevjernici.
I Uzvieni kae: " Kada ti poslasmo nekoliko dina da Kur 'an sluaju, kada
dodoe da ga uju, oni rekoe: 'Pst!' A kad se zavdi, vratie se narodu svome
da opominju. "
.. O narode na, " - govorili su - .. mi smo sluali Knjigu koja se poslije Mu

saa objavljuje, koja potvruje da su istinite i one prije nje, i koja ka istini i na
pravi put upuuje. " " O narode na, odazovite se A llahovu glasniku i Vjerujte u
Allaha, On e vam neke grijehe vae oprostiti i vas od patnje neizdrljive zati
titi! "
" A oni koji se ne odazovu A llahovu glasniku, takvi mu na Zemlji nee umai
i mimo njega nee zatitnika nai. Oni su u velikoj zabludi. " m
Ovi ajeti jasno dokazuju da su dini odgovorni za svoje postupke, po

to ih je Allah upravio svom Poslaniku kako bi uli Kur'an i povjerovali
u njega i Njegove naredbe i zabrane u njemu, nakon ega su se vratili
svom narodu i upozorili ih na Allahovu kaznu u sluaju nepokornosti, i
I R(> AI-An'am, 1 28.

I H?
AI-An'am, 29-32.
1 17
.
na Njegov oprost u sluaj u pokornosti. A kazna i oprost su za one koji su
odgovorni za svoj a djela i postupke. Pored toga, shodno ovim ajetima,
dini su se pridravali Musaova vjerozakona prije silaska Kur'ana.
I Uzvieni kae o Sulejmanu alejhisselam:

:x .l) G;- i r-:: t;. j L-_; 1 ::;.; j
I ima dina koji rade za njeg po doputenju Gospodara Njegova. A ko od

1 88
njih skrene od naredbe nae, Mi mu damo da okusi kaznu plamenu.
I Uzvieni kae o dinima: .. ( . .) i ima nas muslimana, a ima nas zaluta

j
lih; oni ko i islam private pravi put su izabrali, a nevjernici e dehennemu go
89
rivo biti. "
I Uzvieni kae:
1 90
I posvetit u se vama, vas dvoje grijesima natovarenim.
Upozoravaj ui ljude i dine na posljedice nj ihovih grijeha.
Prenosi Tirmizi kako je A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sel lem

prouio suru "Ar-Rahman", ashabima i ne rekoe nita, pa im Allahov
Poslanik sallallahu al ej hi ve sellem ree: Uio sam je dinima, pa odvra
tie bolje od vas.
Kad god bi prouio: Pa koju blagodat Gospodara vaeg poriete? Re

kli bi: Nita od Tvojih blagodati Gospodaru na poriemo i Tebi je hvala.
1 88
Saba', 1 2.
1 89
Al-Ginn, 1 4- 1 5 .
1 90
Ar-Rahman, 3 1 .
1 18
Ovo dokazuje da je ajet upuen i nj ima i ljudima.
I Uzvieni kae:
O skupina dina i ljudi, ako moete prodrijeti van granica nebesa i Zemlje
. ( )191
prodrzte . . .
N a Sudnjem danu meleki e okruiti granice nebesa i Zemlje, p a dini

i ljudi nee imati kud pobjei. Dakle, svi spomenuti ajeti decidno govore
kako su lj udi i dini podjednaki u odgovornosti i da e biti pitani za svo
ja djela.
Poslanici su poslani ujedno ljudima i dinima
Ibn Kajjim rahimehullah veli da su poslanici od ljudi ujedno poslani

dinima i ljudima. Drugi opet suprotno smatraju mislei istiui prije
svega svoje milj enje kao valjanije, pa to podupiru rijeima Uzvienog:
O skupino dina i ljudi, zar vam ne dooe poslanici od vas?
I rijeima Uzvienog:
191 Ar-Rahman, 33.
119
Kada ti poslasmo nekoliko dinnova ( ) , sve do rijei:

.. . (l)l (Y...: , tj .
. 9
(. . .) da opomm;u. 1 2
.
A Uzvieni A llah kae:
93
( . .) Poslanicima koji su radosne vijesti i opomene donosili ( . .) . 1
Ovo miljenje je neispravno i ne treba se osvrtati na njega, jer ni od

jednog od ispravnih prethodnika ashaba, tabi ' ina, niti ijednog od imama
ovog ummeta se slino tome ne prenosi. A njegove rijei : Zar vam ne do
9
oe poslanici od vas ? 1 4 ne znae da su vjerovjesnici slati svakom pena
osob, jer svaki Poslanik koj i je poslan ljudima istovremeno poslan je i
dinima. Na primjer, ako se kae Arapima i nearapima: O Arapi i neara
pi, zar vam ne dooe poslanici od vas ? To ne znai da mora biti poslan
samo Arapima ili samo nearapima.
Uzvieni kae :
95
( .) i na njima mjesec svjet/im dao ( . .). 1
. Mjesec se ne nalazi na svakom
nebu.
1 92
Al-Ahqaf, 29.
193 An-N isa, 1 6 5 .
1 94
Al-An'am, 1 30.
1 95
Nuh, 1 6.
1 20
OAZA I MANA - Ibn Kajjim ei-Devzijje
l Njegove rijei:
Vratie se narodu svome da opominju.
A opomena j e ireg znaenja od poslanstva, pa nije svaki opominja

poslanik.
Uzvieni kae:
( ..) nek se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upuste u

( ) 1 6
VJerske nauke z neka opommJU narod SVOJ. da mu se vrate . . . . 9
. . . .
Ovaj ajet se uzima kao dokaz toga da kod dina postoje samo operni
njai, dok od njihove vrste nema poslanika - vjerovjesnika.
Vie od jednog od selefa je rekao: Poslanici su od ljudi, a od dina su

oni koji dostavljaju i opominju.
Uzvieni kae:
A mi smo i prije Tebe samo ljude slali, graane kojima smo ojave objav/ji-
val1. 1 9 7
.
Ovo podrazumijeva da Uzvieni A llah nije slao kao poslanika dina

niti enu a ni pustinj aka. to se tie naziva koj i se spominje da su dini
ljudi u rij eima Uzvienog:
1 96 At-Tawba, 1 22 .
1
97 Yusuf, 1 09.
1 21
I bijae mukaraca od ljudi koji zatite iskae od mukih dina. 1

98
Dakle radi se o mukim dinovima, a ne o ljudima. 1 99
Allahov Poslanik sallallahu alej hi ve sellem poslan j e lj udima i

dinima
Ibn Kajj im rahimehullah, spominje je da je ummet postigao konsenzus

u tome da je A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sel lem poslan dinima
i ljudima. Potom vel i : Skupina dina dola je Poslaniku sallal/ahu a/ejhi
ve se/lem da ih podui vjeri islamu. Tirmizi smatra da je vjerodostojna
predaja i hadis kojeg prenosi Abdullah b. Mes 'ud, u kojem stoji: "Kada
je jedne noi A llahov Poslanik sal/allahu alejhi ve se/lem. , u dematu
klanjao jaciju i izaao je, uzeo me za ruku i poveo me u jednu mekansku
dolinu. Tu me posadio da sjednem, zatim nacrtao mi je jednu liniju i re
kao: 'Ne prelazi tu liniju! Doi e ti neki ljudi. Ti im nita ne govori, a i
oni tebi nee nita govoriti. ' Potom je A llahov Poslanik, sal/allahu aleji
ve se/lem, otiao tamo gdje je htio, a dok sam ja sjedio dooe mi neki
tamnoputi ljudi, koji su izgledom podsjeali na crnce. Nisam mogao vi
djeti njihov avret niti njihovu kou. Dooe do mene, ali samo do one li
nije, koju ne preoe. Okrenue se potom A llahovom Poslaniku, sal/alla
hu a/ej hi ve se/lem, i tako ostadoe do kraja noi. Kad mi je A llahov Po
slanik, sal/allahu a/ejhi ve se/lem, na kraju doao, dok sam ja i dalje sje
dio, ree mi da me cijelu no promatrao. Zatim ue u onaj ogranieni
prostor, nasloni se na moje stegno i prilee. A kada bi A llahov Poslanik.
sal/allahu alejhi ve se/lem, prilegao, zahrkao bi. "2
00
1 9HAl-Ginn, 6.
1
99
Taqribul-Hidretejn, 574-575
200
Tirmizi, br. 2 86 1 . Kae da je hadis sahih-garib.
1 22
OAZA IMANA - I b n Kajjim ei-Devzijje
Dini e polagati raun na Sudnjem danu
Dini nevjernici ui e u vatru
Ibn Kajjim rahimehullah vel i : Muslimani su sag/asni na tome da e

dini nevjernici ui u vatru. Na to ukazuju mnogobrojni kur'anski ajeti.
Na primjer, Njegove rij ei:
( . .) Ja sam ve istinu rekao: "Napuniu, zaista, dehennem dinnovima i lju-

. . , ..20 1
d1ma za;edno.
I Njegove rijei:
Sigurno u sa svima, tobom i onima koji se budu poveli za tobom, dehe

. . ,202
nnem napum/1 .
Odnosno, dehennem e napuniti nevjernicima i potomcima nj ihovim

zajedno s Iblisom.
Uzvieni kae:
Ulazite u dehennem s narodima, sa dinnovima i ljudima koji su prije vas

., . . 20
b 1 1 1 nesta/1".l (. . .) . 3
201
As-Sagda, 1 3.
202
Sa'ad, 85.
203
AJ-A'raf, 3 8 .
1 23
Uzvieni kae u vezi dina vjernika:
I ima nas muslimana, a ima nas zalutalih.
Sve do rij ei:
204
A nevjernici e u dehennemu gorivo biti.
I Uzvieni kae:
(.. ) 205
Mi smo za dehennem mnoge dinove i ljude stvorili . .
I Uzvieni kae:
Pa e i oni i oni koji su ih u zabludu doveli u nj biti baeni, i vojske Jblisove

. d 206
.
- svz za;e no.
Odnosno, dine i njihovu vojsku, ejtane, jedni za drugima e biti ba

eni u vatru.
204 Al-Ginn, 1 5 .
2 05Al-A'raf, 1 79.
206 A- u'ara', 94-95.
1 24
Ovo ukazuj e na teql i f - obaveznost dina da su duni slijediti obj ave s

kojima su i ranij e dolazili vjerovjesnici. A to se tie erijatskog stava,
muslimani su saglasni da je Muhammed sallallahu alejhi ve sellem po
slan ljudima i dinima i nareeno im je da se pokoravaju kao i lj udima.
U vezi onih koji su ivjeli prije Muhammedovog sallallahu alejhi ve

sellem, poslanstva, ponovno emo istaknuti ajet sure Al-A'raf gdj e Uzvi
eni Allah kae:
Ulazite u dehennem s narodima, sa dinnovima i ljudima koji su prije vas

'1
b 1'[1' 1. nesta[1 . (. . .) . 207 ,
to ukazuj e da su dini prije poslanstva Muhammedova bili upoznati

sa prijanjim Allahovim objavama i kao takvi odgovorni za svoja djela.
U suri Ar-Rahman, spominje se da su dini obavezni slij editi objave

kao i ljudi. Uzvieni kae:
8
Pa, koju blagodat Go:.podara svoga poriete!20
Allah se u ovom ajetu direktno obraa ljudima i dinima, a Poslanik

sallallahu alejhi ve sellem uio je Kur'an dinima da bi im dostavio svoju
poslanicu. Rekao j e ashabima da su odvratili ljepim od njih, kad god bi
im prouio: Pa, koju blagodat Gospodara svoga poriete! Rekli bi: Nita
od Tvojih blagodati Gospodaru na ne poriemo i Tebi je hvala. Obzi
rom da je nj ihov otac prvi koj i je pozvao na neposlunost Allahu i putem
njega se desio sav kufr i nevaljatina i neposluh, on je pozivalac u vatru i
on je prvi koj i e u nju biti baen a za nj im porod njegov i sljedbenici. 2 09
207
Al-A'raf, 38.
20 Ar-Rahman, 1 3 .
209
Taqrib-Tariqul-hidretejn, 575-576.
1 25
Dini vjernici ui e u dennet
Ibn Kajj im rahimehullahu te 'ala vel i : Islamski uenjaci nemaju zajed

niki stav u vezi dina vjernika da li e biti stanovnici denneta ili ne. Ve
ina smatra da e dini vjernici ui u dennet kao to e i nevjernici od
dina ui u dehennem. Reeno je: Njihova nagrada je to da e biti zati
eni od patnji dehennemskih na Sudnjem danu, ali ni jedan od Iblisovih
potomaka nee ui u dennet. U dennet e ui samo dobri i vjerni Ade
movi potomci. Ovo miljenje se prenosi od Imama Ebu Han{fe rahime
hullah.
Ibn Kajj im rahimehullah smatra da je prioritetno - radih miljenje

ono koje zastupa veina islamskih uenjaka. Zbog toga navodi slijedee
dokaze:
Uzvieni kae:
"Izlazite iz njega svi " - ree On - , "jedni drugima ele neprijatelji biti' "
Od Mene e vam uputa dolaziti, i onaj ko bude slijedio uputu Moju nee zalutali
2 JO
i nee nesrean biti.
Uzvieni kazuje za onog ko bude slijedio uputu Njegovu neka ne stra

huje a niti tuguj e jer nee zalutati niti e nesrean biti . Ovo je uzrok upot
punj avanj u blagodati. 2J J
210
Ta-Ha, 1 23 .
211
Miftahu dari-Se'adeh, 1 89.
1 26
Uzvieni kae:
;,.
if i)li 1 :1 01;)jl 0_,. : (j5 J DP::, lJ
Kada ti poslasmo nekoliko dinova da Kur 'an sluaju, kada dooe da ga

uju, oni rekoe: " Pst! " A kad se zavri, vratie se narodu svome da opominju.
" O narode na, " - govorili su - " mi smo sluali Knjigu koja se pos/ije Mu
saa objavljuje, koja potvruje da su istinite i one prije nje, i koja ka istini i na
pravi put upuuje.
" O narode na, odazovite se A llahovu glasniku i vjerujte u A llaha, On e

"2 1 2
vam neke grijehe vae oprostiti i vas od patnje neizdrljive zatititi!
Uzvieni Allah nas obavj etava da onaj k o se odazove dinima opo

menjaima Njegovoj naredbi On e mu oprostiti i zatitit e ga od azaba.
Potpuni oprost podrazum ij eva ulazak u dennet i zatitu od vatre. A sva
ko ko zaslui Allahov oprost zasigurno e ui u dennet.
Njegove rij ei u vezi dennetskih ljepotica hurija:
213
Koje prije njih ni ovjek ni din nije dodirnuo ( . .).
Ovaj ajet nam dokazuje kako e dini vjernici kao i ljudi ui u de

nnet, jer niko od dvaju vrsta nij e dodirnuo dennetske ljepotice, to uka
zuje da e dinima to biti omogueno kao i ljudima nakon ulaska de-
2 1 2 Al-Ahqaf, 29-3 1
2 13 Ar-Rahman, 74.
1 27
nnet. A da nee dini biti od stanovnika denneta ne bi u vezi nj ih dola

ovako lijepa vijest.
Njegove rijei :
Pa ako ne uinite, a neete uiniti, onda se uvajte vatre za nevjernike pri

premljene, ije e gorivo biti ljudi i kamenje.
A one koji vjeruju i dobra djela ine obraduj dennetskim bacama kroz koje
e rijeke tei; svaki put kada im se iz njih da kakav plod, oni e rei: .. Ovo smo
i prije jeli ", - a bie im davani samo njima slini. U njima e iste ene imati, i
4
u njima e vjeno boraviti. 2 1
Postoje dini vjernici a i dini nevjernici. Vjernici dini to potvruju i

kau:
I ima nas muslimana, a ima nas zalutalih .
Njegove rijei u vezi vjernika dina:
2 14 AI-Baqara, 24-25 .
1 28
Oni koji islam prihvate pravi put su izabrali

(. . ) . 2 1 5
Rud podrazumijeva: krenuti pravim putem, tj . putem koji vodi istin

skoj uputi, srei i uspjehu. Kur'an je njegov vodi. A ko ne zaslui de
nnet i ne ue u njega taj nije spoznao pravi put, niti je bio blizu njega.
Njegove rijei:
Nadmeite se da u Gospodara svoga zasluile oprost i dennet, prostran

koliko su nebo i zemlja prostrani, i pripremljen za one koji u A llaha i poslanike
njegove vjeruju. To je A llahova blagodat koju e dati onome kome On hoie; a u
A l/ahaje blagodat velika.
Vjernici dini su od njih oni koj i vjeruju u Allaha i Njegove Poslani

ke. Zbog toga su obradovani lijepom vijeu, tj . dennetom kojeg su za
sluili.
Njegove rijei:
Allah poziva u Kuu mira i ukazuje na pravi put onome kome On hoe.
216
Uzvieni Allah uopeno poziva dine i ljude, a daruje uputu kome On

hoe. Onaj koga on uputi toga je i pozvao, a od dina koje Allah uputi,
oni su ti koj ima je A l lah uputio poziv kojem su se oni odazvali.
215
AJ-Ginn, 1 4.
216
Yunus, 25.
1 29
Njegove rijei:
b.
:; jjf Jlij :; 0-f-T .r::. # Y.j

A na dan kada On sve sakupi: . . O skupe ejtanski, vi ste mnoge ljude zave
li! '' - .. Gospodaru na, " - rei e ljudi, tienici njihovi - . . mi smo jedni dru
gima bili od koristi i stigli smo da roka naeg koji si nam odredio Ti! " - .. Vatra
e biti prebivalite vae '' (. . .)
Tako isto Mi preputamo vlast jednim silnicima nad drugim zbog onoga to
su zaradili.
"O skupe dinnski i ljudski, zar vam iz redova vas samih poslanici nisu do
lazili koji su vam ajete Moje kazivali i upozoravali vas da ete ovaj va dan do
ekati? " Oni e rei: .. Mi to priznajemo na svoju Jtetu. " Njih je ivot na Zemlji
bio obmanuo i oni e sami protiv sebe posvjedoiti da su bili nevjernici.
Tako je, jer Gospodar tvoj nije unitavao sela i gradove zbog zuluma njihova
- bez prethodne opomene njihovim stanovnicima.
Svima e pripasti nagrada ili kazna, ve rema tome kako su postupali, jerje
Gospodar tvoj bdio nad onim to su radili. 2 7
217 Al-An'am, 1 28- 1 3 2 .
1 30
Ovo se openito odnosi na dine i ljude. Svima e pripasti nagrada ili

kazna, ve prema tome kako su postupali, tj . svako ko bude radio dobra
djela ili grij ehe inio, imat e odreenu deredu i stepen koji odgovara
njegovim djelima.
l Njegove rijei:
( . .) neka se niega ne boje i ni za im nek ne tuguju! Oni e stanovnici

denneta biti, u njemu e vjeno boraviti, i to i:e im biti nagrada za ono to su
. . 218
radl ,L.
Ovim se podrazumijeva da onaj ko se ne boj i niti za im tuguje, bit e

219
od stanovm"k a dzenneta.
v
Na drugom mjestu vel i : Uzvieni kae: One koje, prje njih, ni ovjek
ni dinn nije dodirnuo.
M ufessiri kau da to znai kako ih niko nije obljubio, mti Je imao

spolni odnos s nj ima. l veli: Ebu Ishak k aze: Ovaj ajet slui kao dokaz da
dini spolno ope kao i ljudi, i stav veine uenjaka je da e dini vjernici
ui u dennet kao to e dini nevjernici ui u vatru.
Tako je i Buhari u svome Sahihu stavio naslov: Poglavlje: Nagrada i

kazna za dine na buduem svijetu. Isto ovako veliki broj selefa je oslo
. 220
VIO.
2 18Al-Ahqaf, 1 3 - 1 4.
219 Miftahu dari-Se'adeh, str. 1 90- 1 93 .
220
Hadi ei-Ervah, 320-32 1 .
131
1 32
DEVETO POGLAVLJE
VELIKI IBLI SOV PAD
.,
.
.,
1 33
1 34
Iblis je otetio sebe prije tete drugima
Ibn Kajj im rahimehullah kae : Kad naredi Uzvieni A llah lb/isu da

uini seddu A demu, a.s. , bjee u pokoravanju toj naredbi srea i uspjeh
njegov, ali ga njegova dua nepokorna odvrati da uini seddu onome
koji je stvoren od gline, dok je on stvoren od vatre i stoga po njegovom
miljenju vie vrijedan. Uz to, njime ovlada zavist prema onome kojeg
Gospodar uzvisi nad drugim stvorenjima, stvorivi ga svojom rukom
udahnu u njega od Svoje due i naredi me/ecima da mu seddu uine,
podui ga nazivima svih stvari i uini mu dennet boravitem.
lb lis je obilazio oko Adema dok je jo bio poput sasuene i lovae, bez
due, govorivi u sebi : Ovaj je stvoren radi emra velikog, pa ako mi bude
natinjen, neu mu se pokoriti, a ako mi bude potinjen, unitiu ga. I
kad se okonalo Ademovo stvaranj e u naj lj epem obliku, visok ezdeset
lakata, padoe mu meleci na seddu po Allahovoj naredbi. Ali zavist iz
Iblisa progovori :
" Ja sam bolji od njega; mene si od vatre stvorio, a njega od ilovae ( . .) .

221
Uzvieni kae:
( . .) "evo ovoga koga si iznad mene uzdigao: ako me ostavi do Smaka svije
212
ta sigurno u, osim malobrojnih, nad potomstvom njegovim zagospodariti. "
221
Al-A'raf, 12.
1 35
Tako ponizi lblis sebe pored svoje zavisti i oholosti i nepokornosti. Pa

kako da dopusti sebi razuman insan da ga slijedi i uzima za prijatelja?
Uzvieni kae :
A kad smo rekli melekima: " Poklonite se Ademu! " - svi su se poklonili osim
Iblisa, onje bio jedan od di zato se ogrijeio o zapovijest Gospodara svoga. Pa
zar ete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad a su
23224
vam oni neprijatelji? Kako je ejtan loJa zamjena nevjernicima P
Allah ga je uinio naj ponienijim stvorenjem
Ibn Kajjim rahimehullah, veli: lb/is nije htio uiniti sedde Ademu
smatravi to ponienjem, pa ga A llah upravi da postane najponieniji
stvor, sluga najgorih od Ademova potomstva, on i njegovo potomstvo. Na
isti nain oni to robuju idolima, odbie slijediti poslanike od ljudi i ro
bovanje Bogu jedinom, a prihvatie robovati boanstvima kamenim. Sva
ko ko odbije robovati A llahu, robuje onome koji Mu nije ravan i troi
svoj imetak i tijelo robujui njemu mjesto A llaha. J tako biva kanjen za
225
svoju nepokornost.
l blis je svjesno izabrao nepokornost
Ovaj voa zablude i poziva u nepokornost i nevaljaltine, Allahov

neprijatelj lblis, svj esno je odbio Allahovu naredbu o seddi Ademu i za
sluio A llahovo prokletstvo i vjenu kaznu, i zakleo mu se moi Njego
vom da e zavesti Njegove robove izuzev robova Njegovih iskrenih. Nije
222
Al-Isra, 62.
223 AI-Kahf, 50.
224 Igasetu-lehfan, 2-200-202.
225 Isti izvor, 2- 1 9 5 .
1 36
sumnjao u Allaha niti u proivljenje Sudnjeg dana, niti u dennet i de

hennem, ali je i pored toga izabrao vjeni boravak u vatri i mogunost
prokletstva A llahova i srdbe i protjerivanja iz denneta.
"Gospodaru moj, " - ree - daj mi vremena do dana kad e oni biti oiv/je
.1 .. 226 227
nt.
Dakle, kako vidimo, lblisov kufr bio je iz oholosti i odbijanja, a ne iz

neznanJa.
Da li je lb lis bolji od Adema?
Ibn Kajjim rahimehullah veli: Naredi A llah me/ecima da uine seddu

A demu, pa uinie to im bi nareeno izuzev Iblisa, koji se opravda i
njenicom daje bolji od njega, poto je vatra bolja od gline.
Uzvieni kae :

" Zato se nisi poklonio kad sam ti naredio? " - upita On. _ "Ja228sam bolji od
njega; mene si od vatre stvorio, a njega od ilovae " - odgovori on .
Ova Jblisova isprika nema temelja, jer vatra nije bolja od gline i zem
lje. Razlozi su slijedei:
Prvo, vatra unitava, a zemlja gradi.
226
AI-Higr, 36.
227 Miftahu dari-Se'adeh, 1 -322.
228
A l-A'raf, 1 2.
1 37
Drugo, priroda vatre je nestalnost i est, a priroda zemlje staloenost

i postojanost.
Tree, od Zemlje potiu hrana, odjea i stanita, a ne od vatre.
etvrto, potreba za zemljom i njenim sastojcima je stalna, a potreha

za vatrom privremena kod insana, dok za ivotinje nije ni potrebna.
Peto, kada zasadi to u zemlju nikne vraa ti se mnogostruko od onog

to si zasadio, a to stavi u vatru spri ga i ne ostane nita.
esto, lb/is je stvoren od plamena, koji je slab, pa se vjetar poigrava

njime, dok je zemlja vrsta i ne raspri se s vjetrom.
Sedmo, vatra ako se ne zaustavi, unitava sve oko sebe, a u zemlji je

bereket i hajr.
Osmo, Uzvieni A llah esto pominje zemlju u Njegovoj knjizi i njenu

korisnost te njeno stvaranje pa poziva Njegove robove da razmiljaju o
njoj. Vatru spominje jedino kada se pomene Njegova kazna, osim na par
mjesta gdje se spominje njena korist.
Deveto, Uzvieni kae u Svojoj knjizi za zemlju kako je bereket.
Reci: "Zar, zaista, neete da vjerujete u Onoga koji je u dva vremenska raz
doblja Zemlju stvorio - i jo Mu druge ravnim smatrate? To je Gospodar svje
"
tova! On je nepomina brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je uinio i pro
izvode njezine na njoj odredio, sve to u etiri vremenska razdoblja. - ovo je
objanjenje za one koji pitaju (. . .). 22 9
229 Fussilat, 9- 1 O.
1 38
Za vatru Uzvieni ne kae da je bereket, ve naprotiv, ona potire s vaki

bereket i unitava.
Deseto, A llahove kue su one u kojim se Njegovo ime spominje na

Zemlji.
Jedanaesto, vatra je samo slukinja na zemlji, koriste se njome kad

dim zatreba, a inae je udaljuju od sebe.
Dvanaesto, Uzvieni je na Zemlji uspostavio rijeke, izvore, plodove,

ito, ivotinje, brda, vrtove i rudae na korist ljudima. A nita od toga ni
je uspostavio u vatri. Na kraju, kad bi pre/postavili da je vatra bolja od
zemlje, to ne podrazumij'eva da je stvor od vatre bolji od stvora od zem
lje. A llah je stvorio meleke od svjetlosti, a A dema od zemlje, a od A demo
vog potomstva ima onih koji su bolji od meleka, iako je svjetlost bolja od
Zemlje. lb/is se suprostavio A llahovoj mudrosti u naredbi, svojim mi.lje
njem. J poput njega je svako ko se suprostavi objavi A llahovoj, svojim
. VI O . 23
mls r.Jen;em. 0
Borba izmeu Iblisa i Adema i njegovih potomaka
Novo stvorenje se stvara nakon stvaranja meleka:
Uzvieni A llah j e obavijestio meleke da e stvoriti stvorenje s poseb

nim odlikama i vrij ednostima putem kojih e ga uzdignuti na visoke ste
pene. Kada je A l lah stvorio Adema, to je mnogo negativno utj ecalo na
ejtana, nakon ega se pripremio da mu na put stane dok je j o bio u fazi
stvaranja prij e udahnua due u njegovo tijelo.
Ibn Kajj im rahimehullah kae: Razmisli samo kako je Uzvieni Allah

odredio i zapisao ipriku A demovu prije nego to ga je spustio na Zemlju.
Podsjetio je meleke na njegovu vrijednost i plemenitost prije nego to ga
je stvorio, kazavi:
230 Bedai'ul-Feva'id, 4- 1 1 8- 1 20.
1 39
T cu ..
na zem ,yz
'/ ( )
"23 1
" Ja nam;esm'ka postavztz . . . . .
Razmisli samo kako mu je dodijelio namjesnitva i vlast prije nego to

ga je stvorio. Iznalazi mu i spriku za grijeh prije njegova sputanja na
Zemlju.
Onaj ko ljubav svoju poklanja nekome, on mu pronalazi isprike i

opravdanj a prije nego to i poini nepravdu prema Njemu. Kada je Uz
vieni stvorio Adema, a.s., zadrao ga je pred vratima denneta etrdeset
godina, jer je obiaj zaljubljenog da stoj i pred vratima onoga koga vol i .
Zatim g a je Uzvieni podsjetio n a fazu u kojoj m u ni spomena nije bilo
da se ne bi uzdigao na dan : Uinite seddu A demu! lb lis je prolazio pored
njegovog tij ela i udei mu se, govorio: Doista si radi velikog emra
stvoren! Potom bi ulazio na njegova usta i izlazio na analni otvor, i govo
rio bi: A ko mi bude natinjen, neu ti se pokoriti, a ako mi bude poti
njen, unitiu te. Ne znaj ui da e sebebom njega zasluiti propast! Vidio
je gomilu zemlje, pa ju je obezvrij edio, a kada se preobliila i oblikovala,
pozavidio joj je, a kada se u nju dua udahnula, Iblis je tada doivio pro
past i proklestvo !
stvorenja, a zatim one koj i su osporavali Ademovu poast,B kazavi : "A

Kada Uzvieni Allah ukaza poast Ademu, a.s., izvede red njega sva
32
mi tebe veliamo i hvalimo ! " , privede sudu: "Obavijestite me ! ", ne po

"
kazivajui im dakaze njegove poasti : "I Poui Adema ! Tada meleki
oborie glave optube na prsa priznanja. I glasnik, koji je as ranije pare
enje poasti inio, uzviknu pred skupinom meleka, govorei : "uinite
seddu" , i oistite se od prigovora neistog: "A mi tebe veliamo i hvali
mo " , vodom isprike iz posude, rekoe "Mi znamo samo ono emu si nas
Ti poduio! " I meleki oieni seddu uinie a lblis se u stranu podvoj i i
odbi da seddu uini Ademu jer je Iblis neist i obezvrj een neistoom
odbijanj a traene zapovij edi. Ta njegova neistoa nije se mogla niim
saprati iz razloga to je ta neistoa sama po sebi stvarna i neodstranjiva,
a ne steena. A kada se stvaranje Adema upotpuni lo i zavrilo, reeno je:
23 1
Al-Baqara, 30.
232
Misli se na meleke, op. prev.
1 40
"Treba da se vidi neistoa onog koj i odbija naredbu: "Uinite seddu",

te A llahovom odredbom desi se da padne grijeh kako bi se dokazaao trag
robovanja u poniznosti . "
Prvi ogranak
Jblisove spletke prema Ademu i Havi:
Odbi ejtan pokornost Milostivom da uini seddu Ademu, pa ga

Allah radi toga izvede iz denneta i udalj i ga od milosti Svoje. Potom ob
mani Adema i Havu i istjera ih iz denneta.
Ibn Kajjim rahmehullah o tome kae: Uzvieni A llah nasje obav(jestio

o njihovom dogaaju sa lb/isom kad ih je obmanuo obeavajui im vjeni
boravak u dennetu. ak i A llahom se zakleo da im je on iskreni prijatelj
i savjetnik. Kada ih je u potpunosti uvjerio, oni su mu povjerovali i odaz
vali se njegovom pozivu koji im prouzrokovao mnoga isku.enja -izlazak
iz denneta i otkrivanje stidnih dijelova tijela. Sve se to odvijalo putem
njegovih spletki i obmana to je ve bilo zapisano i odreeno A 1/ahovom
odredbom. Potom se to njegovo spletkarenje na njega odrazilo a A dema i
njegovu drugu Uzvieni A llah obasuo je oprostom i milou Svojom pa ih
je vratio u dennet i dao im bolje i ljepe od onoga u emu su prije bili. A
spletke i obmane lblisove vratie mu se:
233
.. ( . ) a spletke e pogoditi upravo one koji se Njima slue. "
.
Ne znajui, A llahov neprijatelj je mislio da e iz ove borbe izai kao

pobjednik, a nije znao za vojnu zasjedu:
233 Fatir, 43 .
141
, . Go!!!podaru na ", - reko.e oni - .. sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne op
rosti i ne smiluje nam se, sigurno emo biti izgubljeni. "234,
nitije znao za podrku vlasti:
Poslije gaje Gospodar njegov izabranikom uinio, pa mu oprostio i na pravi

. 235
put ga uputw.
Prokletnikje mislio da e se, radi voa kojeg je pojeo Adem, a.s. , Uz

vieni A llah tako lahko odrei od svog istog i dragog Mu roba kojeg je
svojom rukom stvorio i udahnuo u njega od Svoje due i naredio mele
cima da mu seddu uine, i poduio ga nazivima svih stvari. Nije znao da
doktor ve zna za lijek prije nego to se njegov pacijent razboli, a kada se
razboli on pone da koristi ve ranije propisanu dijagnozu. A kada ga
neprijatelj svojom strijelom pogodi i rani ga, on ostade iv pa poe lije
iti zadobijenu ranu koja ponovo zacijeli ne ostavljajui iza sebe nikakav
oiljak. Neprijatelj je iskuan grijehom, poslije kojeg se jo vie w.protivi
i uzoholi pa ga sprijei da zatrai oprost i da se pokaje. A A dem je isku
an grijehom kojeg je priznao i zbog kojeg se pokajao, potom mu bi op
roteno i primljeno pokajanje pa mu se svaka vrata upute i milosti otvo
rie. Mi smo sinovi njegovi, onaj koji od nas bude postupao kao na otac
nee mu se nepravda uiniti. ija navika bude stalno traenje oprosta i
236
kajanje, njemu su podarena najljepa svojstva i osobine.
Na drugom mjestu kae: Gospodar Uzvieni je ve unapr(jed znao ta

se nalazi u Iblisovoj dui od nevjerstva, oholosti i zavisti, dok meleci to
nisu znali. A kada im je nareeno da uine seddu A demu iz njihovih du
a je proizala pokornost, ljubav, podreenost i strahopotovanje pa su
odmah to u djelo sproveli. Isplovi na vidjelo i ono to bi duboko skriveno
2 34 AI-A'raf, 23.
235 Ta Ha, 1 22.
236 Igasetu-l ihfan, 2-202 .
1 42
u dui njegovog neprijatelja Iblisa, od prevare, oholosti i zavisti radi koje

. . . 37
se uzoho ll l postade nevjernz"k. 2
Drugi ogranak
lb/is raspiruje mrnju izmeu sebe i svog potomstva i izmeu Adema

i njegovog potomstva:
Ibn Kajj im rahimehullah prenosi od Zamaherija da rijei Uzvienog:
38
( . .) "jedni drugima ete neprijatelji biti! "2 znae: Ono na emu su ljudi
meusobnoj mrnji i neprijateljstvu u odvoenju jedni druge u zabludu .
Meutim Ibn Kajj im j e oslabio ovo miljenje sljedeim stavom i kae:
Uzvieni A llah govori o neprijateljstvu Adema, a.s. , i njegovog po

tomstva s jedne i Iblisa i njegovog potomstva s druge strane.
Kao to Uzvieni kae:
ejtan je, uistinu, va neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte/239
Kada se govori o Ademu i njegovoj suprugi Havi, Uzvi!ieni je u Swjoj

knjizi obavijestio da ju je On stvorio da bi se uz nju smirio. Uzvieni ka
e:
237 Feva'id, str. l 83 .

8
23 Ta Ha, 1 23 .
239 Fatir, 6.
1 43
i jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se

uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pou
240
ke za ljude koji razmiljaju;
Uzvieni A /!ah je uspostavio (jubav i samilost izmeu ovjeka i njego

ve ene, a neprijateljstvo izmeu Adema i njegovog potomstva s jedne, i
. o o
lb!zsa l ryegovog potomstva s druge strane. 24 1
Njegovo neprijatelj stvo i mrnja je estoka. ovjek je iskuan neprija

teljem koji se nikako ne odvaja od njega ak ni koliko treptaj oka. ovjek
spava, ali njegov pomni pratilac ne spava; ovjek je nemaran, ali taj pra
tilac je uvijek u pripravnosti. On i njegova vojska ga vide, odakle on njih
ne vidi. U svakoj situacij i koristi sva sredstva i razne spletke i trudi se da
mu naudi. Kao saveznike u toj borbi koristi pripadnike svoje vrste - od
ejtana u ljudskom obliku i drugih ejtana od dina. On pravi raznovrsne
spletke, uvaljuje u nedae, oko ovjeka je svoje saveznike rasporedio i
postavio mree i zamke na svakom mjestu.
Saveznicima svojim neprestano govori da ne ostavljaju svog neprijate

lja i neprijatelja oeva i predaka njihovih. Da ne dozvoljavaju da im
umaknu i preteknu ulaskom u dennet, a da oni zaslue dehennem - da
ovjek zadobije A llahovu milost, a oni prokletstvo. Progonstvo, ponie
nje i udaljenost od Allahove milosti ih je zadesila upravo radi ovjeka.
Zbog toga, oni e ulagati sve mogue napore kako bi bili nj ihovi saues
nici u prokletstvu njihovom, budui da su sauesnike izgubili u dobrim
ljudima to su uli u dennet.
240
Ar-Rum, 2 1 .
24 1 M iftahu dari-Seadeh, str. 1 3 6.
1 44
Trei ogranak
ejtanov nasrtaj na ovjeka kroz zablude:
Uzvieni Allah je protjerao Iblisa iz Njegovog denneta i milosti , zbog

odbijanja njegove sedde Ademu, i dozvoli mu je da do Sudnjeg dana po
kuava odvraati ljude od robovanj a Njemu. Iblis u Kur'anu pojanjava
kako e to uiniti :
., E zato si odredio pa sam u zabludu pao " . - ree -. ., kunem se da i-u ih na

Tvom putu ispravnom presretati, pa u im i sprijeda, i straga. i zdesna, i s lijeva
"
prilaziti, i Ti e ustanoviti da veina njih nee zahvalna biti! 242
Ibn Abbas veli da rijei : Tvoj put, znae: Tvoja ispravna vjera. A Ibn
Mes'ud kae: A llahova knjiga. Dabir kae: To je islam, a Mudahid ve
li: To je istina. Svi spomenuti izrazi imaju j edno znaenje, a to je put koji
vodi ka Allahu. Prethodno se biljei predaja koju prenosi Sabra b. El-Fa
kih: Doista ejtan na svim putevima presree sina Ademova u zasjedi.
Dakle, nema ni jednog puta koj i odvodi ljude dobru a da ih ejtan ne

eka i presree.
Njegove rij ei :
.,pa u im i sprijeda prilaziti (...) ". 24 3
242 Al-A'raf, 1 6- 1 7.
243 Al-A'raf, 1 7 .
1 45
Ibn Abbas kae u predaj i koju Atijje direktno prenosi od njega da ovaj
ajet znai: Prilazi! u im od strane dunjaluka, a u Alijinoj predaj i stoj i :
Ubacivat u im sumnju u njihovo proivljenje n a Sudnjem danu. Takoer
isto miljenje ima i El-Hasan koj i kae: Od strane ahireta, ne bi li zani
jekali Dan ponovnog proivljenja, dennet i dehennem.
Mudahid kae kako rijei: Pa i im sprijeda prilaziti, znae: Od stra

ne onoga u ta su usmjereni njihovi pogledi. Njegove rijei: Od pozadi,
Ibn Abbas kae: Ulijeva! u im elju za dunjalukom. A El-Hasan veli:
Prilazit u im od strane dunjaluka i prikazivat im ga lijepim i da za nje
govim blagodatima ude. U drugoj predaj i od Ibn Abbasa se prenosi da je
rekao: Prilazi! u im od strane Ahireta. A Ebu Salih veli: U/ijevat u im
sumnje u Ahiret i initi ga njima dalekim. A Mudahid takoer veli: Pri
/azil u im otud dokle njihovi pogledi ne doseu.
to se tie tumaenja rijei: l sprijeda, i straga, i zdesna, i s lijeva,

mufesiri prvih pokoljenja poput Ibn Abbasa, Mudahida i Hasana el-Bas
rija, tumae ih kao pokuaj ejtanov da posij e sumnju u dui insana oko
ahireta i dunjaluka i oko dobrih i loih djela.
Prenosi se od Ibn Abbasa pouzdanim lancem prenosioca: A ne kae

" odozgo " jer zna da je A llah odozgo.
E- a'bi vel i : A llah svoju milost odozgo sputa na njih.
I Katade kae: Doao ti je, sine A demov, ejtan sa svake strane izuzev
odozgo, ne moe da te razdvoji od Allahove milosti.
El- Vahidi kae : Postoji miljenje onih koji kau da desna strana u
prenesenom smislu aludira na dobra djela, a lijeva loa djela, u redu je,
jer A rapi kau: " Postavi me sa svoje desne strane a ne s lijeve. " Ovo
znai: Odredi me da budem od prvaka kod tebe.
Pria el-Ezheri, da neki o ovome ajetu kau: Posigurno u ih na stran

puticu navraali, tako da e nijekati ono to je zadesilo prijanje narode.
A rije: prilasku otpozadi znae da e nijekati ponovno proivljenje, a
prilazak s desne i s lijeve strane znai odvodit u ih u zabludu kroz ono
to rade, jer se uobiajeno kae: Ovo je radi onoga to su tvoje ruke za
radile iako ruke u sutini nisu nita uradile, ali kada se neto uradi, tada
se pripisuju rukama sva djela koja nisu poinjena nj ima. Zamaheri veli:
Pri/azil u im sa sve etiri strane sa kojih u veini sluaja i prilazi nepri-
1 46
}atelj. Ovo je poput kada im ejtan ubacuje svoje vesvese i zle pomisli to
vie moe. Kao to se spominje u Kur'anu:
I zavodi glasom svojim koga moe i potjeraj na njih svoju kof!jicu i svoju
v"" 244
p;esadIJU (. . .) .
Ovaj stav se podudara sa Katadinim miljenjem, koje smo ve ranije

spomenuli: Doao ti je, sine Ademov, ejtan sa svake strane izuzev odoz
go.
Ovaj stav je sadraj an i ne kosi se s onim to su rekli predhodnici -

selefi. Stav j e spomenut u smislu navoenja primjera, a ne kao direktno
odreivanje.
ekik veli: Svako jutro kad god ustanem, ejtan me vreba iz etiri za
sjede: preda mnom je jedna, a jedna iza mene, jedna s desne strane a
druga s lijeve.
Pa mi kae: ,,Ne boj se, A llah prata i milostiv je ", a ja prouim:

"Ja u sigurno oprostiti onome k i se pokaje i uzvjeruje i dobra dj ela ini, i
24
koji zatim na pravom putu istraje."
A kada mi prilazi iza mene, plai me da u izgubiti sve ono to osta

vim iza sebe, a ja prouim:
246
Na Zemlji nema nijednog ivog bia, a da ga A llah ne hrani.
244 Al-Isra, 64.

245 Ta Ha 82 .
246
Hud . , 6
1 47
A kada mi prilazi s moje desne strane, vreba me od strane ena, a ja

proui m:
( ) " a lijep ishod e biti za one koji se budu A llaha bojali. "2
. .
47
A kada mi prie s moje l ijeve strane, vreba me putem prohtijeva i po

uda, a ja prouim:
l izmeu njih i onoga to budu eljeli bie prepreka postavljena ( . .). 2

48
Moje miljenje je slij edee: postoje samo etiri pravca prema kojima
se ovjek zaputi, ne vie. Ponekad ide desno a ponekad lij evo, nekad na
prijed a nekada se kree unazad. U kojem god se pravcu usmj eri i krene,
presretne ga ejtan to ga vreba u zasjedi . Ako se usmj eri putem pokorno
sti, susretne ga i tamo pa ga odvraa i vreba ne bi li mu to uinio tekim i
napornim. Ako se usmjeri putem grijeenja, tu ga prisretne i daje mu po
drku, pomae i bodri ga. A ako bi ovjek krenuo dolje nanie, i odatle bi
mu priao.
Uzvieni kae:
Mi smo im bili odredili parnjake pa im ukras ie to je pred njima i za nji-

ma. 2 4
9
Muqatil kae: Parnjaci od ejtana.
Ibn Abbas kae: to je pred njima od dunjalukih emrova i .to je za

njima od ahiretskih.
247 AI-A'raf, 1 28 .
8
24 Saba', 54.
249 Fussilat, 25.
1 48
OAZA !MANA - I bn Kajjim ei-Devzijje
Znaenje: Oni su im dunja/uk lijepim prikazivali sve dok ga nisu sr

ano zavoljeli, i pozivali ih da zapostavljaju i poriu ahiret.
El-Kelbi u vezi ovoga kae slijedee: Oni su im ahiret lijepim prikazi

vali time da ne postoji dennet, dehennem niti proiv(jenje, a dunja/uk
su im lijepim prikazivali time .to su im ukraavali puteve zablude kojima
su kroili. Sa ovim miljenjem slae se i El-Ferra ' .
Ibn Zejd veli kako s u i m predstavljali lijepim runou njihovih ranijih

djela koja su poinili i buduih kojih su imali namjeru u dj elo sprovesti .
to znai, prestavljali su im lijepim ono to su radili nakon ega se nisu
radi toga kaj ali ali i ono to su najmjeravali uraditi bez namjere odustaja
nja od toga.
Govor Allahovog neprijatelja:
.. ( . .) pa u im i sprijeda, i straga, i zdesna i slijeva prilaziti (.. .). "2 5 0 , znai

da obuhvata dunj aluk i ahiret.
A Njegove rij ei:
.. (. . ) i zdesna i slijeva prilaziti (. . .). "251 znae da melek zaduen za dobra

.
djela na desnoj strani potie insana na njih, pa mu doe ejtan s ove stra
ne i odvraa ga od nj ih, a melek zaduen za loa djela na lijevoj strani
odvraa ga od nj ih, pa mu doe ejtan s ove strane i navraa ga na nj ih.
Ovo nam najbolj e pojanjavaju njegove rijei :
"
.. E tako mi dostojanstva Tvoga, - ree - , "sigurno u ih sve na stranputicu
navest1
.
(
... ).
..2 5 2
250 Al-A'raf 1 7
251
Al-A'ra f. 1 7:
252
Sad, 82.
1 49
Uzvieni kae:
J ., ... ",. ,.... J

J .. ,. ., ""
1 ..
.=..
J 'lj <-_.J .: r.:r- .....Y
...
....:..> ul
,.l
....:..> u_lj
( !' ':1] -...r
J
: -: ,...- - ... - J
.oJ I
, ";Jj ':Jj ':Jj

J"'
.... , ... .. , ... ... ... { ... J { ... .--=
l) L.;"J
f J"'
4. r.:r-
f ... ,.,.
... ':t -: :'$ ...
u ':J -.:::J tJj
",...- ...
Oni se mimo A llaha enskim kumirima klanjqju, a ne klanjaju se drugom do

ejtanu prkosniku. Prokleo ga A llah ! A on je rekao: .. Uzet iu od Tvojih robova
udio odreeni. I zabljuivau ih i nadama obmanjivati i nareivau im pa e
rezati ui stoci, i nareivau im pa e mijenjati stvaranje Allahovo. " A ko uzme
ejtana za prijatelja umjesto Allaha izgubio je gubitkom jasnim . Obeava im i
o bmanu. 2 53
. . .
. tzuzev
.
nadama o bmaYI)tl)e, a ne obecava tm
Ed-Dahhak kae da rijei od Tvojih robova udio odreeni, znae poz

nat broj. A Ez-Zeddad veli da to ipak podrazumijeva odreen broj na
koj i se ejtan obavezao da e zavesti.
A ja velim: rije mefrud - odreeni, podrazumijeva procjenu, to zna

i da onaj ko slijedi ejtana i pokorava mu se, je udio koji mu je dodije
ljen i koji mu pripada. Svaki onaj koji je pokoran Allahovom neprijatelju
pripada njemu.
Ljudi se dijele na dvije skupine: prva skupina je ona koji se pripisuju

ej tanu, a druga skupina su A llahovi tienici, evlije i odabranici koji pri
padaju Njegovoj strani.
Ibn Abbas kae: obmanjivati nadama, znai da odlau tevbu.
Ibn Abbas, Mudahid, Hasan e l-Basri, Katade, Said b. Musejjeb i Said

b. Dubejr kau da mijenjati stvaranje A llahovo, znai mijenjanje vjere
A llahove.
253 An-Nisa, 1 1 7- 1 20.
1 50
I nastavlja Ibn Kajjim: Uzvieni A llah je stvorio robove na vjeri izvor

noj islamu. Kao to Uzvieni kae:
Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, vjeri, djelu A 1/ahovu. premu ko
joj je On ljude nainio, - ne treba da se mijenja A llahova vjeru, uli veina ljudi
254
to ne zna ( . . .) .
Kontekstualno povezan, u hadisu Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve

sellem, nam kae: Nema roenog a da se ne rodi u izvornoj vjeri, pa ga
onda roditelji uine idovom, kranom ili medusijom - vatropokloni
kom, kao to ivotinja okoti ivotinju potpuna i zdrava tijela, dok joj vi ne
odrezete uho. 255

Potom je Ebu Hurejre proui o ajet:
Vjeri izvornoj A llahovoj po kojoj stvori ljude.
U ovom Poslanikovom hadisu spomenute su dvije vrste mijenj anja,

izvornog A llahovog stvaranja na koje se Iblis zarekao da e tjelesno i du
hovno podsticati. Allahovu vjeru po kojoj je stvorio ljude, mijenjat e
nevjerstvom, a to je mijenjanj e stvaranja po kojem su ljudi stvoreni, a tje
lesnu formu mijenjat e rezanj em uha. Ovo podrazumijeva mijenjanje
skladno stvorenog oblika due i tijela.
Potom nastavlja: Obeava im i nadama obmanjuje. ejtanova obea

nje ogleda se u onome ime bi lahko moglo okupirati srce insana, kao
naprimjer: ivjet e dugo; postii e dunja/uka zadovoljstvo; bit e
uzdignut na stepene iznad svojih prijatelja; nadvladat e neprijatelje;
dunja/uk je prostran - posjedovat e ga kao to su ga i drugi posjedo
vali.
254 Ar-Rum, 30.
255 B uhari i Muslim.
1 51
Uvjerava ga u dugu nadu i obeava mu svaki vid dobra pri inj enj u
irka i grijeha, i na takav nain mu obeava lane nade. Razlika izmeu
njegovog obeanja i lane nade je u tome to on obeava la i neostva
rivu nadu. Pohotna ljudska dua olahko se povodi za njegovim lanim
obeanj ima i nadama i raduje im se kao to im se ene i dj eca raduju i
hrle ka njima. U osnovi, lane rijei potiu iz tih ejtanovil1 lanih obea
nja i nada i on svojim sljedbenicima na razne naine obeava uspjeh na
putu istine. A svaki laov ima svoj udio u njegovim rijeima, kao to nam
potvruju i Njegove rijei:
On im obeava i primamljuje ih lanim nadama, a ono to im ejtan obea

. 26
samo Je o bmana. 5
Iblis obeava i nadama obmanjuj e u dugi ivot i dunj aluke

blagodati i i sticanje nad vrnj acima, a slaba ovj ekova priroda im se
veseli .
U vezi ovoga Uzvieni kae:
ejtan vam obeava siromatvo i nareuje nevaljaltine, a Allah vam obea

2 7
va oprost od Njega i blagonaklonost. 5
Reeno j e da Njegove rijei : ejtan vam obeava siromatvo, znae:

ejtan vam govori ako budete udjeljivali zasigurno e te osiroma.Wi. A
Njegove rijei : i nareuje vam nevaljaltine, reeno je da se posebno u
256 An-Nisa, 1 20.

257 Al-Baqara, 268.
1 52
ovom ajetu odnose na krtost. A Muqatil i El-Kelbi vele: Na svakom mje

stu u Kur'anu gdje se spominje rije ( -) oznaava zina/uk. osim to
na ovom mjestu znai krtost.
A ispravno je da se u osnovi svaki vid nevaljtine ubraja se u ono to

je runo, a ejtan podstie i nareuje da se ini ono to je runo to ujed
no obuhvata i krtost. Uzvieni Allah spominje da kada ejtan nareuj e,
on nareuj e da se ini samo ono to je runo, a plai ih injenjem dobrih
djela. Dakle, ovo su te dvije stvari koje ejtan zahtijeva od insana, kada
ga zaplai inj enjem dobrih djela, tad insan odustane od nj ih, a kada hoe
da mu naredi da uradi runo, prvo mu to na naj ljepi nain uljepa pa ga
tek onda insan poin i . Uzvieni A llah je oslovio ejtanova zastraivanje
kao prijetnj u i obeanje kojim insana zastrauje, isto kao kada se nekome
uputi prijetnja pa je on oekuje da se obistini kao i obeanje da se ispuni.
Zatim j e Uzvieni Allah spomenuo da e svoje obeanje ispuniti prema
onome koj i Mu bude pokoran i sprovodio Njegove naredbe i klonio se
Njegovih zabrana, tj . obeao je oprost i nagradu. Svojim obeanim opros
tom titi insana od od zla, a nagradom daje mu svako dobro.
Tako se dodir Allahov i dodir ejtanov smjenjuje poput dana i noi u

srcu insanovu. Ima ljudi kod kojih je no dua od dana, a kod drugih ob
ratno. Ima lj udi kod kojih se dan ne prekida, a kod drugih obratno. Alla
hu se utjeemo od zla ejtanskog. 25 8
etvrti ogranak
ejtanovi pokuaji ovladavanja srcem ovjeka:
Ibn Kajj im rahimehullah, kae: Srce ovjeka je mjesto radi kojeg se

ejtan uporno bori da do njega doe i zarobi ga. On je poput vladara
ostalom tijelu, kao to A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve se/lem kae:
" Ima u insanovu tijelu gruda koja ako je ispravna, itavo je tijelo isprav
25
no. " 9 Stoga ejtan nastoj i da unese u srce vesvese i strasti i uljepava
258 lgasetu-Jihfan, 1 - 1 02- 1 08.

259 Buhari, 205 1 . Muslim, 1 599.
1 53
mu loa djela kako bi insan skrenuo sa pravog puta. Jedini je spas od nje
govih zamki i spletki neprestano traenje utoita Allahu.
Uzvieni kae :
.. ali, ti, doista, nee imati nikakve vlasti nad robovima Mojim/ "260
Meutim, srce koje zaboravi A llaha je kuite ejtanu, pobjegulji -

doaptau. On stavi svoju surlu na srce insanovo i doaptava, a ako insan
A llaha spomene, on pobjegne, kako veli Allahov Poslanik, sallal lahu
alejhi ve sellem: Srce koje se neprestano napaja sa ejtanovog izvora
. ['" . 2 1
u brzo zamre l os uepl. 6
Srce koje se sjeti Allaha, d.., tada rezultira time da ejtan biva pobi
jeen i ponien, a ako ne spomene A llaha, d.., ejtan pobijeuje i biva
vei .
Seid ibn Dubejr od Ibn Abbasa u vezi s nJeCima: Koji nanosi zle
misli, a potom se sakrije", je rekao: ejtan ui i vreba na (judskom srcu.
i ako ovjek zaboravi i nemaran je od sjeanja na A llaha, ejtan mu na
nosi zle misli, a kada se sjeti i spomene A llaha, on se skrije.
El-Mu'temir b. Sulejman prenosi od svog oca da je rekao: Reenu je

da ejtan koji nanosi zle misli radi to s ljudskim srcem kada je ovjek u
stanju tuge ali i radosti, a ako ovjek spomene A llaha, tada ejtan nesta
262
ne i sakrije se.
Na drugom mjestu veli : Huzejfe b. Jeman kae da je A llahov Poslanik

sallallahu alejhi ve sellem rekao: Kunje se prostiru pred srca poput ha
sure, vlat po vlat. Svaki put kad se srce polakomi i uzvrati na kunju pad
ne na njega crna taka, a srce koje ne uzvrati padne na njega bijela ta
ka, dok srce ne postane crno ispjegano, poput vra prervnuto, ne razliku-
260
Al-Isra, 65.
261
Ebu Ja'la i Bejheki prenose od Ibn Ebi Dunje.
262
Miftahu daris-Se'adeh, 1 -374-375.
1 54
je izmeu dobra i zla i samo ga strasti zanimju, i srca bUela imuna na

63
kunje kojima nita nauditi ne moe dokje nebesa i Zemlje. 2
Uporedio j e Poslanik sallallahu alejhi ve sellem postepeno navaljiva

nje kunj i sa prostiranjem hasure v lat po vlat, jer se njena postojanost i
vrstina postepeno postiu njenim pletenjem. A srca je podijelio na dva
dijela: "Kunje koj e nailaze pred srce, a ono ih upija kao to spuva upija
vodu, nakon ega se na njemu se uree crna taka. A kada j e srce podlo
no svakoj kunj i sve vie crni dok ne postane potpuno crno, ispjegano i
bolesno, kao to se u hadisu spominje: " crno ispjegano, poput vra pre
vrnut ". Kada srce pocrni i razboli se, ono postane izloeno dvjema opas
nim bolestima koj e ga jedna za drugom postepeno odvodi u propast. Jed
na je da takvom srcu dobro i loe postanu isto, nakon ega nije u stanju
da razlikuje izmeu te dvije stvari. Moe se desiti sluaj da ova bolest
ako potpuno ovlada srcem, ono tada pone vjeruje da je dobro loe, a loe
dobro, Poslanikov sunnetu da je novotarija a novotarija da je Poslani kov
sunnet, da je istina zabluda i zabluda da je istina.
A druga bolest je kada strast ovlada nad onim s ime je doao Al lahov
Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, a srce je podreeno strastima i slijedi
ih.
isto srce je obasjano imanskom svjetlou i rasvjetljeno svjetiljkama
njegovim. Kada se kunj e i smutnje prostriju pred ovakvim srcem, ono ih
odbija i nijee, a njegovo svjetlo biva bljetavije a snaga jaa.
Kunj e koje nailaze pred srca su strasti i ubhe. Strasti vode u grijeh, a
ubhe u novotarije u vjeri. Strasti ponitavaju volju insanovu, a novota
rije razaraj u vjeru. 264
263Muslim, 1 44.
264 Igasetu.-lihfan, l - 1 0- 1 2.
1 55
Peti ogranak
ejtan poduava svoju vojsku nainima kojima e insana odvesti u

zabludu:
Ibn Kajj im rahimehullah, studiozno je prouio naine koj ima ejtan

poduava svoj u vojsku to e robove Allahove u zabludu odvesti. Na je
dnostavan, lahak i jasan nain nam je to pojasnio rekavi da poetak bor
be poinj e od due.
ejtan svoj im saveznicima vel i : Priite joj putem njenih prohtijeva.
Dobro promotrite ta ona voli i za im udi, te joj to putem lanim nada
obeavajte kako bi ih primam ili. Duboko u njoj ugravirajte prohtijeve ko
ji e mu u snu i najavi ostati neizbrisani, a kada ona duboko u njih uroni
tada na nju bacite kuke i sidro strasti, potom je polako pri vucite sebi. A
ako duboko prodrije u srce i stane na vau stranu okupira! ete granice
oka, uha, jezika, usta, ruku i nogu. Oprezno i pomno bdijte na tim grani
cama. Jer, ako putem njih prodrije/e do srca, tada e ono biti ranjeno,
zarobljeno ili potpuno iznemoglo ili mrtvo. Ne dozvolite izvidnicama da
dou do srca pa da vas iz njega protjeraju. A ko budete poraeni, para
dite na tome da ih oslabite i iscrpile kako ne bi dospjele do srca. Jako
prodru i dospiju do njega, one e biti slabe i nemone. A ko zaposjednete
tim graninim pukotinama, sprijeite pukotini oka da njegov pogled ne
primi kakvu pouku. Nego uinite da njegovo oko samo gleda pogledom
svianja, ugaanja i zabave. A ko putem pogleda dospije do pouke, vi je
rasturite pogledom nemara, ugaanja i poude jer su mu one nujblie.
najlak.e najprimamljivije stvari. Dobro pazite na te one granice jer
samo ete preko njih ostvariti svoj cilj. Niim nisam uspio da sina Ade
mova upropastim kao pogledom! Preko njega u srce zasaujem poude i
strasti; zatim ga napajam lanim nadama sve dok volja toliko ne ojaa
pa ga u potpunosti ne sav/adam pa ga vodim uzdama strasti dok ga skroz
ne dovedem do odbacivanja bezgrjenosti. l nikako ne omalovaavaj/e
vrijednost tih granica. Potrudite se to vie moete da im umanjile vri
jednost kod njega. Kaite mu: razmjer oka te poziva ka velianju Gospo
dara koji daje opskrbu, i podstie te na razmiljanje o ljepoti Njegovih
atributa. Ljepota tog prizora stvorena je samo da bi posmatraa podstak
la na Njega subhaneh. A A llah ti nije oi uzalud stvorio a i prizor da hi
bio skriven od pogleda. A ako vidite da je malouman ili nedovofjno pou
en, kaite mu: ovaj prizor upuuje na istinu i njenu manfestac(ju.
1 56
OAZA l MANA - Ibn Kajjim ei-Devzijje
Pozivajte ga da uzvjeruje u panteizam, a ako odbije, onda mu ponudi

te da povjeruje u ope i posebno utjelovljenje. Ne prihvatajte nita manje
od toga, jer e ga to svrstati meu krane. Potom, podstiite ga na po.
tenje, ibadet i skromnost ivljenja na dunjaluku i time lovite maloumne i
neznalice. To je moj najblii saveznik i najvei borac; ak tavie, ja sam
jedan od njegovih boraca i pomagaa.
Zatim, sprijeite sluh njegovih uiju od svega to bi mogle uti od

onoga to bi pokvarilo vae nakane. Potrudite se da mu dolaze samo ne
valjaltine i rune stvari, jer su one lahke i dui drage. Tim nevaljaltina
ma odaberite najprimamljivije oparavajue izraze i pom!Jeajte sa onim
za ime njegova dua najvie ezne. Potom ponite sa priom, a ako
uoite da vas slua, vi i dalje nastavite o njoj. im primjetite da on voli
neto, govorite mu o tome. Samo budite oprezni da kroz te granine pu
kotine ne proe do njega neto od A llahovog govora ili govora Njegovog
Poslanika, ili govora iskrenih savjetnika. Ako se desi da vam ne.to od to
ga promakne pa do njega dospije neto od toga, taj govor uinite mu ne
razumnim i neshvatljivim kako ne bi putem razmiljanja primio neki sa
vjet ili pouku. To moete ostvariti putem uveliavanja tih lijepih vijesti
podstrekom da to njihove due nisu u stanju shvatiti a niti podn!Jeti teret
tih dobrih vijesti. Pokuajte umanjiti vrijednost tih rijei uz pogovor da
due imaju preih i van!Jih stvari kojima bi se trebale zanimati i da ima
to vie pristalica. U vezi istine kaite mu da je odbaena i naputena, a
onaj ko je govori i u nju poziva, izloen je neprijateljstvu, i pret! je od
nje ivjeti u harmoniji s ljudima.
Na ovakve naine oni uspijevaju da u insana usade la i zabludu pri

kazivajui ih u lij epim i primamljivim oblicima, a iz njega istjeruju istinu
prestavljajui je tekom i omraenom.
Sutina ovoga je da ej tan pokuava okupirati granice uiju kako bi

putem nj ih unio ono to bi moglo tetiti robu i trudi se sprijeiti ono to
mu koristi. A ako bi ulo neto protiv njegove volje, i to bi pokvario.
Potom vel i : Bdijte na granicama jezika jer je ona najvea i najjaa

tvrava i garancija samokontroli. Preko njega upuujte govor od kojeg
e imati samo tetu. Sprijeite da putem njega ne izusti koristan govor,
kao to su zikr i istigfar ili uenje Kur 'ana, savjetovanje Njegovih robova
ili irenje korisnog znanja. Imate dva naina napadanja na ovu granicu,
koji god poduzmete uspjet e vam.
1 57
Prvi: Neistinit govor. Onaj koji govori neistinu je jedan od vae brae
i najboljih vojnika i saveznika.
Drugi: preuivanje istine. Onaj ko preuuje istinu je va. nUemi brat

kao to vam je prvi brat onaj koji je govorom obdaren. Moda vam je
ovaj korisnUi od onog prvog. Zar niste uli govor savjetodavca: .. Onaj
ko govori neistinu je ejtan govorom obdareni. A onaj ko pre.uuje istinu
je nUemi ejtan? " Stalno budite u pripravnosti na ovim granicama kako
ovjek ne bi govorio istinu a preuivao la. Nastojte na svaki nain da
mu uljepale la i zastraujte ga da ne govori istinu. Znajte, potomci mo
ji, da su granice jezika te koje su unitile sinove A demove i strovalile ih
na dno dehennemske vatre! Koliko sam samo na tim granicama nanio
gubitaka, ranjenika i porobio zarobljenika!
Oporuujem vam i dobro upamtite moj vasijjet vama upuen: neka je

dan od vas jezikom svoga brata insana izgovori neku rije a drugi neka
okupira ui njegovog sagovornika. Njegov sagovornik e se njima diviti i
uditi, pa e ponovo od njega zatraiti da ih ponovi. Na sve naine se po
trudite da budete saveznici u borbi protiv ljudi. Sa svih strana navaljujte
na njih i opsjedajte. Zar niste uli moju zakletvu kojom sam se zakleo
Njihovom Gospodaru:
.. E zato to si odredio pa sam u zabludu pao ". - ree -, ., kunem se da u ih

na Tvom pravom putu presretati, pa u im i sprijeda, i straga, i zdesna, i slijeva
265
prilaziti, i Ti e ustanoviti da veina njih nee zahvalna biti! "
Zar niste vidjeli kako A demove potomke sa svih strana vrebam ? Kad
god mi na jednom putu umakne a ja ga na drugom saekam sve dok ne
postignem djelimino ili u potpunosti svoj cilj. A A llahov Poslanik salla
llahu alejhi ve sellem, ih je o tome obavijestio i upozorio, rekavi im:
.. Uistinu ejtan zasjedne sinu A demovom na putevima. Pa mu zasjedne
na putu vjere, pa mu kae: - Zar e primiti Islam i ostaviti vjeru svojih
oeva i djedova? Pa ga ne poslua i primi Islam. Onda mu zasjedne na
putu hidre, pa mu kae: - Zar e hidru uiniti i zemlju svoju ostaviti?
2 65 Al-A'raf, 1 6- 1 7 .
1 58
Pa ga ne poslua i hidru uini. Onda mu zasjedne na putu dihada,

pa mu kae: - Zar e u dihad? Da te ubiju, pa ti imetak podijele i ene
ti se poudaju? Pa ga ne poslua i ode u dihad. Pa ko tako uini haqq mu
"266
je kod A llaha da ga uvede u Dennet.
Na ovakve naine zasjedajte im na svim putevima koji ih vode dobru!

Kada neki od njih hoe da udijeli sadaku, zasjednite mu na tom putu. Do
apnite mu: zar e udijeliti ovome siromahu pa da postane kao i on?
Zar niste uli moje rijei koje izgovorih jezikom ovjeka od kojeg je za
traio neki siromah da mu udijeli sadaku: " A ko vam ud(jelimo od ovog
naeg imetka postaemo kao i vi. "
Zasjednite mu i na putu Hadda. Recite mu: " Taj put je veoma teak i
nesiguran. Na njemu se ovjek izlae gubljenju ivota i imetka. "
Na ovaj nain mu zasjedajte i na ostalim putevima koji vode ka dobru

i zastraujte ga istim opasnostima koje bi ga mogle zadesiti.
Potom, zasjedajte mu na putu grijeha. Uljepavajte ih u oima i srci

ma sinova A demovih. Na tom putu su vam najbolji pomagai ene. Putem
njih im prilazite i uljepavajte im grijehe. One su vam u tome najbolji po
magai!
Zatim zasjedajte na granicama ruku i nogu. Nemojte dozvoliti da budu

uposlene neim to e vam natetiti, niti da idu putevima dobra.
Znajte, da vam je najvei pomaga pri zasjedama tih granica dua ko

ja nareuje zlo. Pomozite je i traite pomo od nje! Dajite joj podrku. i
od nje isto to traite! Budite s njom u borbi protiv smirene due! Nastojte
svom snagom da je slomite i oslabite! To ete postii samo ako joj preki
nete dotok hrane kojom se hrani. A ishrana due koja nareuje zlo uvea
va se, a njeni pomagai vam se pokoravaju. Sada imate priliku da srce
protjerale iz njegove tvrave i da zaposjednete njegov prijesto. Na njen
poloaj postavite duu koja nareuje zlo! Ona e nareivati naredbe na
redbama koje vi volite da se sprovedu. Zasigurno nikako nee suditi po
onome to vi prezirete! ta godjoj predloite da uini, nee vam se su
prostaviti. tavie, ona e uriti da to to pr(je uini. Ako primjetite da
srce ponovo zaeli da se vrati na svoj pr(iesto, a vi htjednete da se osigu
rate od toga, napravite brani ugovor izmeu njega i due koja nareuje
zlo! A mladu mu uljepajte, i ukrasile, pa mu je prikaite u naJ!jep,em
266
Hadis je sahih, pogledaj u Sahihul-Dami', br. 1 652.
1 59
liku mlade koji postoji. Recite mu: " Proba} i osjeti slast te ljubavi i uivaj
s tom mladom kao to si okusio rat, i suoavao se s gorinama uboda i
rana. " Recite mu neka uporedi tu slast sa gorinom rata. Neka rat pre
stane! To nije rat koji traje samo jedan dan, nego on traje sve do smrti.
Isuvie si nejak da bi njegov kontuitet mogao izdrati.
Potomci moji, pomozite sebi s dvjema velikim vojskama, i pored nih

neete savladani biti:
- Vojskom nemara. Nastojte da na sve mogue naine da srca Ade

movih potomaka zaborave na A llaha i ahire!. To vam je najbolje sredstvo
putem kojeg ete ostvariti svoj cilj. Kada srce postane nemarno i zabo
ravi na A llaha, tada ete imati priliku zajedno sa svojim pomaga<}ima da
ih savladate!
- Vojskom strasti. Uljepajte ih u njihovim oima i srcima. Opkolite ih

sa tim dvjema vojskama jer boljih vojski meu Ademovim potomcima
neete nai. Postignite nemarnost putem strasti i obratno. Udruite dvoji
cu nemarnih i sukobile ih sa jednim koji spominje Allaha. Jedan ne moe
savladati petericu!
Sa dvojicom nemarnih su jo dva ejtana, to znai da su etverica, a

pet ih je sa onim koji slijedi onog koji spominje A llaha. A ko vidite neku
grupu koja se okupila radi neeg to vam teti, npr. spominjanje A llaha i
podstrek na Njegove zabrane, naredbe i Njegovu vjeru - i ne u::.p ijete da
ih razjedinite, onda se pomozite da vam u tome pomognu od njihove rase
pokvareni ljudi. Pribliite ih njima i uz njihovo potpomaganje ih ometaj
te.
Inae, svoje ciljeve ostvarujte putem posrednika! Svakom pojedincu

od A demovih potomaka prilazite putem njegovih elja i strasti, i pomai/e
mu da ih postigne. Ako im je A flah naredio da budu u stalnoj pripravno
sti i strpljivi na granicama u borbi protiv vas, onda i vi budite strp(jivi i
pripravni jer ete samo na takav nain opsjedati granice. Vae najbo(ie
prilike su u stanju njihovih strasti ili srdbe. To su vam dvije najbolje pri
like da ulovite A demova potomka .
Imajte na umu da je kod nekih od njih strast vie izraena a srdba

nemona i nedovoljno izraena. Takvima prilazite putem strasti a ostavi
te se puta mrnje. A kod nekih je srdba ipak vie izraena od strasti, ali
vi ipak nemojte strasti zapostavititi i ne zapostavljajte tu granicu. Zato
1 60
to onaj koji nije u stanju da sebe savlada u srdbi, jo vie e mu hiti te

e savladati u strasti.
Pomijeajte jednu s drugom, pa ga pozivajte u strast putem srdbe, i u

srdbu putem strasti! J upamtite, nemate boljeg i jaeg oruja u horhi
protiv Ademovih potomaka. Njihovi rodite(ji (Adem i Hava) su radi po
hote strasti istjerani iz denneta, a putem srdbe sam meu njihovim po
tomcima posijao mrnju, radi koje su meusobno pokidali rodbinske veze
i krv svoju prolili. Zbog srdbe je A demo v sin ubio svoga brata.
Ne zaboravite, srdba je eravica u srcu sina A demo va, a strast je vat

ra koja plamti iz njega. Vatra se gasi namazom, spominjanjem i velia
njem A llaha. Nikako ne dozvolite sinu A dmovom pri srdbi ili strasti da
se prikui abdestu ili namazu jer e im to ugasiti vatru srdbe i poude.
A to im je naredio njihov Poslanik: .. Doista, srdba je eravica u srca si
na A demova. Zar ne vidite kada se naljuti da mu oi pocrvene, a vratne
ile nateknu? l Kada neki od vas to osjeti, neka se abdesti. " Rekao im je:
.. Doista se vatra gasi vodom. " A A llah im oporuuje da se protiv vas bo
re strpljenjem i namazom, pa ih od toga odvraajte, kako bi vam srdba i
pouda pomogle da ih zaborave i zapostave. Nemar i slijeenje strasti su
vae najdjelotvornije oruje u borbi protiv njih. A njihovo oruje protiv
vas je: Spominjanje A llaha i opiranje strastima. A ko primjetite da se ov

jek opire svojim proht evima i strastima, bjeite ak i od njegove 5jene i
ne pribliavajte mu se. 67
26 7 El-Devabul-Kafi, str. 1 63- 1 70.
161
Vjerovanje u svijet mt-leko i dina
1 62
DESETO POGLAVLJE
...,
METODE SEJTANOVOG
S PLET KARENJA U BORB I
PROT IV OVJEKA
1 63
1 64
lblis je otroumno i razborito stvorenje kojeg je Uzvieni Allah stvorio

Svojom mudrou i ovlastio ga da odvodi ljude u zabludu i na stranputi
cu.
Ibn Kajjim rahimehullahu kae: ejtan je veoma iskusan poznavaoc

naina i metoda odvoenja putevima zla i zablude. On velike napore ula
e da ih ostvari ne bi li sinove Ademove do posljednjeg unitio. A te me
tode su sljedee:
Prva metoda f!iegov prvi i najvei cilj je staviti prepreku izmeu o

-
vjeka i spoznaje i vjerovanja ne bi li ga na takav nain savladao i odveo

u nevjerstvo. Ako ga tad usp(ie savladati i zavesti, rijei ga se i popusti
ga. A ako mu na tom putu umakne i poui se vjeri, prieka ga, i poslui se
drugom metodom a to je, da ga priblii novotarijama jer su mu one
-
drae i slae od grijeha.
Od grijeha se moe pokajati a od novotarija ne moe. Jer novotar je

potpuno uvjeren da slijedi istinu i da je na pravome putu.
U nekim predajama se spominje da iblis kae: " Ljude un itavam gri-

jesima a oni mene istig(arom - traenjem oprosta, i spominjanjem r(jei:
'La ilahe il/allah '. Kada to primjetim, onda u f!iihova srca posijem strast,
putem koje se upuste u grijeenje te ih nemar obuzme prema pokajanju
mislei da su na pravome putu.
Ako na taj nain ne u::,p ije ga obmanuti, poslui se treom metodom -
prisretne ga na putu injenja velikih grijeha, ako i tu ne uspije ga savla

dati onda pri injenju malih gr!jeha. To bi bila po redu etvrta metoda.
Ako ga i tada ne uspije savladati, upotrijebi petu metodu: podstie ga da
radi manje vrijedna djela u odnosu na vrjednija davajui im time pred
nost nad vrijednijim i boljim s ciljem da bi se izmeu njega i tih djela po
prijeio.
Ako ga ovim metodama ne uspije savladati, onda upotrijebi estu me

todu: pone ga napadati i uznemiravati putem svojih saveznika i poma
gaa samo da bi njegovo srce udaljio od elje za sticanjem znanja i osta
lih dobrih djela.
1 65
Zaista, od svog najveeg neprijatelja i njegove vojske i od saveznika

njegovih spasit e se samo onaj ko je dobro spoznao strane sa kojih mu
ejtan prilazi, i koji zna upotrijebiti taktiku i metode borbe u odbrani pro
tiv njega. Spomenute stvari se ne mogu postii osim sa znanjem, jer ne
znalica radi svog slijepog nemara nije u stanju oduprijeti se i suprotsta
viti tim njegovim velikim spletkama i kunjama. 268
Sedam najveih prepreka s kojima ejtan nastoji opteretiti

ovjeka
Ibn Kajjim rahimehullah, na est spomenutih metoda i l i prepreka koje

ej tan koristi u obmani protiv ovjeka dodao je i sedmu nakon ega je
svaku od njih na drugom mjestu opirnije i detaljnije pojasnio. On o tome
vel i : ejtan eli opteretiti ovjeka jednom od sedam prepreka. Svaka je
tea jedna od druge. Iz tee e ga pustiti u slabiju samo u sluaju svoje
nemoi da ga njome savlada.
Prva prepreka - je nijekanje A llaha, Njegove vjere, susreta s Njim,

Njegovih savrenih atributa, i onoga s ime su nas o Njemu obavijestili
Njegovi Poslanici. A ko ga ovom preprekom uspije opteretiti, njegova vat
ra neprijateljstva se ohladi i on ga popusti. A ako se insan odupre ovoj
prepreki i savlada je, i posredstvom razboritosti upute i svjetlosti vjero
vanja spasi se od nje, on ga prieka na:
Drugoj prepreki - prepreki novotarije. tj. , novotariji u ubjeenju (l'ti

qadu) suprotnom istini s kojom je Uzvieni A llah poslao Svoga Poslanika
ili u ibadetima koje Uzvieni A llah nije dozvolio da se ine, od novih for
mi i obreda koji se pripisuju vjeri, a od kojih A llah nee nita primiti. U
veini sluaja ove dvije novotarije su meusobno povezane, skoro da se
jedna od druge uope ne odvajaju. Kao to rekoe neki: " Uzee se dvije
novotarije, novotarija ubjeenja i novotarija ibadeta. Zadesi im se porod
od poroda zinalukog i rasue se kroz zemlje islama i uznemirie A llaho
ve robove. "
268
M iftahu daris-Seadeh, l /372-373.
1 66
Na ejh26 9 je rekao: " Oeni se kufr i novotarija i porodie gubitak

dunjaluka i ahireta. " A ako ovjek savlada i ovu prepreku i oslobodi se
od nje svjetlou Poslanikovog sal/allahu a/ejhi ve se/lem sunneta i istin
skim slijeenjem onoga na emu su bili ispravni predhodnici, ashabi i
tabi 'ini, i oni koji su doli poslije njih i u dobru ih slijedili, onda ga ejtan
prieka na:
Treoj prepreki prepreki velikih grijeha. Ako ga time uspije savla

-
dati, on mu te grijehe u njegovim oima doara, i uini ih lijepim i pri

vlanim i putem njih ulijeva mu lane nade. Sve dok ga ne dovede pred
vrata Jrda 'a, i kae mu: " Iman je samo potvrda srcem, i na njega ne
utjeu djela 2 70 (grijesi), moe se desiti da putem njegovog jezika ili uha
"
ta novotarija upropasti ljude, govorei im: " Tevhidu ne teti grijeh, kao
to uz irk - pridruivanje, ne koriste dobra djela. "
Njemu je najbitnije a i najdrae ovjeka uspijeti uvui u novotarije

zbog toga to su one oprene vjeri i odbacivaju ono sa ime je A llah po
slao Poslanika sa/la/lahu alejhi ve se/lem.
Njen sljedbenik, a i onaj koji je ini ne kaje se a niti odsutaje od nje,

nego ak i druge ljude u nju poziva, i zbog toga to u sebi sadri govor o
Allahu bez znanja.
Zbog otvorenog neprijateljstva prema sunnetu i njegovim sljedbenici

ma i nastojanja da se ugasi njegova svjetiljka;
Zbog davanja prednosti onima koje su A llah i njegov Poslanik zapo

stavili, a zapostavljanja onih koji slijede A llaha i Njegovog Poslanika;
Zbog smatranja ispravnim ono to su A llah i njegov Poslanik odbacili,

a odbacivanje onog to su prihvatili;
Zbog iskazivanja prijateljstva prema onome ko se suprostavlja A llahu,

a neprijateljstva prema Njegovim tienicima;
269
Ovde se misli na ejhui-Islama, Ibn Tej mijju rahimehullah.
270
Ovo se openito odnosi na injenje velikih i malih grijeha, to znai: kada ejtan o
vjeka dovede pred vrata irda'a, on mu kae: "iman je samo srcem da vjeruje, i ne tete
mu grijesi niti uopeno loa djela." Ovo to je do sad spomenuto i u tekstu to nakon
njega slijedi, podrazumij eva znaenje definicije o lrda'u, kao najgoroj novotariji koja
unitava vjeru.
1 67
Zbog potvrivaJ?ja onoga to je On subhaneh, osporio, a n(iekanje

onoga to je On potvrdio;
Zbog utjerivanja u la iskrenog, a vjerovaJ?je laovu i suprostav!JaJ?jU

istini neistinom i obratno;
Zbog iskrivljivaf!ia Allahove vjere i stajanja na put istini da nebi dos

pjela do srca;
Zbog istraivanja mahana ispravnoj A llahovoj vjeri, otvaranju vrata

njenom izopaef!iu i m(ienjanju.
Novotarija se postepeno iri poevi od malih pa sve do velikih stvari,

sve dok u potpunosti ne izvede insana iz vjere, kao to se dlaka iz tijesta
vadi. tetu i opasnost koju novotarija nosi u sebi poznaju samo oni koji
ma je data razboritost, dok slijepci lutaju u mranim tminama.
Uzvieni kae :
27 1
" ( . .) a onaj kome A llah ne da svjetlo nee svjetla ni imati.
A ako uz A llahovu zatitu i uz istinsko pokajanje savlada i ovu prepre

ku ejtan ga prieka na:
etvrtoj prepreci prepreki malih grijeha; ejtan mu kae : , . Ako se

-
bude klonio i uvao velikih grijeha ne brini se za male. Zar ne znaJ da

se oni eliminiu izbjegavaJ?jem velikih i injenjem dobrih djela? " I stalno
tako mu postepeno umaf!iuje njihov znaaj sve dok ih uporno ne pone
initi. Tako da poinioc velikih grijeha koji strahuje i kaje se za svoj is
pad u boljem je poloaju od njega. Zbog toga to je ustrc!jnost u grije.\:e
nju tea i gora od poif!ienog velikog grijeha kojeg je poprati/o iskreno
traenje oprosta i pokaJ?je. Nema velikog grijeha poslije kojeg dolazi po
kajanje i istigfar, niti malog grijeha sa upornim i konstantnim grije.e
J?iem.
271
An-Nur, 40.
1 68
Allahov Poslanik, sal/allahu alejhi ve se/lem, je rekao: ., Priuvajte se

malih grUeha. " Potom je naveo primjer ?judi koji se zadese u goleti zem
(jinoj, gdje im je zatreba/o drva, pa jedan donese prisjeak, a drugi isto
ponese, i tako sve dok ne sakupe puno drva i zapale vatru i sebi hljeb is
peku. to je sluaj i sa malim grUesima, postepeno se sakup/jaju u srcu
272
roba a on ih potcjenjuje sve dok ga u potpunosti ne unite.
Ako se insan !!.pasi od od ove prepreke oprezom i sustezanjem, stalnim

pokajanjem i traenjem oprosta i injenjem dobrih odmah nakon loih
djela, ejtan ga prieka na:
Petoj prepreki dozvoljenim (mubah) qjelima iji poini/ac nee biti

-
pitan. Njima bude okupiran toliko da zapostavi druge pokornosti i napor

za sticanjem neophodne opskrbe za povratak svome Gospodaru. Zatim
ga postepeno nastoji dovesti na stanje onih koji zapostav(jaju sunnete,
zatim da iz izostav(janja sunneta prijee u izostav(janje vadiba. Najma
nje to mu ejtan moe nanUeti zla je da ovjek propusti velike koristi,
nagrade i visoke poloaje. A da zna cijenu svega toga ne bi sebi dozvolio
bilo ta propustiti od djela koja ga pribliuju A llahu subhaneh. Ali, on ni
je svjestan te cijene. A ko insan savlada i ovu potekou putem potpune
razboritosti (el-besire), svjetlom upute, putem spoznaje o znaaju stalne
pokornosti, o kratkom stajanju u luci, o opasnosti trgovine i kupevoj da
reljivosti i vrUednosti onoga to on nudi trgovcima, kad povremeno kr
tari i uskrauje im iz bojazni da bi moga ostati bez zarade, njegov nepri
jatelj ga saeka na:
estoj prepreki pridavanju vanosti djelima koja se ubrajaju u po

-
kornost prema A llahu.
ejtan mu ih u njegovim oima predstav(ja lijepim i ukrasnim i prika

zuje mu njihovu vrijednost i nagradu, samo da bi ga s njima uposlio,
odvratio od onih koja su bolja i vrijednija.
Kad nije bio u stanju unititi mu glavnicu nagrade, on se trudi da mu

uniti i umanji njegovu potpunost, vrijednost i visoke stepene. Uposli ga
manje vrijednim djelima umjesto vanijih i priDl'itetnijih, dragih A llahu
od njemu draih, i s onim djelima s kojima je On zadovoljan od onih dje
la sa kojima je vie zadovoljniji. A li gdje su oni koji su dosegli do ove
272 Prenosi ga Ahmed sa dobrim senedom, br. 22302.
1 69
prepreke? Oni su pojedinci na ovome svijetu. Veina ih je posustala na

spomenutim preprekama.
Sedma prepreka - Ako insan uspije da savlada i ovu prepreku, tada je

ostalo samo jo jedna prepreka na kojoj bi ga mogao prisresti njegov ne
prijatelj, a koju jo niko nije uspio zaobii. Da je to ikome uspjelo, onda
bi to bio A llaho v Poslanik sal/allahu alejhi ve se/lem, i ostali Njegovi vje
rovjesnici. To je prepreka na kojoj ejtanova vojska pokuava svim ras
poloivim sredstvima: rukom, jezikom i srcem uznemiriti insana. A to za
visi od stepena dobrih djela na kojem se insan nalazi. Sve to je na viem
stepenu, vei su i napadi neprijatelja i njegove konjice i pjeadije. Svo
jom vojskom ga napada i na razne naine mu se suprostavlja zajedno sa
svojim saveznicima. Od ove prepreke insan se ne moe zatititi niti oslo
boditi! A insan sve to je ustrajniji u A llahovoj vjeri i pozivanju Njemu i
izvravanju Njegovih naredbi, neprijatelj nastoji da to vie pokvarenja
ka uvue u borbu protiv njega. On se na ovoj prepreki svim snagama bo
ri u ime A llaha protiv Njegovog neprijatelja. Ovo vrsta robovanja odlika
je posebnih robova koji su istinski i na pravi nain spoznali svoga Go
spodara. Ovo vrsta robovanja se zove robovanje iz prkosa prema nepri
jatelju (ubudijjetul-muragame) a o njoj brino vode panju samo oni ko
jima je data potpuna razboritost (besiret). Najdrae je A llahu kad se Nje
gov tienik bori protiv Njegovog neprijatelja ljutito i iz prkosa prema
njemu. Ovu vrstu robovanja Uzvieni A llah je spomenuo na vie mjesta u
Svojoj knjizi.
273
I bilo je ljudi koji su pomo od dina traili, pa su im tako obijest

poveali
Ibn Kajjim rahimehullah, kae: Uzvieni A llah spominje u Kur'anu o

onima koji su traili zatitu od Njegovih stvorenja da im je to samo jo
vie povealo strah i neprijatnosti.
2 73 Medaridus-Salikin, 1 /254-258.
1 70
Uzvieni kae:
J bilo je ljudi koji su pomo od dina traili, pa su im tako obijest poveia-

. 274
1l.
U tefsiru se spominje kako j e obiaj Arapa u dahilij etu bio kada bi se

nali u kakvoj kotlini ili na Jezivom mjestu u pustinji i drugdje, kazali bi :
Traim zatitu od velikana 7 5 ove doline od zla maloumnika iz redova
njegovog naroda, da bi meu nj ima u sigurnosti no sve do svanua pro
veo. Poto su dini vidjeli da se ljudi njih bo e, odvaili su se protiv njih i
poveano im nanosili strah i neprijatonosti. 2 6
Ukor Milostivog lj udima koji slijede ejtanovu zabludu
Ibn Kajj im rahimehullah, kae: Ono ega se treba postidjeti ovjek je

to to pored A llaha uzima sebi ejtana za zatitnika i pomagaa. Zna da
mu je on prvi i najvei otvoreni neprijatelj. Vrlo dobro zna da je A llah
naredio melekima da A demu seddu uine. Meu njima je bio i lb/is ko
jem je isto tako nareeno, pa je odbio. A llah gaje protjerao i udaljio od
milosti Svoje, i ponizio ga. Zar poslije svega toga ovjeku dolikuje da po
red A llaha sebi uzima svog prvog i najveeg neprijatelja za za.Wtnika?
Uzvieni kae:
274 AI-Ginn, 6.
275 Ovim su smatrali da su dini odabranij i od ljudi.
276 Bedai'ul-Fevaid, 2/1 74.
1 71
A kad smo rekli melekima: " Poklonite se Ademu! " - svi su se poklonili osim
Iblisa. on je bio jedan od dinova i zato se ogrijeio o zapovijest Gospodara
svoga. Pa zar ete njega i porod njegov. pored mene, kao prijatelje prihvatiti.
. 2 7
kad su vam om neprt;. .afeJl
{ ' '?(
. . . .) . 7
Uzvieni A l lah upozorava ljude na Iblisovo neprijateljstvo prema nj i

ma kakvo je i bilo prema nj ihovom ocu Ademu, a.s., te kori svakoga ko
slijedi Iblisa a napusti svog Gospodara i Stvoritelja, koj i ga dariva neiz
mjernim blagodatima, a zatim za zatitnika uzima Iblisa pored Allaha.
Na Sudnjem danu, A llah e rei: " Zar nije pravedno od Mene da sva
kog ovjeka prepustim onome koga je na dunjaluku sebi za zatitnika i
prijatelja uzeo ? " Znat e tienici ejtanovi svoje stanje na Sudnjem da
nu kada zajedno sa svojim tienicima odu. Ostat e samo tienici Milo
stivog, ni za kim nee ii. Potom e se Uzvieni pred njima ukazati, pa
ima rei: " Zar ne idete gdje ostali ljudi idu? ", odgovorit e Mu: . , Od lju
di smo se odvojili kad smo im bili najpotrebniji, nego mi ekamo Gospo
dara naeg kojem smo robovali i za zatitnika uzimali! " Upitat e A llah:
" Da li izmeu Njega i vas ima znak po kojem bi Ga mogli prepoznati? .
odgovorit e Mu: " Da, ima. Nita nije kao On! " Potom e se Uzvieni
pred njima ukazati i otkriti potko/jenicu Svoju, a oni e pred Njim niice
pasti. Kakve li radosti Njegovim tienicima u tom skrbnitvu kada svi
ljudi krenu za onima koje su za svoje zatitnike odabrali, a vjernici osta
nu sa svojim istinskim zatitnikom. Tad e se murici uvjeriti koji su da
leko odlutali sa Njegovog pravog puta da oni nisu tienici Njegovi nego
samo bogobojazni vjernici. A li veina njih ne zna. Ovom veselju nema
premca, i srca su u potrebi da ga spoznaju i shvate i njemu se usmjere na
dunjaluku da bi bili u blizini Gospodara svoga na ahiretu sa onima na
koje je Allah blagodat Svoju prosuo od Poslanika i robova iskrenih i e
hida. a lijepa li drutva. 2 7 8
277 Al-Kahf, 50.

m Bedai'ul-Fevaid, 2/2 1 3 .
1 72
'
'T ,'(..
. i' t'
'
JEDANAESTO POGLAVLJE
EJTANOVO POI GRAVANJE SA

ADEMOVIM POTOMSTVOM
1 73
1 74
ejtan je ovjeku nerazdvoj an pratilac
Uzvieni kae:
tiJ l' :1 141' J (:. Jj,.;a. , -'

0 0J.J-i! 0; -; .IT if'
Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veliao, Mi emo .ej

tana natovariti, pa e mu on nerazdvojni drug postati; oni e ih od pravog puta
odvraati, a ljudi e misliti da su na pravom putu.
279
Uzvieni kazuj e za onog koj i je iskuan svoj im qarinom - ejtanom i

njegovim neprestanim zabluivanjem da je uzrok tomu ovjekovo udalji
vanje od Objave koju je Allah objavio Poslaniku, sallallahu alejhi ve se
Bern. Kazna za njegovo zapostavljanje i udaljavanje je upravo to to mu
je Uzvieni natovario ejtana kao nerazdvojnog mu pratioca koj i e ga
stalno odvraati s pravog puta i uspjeha mislei sam kako je na pravom
putu. Na Sudnjem danu, kada zajedno sa svojim nerazdvojnim pratiocem
doe pred A llaha, i nakon ega mu bude predoana propast i ponienje,
rei e:
" Kamo sree daje izmeu mene i tebe bila tolika razdaljina kolikaje izmeu
. . "280
zao drug.1
zstoka z zapada.l Kako sz tz b 10
279 Az-Zuhruf, 36, 37.

280
Az-Zuhruf, 38.
1 75
Svako ko se udalji od upute i spominjanja Allaha, na Sudnjem danu e

biti primoran na ovakvu izjavu. Ako bude reeno: hoe li na Sudnjem da
nu imati opravdanje za svoju zabludu a mislio je da je na pravom putu?,
kao to Uzvieni kae :
. d' ' . ,. . d 2& 1

(. . .) a lr;u 1 ce m zs ll z a su na pravom putu.
Rei e se: Takav i slini njemu - zabludjeli, kako nikakvo opravdanje

ni ispriku nee imati za svoju zabludu i skretanje od upute s kojom je do
ao Poslanik sallallahu alejhi ve se/lem, ma koliko bio ubijeen da je bio
na pravom putu, jer se pretjerano suprostavio pozivau u uputu - takvom
e se suditi shodno njegovom ignorisanju i zabludi u kojoj je bio. Dok
poseban status ima onaj koji je u potpunosti bio u zabludi i iz razloga to
do njega nisu stigli jasni dokazi, pa nije bio u mogunosti da spozna
istinu. Za takvu osobu slijedi drugi propis a kur'anska prijetnja se odnosi
2H2
na prvu spomenutu osobu.
ejtanovo poroblj avanj e ovjeka da robuje stvorenj ima
Ibn Kajjim rahimehul l ah kae: " ejtan se poigrava sa insanom, do te

mjere ih j e zaveo pa su poeli robovati ak i ivotinjama; jedna skupina
robuje konj ima, druga kravama, a trea kamenj u i drveu. Neki robuju
ivim ljudima a i mrtvima, a neki dinima. Kao to Uzvieni kae:
281 A z-Zuhruf, 37.

282
Mi ftahu daris-Seadeh, J /208.
1 76
;.. ..
0}! rT; Jb. i 0Jj:l i) j
" A na Dan kad ih sve sabere, pa meleke upita: ,. Zar su se ovi vama klanja
li? " oni e odgovoriti: " Hvaljen neka si, Ti si Gospodar na., izmeu nas i njih
nije bilo prijateljstva; oni su se dinima pokoravali i veina njih je vjerovala u
" .,283
'!J l h.
I Uzvieni kae:
O sinovi Ademovi, zar vam nisam naredio: " Ne klanjajte se .fejtanu on vam
284
je neprijatelj otvoreni, ve: se klanjajte Meni; to je put pravi ( . .). "
Ovo je prijekor Uzvienog A llaha upuen nevjernicima koj i su se po

koravali ej tanu koj i im je otvoreni neprijatelj, a grijeili su prema Milos
tivom koj i ih je stvorio i uzdravao. Stoga Uzvieni kae: Ve rohuj1e
meni; to je put pravi, tj . naredio sam vam na dunjaluku da ne sluate ej
tana, a da robujete Meni, i to je pravi put, pa ste vi prekrili moju zapovi
jed i pokorili se ejtanu.
283
Saba', 40, 4 1 .
284
Ya Sin, 60-6 1 .
1 77
I Uzvieni kae:
...
.., & J .., ... "" J ' J ""'
""
r-"jl;JJ I , ,_
J uj
,; ,..
__..:; 1
'),JI ... ""' ,;
0 1 _#: i-'
"' .,. "" ,; .,. ,; " ""' ... ,.. ",
,;-
JI. I "1 ' i
J C. l ' f (. -
. f""1 t\ 1"':1
l "'( "
..
.,. ,.. ' "'
- ,.. ,.. .,. ,.. .., \ " -;- ,;""1
j F t
J
'-'-l '-' 0:.J e.$
, ::. - .!.t- 1 ;G \tT e: : " ..u.:;. r-
<".>-"
- -
(-
...J,
p
.J ul J (t, -
A na Dan kada On sve sakupi.' " O skupe ejtanski, vi ste mnoge ljude zave
li!" - " Gospodaru na, " - rei e ljudi, tienici njihovi - .. mi smo jedni drugi
ma bili od koristi i stigli smo da roka naeg koji si nam odredio Ti! " - " Vatra
. b ltl
ce " preb 1vao
(.. .) . , ,285
vase
" t1ste
Uzvieni Allah e na Sudnjem danu sakupiti sve dine i njihove sa

veznike meu ljudima koji su nj ih oboavali na dunjaluku, od njih zatitu
traili, njima se pokoravali i jedni drugima ukraene rijei doaptavali. 2 86
ejtanovo poroblj avanje ovjeka sebi
Ibn Kajjim rahimehullah kae: Svaki insan koji robuje neemu mimo
A llaha, to robovanje e biti upueno ejtanu. To potvruje i kur'anski
ajet:
O sinovi Ademovi, zar vam nisam naredio: " Ne klanjajte se .ejtanu on vam
je neprijatelj otvoreni, ve se klanjajte Meni; to je put pravi (. . .). "
27 Shodno
285 Al-An'am, 1 28.

286 Igasetu-lihfan, 2/235-236.
287
Ya Sin, 60,6 1 .
1 78
svoj im tvrdnj ama, murici su mislili da umj esto ejtanu svoj e robovanje
posveuj u melekima.
Uzvieni kae:
bc bc
;)j! tr i 0J J<:2 i; 4X L.:jj i
" A na Dan kad ih sve sabere, pa meleke upita: .. Zar su se ovi vama klanja
li? " oni e odgovoriti: " Hvaljen neka si, Ti si Gospodar na, izmeu nas i njih
nije bilo prijateljstva; oni su se dinima pokoravali i veina njih je vjerovala u
" .. 288
nJI" h.
ejtan poziva murike u robovanje njemu i obmanjuje ih da pomisle

da robuju meleku. Isti je s luaj i sa onima koj u oboavaju sunce, mjesec i
planete smatraj ui kako oboavaju njihovu duhovnost, i da one s nj ima
razgovaraju i udvolj avaju nj ihovim potrebama, a u stvari oni robuju ejta
nu. Zbog toga ej tan istupa u isto vrijeme kada sunce izlazi a nevjernici
mu robuj u i seddu ine. Isto se deava i prilikom zalaska. Nadalj e, oni
koj i oboavaju Mesiha i njegovu majku, ve oboavaju ejtana. Ovi mu
rici smatraj u da robuj u onome ko im je naredio da oboavaj u nj ega i nje
govu maj ku i da je on time zadovoljan. Takav je ejtan prokleti, A l l ahovo
prokletstvo neka je na njega. Bia poput njega niti robuj u All ahu a niti se
pokoravaj u Njegovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem.
Zbog toga Uzvieni kae:
m Saba', 40, 4 1 .
1 79
A n a Dan kada On sve sakupi: " O skupe ejtanski, vi ste mnoge ljude za
veli!
" Gospodaru na, " - rei e ljudi, tienici njihovi - " mi smo jedni dru
-
gima bili od koristi i stigli smo da roka naeg koji si nam odredio Ti! " - .. Vatra
' o o - .2
' -te vase (. . .) . . 89
ce b z tz preb zva lzs
o
Ovdj e se j asno govori o glavnom razlogu tretiranja irka kao najveeg

grijeha kod Allaha, a kojeg On subhaneh, nee oprostiti osim ako se in
san iskreno ne pokaje, j er irk uzrokuj e vjeni boravak u vatri . I ne radi
se ovdj e samo o zabrani irka, ve je nemogue da Allah obavee robove
Svoje na robovanje neem drugom, kao to j e nemogue da se desi neto
suprotno Njegovim savrenim svojstvima i atributima. Kako ko moe
smatrati da Onaj koj i se odlikuje svoj im Rububijjetom, velianstvenou,
uzvienou i savrenstvom dozvoli da Mu se neko smatra ravnim u to
me ili da time bude zadovoljan? Neka je uzvien A llah od svega toga ! 2 90
Ibn Kajj im rahimehullah, u vezi ejtanskih utjecaja na odvoenje ljudi

u zabludu, spominje predaj u koju biljei Muslim u svome Sahihu, da je
A llahov Poslanik sallallahu al ej hi ve sell em rekao: Uistinu mi je moj Go
spodar naredio da vas poduim onome to niste znali od onog emu me
je poduio: " Uistinu sam stvorio robove svoje pravovjernim, pa im doo
e ejtani i odvratie ih od vjere njihove, i zabranLe im ono ,to sam im
dozvolio, i naredie im da Mi pridruuju. " J pogleda A llah stanovnike
Zemlje i mrsko Mu bi od njih, od A rapa i nearapa, osim onoga to ostade
od pravovjernih sljedbenika prijanjih poslanika, pa ree: " Uistinu te
poslah da te iskuam i kunjom te uinim drugima. J spustih na tebe knji
gu koju voda ne spire, ui je u snu i na javi. I uistinu mi A llah naredi
"
da se suprostavim Kure}.ima, pa rekoh: " Gospodaru, glavu e mi rasko

liti i hljeba po njoj posuti da ga ptice kljuju. " Pa ree: " Protjera} ih kao
to te protjerae i bori se sa njima, a Mi emo te poduprijeti, a to utro.i
Mi emo ti nadoknaditi, i poa(ji vojsku a Mi emo poslati pet drugih, i
bori se skupa s onima koji uz tebe stadoe protiv onih koji ti se usproti
vie. " Troje je od stanovnika Denneta: " Pravedni vladar, i ovjek sami
lostan mekana srca prema svakom srodniku i muslimanu, i poteni,
skromni, brojne obitelji. J petero je od stanovnika vatre: " Kukavica i
"
izdajica pohlepljivac, varalica, krtac i laljivac. " J objavi mi A llah da
m Al-An'am, 1 2 8 .
290 lgasetu-lihfan, 2/238.
1 80
skromni budete meu sobom i da se ne dii jedan nad drugima i da mu o

"29 1
nepravdu ne ini.
ejtan insana zaroblj ava grijesima
Ibn Kajj im rahimehullah kae: Od posljedica grijeha jeste i ta to se

grjenik stalno nalazi u ropstvu ejtanovu i opsadi prohtijeva i okovima
strasti. Dakle, ovjek je svezan i zatvoren. Nema niko ko je teeg stanja
od insana kojeg je porobio njegov mu najvei naprijatelj, niti tjesnijeg
zatvora do zatvora koji je ograen nahoenjima i prohtijevima, niti teih
okova od okova strasti i pouda. Pa kako se moe okrenuti A llahu srce
koje je zarobljeno i opsjednuto i okovano ? Kako moe uiniti makar i je
dan korak?
Srce koje je zarobljeno stalno ga, sa svih strana zasipaju razne nesre
e shodno jaini te sputanosti. Srce je poput ptice, sve to se vie uzdie u
visine biva sigurnija od nedaa. A sve to se nie !,puta, blia je raznim
neuodnostima i nesreama. U hadisu se spominje: " ejtan je vuk ovje
ku " 92 Kao to ovca bez pastirove nadlenosti brzo strada od opora vu
kova, tako i ovjek strada kada nema A llahovu zatitu koju prouzrokuje
takva/uk (bogobojaznost). Ona je tit i prepreka izmeu njega i vuka, kao
to je tit izmeu njega i dunjaluko-ahiretskih kazni. Dakle, sve to je
ovca blia pastiru, sve je vie sigurnija od vuka, a sve to je vie udalje
na, vie je i izloena stradanju, jer vuk vreba i lovi onu ovcu koja je od
vojena od stada.
Sr svega toga je u tome, srce koje je udaljeno od A llaha podloni}e je

stradanjima i nesreama, a to je A llahu blie, sigurnije je od tih nedaa.
Postoji vie vrsta udaljenosti od A llaha i jedna od druge se razlikuju po
svojoj opasnosti. Recimo, nemar insana udaljava od A llaha, ali su grijesi
29 1
Muslim, br. 2865 . Od Ijjada b . Himara El-Medai'ia, r.a.
292Valorizator knjige, ovu predaj u je ocijenio kao daif- slabu predaju, i veli da ju je Al
bani spomenuo u Daiful-Dami', pod brojem: 1 488.
1 81
daleko opasniji od nemara, dok opet novotarija je opasnija od grijeha, a

23
pridruivanje A llahu i licemjerstvo su opasnij i od svega toga. 9
Potom, nastavlja i kae: Od posljedica grijeha da oni protiv roba os

mje/juju i hrabre razliite kategorije stvorenja koje se inae ne usuuju
napadati ih. Grijesi protiv ovjeka ohrabruju r::jtane koji ga uznemirava
ju, zavode, doaptavaju mu rune stvari, zastrauju ga i obamanjuju, te
odvode u zaborav na ono u emu je korist da ga se prisjea i u emu je
teta da ga zaboravlja. ejtani se protiv njega osmje/e sve dok ga ne od
vedu u nepokornost prema A llahu. Protiv njega se ohrabre i ljudski .ej
tani koji mu prema svojim mogunostima nanose uznemiravanje u nje
govom odsustvu i prisustvu. Protiv njega se osmje/e i njegova porodica,
sluge, djeca, komije, pa ak i ivotinje. Jedan ispravni prethodnik je
rekao: "Poinim nepokornost A llahu pa to prepoznam u ponaanju svoje
ene ijahalice. " (Tibjan fi aqsamil-Kur'an, str. 1 3 3)
Zabluda koju ejtan trai od insana
Prvi ogranak
ejtan dekoncentrie ovjeka u namazu:
Ibn Kajji m rahimehullah kae: "Rob kada stupi u namaz, ejtan po

stane ljubomoran jer se rob tada nalazi na najuzvienij em i najmilijem
mjestu A llahu, a ej tanu najmrem i najteem. ejtan ulae sav trud ne bi
li ga odvratio od njega. Neumorno se trudi da ga zavede i odvede na za
borav, napada ga svojom konj icom i pjeadijom, kako bi mu umanj io nje
govu vrijednost, do te mjere da bi ga na kraj u napustio. Ako mu to ne us
pij e i rob mu otkae pokornost i stupi u namaz, onda se A llahov nepri
j atelj poprijei izmeu njega i namaza i putem misli ga podsjea na stvari
koje mu prije namaza nisu ni naum pale. U namazu ga podsjea to je ve
odavno i zaboravio samo da bi ga dekoncentrisao i njegovo srce udaljio
od A l laha. A sve to da bi ga na kraju obavio bez srane prisutnosti, bez
osjeaja A llahove blizine, skruenosti i predanosti, koju osj eti onaj koji
293 Tibjan fi aqsamii-Kur'an, 1 20.
1 82
sve to lijepo uz prisutnost srca u potpunosti obavi. Takvim namazom nije

uspio oistiti se od grijeha jer je iz namaza izaao onakav kakav je i uao.
A namazom sapire grijehe samo onaj ko ga obavi s potpunom skrueno
u, srcem i misl ima predanim Allahu. Ovakav ovjek nakon namaza u
svojoj dui osj ea lagodnost, smirenost i bodrost, uz osj eaj da su sa nje
ga svi grijesi saprani. ak poeli da nikako nije izaao iz namaza, jer je u
njemu radost njegovog srca, odmor za duu, dennet za srce i odmaralite
na dunj aluku. Potitenost slama njegovu duu kao da je u zatvoru sve dok
ponovo ne stupi u namaz, a onda se u namazu odmori.
Oni u ija se srca duboko nastanila ljubav prema A llahu kau: Nama
zorn se odmaramo, kao to je govorio i nj ihov imam, plemeniti uzor i vje
rovjesnik Muharnmed sallallahu alejhi ve sellern: Bi/ale, odmori nas na
mazom. A nije rekao: odmori nas od namaza. Rekao je Poslanik sallalla
hu alejhi ve sellem: Radost moga srcaje u namazu. Kako moe neko ije
je srce ispunj eno radou u namazu ne osj eati se radosnim i ivjeti bez
njega? Samo namaz onog ko ga s predanou obavi i u njemu osjea ra
dost, uzdizat e se sav blistav i sjajan sve dok ga ne primi Milostivi . I ka
zat e klanj au: Neka te Uzvieni A llah uva, isto kao i ti mene. A to se
tie onog koj i ga obavlja bez skruenosti, i ne upotpunjava njegova prava
i propise, smotat e se poput neke stare i dotrajale krpe i bacit e mu se u
l ice, i biti mu reeno: Neka te A llah uniti, isto kao ti mene. 294
Drugi ogranak
ejtan ljudima nareuje rezanje uiju stoci:
U vezi ovoga, Ibn Kajj irn rahimehullah veli : Uzvieni A llah je rekao u
Kur'anu da Njegovog neprijatelj lb/is kae:
" l zapovijedi! u im sigurno da ui stoci reu ( . .) . "

2 95
294 El-vabilus-Sejjib, str. 2 1 -22.

2 95 An-Nisa, 1 1 9 .
1 83
Potom nastavlja i kae: Rezanje i buenje uiju je .ejtanski in, a

spomenuta rije u ajetu: (el-betk) znai rezanje, rasijecanje, i buenje
uiju, dakle to potpada pod vrstu rezanja uiju stoki. Spomenje se da neki
od uenjaka smatraju kako se probijanje uiju odnosi i na buenje uiju
enskog novoroeneta. A on u vezi toga kae: Ovo miljenje neisprav
no, jer je to ejtan nareivao ljudima da tako rade. Kada bi deva odevila
petero mladunadi, a esto bilo muko, razreza/i bi joj uho i sebi bi za
branili njeno jahanje pa je ne bi u druge svrhe koristili, niti bi je {jera/i
"2 6
od poji/ita i sa ispae. I kazali bi: Ona je " behira 9
I to je bio obiaj koj i im je ejtan od sebe propisao. Pa gdje se ovde

spominje buenj e uiju enskom novoroenetu da bi se ukrasile biser
jem koj e je Uzvieni Allah dozvolio da se kiti nj ime?
Dokazi tome su dvije predaje u koj ima se spominje da je dozvoljeno

probijanj e uiju enskom novoroenetu radi ukrasa. Ovo miljenje zas
tupa Imam Ahmed, za razliku od mukog novoroeneta za koga kae da
je mekruh. Razlika izmeu nj ih je u tome to su enskom novoroenetu
to radi ukrasa i to buenje uiju ide u njenu korist za razliku od mukog
novoroeneta.
U hadisu se od Aie r.a., prenosi da je rekla: Poslanik sal/allahu alejhi

21
ve se/lem, okitio mi je ui naunicama. 9
U dva Sahiha biljei se, kada je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve

sellem, podsticao ene na udjelj ivanje sadake, izmeu ostalog spomenuo
je i naunice, to istovremeno ukazuje na njihovu dozvoljenost ukraava
nja ensku, i ovo s lui kao dovoljan dokaz, jer da je zabranjeno, zabranio
bi je Kur'an i sunnet. 2 98
296 Behira je deva koja u petom ili desetom poroaj u donese ensko mladune pa se
njeno mlijeko ne dozvoljava osim za to mladune, dakle, ne muze se.
297 B uhari, 5 1 89. Muslim, 2448.
298 Tuhfetul-mevdud, 1 83- 1 84.
1 84
DVANAESTO POGLAVLJE
EJTAN I NJEGOVI
1 85
1 86
ejtanovo skrbnitvo nad muricima i grjenicima
Ibn Kajjim rahimehullah kae : Uzvieni Allah u Kur'anu spominje ne

koliko jasnih dokaza, da je On subhaneh, odredio za zatitnike .e,jtane
onima koji ne vjeruju.
Uzvieni kae :
Mi smo uinili Jejtane zatitnicima onih koji ne vjeruju. A kada urade neko
runo djelo, govore: " Zatekli smo pretke nae da to rade, a i Allah namje to za
povjedio. " Reci: . , A llah ne zapovijeda da se rade runa djela! Zato o A llahu
govorite ono to ne znate? " Reci: ., Gospodar Moj nareuje - pravednost. l "
obraajte se samo Njemu kad god obavljate molitvu, i molite Mu se iskreno Mu

ispovijedajui vjeru! Kao to vas je iz niega stvorio, tako e vas ponovo oiv
. 2
JetL.. 99
Uzvieni kae:
,: -
- q-
,(- ...L:.
- ..f . . - - - = - J - ,l -:;( - - ,_
.) IJ...lb- il; ((!ll ._:_JJ rT l ._:_.J,r.->:"j

J J , J
.". ., J '""'
J " J. e... ." t
J
., ""' t J J
) L.;. f )' J.uJ .

.. lj!;--i )lj ly_r:, lj l_#=j
299 AI-A'raf, 27-29.
1 87
On jednima na pravi put ukazuje, a druge, s pravom, u zabludi ostavlja, jer

oni, mjesto A llaha, ejtane za zatitnike uzimaju i misle da dobro rade. O sinovi
A demovi, lijepo se obucite kad hoete da molitvu obavite! I jedite i pijte, samo
300
ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.
Uzvieni kae :
;
JJ
J e;. ,
j!l ,.1 ... .,. ...., & ""'
:r- : .;J:Jij "-? vl .;
",# ". ,J ... ...
i?
... <"! ".
c:r
.,.
JJ
J
-: .'1:
Or'""":: ...>
,_ ; , :qT
.r-.- - J t .._ ?
.l? \:. -aiT i.J--1.
, (;J- \i... t.::.:
- : .:UT o:r--"-"
<-'1 ... i.r--
: 1;
$'
... ....
.., ... ... ... ..,." -:: J

., '"""
.?j ..$'"':-' J J J ..r:-

., 7,.1
, .:. W d )' l . L. L.: . t< . - 1:.. L.: , .-. l i . .

..:.q
_,......- <..S}.J
, i.?
W :
l la
I...Y' (
_,;_,:))

Reci: " Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje stvorio, i

ukusna jela? " Reci: " Ona su za vjernike na ovom svijetu, na onom svijetu su
samo za njih. " Eto, tako Mi podrobno izlaemo dokaze ljudima koji znaju. Reci:
" Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i neopravdanu
primjenu sile, i da A llahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz obja-
. .. . 301 v
vw nlJe, z. da o A llah u govonte ono sto ne znate. "
I ajet koj i isto tako potvruje za one koj i ne vjeruju da je ejtan nj ihov
zatitnik;
Pa zar ete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad
02
su vam oni neprijatelji? Kako je ejtan loa zamjena nevjernicimaP
300
AI-A'raf, 30-3 1 .
301
Al-A'raf, 32-33.
302 Al-Kahf, 50.
1 88
Uzvieni kae u vezi ejtana:
Njegova je vlast jedino nad onima koji njega za zatitinika uzimaju i koji
3 3
druge Allahu ravnim smatraju. 0
Uzvieni nas je obavj estio da se ejtan zakleo Njegovim dostojan

stvom da e sve Njegove robove na stranputicu odvesti izuzev Njegovih
iskrenih robova. I govori nam Subahneh, u vezi ejtanovih zatitnika, ka
da urade kakvo runo djelo povodei se za pretpostavlj enima ili precima
svojim, s uvjerenj em da im je A llah to naredio, povodei se za lanim
pretpostavkama i zabludj elim strastima.
Na ejh 3 04 je rekao: Ovaj opis odgovara mnogima onima koji se po

zivaju da su muslimani, poput s 71fl)a, filozofa, mu 'tezila i od obinog svi
jeta koji sebi dozvo(javaju nevaljaltine koje su A llah i Njegov Poslanik
zabranili smatrajui da ih je A llah dozvolio ili se povodei za precima
svojim, polazei od (jubavi koju vjerom uzimaju, smatrajui da se njome
pribliuju A llahu i da njome iste duu i uljepavaju, i da srce koje zaludi
za insanom potom pristupa robovanju A llahu Jedinom. J pozivaju da je
sve to je lijepo odraz A llahov nazivajui ih: " Odrazima ljepote jedin
stva " smatrajui ih pojavnostima A llahova sveprisua, stoga ih vidH ka
ko Allahu pridruuju sudruga i vole ga kao to se A llah voli smatrajui to
dinom, ili pak pored ehve, pa se okupljaju i druguju sluajui ejtanovu
muziku koja im meusobnu ljubav uzburkava.
Prisnost zagovaraa ejtanskih otkrovenj a samom ejtan u :
Ibn Kajj im rahimehullah pojasnio je ciljano znaenje i z rijei Uzvie

nog:
303 An-Nahl, 1 00.

304 Ovde se misli na Ibn Tejmijju, rahimehullah.
1 89
Vjerovanje u svijet meleka i di na

"., "J J ., ...
.,
, ,J .. ,.,. ... ... J } J .,.,. "' ...
0-f-1
""
iJ
.... .,
"fl l
!ll
JL!j ..-
--
J .". ... ! -... ., ... ... ., ....

}
., ..,J "' } }_ ., t
l>l l G.Utj
1 :-
""
,;.,,.! l
.... ... ., ... J
L;.J
....
l jl;J-l l
A. J J / J .... e:.. .... ., t
j uftI "'i ; u..

.ul _ ....
"lJ 4-!! ;j rJ..: 8 1 J t:!
- L:J l
A na Dan kada On sve sakupi: "O skupe .ejtanski, vi ste mnoge ljude za
"
veli! - " Gospodaru na, " - rei e (judi, tienici njihovi - ''mi smo jedni dru
gima bili od koristi i stigli smo da roka naeg koji si nam odredio Til " - " Vatra
e biti prebivalite vae " - rei e On - , "u njoj ete vjeno ostati, osim ako
"
A llah drukije ne odredi. - Gospodar tvoj je zaista mudar i sveznajui.
U spomenutom ajetu misli se na okoritavanje jedne vrste drugom, od

nosno na okoritavanje dina ljudima; dakle da se ljudi pokore u onome
to im nareuju dini u vidu nevj erstva, grijeenj a i nepokornosti. Ovo su
najvei cilj evi dina kod ljudi. Ako im se u tome pokore, pokorili su se
njihovim kraj nj im eljama i cilj evima. Okoritavanje ljudi dinima znai
da ih dini pomau u nepokornosti Uzvienom Allahu i injenju irka
Njemu na sve mogue naine: uljepavanjem, ukraavanjem, dovom, iz
vrenjem mnogih njihovih potreba, njihovim koritenjem za sihr i talis
mane i dr. Ljudi im se pokoravaju u onome to im ini zadovoljstvo u vi
du irka, razvrata i grijeenja. Dini se ljudima pokoravaju u onome to
ljudima predstavlja zadovoljstvo u vidu utjecanja na druge, obavijesti o
nevidljivom svijetu. Svaka od ove dvije skupine se okoritava drugom.
Ovaj ajet se u potpunosti odnosi na zagovarae i pobornike ejtanskih
stanja koj i i maju ejtanska otkrovenja i utjecaj . Neznalica misli da su oni
evlij e Milostivog, a u stvari su ejtanove evlije. Oni mu se pokoravaju u
inj enju irka i nepokornosti A llahu, izlasku iz okvira onoga s ime je
A llah poslao poslanike i objavio knj ige. ejtan im se pokorava inei
usluge donoenja mnogih obavijesti iz nevidljivog svijeta i uticaja. Nj ima
je obmanut onaj ko ima mali udio u znanju i imanu pa pone biti prijatelj
A llahovim neprij atelj ima i neprijatelj A llahovim prijatelj ima. Takav
uljepa svoje miljenje o onome ko izae iz okvira Njegovog puta i
sunneta, a ima loe milj enje o onome koji slijedi sunnet Poslanika, salla
l lahu alejhi ve sellem i ono s ime j e doao, pa sve to prepusti raspra-
1 90
vama onih koji se razilaze, milj enj ima zbunj enih, nedoumicama odmet
nika i besmislicama sufija. Svjestan ovjek, kojem je Allah prosvijetlio
um imanom i spoznajom, kada shvati sutinu onoga to veina ljudi sli
jedi, a ujedno ima kritiki osvrt, zbunjenost mu ne moe prii, j asno mu
se oituje da oni spadaj u pod propis i znaenj e ovoga aj eta te da se on na
nj ih odnosi . Grj enik se okoritava ejtanom tako to mu ejtan pomae u
povodima njegovog grijeenja. ejtan se njime okoritava kada ovjek
prihvata njegova nagovaranja i pokorava mu se pa ga to raduje i tome se
veseli. Murikom se ej tan okoritava tako to ejtana uzima za druga
Allahu, njemu robuje a murik se okoritava ejtanom tako to mu on
udovoljava potrebe i pomae ga. Ko ne bude imao znanja o ovome, nee
saznati sutinu imana i irka kao ni tajnu iskuavanja dina ljudima i ljudi
dinima od strane Gospodara uzvienog. (Igasetulehfan, 2- 237-238.)
ejtanovo zastraivanje vjernika svojim pristalicama i vojskom
Ibn Kajjim rahimehullah kae: " ejtan plai vjernike svojom vojskom
i pristalicama da se vjernici ne bi borili protiv nj ih, kako ih ne bi pozivali
da ine dobro i da ih odvraaj u od zla. Ovo je jedna od najveih spletki
koje ejtan pravi vjernicima." Uzvieni A llah nam o tome govori:
To vas je samo ejtan! laio pristalicama svojim, i ne bojte ih se, a bojite se

Mene, ako ste vjerniciP0
Svi mufessiri su saglasni da ovaj ajet znai da ejtan plai vjernike

svoj im pristalicama. Katade kae da ajet ima slijedee znaenje: ejtan
pokuava svoj e vam pristalice predstaviti jakim i snanim, zbog toga to
Uzvieni kae:
305 Ali 'Imran, 1 75 .
191
(. ..) i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici!
Sve to je vre ovjekovo vjerovanje sve vie nestaje straha iz nje

govog srca od ejtanovih pristalica. I sto tako, kada mu oslabi vjerovanje
sve vie se strah uveava.
Od njegovih spletki je i ta to stalno nastoj i da opinjava ovjekov ra

zum sve dok ga u potpunosti ne zarobi . Od njegovog sihra je siguran
samo onaj koga A llah zatiti. ejtan ovjeku ukraava djela koja mu sa
mo donose tetu sve dok ne pomisli da su najbolj a, istovremeno ga od
vraaj ui od djela koj a mu najvie koriste sve dok ga ne ubijedi kako mu
nanose tetu. La ilahe il/el/ah, koliko je samo ovim sihrom ljudi opi
njene; kod koliko se samo nj ih ta opinjenost isprijeila izmeu srca i is
lama, vjerovanj a i dobroinstva? Koliko j e samo puta la na visoke ste
pene uzdigao i prikazao je u privlanom i l ijepom izgledu, a istinu uinio
runom i odvratnom. Koliko je samo izmiljotina i lai uputio na raun
onih koj i su ga prepoznali i kritikovali?
On je taj koj i opinjava ljudski razum sve dok ih ne razdijeli u razli

ite pravce i miljenja preko koj ih ih svim silama nastoj i odvesti putevi
ma zablude, iz jedne u drugu propast ih odvodi . Uljepao im je oboava
nje kipova, k idanje rodbinskih veza, zakopavanje ive enske dj ece, stu
panj e u brak sa roenim majkama, obeao i m je da e i pored ku fra i ve
l ikih grij eha koj e ine ui u dennet. Predstavio im je irk u vidu velia
nj a, slavljenj a i uvaavanja, a tenzih 306 mu predstavlja kroz nijekanje
A llahovih svoj stava i Njegove uzvienosti i Njegovog govora kojeg sadr
e objavljene knj ige. Zapostavljanje obaveze pozivanja u dobro i odvra
anja od zla, kroz lijepo i moralno ophoenje prema ljudima, praktikova
30
njem Njegovih rijei : " Brinite se o sebi". 7
Za zapostavljanje i odbacivanje onoga s ime je doao Poslanik salla

l lahu alejhi ve sellem, ejtan im je zamijenio u slij eenje onih koj i su
uevniji od nj ih. Licemj erstvo u A llahovoj vjeri predstavlja im u vidu is
pravnog postupanja putem koj eg e ovjek lake sebi pronai poloaj u
drutvu. On j e bio u prisustvu Adema i Have kada ih je protjerao iz de
nneta, bio je uz Kabila kada je ubio svoga brata, uz Nuhov narod kada je
bio potoplj en, bio je zajedno sa A'dovim narodom kada su uniteni
306 Odricanje Allahu svakog vida nesavrenstva, op. prev.

307 Al-Ma'ida, 1 05 .
1 92
stranim vjetrom, i uz Salihov narod kada su uniteni krikom, uz Lutov

narod kada su uniteni kamenjem koje je na njih padalo, bio je i uz Fara
ona i njegov narod kada su kanjeni najeem kaznom, I uz one koj i su
oboavali tele, kada ih je snalo ono to ih je snalo. Bio je i sa Kureji
jama kada su u pomo prizivali na dan Bedra - on je uz svakog zavednog
propadnika.
ejtan svoje pristalice ostavlj a bez pomoi i podrke
Ibn Kajj im rahimehul lah kae: ejtan ne pazi na svoje pristalice, os

tavlja ih bez pomoi kada im je ona najpotrebnija. Jedna od njegovih
spletki koje pravi insanu je i ta da ga navodi na djela koja mu pred<Jtavlja
lijepim i korisnim, potom ga dovede u stanje propasti i ostavi ga samog, i
ismijava ga i raduje se njegovoj propasti do koje ga je doveo. Potom ga
podstie na krau, zina/uk, ubijanje, i na kraju ga sramoti i poniava
pred drugima. Uzvieni kae:
I kada im je ejtan kao /(jepe njihove postupke predstavio i rekao: " Niko vas
danas ne moe pobijediti, a ja sam va zaJtitnik! " - onda je on, kad su se dva
protivnika tabora sukobila, natrag uzmaknuo, i rekao: " Ja nemam nita s va
ma, ja vidim ono to vi ne vidite, i ja se bojim A llaha, jer A llah strano kanja-
,.308
va.
Kada su murici krenuli u bitku na Bedru, ejtan im se prikazao u liku

Surake b. Malika, i rekao: Ja sam iz plemena Benu Kinane, ako namjera-
JoM
AI-Anfal, 48.
1 93
Vjerovanje u svijet muleka i dina
vaju da vama i vaim porodicama nanesu kakvo zlo, ja sam s vama. Kada
je Allahov neprijatelj ugledao Allahovu vojsku - meleke koje je poslao u
pomo Poslaniku svome, ejtan se baci u bijeg i ostavi ih bez podrke.
Na isti nain je postupio prema monahu kojem je naredio da ubije di

jete i enu s kojom je poinio blud, a zatim je njenoj porodici otkrio ta je
s njom uradio. Potom j e naredio da mu seddu uini, a kada je monah to
uinio, ejtan ga je ostavio i pobjegao.
U vezi ovoga Uzvieni Allah je objavio ajet:
Slini su ejtanu kad kau ovjeku: " Budi nevjernik! " - pa kad on postane
nevjernik, onda on rekne: " Ti se mene vie ne tie, ja se, zaista, A llaha, Gos-
. . 3
podara sv;etova, bOJim ., .. 09
.
Ova fonna ajeta ne odnosi se samo na spomenutu predaju, ve obuh

vata svakog ko se odazove ejtanu i njegovoj naredbi pa poini kufr mi
slei kako e mu on pomoi i udovolj iti njegovim potrebama.
On e se odrei od njega kao to e se odrei u dehennemu od svojih

pristalica kazavi im:
" ( . .)ja sam svoja obeanja iznevjerio; ( . .) nemam nita s tim to ste me prije
. , 3)
JIT
smatralz 1Y)emu ravmm. . 0
Dakle, ej tan e ih dovesti do najgoreg mjesta i potpuno se od njih od

rei.
Uenj aci su komentirali rijei koje je izgovorio Allahov neprijatelj

ej tan: Ja se zaista bojim A llaha. Katade i Ibn Ishak su rekli: Istinu je ka-
309 Al-Har, 1 6.
1
3 0 Ibrahim, 22.
1 94
zao Allahov neprijatelj kazavi: " Ja vidim ono to vi ne vidite ", isto tako
rekavi: " Ja se zaista bojim A llaha " .
Allaha mi, on se Allaha nikako ne boji, ali je znao da nema snage da

se oduprije tu gdje ih je doveo pa ih se na kraju odrekao. Inae, uobia
jeno je da Allahov neprijatelj ovako postupa sa svakim ko mu se odazove
na pokornost.
Drugi su rekli: ejtan se boji A llahove kazne samo na dunjaluku, kao

to nevjernik i pokvarenjak strahuju da nee biti ubtjeni zbog zloina ko
je su poinili, a ne zbog kazne na ahiretu.
Ovo j e milj enje ispravnije, jer iz spomenutog strahovanja ne proizla

zi spas niti vjerovanje.
ejtanovo ukraavanje lai putem lanih zakletvi
Ibn Kajjim rahimehullah kae: ejtanova prva spletka A demu i Havi

jesu lane zakletve - putem njih im se predstavljao kako im je on savjet
nik te da im eli vjeni boravak u dennetu. Uzvieni kae:
I ejtan im poe bajati da bi im otkrio stidna mjesta njihova, koja su im

skrivena bila, i ree: " Gospodar va vam zabranjuje ovo drvo samo zato da ne
biste meleki postali ili da ne biste besmrtni bili ", - i zaklinjae im se: , . Ja sam
311
vam, zaista, savjetnik iskreni! " I na prevaru ih zavede.
311 Al-A'raf, 20-22.
1 95
Yesvesa3 1 2 je doaptavanje dui putem skrivenog i tihog glasa. Zbog

toga se ukraavanje govora ponekad naziva vesvesom. U ovjeka obma
nutog vesvesama, njegova dua ga na zlo podstie. Uzvieni kae:
. .
(. . .) t. znamo st
a m u sve dusa njegova
h aje (. . . ) . 3 1 3
A llahov neprijatelj je znao da e im se stidna mjesta otkriti ako budu

j el i zabranjene p lodove, jer to je grijeh, a grijeh stre zastor koji prekriva
avret izmeu Allaha i njegova roba. Kada su poini li grij eh, taj zastor j e
spao pa im se ukazala nj ihova sramota. Grijeh otkrijeva vidlj ivu sramotu,
ali i skrivenu. U vezi ovoga bilj ei se predaja u kojoj se spominje da je
A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem vidio u snu bludnike i blud
nice potpuno gole. Ako ovjek u snu vidi sebe golog ili ena vidi sebe u
snu golu, to upuuje na slabost njegovog i nj enog vjerovanja. Uzvieni
Allah je spustio dvije odjee, vidljivu koja prikriva avret i tijelo, i nevid
lj ivu, odjeu bogobojaznosti to roba ini lijepim i prikriva ga. Ako ova
odjea s njega spadne, otkrit e mu se skrivena sramota, tj . avret. Potom
ree:
,. Gospodar va vam zabranjuje ovo drvo samo zato da ne bis te meleki posta
314
li ( . .) . . .
Znai: iz bojazni da njih dvoje ne bi postali meleki i da ne bi vjeno

ostali u dennetu. Ovo je najei metod kojeg ejtan koristi pri prilasku
ovjeku. On se kola u krvi njegovoj sve dok se ne spoji i pomijea sa nje
govom duom, pa je upita ta ona voli. Kada to sazna, time se potpomog
ne u borbi protiv njega i prilazi mu sa te strane. Time je poduio svoju
brau i pristalice iz redova ljudi kada ele jedni drugima nanijeti zlo da
im prilaze sa strane onoga to je njihovom nefsu lijepo i drago, uz nadu
da e putem ovog prolaza ostvariti svoj cilj . A ko eli ui na druga vrata,
ona e biti zatvorena. Allahov neprijatelj je Adema i Havu pridobio osje-
3 1 2 Vesvesa podrazumijeva doaptavanje zlih misli putem kojih ej tan ovjeka podstie
na zlo. Op. prev.

m Kaf, 1 6.
3 1 4 Al-A'raf, 20.
1 96
tivi njihovu elju za vjenim boravakom u dennetu i stalnim uiva

nJem.
Znao je da im ne moe prii osim na ova vrata pa im se zakleo A ll a

hom da im j e on najbolj i savjetnik, rekavi im: Va Gospodar vam je za
branio ovo drvo da nebi postali meleki ili vjeno ostali u dennetu. Ab
dullah b. Abbas u vezi ovoga kae: A dem i Hava nisu eljeli da postanu
meleki, ve su teili za vlau, pa ih je lblis sa te strane obmanio.
Ovo potvruj e i kur'anski ajet:
.. O Ademe, hoe. li da ti pokaem drvo besmrtnosti i carstvo koje nee ne

315
stati? "
U vezi ranije spomenutog miljenja upitat emo se: kako je Allahov

neprijatelj naveo Adema, a.s., na pomisao, da e, ako proba plodove, po
stati melek, premda je znao da meleki ne jedu i ne piju. Adem je pozna
vao Allaha i sebe i meleke dovoljno da ne bi elio postati jedan od nj ih
kuajui to, pogotovo to mu je to Allah zabranio?
Odgovor bi bio da Adem i Hava, alejhisselam, u osnovi to nisu ni e

ljeli, nego ih je Allahov neprijatelj slagao i prevario ih rekavi im da se to
drvo zove drvo vjenosti; to je njegova prva obmana. Od njega su nje
gove pristalice naslij edile sve zabranjene nazive drage ljudskim duama.
Vino je nazvao maj kom svih radosti, a zinaluk zalogajem okrepe, kamatu
oslovio poslovanjem, ubiranje poreza dravnom dadbinom, najveu ne
pravdu sprovoenjem zakona, a najvei kufr, poricanj e Allahovih svoj
stava apstrahiranjem, (smatraj ui da te osobine ne dolikuju Allahu) a
zborite nevaljaltina lijepim zboritima. A kad je A l lah nazvao drvo de
nnetske - drvom vjenosti, lb lis je rekao: A llah vam je zabranio ovo drvo
da ne bi kuanjem njegovih plodova ostali vjeno u dennetu i postali
besmrtni kao to su meleki koji ne umiru. Adem, a.s., do tada nije znao da
e umrijeti, pa je zaelio vjeno ostati iv i nastanjen u dennetu. U nje
mu se probudi ubha od rijei neprijatelja njegova, i zakletve A llahom
da im je on iskreni savjetnik, te kada se objedinie ubha i strast, Allaho
vom odredbom ih obuze gaflet, a Iblis im bi budan u zasjedi.
315 Ta Ha, 1 20.
1 97
ejtanovo uljepavanje neispravnog govora i nesuvislih milj enj a
Ibn Kajjim rahimehullah kae da se u ejtanove spletke ubraja: neis

pravan govor, nesuvisla miljenja, kontradiktorne pretpostavke koje o
vjekov razum i misli pomuuju. One su poput pj ene koja prekriva crna i
rastrojena srca, pa su im istina i la jednaki, pogreno i ispravno, s nj ima
se poigravaju valovi sumnj i koja prekrivaju nj ihova srca. Laa kojom
plove su puka nagaanj a, sumnja i navraanje na sumnju, pretjerane ras
prave u koj ima ne vjeruju u ono to zastupaju niti ono u ta vjeruju ne
podudara se s istinom. Jedni druge obmanjuju laskanjem. Zbog toga su i
napustili Kur'an i govore po svom nahoenju, govore rune rijei i neis
tinu, svoj im sumnjanjem su oslijepljeni i kolebaj u se u zbunjenosti. Alla
hovu knjigu odbacuju za lea svoja kao da ne znaj u i povode se za onim
to su ejtani izrekli jezicima njihovih zabludjelih predaka, meusobno se
prepiru i parnie pred njim. Dokaze su odbacili i povode se za strastima
onih koj i su ve od prije zalutali i mnoge u zabludu odveli pa su i sami
skrenul i s pravog puta.
Potom, navodi primjere u vezi neispravnih rijei i nesuvislih miljenja

koja j e ej tan uspio podmetnuti neukim sufijama poev od plesova i pa
danja u trans pri prilikom ljuljanja, i drugih odvratnih stvari, te im to
predstavio kao put koji vodi ka otkrovenj u odvodei ih tako u razne lai i
besmislice te im na taj nain otvorio vrata jezovitih tvrdnj i .
ejtan i m govori d a iza znanja postoji put nakon kojeg e, ako ga budu
slijedili, dospj eti do potpunog i istinskog otkrovenja to e ih osloboditi
strogog pridravanja Kur'ana i sunneta.
Predstavio im je lij epim odgajanje i vjebanje due i upotpunjavanje

morala, i poziva ih u odricanje od onoga ime je opsjednut ostali svijet
oni koj i su na vlasti, fakihi i tragaoci za znanj em. Predstavio im je l ijepim
oslobaanj e srca od svega da bi se u njega nastanila istina bez uea
znanja. Nakon to se srce oslobodilo i ispraznilo od znjanja s kojim je
doao Poslanik sallallahu al ej hi ve sellem, u njega je ejtan shodno svojoj
spremnosti udahnuo razne vrste lai putem kojih ga je uvj erio kako je sti
gao do potpunog otkrovenj a. A ako im se u tome suprostave uenjaci, oni
govore: Vi posjedujete izvanjsko znanje a mi unutarnje otkrovenje. Vi
poznajete vanjtinu erijata, a mi unutranju bit (hakikat), vama pripada
kora a nama sr. Nakon to je uspio da uini ovo s njihovim srcima,
1 98
odvojio ih je od Kur'ana, sunneta i esera , kao to se no odvaja od dana.

Potom ih je usmjerio da se ponaaju po onome ta su sebi umislili i ubi
jedio ih je da su to jasni dokazi i nadahnua (ilham), i spoznaje koje od
Allaha Subhaneh, dolaze.
Potom, Ibn Kajj im rahimehullah navodi drugi primjer kako ejtan na

reuje ovjeku da se izoluje u damiju, tekiju ili turbe i tamo ga zatvori i
zabrani mu izlazak, govorei mu: Ako izae, bit e ponien pred svije
tom, time e kod njih izgubiti svoj autoritet i ugled. A moda e i vani
vidjeti ili naii na kakvu neprijatnost i zlo.
Ovdje neprijatelj ima skrivene namjere koje eli od njega, od koj ih su:
oholost, omalovaavanje ljudi, ouvanje obmane i pripisivanje vodstva,
dok mij eanje s ljudima sve ovo niti . Takva osoba eli da ga posjeuju,
dok on druge izbjegava, da mu se ljudi obraaju, a on nj ima ne, raduje ga
kad mu dolaze vladari u posjetu, kada se ljudi okupljaju pred nj im i ljube
ga u ruku. Zapostavlja obligatne dunosti, mustehab - poelj ne radnje i
druga djela koja ga pribliavaju A llahu, a uzima u zamjenu sebi ono to
lj ude pribliava njemu. A A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem,
izlazio je na pijacu i j avna mjesta.
Neki od Muhaddisa kau: Kupovao je sebi ono to bi mu zatreba/o i

sam bi to nosio. Ovo je spomenuo Ebu-1- Fered Ibn Devzi i drugi. Ebu
Bekr, r.a., izlazio je na pijacu i sa sobom bi nosio odjeu, prodavao je i
kupovao.
Abdullah b. Selam, kada je prolazio putem i na glavi nosio snop drva,

neko ga je upitao: ta te natjera da to nosi, kad te je A llah neovisnim
uinio ? Rekao je: elim time otjerati oholost od sebe, jer sam uo A lla
hovog Poslanika, sal/allahu alejhi ve se/lem da je rekao: .. Nee ui u
- . . . ))6 ,,
dzennet ko u svom srcu zrna makar zrnalo oho lostz.
Ebu Hurejre r.a., kada je bio pretpostavljeni u Medi ni, sebi je donosio
drva i druge neophodne stvari, i govorio: Napravite mjesta svom Emiru,
napravite mjesta svom Emiru. . .
Omer b . Hattab r.a., za vrijeme svog hilafeta izaao je radi neke po

trebe pjeice. Kada se umorio, ugledao je jednog djeaka na magarcu, i
rekao mu: .. Djeae, pomozi mi da i ja uzjaem, premorio sam se. " Dje
ak sie s magarca i ree: .. Uzjai, voo pravovjernih. " A Omer mu od-
316
Muslim, Ebu Davud, hadis je sahih - vjerodostojan.
1 99
govori: ., Ne, ti prvi, a ja u iza tebe. " Zatim uzjaha iza djeaka i tako s u
ili sve dok nisu stigli do Medine. a ljudi su ga gledali.
elja lj udi da im se ruke ljube te da ih ljudi dotiu traei bereketa i da

ih hvale pa od nj ih dovu trae, takoer je jedna od ejtanovih spletki . Pa
kada mu samobitnost poraste te kada se pone sam sebi diviti, govore
mu: Ti si od stubova zemaljskih i tobom se nevolja odgoni od stvorenja,
on u to povjeruje. I l i kad bi mu se kazalo, da se posredstvom njega zado
bija Allahova milost, oprost i dove primaju, onda njegovo srce osjeti ra
dost mislei kako je to istina, a u biti sve je to propast. A kada primjeti da
ga neko sa simpatijama ne doivljava te je hladan prema njemu ili mu ne
dovolj no svoj u poniznost ispoljava, onda se takav naljuti i bijes ga obuzi
ma.
Ibn Kajj im rahimehullah, trei primjer spominje navodei kako ejtan

pravi spletke ljudima, i kae: ejtan isposnicima, zahidima uljepava dje
la koja oni vole i njima ih obmanjuje toliko da oni zapostave ono to su
obavezni initi. Oni kau: , . Srce koje je uz Allaha, njegove elje i misli
sauvane budu i osloboene od grijeha. " Ovo je jedna od najveih splet
ki koje im podmee njihov neprijate(j.
Tri su vrste elja i misli: , . rahmanijje ", 3 1 7 jejtan!ije ", 3 1 8 i .. ne.fsani

. . " 319
;;e .
Koliku god deredu rob postigao u ibadetu i kroz odricanje od dunja

luka, ejtan i njegov nefs su s njim sve do smrti, jer on stalno kola u nje
govoj krvi. Samo vjerovjesnicima se pripisuje nepogrjeivost jer oni su
posrednici izmeu A llaha i ljudi u dostavljanju Njegovih naredbi, za
brana, obeanja i prijetnji. Drugi dobro ine i grijee, tako da se bez
grjenost ne moe pripisati ostalim stvorenjima.
Omer r. a. , kao predvodnik nadahnutih govornika, kada bi se neko su

protstavio njegovom miljenju (i premda nije bio ravan Omeru), Omer bi
shvatao da je ovaj u pravu, i znao bi se povratiti od svog miljenja. lako
bi to bilo oprena Kur'anu i sunnetu, ne bi se vie obazirao na to, niti bi
donosio odluke i postupao po tome. A ove neznalice prosuuju i najma
nju stvar po svojim udima i prohtjevima, ne obazirui se na Kur'an i
sunnet, pa kau: .. Moje srce me je obavijestilo od mog Go:.podara '', mi
3 1 7 Misli koj e dolaze od Allaha.

m Misli koj e potiu od ej tana.
3 1 9 Misli koje potiu iz ovjekove due, npr, poput snova.
200
uzimamo od ivog, Koji ne umire, a vi uzimate od posrednika, mi uzima

mo pravu istinu, a vi se povodite za onim to je na papiru zapisano, i dru
ge sline izjave koje predstav(jju kufr i nevjerstvo. Onaj, pak, koji Ga
slua, cilj muje da bude neznalica i da se neznanjem svojim opravda.
Neke su pitali zato ne idu sluati hadis A llahova Poslanika kod A b

durrezaka320, pa bi odgovorili: " ta da ujemo od A bdurrezaka, mi koji
sluamo neposredno od Gospodara stvorenja? "
Ovo je totalno neznanje, jer samo je Musa, sin lmranov, sluao direkt
no Gospodara stvorenja. Takav, i ostali poput njega, nisu sluali ak ni
neke od nasljednika poslanika, a jo tvrde da neposredno sluju Njegov
govor samo da bi bili neovisni o vanjskom znanju. Moda je ejtan onj
ko im se obraa ili dua neuka, ili oboje zajedno ili odvojeno. Onj ko
smatra daje neovisan od onoga s ime je doao Poslanik, sal/allahu a/ej
hi ve se/lem, i oslanja se na ono emu je njegovo srce postalo sklono od
elja i misli, tj je njvei nevjernik. ak, iako je mislio da se ponekad
moe zadovoljiti nekada ovim ili onim. Ono to se u srcu nastani nita ne
vrijedi niti se uzima u obzir dok se ne ustvrdi je li suglasno onome c:ime
je doao Poslanik sal/allahu aljhi ve se/lem. A ako se uspostavi da po
stoji oprenost, u tom slu<.-aju je to govor koji potie iz due ili od .\:ej
tana.
Postavljeno je pitanje A bdullahu ibn Mes 'udu vezano za Allahova

svojstva, paje odgovorio nakon mjesec dana: " Ovo je moje mi(jenje, pa
ako je ispravno, to je od A llaha, a ako je pogreno, to je od mene i od
3
ejtana, a Allah je ist od toga i Poslanik Njegov. " 2 1
Zatim navodi Ibn Kajjim slijedei primjer ejtanovih spletki insanu u

pitanju izgovaranja nijeta rijeima prilikom abdesta i namaza, pa umje
sto da se pridravaju sunneta A llahova Poslanika povjerova.\:e da sunnet
nije dovoljan dok mu se ne doda nijet rijeima izgovoren, pa sebi oteae
i sevap umanjie i ponitie, i ako se ko od njih abdesti ili gusul uini
onako kako je to inio A llahov Poslanik, smatra to nedovo(jnim, pa mu
koliina vode koju bi utroio A llahov Poslanik za itav abdest nije do
voljna ni za pranje ruku. A llahov bi se Poslanik znao abdestiti jednim
pranjem za svaki dio tijela koji se pere u abdestu, a najvie bi to uinio
do tri puta, a vie od toga nazvao je rasipanjem i prekoraivanjem grani-
320 Hadiski uenjak, autor "El-Musannefa".

321
Sunen, Ebu Davud.
20 1
ea i zu/umom. U vjerodostojnom hadisu se prenosi da je u posudi iz koje

su zahvata/i vodu prilikom gusula on i " majka vjernika " A iJa bilo osta
taka tijesta. Da je to vidio ovaj to slijedi vesvesu ejtansku, porekao bi i
koliinu vode to su koristili i istou vode zbog prisustva ostataka tij'e
sta.
Zatim Ibn Kajjim rahimehullah, nastavlja da ima onih koj i smatraju da

se treba sedam puta oprati nakon poigravanja sa malom djecom i tako
isto nakon jela i sedam puta usta izaprati . Potom, nakon to se oima svo
j im uvjere u pranje svojih udova poinju sumnjati jesu li to uistinu uinili
i da li su bili nijet uinili, i povjeruju Iblisu da nisu, sve to poslunou
potpunom ejtanu. Zatim mu se povinuju u muenju sebe samih poput
kupanja u h ladnoj vodi i pretjeranom koritenju misvaka ili pak dranju
oiju otvorenih u hladnoj vodi, i tako nastavljaju dok im se i djeca ne
ponu rugati i ismij avati. I dok budu zauzeti svojom vesvesom, proe im
namaz u dematu ili mu proe namaski vakat, ili ga proe prvi tekbir u
dematu dok je zabavljen izgovaranjem nijeta.
Spominj e Ibn Devzi kako je neko upitao Ibnu Uqejla da li mu je gu

sul ispravan nakon to se viekratno zagnjuri u vodu, a ovaj mu odgovori:
" Namaz tebi nije obavezan ". Kae A llahov Poslanik: " Trojica nemaju
odgovornosti: lud dok se svijesti ne povrati, spava dok se ne probudi i
dijete dok ne dozrije ", a onaj koji se viekratno zagnjuri u vodu i ostaje
na sumnji da li ga je voda dohvatila, nije itave pameti. 322
Ibn Kajjim rahimehullah spominje da je ovaj dunjaluk mjesto i popri

te borbe izmeu insana i ejtana. A llah je svoje robove ojaao i snabdio
sredstvima putem koj ih e ostvariti svoj cilj i izvojevati pobjedu nad nj i
ma.
On o tome kae: "Znajui da su Adem i njegovi potomci iskuani od

strane nj ihovog neprijatelja, Allah ih ojaa snagom i opskrbi vojskom ko
jom e biti u stanju oduprijeti mu se. Isto tako i njihovim neprijateljima
je dao odreenu snagu i mo u toj borbi. Potom ovaj dunjaluk postade
glavno poprite borbe sve dok traje ivot, koji u odnosu na ahiret ne
predstavlja ak ni koliko jedan udisaj . On, subhaneh, od vjernika kupi
ivote nj ihove, i imetke njihove, u zamjenu za dennet koj i e im dati -
oni e se boriti na Allahovom putu, pa ubijati a i ginuti.
322 Igasetu-lihfan, 1 / 1 1 9- 1 34.
202
On je to o tome obavij estio u najasnijim knjigama - Tevratu, Indi lu

i Kur'anu. Zar je iko dosljednij i u izvravanju datih obeanja od Njega,
subhaneh? Nakon toga, vjernike obavjetava da se raduju toj pogodbi, i
ju vrijednost ako bi neko elio procijeniti, prvo bi trebao pogledati u
Onoga koj i kupuje, potom u protuvrijednost te robe, te u svjedoke ovog
ugovora.
Pa zar ima ljepe i vee zarade od ove? Koja trgovina moe uspjenije
profitirati od ove trgovine? Potom Uzvieni Allah potvruje ovu stvar ri
jeima:
O vjernici, hoete li da vam ukaem na trgovinu, ona e vas spasili patnje

nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i ivotima
svojim na Allahovu putu se borite - lo vam je, da znale, bolje - , On e vam gri
jehe vae oprostiti i u dennetske bae vas, kroz koje e rijeke tei, uvesti, i u
divne dvorove u edenskim vrtovima; - lo e biti uspjeh veliki - , a dae vam i
drugu blagodat koju jedva ekate: Allahovu pomo i skoru pobjedu! Zato obra-
Vl)escu v;erm'ke.,3 2 3
.. -
-1
.
du; rauosnom .
Uzvieni Allah je iskuao svoga roba vjernika kao svoj e najdrae stvo
renje njegovim neprijateljem ejtanom samo zato to Mu je dihad naj
drae djelo putem kojeg njegove uesnike uzdie na najvee derede koje
ga uzdiu kod njega, Subhaneh. Zastavu ove borbe povjerio je sri i biti
Njegovih stvorenja, tj . srcu, koje je centar spoznaje o Nj emu, ljubavi, ro
bovanja i iskrenosti prema Njemu, oslanjanja na Njega i povratka Njemu.
323 As-Saff, 1 0- 1 3.
203
Zbog toga j e srcu povjerena ova borba i potpomogao je Svog roba voj
skom meleka koj i se nikada ne odvajaju od njega.
Uz svakog od vas su meleki, i:,pred njega i iza njega, - po A llahovu naree

324
nju nad njim bdje.
Vojska jedna drugu smjenjuju, svaki put kada jedna vojska otie, od
mah druga dolazi , i stalno je tako. Oni roba uvruju, nareuj u mu, i pod
stiu ga na dobro. Podsjeaj u ga na Allahovu plemenitost i na strpljenje
time ga hrabrei: Strpljenje traje samo jedan trenutak, poslije kojeg sli
jedi vjeni odmor.
Potom ga Uzvieni pojaava s drugom vojskom, a to je Njegovom Ob

javom i govorom. Poslao mu je Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve se
llem, i Knj igu mu je objavio, i time mu je snagu i mo udvostruio. Pored
svega toga, razum mu je podario koj i ga predvodi i da putem njega rasu
uje, potom mo spoznaje koja ga upuuje i savjetuje; imanom koji ga
uvruje, podrava i potpomae da spozna sutinu stvari dotle kao da
direktno svojim oima gleda u ono to je Uzvieni Allah obeao kao na
gradu svojim evlijama i onima to su odabral i stranu Njegovu u borbi
protiv neprijatelja Njegovih. Razum je taj koj i upravlja vojskom, spozna
ja mu potpomae da promatra strategije rata, naine i mjesta ratovanja. A
iman ga ini vrstim, jakim i postojanim. Jekin mu omoguava da neus
traivo i iskreno stupa u borbu . Uzvieni je uesnike ovoga rata ojaao
vidljivim i skrivenim silama. Njegovo oko je postalo njegova izvidnica, a
uho izvjetavatelj , jezik tuma, ruke i noge pomagai. Njegovi meleci i
nosioci Njegovog ara ine za njega oprost i mole Allaha da ga sauva od
svega loeg i da ga uvede u dennet. Uzvieni Allah j e sebi lino preuzeo
u obavezu da e stati na njihovu stranu i braniti ih. Uzvieni kae :
Oni su na A llahovoj strani, a oni na A llahovoj strani sigurno e u:,pjeli. 325
324 Ar-Ra'd, l l .
204
Oni su Njegova voj ska, "i vojska Naa e zacijelo pobijediti! " 326
On je Svoj e robove poduio nainima tog ratovanja i borbe potom ih

sakupio u etiri rijei, rekavi:
O vjernici, budite strp(jivi i izdr/jivi, na granicama bdijte i A 11aha se bojte,

27
da biste postigli ono to elite P
Dihad se moe upotpuniti samo sa etiri spomenute komponente . Str

pljivost se postie samo izdrljivou pred neprijateljem, putem otpora i
potiskivanjem. Kada ostvari izdrljivost pred neprijateljem, u potrebi je
za drugom stvari, a to j e pripravnost na granicama srca i njegovih ula da
ne bi neprijatelj proao kroz nj ih, isto vai i sa granicama oka i uiju, je
zika i stomaka, ruku i nogu. Moe se desiti da od strane tih granica nepri
jatelj prodre i uniti sve to se ispred njega nae.
Zbog toga je neophodna pripravnost na ovim granicama da se ne bi

dogodilo da neprij atelj zatekne te granice bez zatite, pa da ih savlada i
putem njih ue.
Ashabi A llahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, najbolja stvo

renja nakon svih vjerovjesnika i Poslanika, najvie su vodii rauna o za
titi od prokletog ejtana. Oni su na dan Uhuda napustili mjesto koj e im
je nareeno bilo da uvaju, pa je neprijatelj uao i dogodi lo se ono to na
je ve poznato iz historije islama.
Stub svih triju spomenutih osobina je bogobojaznost. Dok se ostale tri,

od koj ih su strplj ivost, izdrlj ivost i pripravnost ne koriste bez bogobo
jaznosti, a bogobojaznost opstaje samo uz stub strplj ivosti. 3 2 8
m AI-Mugadala, 22.
326 As-Saffat, 1 73 .
327 Ali 'lrnran, 200.
m EI-Devabu-1-Kafi, str. 1 56- 1 57.
205
206
TRINAESTO POGLAVLJE
INSAN I ZMEU MELEKA I

EJTANA , I ZMEU RAZ UMA I
STRAS T I
207
208
Ibn Kajj im rahimehullah kae : A llah je ovjeka stavio na ku.nju ui

nivi ga sreditem rata meu dvama vojskama. Borba neprekidno traje
sve dok jedna strana ne nadjaa. Ako je strana koja je nadjaala strana
razuma, posljedica je rairenost prsa, zadovoljstvo, uitak i radost ivo
ta; a ako li strast nadjaa, posljedica toga je nemir, nezadovoljstvo, bri
ga stalna i stiska u prsima. Zamisli cara kojim neprijatelj ovlada i skine
ga s prijestolja i sunjem uini, a car se i ne pokuava osvetiti niti pomo
iskati od Vladara Nepobjedljiva, Svemona. On mu govori: " Ako od Me
ne zatrai pomoi, odazvat u ti se o osvetiti te, i ako Meni pobjegne, i
sklonite potrai, uinit u da ovlada nad neprijateljem i uinit ga
robom tvojim. " Pa odvrati na to car: " Okovi su moji prejaki, prije e me
da se uspravim i kod Tebe sklonim, pa poalji vojsku Tvoju da me okova
oslobode i iz zatvora izbave, inae ostadoh nemoan. " Ree ovo isprike
trae , za ovoljan bivi kod epr atelja svga, ga ga ostavi Vladar silni

. - 1
u stanJu n.Jegovom 1 u onom czme .Je zadovoljan.
Allahovi robovi nad kojima ej tan nema nikakve vlasti
Postoji skupina vjernika nad kojima ejtan nema nikakve vlasti niti im
ikako moe bilo ta nauditi. U vezi nj ih, Ibn Kajj im rahimehul l ah kae :
To su oni Njegovi istinski robovi nad kojima ejtan nema nikakve vlasti.
Uzvieni kae:
.. Ti nee imati nikakve vlasti nad robovima Mojim (.. .). '' 33 0
Kada je Allahov neprijatelj Iblis shvatio da mu Allah nee predati
Svoje robove i da on nad nji ma nikakve vlasti nee imati, ree :
329 Al-Fevaid, 69-70.

330 AI-Higr, 42.
209
"E tako mi dostojanstva Tvoga, " - ree - " sigurno iu ih sve na stranputicu
navesti. "
331
. ..
l meu n;1ma robova lSkrem'h .t .,332
.
" os1m TVOJ"h
I Uzvieni kae:
... ...
, " ; ... ., J ., J J ",. ... J ... J ...
({!
'7
l o l! , J J...L.o .:uJj
;' "' ... .. ,.
u lb= j
... .,
... l 4L 'll ... ... . J .,. ... ..... J ., J , ... ., ... J "' ".. ." J ...
.Jj F .JA _;;- )' Y- (JA l , ..
A lb/is se uvjerio da je o njima ispravno mislio, i oni su se poveli za njim,

osim nekolicine vjernika nad kojima nikakve vlasti nije imao; Mi smo htjeli da
ukaemo na onoga ko vjeruje u onaj svijet, a ko u njega sumnja. - A Gospodar
. 333
tvo;. bd'1 nad svzm .
Dakle, nije dao da ikakvu vlast ejtan ima nad Nj egovim robovima
vjernicima. Oni su pod Njegovom zatitom, okriljem i panjom. Ako se
ej tan iznenada domogne nekog od njih, kao to lopov potkrade nemar
nog ovj eka, to je neto sasvim uobiajeno, jer svaki je rob iskuan ne
marom, strastima i srdbom, a ejtan robu prilazi upravo sa ove tri strane.
I kada bi se rob pokuao sauvati, ne bi uspio, jer ponekad se mora desiti
da bude nepaljiv, ili podlegne strastima, a nekada da se i naljuti. Adem,
a.s., otac ovj eanstva, bio je najoprezniji, najrazboritij i i najvri, i po
red svega toga Allahov neprijatelj nije prestao da ga vreba sve dok ga ni-
331 Sad, 82.

33 2 Sad, 83.
3 3 3 Saba', 20-2 1 .
210
je naveo da poini ono grijeh. ta se moe oekivati od nekog ko nije ni

priblino oprezan kao to je bio Adem i iji je razum u poreenj u s razu
mom njegovog oca poput ae vode u odnosu na more? Ali, Allahov ne
prijatelj napada na vjernika iz zasjede iznenada, kad se on najmanje i na
da, pa ga on napadne mislei da ga je skroz savladao i unitio, i da se po
slije toga nikada vie nee povratiti svome Gospodaru. Ali, Allahova do
brota, milost i oprost su iznad svega toga. Kad A llah vjerniku eli dobro,
otvori mu vrata pokajanja, poniznosti, ovisnosti o Njemu, traenj u pomo
i od Njega, iskrenog pribjegavanje pod Njegovo okrilje, neprestanog
umiljavanj a, iskanja, i pribiliavanja Njemu raznim dobrim djelima samo
da bi za taj poinj eni grij eh stekao Allahovu milost, sve dok Allahov ne
prijatelj ne kae: Kamo sree da sam ga ostavio i da ga nisam na grijeh
navodio.
334
Deset naina zatite ovjeka od ej tana
Ibn Kajjim rahimehullah, spominje deset naina putem koj ih se ovjek

moe, ako ih bude slij edio i pridravao se, zatititi od ejtana.
Prvi nain: Traenj e utoita pod Allahovu zatitu od ejtana. Uzvi

eni kae:
A kad ejtan pokua da te na zle misli navede, ti zatrai utoite u Allaha, jer
. . - . . 33 5
On, uzstznu, sve cu;e z zna sve.
Prenosi Buhari od Sulejmana b. Sera kako je sjedio pored A llahovog

Poslanika sallallahu alejhi ve sellem kada se dvoj ica porjekae, a u jed
nog od nj ih lice pocrveni i nabreknu vratne ile, pa tada ree Allahov Po-
334 Bedai'ul-Fevaid.
335 Fussilat, 36.
21 1
slanik, sallallahu alejhi '!Ye sellem: Uistinu znam r{je, da je upotrijebio

prola bi ga srdba: " Utjeem se A llahu od prokletog .e_jtana. "336
Drugi nain : Uenje sure A l-Falaq, i A n-Nas. Uistinu ove dvije sure
imaju veoma dobar utj ecaj pri traenju utoita kod Allaha od zla ejtan
skog. A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao : Nema boljeg
utjecarlja A llahu od njih dvije. A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve se
llem bi ih uio pred spavanje, a Uqbetu je rekao da se ue poslije svakog
namaza. Ko ih bude uio zajedno sa surom al-Ihlas, tri puta ujutro i nave
er, za sve su mu one dovoljne.
Trei nain : Uenje Ajetul-Kursi. U Buharij evom Sahihu, prenosi se

od Muhammeda b. Sirina, da je Ebu Hurejre, r.a. , rekao: Ovlastio me je
A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem da uvam hranu datu za ze
katul-fitr, pa sam uoio da je neko potkrada. Zatim Ebu Hurejre spominje
kako je tog ovjeka uhvatio i pustio dva puta, a kad ga je uhvatio trei
put rekao mu j e da e ga odvesti kod Allahovog Poslanika sali allahu alej
hi ve sellem. Ovaj ga zamoli da ga pusti, a ako to uini, nii emu ta e
prouiti prije spavanja da ga to zatiti od ejtana sve dok se ne probudi.
Ebu Hurejre je takav prijedlog prihvatio, a ovjek mu ree da je to Aj e
tul-Kursi . Kada je Ebu H urejre ispriao dogaaj Allahovom Poslaniku
sallallahu alejhi ve sellem, Poslanik mu ree: Istinu je rekao, premda je
laov. To je ejtan.
337
etvrti nain : Uenje sure A l-Baqara. Od Ebu Hurejre se prenosi da

je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao : Ne inite svoje kue
grobovima. Uistinu e_jtan Nei od kue u kojoj se ui sura A 1-Baqara. m.
Peti nain : Uenj e dva zavrna ajeta u suri Al-Baqara. Ebu Musa El
ensari veli, da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: Ko
proui dva zadrlja ajeta u suri " A l-Baqara " nou. dovoljno mu je. 33 9
esti nain: Uenje poetka poglavlja A l- Mu 'min sa Ajetul Kursi . Od

Nu'mana b. Beira prenosi se da je A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve
336 Buhari, 3282, 6048, 6 1 1 5 . Muslim, 26 1 0. Ebu Davud, 478 1 .

337 Prenosi Buhari.
338 Prenosi Buhari
339 B uhari, 5040., 5008. Muslim, 808.
21 2
OAZA I MANA - I bn Kajjim ei-Devzijje
sellem rekao: Ko proui od poetka sure " A l-Mu 'min ", do . . . , i Njemu je
3 0
povratak, " i Ajetul Kursi kad osvane, zatien je dok ne omrkne. 4
Sedmi nain : Uenje: La ilahe il/allahu, vahdehu la erike !eh, lehu/

mu/ku ve lehu/ hamd ve huve ala ku/li ej 'in qadir sto puta. Allahov Po
slanik sallallahu alej hi ve sellem kae da ko ovo izgovori sto puta u danu
ima nagradu kao da je oslobodio deset robova i upie mu se stotinu dob
rih, i obrie mu se stotinu loih dj ela, i bit e toga dana zatien od ejta
na dok ne omrkne, i nije bolji od njega niko osim onaj ko povea. 34 1
Osmi nain : Spominjanje Allaha. Od Harisa el-E'arija prenosi se da

je Allahov Poslanik sal lallahu alejhi ve sellem rekao : A llah je naredio
Jahji, a.s., da ini pet stvari i nareuje Jevrejima da ih se pridravaju, ali
je odugovlaio s time, pa mu ree isa: " A llah ti je naredio pet stvari da
ih se pridrava i naredi Benu Israil da ih se pridravaju, pa ili e im
narediti to ili u im ja narediti. " Jahja, a. s., odgovori: " Bojim se ako me
u tome pretekne da me proguta zemlja ili da budem kanjen. " Pa skupi
ljude u Bejtul Maqdisu i popuni se harem i posjedae, pa im ree: " A llah
mi je naredio pet stvari da se pridravam i da ih vam nareujem: prva je
da robujete A llahu nita mu ne pridruujui, a primjerje onoga koji A lla
hu pridruuje poput onoga koji kupi roba od svog imetka a ovaj radi za
nekog drugog. I A llah vam nareuje namaz, pa kad klanjate nemojte se
osvrtati, poto A llah upravi Svoje lice prema licu roba u namazu sve dok
se ne osvrne. I A llah vam nareuje post. Kad bi neko imao zaveljaj s
mousom u skupini ljudi, svi bi se divili mirisu, a miris je postaa kod
Allaha ljepi od mirisa mousa. I nareuje vam sadaku, a ona je otkup
robu poput onoga koji dopadne ruku neprijatelja pa hoe da ga smaknu,
pa se otkupi. I nareuje vam da spominjete A llaha, a spominjanje A llaha
je poput bedema kojim se rob titi od ejtana. "3 42
Ovim hadisom Poslanik sallallahu alejhi ve sellem pojanj ava da se

insan nee moi zatititi od ejtana osim spominjanjem Allaha subhaneh.
Deveti n ain: Zalijeganje na zemlju. Allahov Poslanik, sallallahu alej

hi ve sellem je rekao: Srdba je eravica u srcu insana. Zar niste vidjeli
340 Tirmizi, 2879.

341 Buhari, 3293, Muslim, 269 1 , Tirmizi, 3468.
342 Buhari.
213
crvenilo u njegovim oima i nabreklost vratnih ila; pa ko od vas outi

t
tako nesto, nek zalegne za zem yu. 3 43
v
Deseti nain: Odvraanje pogleda. Allahov Poslanik sallallahu alejhi

ve sellem je rekao : Pogledje strijela otrovna od strijela Jblisovih, pa ko
odvrati pogled radi A llaha, dadne mu A llah zadovoljstvo koje e osjeati
u srcu do Sudnjeg dana. 344 Od pogleda poinje titna u srcu i razmiljanje
o vienoj osobi i kako j e se domoi, i koliko je tete proizalo iz pogleda,
kako kae pjesnik:
Svim je nedaama poetak u pogledu a veina je vatre od zala podci

jenjenih, koliko je pogleda ranilo srca bez luka i strune. 3 4 5
Spominj anje Allaha je zatita od ejtana
Ibn Kajjim rahimehullah, kae: Poslanikove sal/allahu alejhi ve se

/lem rijei: " (. . .) i vidio sam ovjeka iz moga ummeta kako su ga skoli/i
ejtani, pa doe njegov zikr i rastjera ih " podudaraju se sa predajom
-
koj u prenosi El-Haris el-E'ari, koju smo ranije spomenuli i pojasnili a

koja glasi: l nareuje vam da spominjete A llaha, a spominjanje A l/ahaje
poput bedema kojim se rob titi od ejtana. Isto tako ljudi se jedino zik
rom - spominjanjem A llaha mogu sauvati od ejtana. Tinnizi prenosi od
Enesa b. Mal i ka da je A llahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao:
Ko prilikom izlaska iz kue kae:
" U ime A llaha, na A llaha se oslanjam, nema snage niti moi bez A lla
ha, bude mu reeno: 'Budi bezbrian, upuen si i zatien. ' A ejtan e se
od njega udalj'iti i rei. e dru om ejtanu: 'ta moe in.sanu koji je upu
f
en, bezbrian i zatien ? ' "34
343 Tirmizi.
344 Ahmed.
34 5 Bedai'ul-Feva'id, str. 267-27 1 .
346 Ebu Davud, 5095. Tirmizi, 3426. Hadis j e hasen - sahih.
21 4
Ve smo spomenuli predaju u kojoj se biljei ta je A llahov Poslanik

sallallahu alejhi ve sellem rekao za onoga ko proui La i/ahe il/allahu,
vahdehu la erike /eh, lehu/ mu/ku ve lehu/ hamd ve huve ala kulli ej 'in
qadir sto puta i vrij ednosti toga.
Prenosi Sufjan od Ebu Zubejra, a on od Abdullaha b. Damre, a on od

Ka'ba da je rekao: Kada ovjek pri izlasku iz kue proui: " Bismillah "
" U ime A llaha ", melek kae: " Upuen si. " A kada kae: " Tevekkeltu
alal/ah " - " Oslanjam se na Allaha ", melek kae: " Bezbrian si. " A kada
kae: " La havle ve la kuvvete illa billah " - " nema snage niti moi bez
A llaha ", melek kae: " Zatien si. " A ejtani jedni drugima kau: " Vra
tite se, nita mu ne moete nauditi. ta moete onom koji je bezbrian,
v ? 347
' ..
upucen l zastzcen .
Ebu Hallad el-Masri kae: Ko primi islam, kao da se sklonio u jednu

tvravu; ko ue u mesdid, kao da se sklonio u dvije tvrave; a ko sjedi u
ha/kama gdje se spominje A llah subhaneh, kao da se sklonio u tri tvra
ve.
El-Hafiz Ebu Musa u svjoj knj izi spominje predaju koju Ebu 'hman
el-Duvejni prenosi od Enesa da je Al lahov Poslanik sal lallahu alejhi ve
sellem rekao: Kad se ovjek spusti i legne u svoju poste(ju, i proui: " Bi
smillah " - " u ime A llaha ", potom proui fatihu, bit e sauvan od zla
ljudi i dina, i od svega ostalog.
Nadalje, El-Hafiz Ebu Musa spominje predaju koj u Ebu Zubejr pre
nosi od Dabira, koj i veli da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve se
llem rekao: Kada insan legne u poste(ju, prikue mu se melek a i ejtan.
Melek kae: " Zavri s dobrim. " A ejtan rekne: " Zavri s loim. " A ako
bude spominjao A llaha subhaneh, sve dok ga san ne obuzme, melek otje
ra ejtana i nastavi ga uvati. A kada se probudi, opet mu dou melek i
ejtan, pa mu melek rekne: " Zaponi s dobrim. " A ejtan rekne: " Zapo
ni s loim. " A ako insan proui: " Hvala A llahu koji moju duu proivi
nakon to je umrtvio, i ne usmrti je u snu. Hvala A llahu koji zadra onu
kojoj smrt odredi, a drugoj smrt odgodi do roka odreenog. Hvala A lla
hu koji uva nebesa i Zemlju da se ne poremete, a da postane u njima po
remeaj niko ih osim Njega ne bi sauvao. Hvala A llahu koji uva nebesa
347 Buhari.
215
da ne spadnu na Zemlju, osim s Njegovom dozvolom ", melek otjera ejta

na i nastavi ga uvati.
348
U dva Sahiha349 biljei se predaja, od Salima b. Ebul-Da'da, a on od

Ebu Kurejba, a on od Ibn Abbasa, da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi
ve sellem rekao:
A ko neko od vas pred spolni odnos sa svojom suprugom proui:
.m.).)
lA u
- l l...
. . .l.i.::.. 1
.J u .. -.111 ..ll i f""""!
. . '
Allahumme dennibna ejtan ve dennibi ejtan ma razaqtena.
Gospodaru, udalji od nas ejtana i uda(ji ejtana od onoga ime si nas

opksrbio, pa se rodi dijete, ejtan mu nikada nee moi nanijeti zlo . 350
E l-Hafiz Ebu Musa, spominje da je El-Hasan b. Ali rekao: Jamim,

Allah e sauvati od svakog zla, od ejtana nasilnika, od ejtana prkosni
ka, od svake zvijeri i lopova opasnog, onog koj i proui ovih dvadeset aj e
ta: Aj etui Kursi, tri ajeta iz sure Al-A 'raf
Gospodar vaje Allah, koji je nebesa i Zemlju (. . .) stvorio ( .. ).

35 1
Poetnih deset ajeta sure As-Saffat, tri ajeta iz sure Ar-Rahman:
35
O druine dinova i ljudi (. . .). 2 i kraj sure A l-Har:
348 B uh ari, 23 1 1 , 5 0 1 0.
349 U B urarijevom i Muslimovom Sahihu.
350 Buhari, 5 1 65 . Muslim, 1 434.
351 Al-A'raf, 54-5 7.
3 5 2 Ar-Rahman, 33-3 5 .
21 6
Da ovaj Kur 'an kakvom brdu oNavimo, ti bi vidio kako je strahopoto vanja
puno i kako bi se od straha pred A llahom raspalo . Takve primjere navodimo
(/udima da bi razmislili. On je Allah - nema drugog boga osim njega -, On je
poznavalac nevid(jivog i vidljivog sv(jeta, On je Milostivi, Samilosni! On je
A llah - nema drugog boga osim Njega. Vladar, Sveti, onaj koji je bez nedosta
taka, onaj koji svakoga obezjeuje. omj koji nad svi bdi, Silni, Uzvieni, Gor
di. Hvaljen neka je A llah, On je vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu
ravnim! On je A llah, Tvorac, onaj koji iz niega stvara, onaj koji svemu daje
oblik, On Ima najljepa imena. njega hvale oni na nebesima i na Zemlji, On je
Silni i mudri. 3 5 3
Muhammed b. Eban, rekao je: Neki ovjek klanjavi u mesdidu osjeti

da neto ima pored njega, pa se jako preplaSio! Potom mu taj ree: Ne
plai se mene, doao sam ti A llaha radi. Otii do Urveta i pitaj ga: ,. i
me trai utoite i zatitu ", tj. od najveeg Iblisa. A Vrve mu odgovori
da proui:
\...-i.j \ '1 _,l\ o..ul: 'A0lC \ j ,u_,t. UJI j '-! wp J,"j ..il'-!
." ..ill \.JJ ,lc u.J .JJ I , J .JJ I . ..ill j ,4J
Amentu billahil Azim vahdehu, ve kefertu bil-dibti vet-tagut, ve

e'atesemtu bil-'urvetil vusqa lanfisame leha, Vallahu semi'un alim. Has
biallahu ve kefa, semi'allahu limen de'a, lejse vera'allahi munteha.
.
Vjerujem u A llaha, Uzvienog i Jedinog, a poriem vjerovanje u ku
mire i taguta. Drim se za najvre ue koje se nikada ne kida, a A llah
sve uje i sve zna. A llah mi je dovoljan, uje Allah onog ko Ga moli, a
A llah nema kraja.
Bir b. Mensur kae: Od Vuhejba b.el-Yerda prenosi se da je neki

ovjek otiao na pusto mjesto u dubini noi pa je zauo glasove, te se
sklonio. Ugleda sofu gdj e se postavi i sjede na nj u neto. Okupie se oko
njega vojnici a ovaj zavika: Ko e mi se domoi Urveta ibn Zubejra?
Niko se ne javi i poviie se glasovi, dok se ne javi jedan i zaputi prema
Medini, ali se ubrzo povrati, rekavi: Nema puta do Urveta. Naoh ga
gdje izgovara rijei ujutro i naveer koje ga tite od nas. I nastavi o
vjek: Ujutro rekoh svojoj djeci da me opreme, pa se zaputih u Medinu i
353 Al-Har, 2 1 -24.
21 7
potraih Urveta. Naoh starca u godinama, pa ga upitah za rijei koje

izgovara jutrom i veerom. Isprva odbi da mi odgovori, ali kad mu rekoh
ta sam uo te noi, ree: " Povjerovah u A llaha, Uzvienog i Jedinog, i
porekoh sotonu i kumire i taguta i prihvatih se najvre veze koje na
pukline nema, a A llah je Sveujni i Sveznani. Ponovim tri puta kad osva
nem i kad omrknem. "
Ebu Musa spominje predaju koju prenosi od Muslima El-Betina, da je

Dibril rekao Vjerovjesniku, sallallahu aljehi ve sellem: Din po imenu
lfrit, spletkari ti, zato kad krene u postelju, proui:
J .,t......JI u-o J t.. u-o ,..,r.-.1.! ':J J Y. (JA jJ ':J wi...W ..ill w i
t..
J
()oo ,)+lli J J:lll Ljli ()oo J , c:;: ..?-:1 L. J cY>.J';I ()oo i.Jj L. ()oo J C YY
"..J y fo, Li Li.Jib ':JI .Jt+JI J J:lll JJ
E'uzu bikelimatillahit-tammati lleti la judavizuhunne birru ve la
fadir, Min erri ma jenzilu minessema'i ve ma ja'rudu fiha, ve min erri
ma zere' e minel-Erdi ve ma jahrudu minha, ve min erri fitenil-lej li ven
nehar, ve min erri tavariqil-lejli ven-nehari illa tariqan jatruqu bi hajrin
jar-Rahman.
Utjeem se A llahu Njegovim savrenim rijeima. koju ne prekorauje

niti astan niti neastan, traim zatitu od zla koje se sputa sa neba i ko
je se uspinje ka nebu, i od zla koje ulazi u zemlju i onoga to iz nje izlazi,
i zla smutnje noi i dana, i od zlih vijesti ije zlo i nesrea dolazi nou i
danju, osim vijesti koje u sebi sadre dobro, o, Mislostivi.
U Muslimovom Sahihu, biljei se da ejtan bjei od ezana. Sehl b.

Ebu Salih, vel i : " Babo me je poslao da odem do plemena Benu- Hariseh,
i sa mnom je bio sluga (ili moj drug). Kada smo prolazi li pokraj jednog
zida, usmo glas koji doziva slugu (ili druga) po njegovom imenu. Ovaj
to je samnom pope se na zid ali nita ne zapazi. Nakon to sam spome
nuo babi ta mi se desilo, ree mi: "Da sam znao da e ti se to desiti nebi
te uope slao, ali u budue ako ti se slino ponovi, ti proui ezan, jer uo
sam da Ebu H urejre r. .a., prenosi od Allahovog Poslanika sallallahu alej
hi ve sellem, da je rekao: " Kada se ezan zaui, putajui vjetrove ejtan
se dadne u bijeg. U U drugoj predaj i stoj i : "Kada ejtan uje ezan, dadne
se u bijeg isputaj ui vjetrove toliko glasno samo da ne slua ezan. U 354
354 Muslim, 387, 388, 389, hadis.
218
El-Hafiz Ebu Musa, spominje predaju koju prenosi Ebu Reda' od Ebu
Bekra Es-Siddika, koj i pripovijeda da je Allahov Poslanik sallallahu alej
hi ve sellem rekao: esto uite " La ilahe il/allah ", i esto inite istigfar,
f
jer ejtan kae: " Ljude unitavam grijesima a oni mene istigarom - tra
enjem oprosta, i spominjanjem rijei: la ilahe il/allah. Kada to primje
tim, onda u njihova srca posijem strast, putem koje se upuste u grijee e
te ih nemar obuzme prema pokajanju mislei da su na pravome putu. 55 "
Isto tako prenosi od Ibrahima b. El-Hakema, a on od svog oca, a on od

lkrime, koji vel i : Proe musajir pored ovjeka koji spavae, kad zapazi
pored njega dva ejtana, i u kako jedan drugom govori: " Idi i pokvari
ovome spavau srce. " Kada se od njega vrati, ree ovom drugom: " Zas
pao je i prouio ajet, pored kojeg mu ne moemo prii. " Potom ovaj dru
gi ode do spavaa, potom se ubrzo i vrati, pa ree ovom drugom : " istinu
si rekao ", i odoe. Zatim ga ovaj musafir probudi i ispria mu .ta se desi,
pa ga upita: " Reci mi koji si to ajet prouio pred spavanje ? " Ovc?i mu
ree, i proui:
Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u est vremenskih razdoblja

stvorio, a onda svemirom zagospodario; On tamom noi prekriva dan, koji ga u
stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaju Njegovoj volji. Samo On
56
stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospodar svjetova P
Ebu Nadr Haim b. el-Kasim pripovijeda: Poelo mi se u mojoj kui

priinjavati, odjednom zau glas koji mi ree: " Ebu Nadre, udalji se od
nas! " Ja se i prepadoh, i odmah napisah pismo Ibn Idrisu, El-Muharib!fu
i Ebu Usami u Kufi, pa mi El-Muharibi odgovori: " U Medini bijae je
dan bunar u kojem, kad bi se ue u njega spustilo, uvijek bi pucalo. Pa
355 Valorizator dje la, ovu predaju pripisuj e El-Hejsamiju- "Medme;uz-Zev'id", i \)cije
nio j e kao slabu.
356 Al-A'raf, 54.
219
kad je jedna karavana pored njega prola, mjetani bi im se poalili na

svoj problem. Potom neki od njih zatrai kofu s vodom, pa proui odre
ene rijei, te je prosu u bunar, a sa njegovog dna izae vatra koja se
ugasi na vrhu bunara. "
Nastavlja Ebu Nadr: Potom sam uzeo jednu kantu napunjenu vo dom , i
prouio iste rijei, i sa istom vodom poprskao sve okove u kui, kad
odjednom zau vrisku: " Spali nas! Mi odlazimo od tebe. " A ta dova gla
SI:
;t ;'
oj !.) IJ s:- :lij O (j :) cc] Li.::. l; ,;;.JTj :)l )l
' b.
yi j ;.. )
B ismil lah, emsejna billahi llezi lejse minhu ej 'un mumten'i', ve bi

i'zzetil lahi elleti la turamu ve la tudam, ve bi sultanillahil muni'
nehtedib, ve bi esma'ihil-husna kulliha a'izu minel-Ebalise, ve min erri
ej atinil-insi vel-dinni. V e min erri kulli mu'len ev muserr, ve min eiTi
ma jahrudu billejl i ve j umekkenu binnehari, ve j umekkenu billej l i ve
j ahrudu binnehari . Ve min erri ma haleqa ve zere'e ve bere'e, ve min
erri iblisi ve dunudihi, ve min erri kulli daabbeti ente ahizun
binasijetiha inne rabbi ala siratim-Musteqim, euzu billahi bima iste'ane
hihi musa ve isa ve ibrahim ellezi veffa, min erri haleqa ve zere'e ve
bere'e, ve min ve min erri iblisi ve dunudihi, ve min erri ma jubga,
220
euzu billahis-Semi'il-Alim mine-ejtanirradim bismi llahir-rahmanir

rahim.
U ime A llaha, Svemilosnog, Samilosnog. Tako mi onih u redove poredanih i

onih koji odvraaju i onih koji Opomenu itaju, - va Bog je, uistinu, jedan,
Gospodar nebesa i Zemlje i onoga to je izmeu njih i Gospodara istoka! Mi
smo nebo najblie vama sjajnim zvijezdama okiti/i i uvamo ga od svakog ej
tana prkosnoga da ne prislukuje meleke uzviene; njih sa svih strana gaaju
da ih otjeraju: njih eka patnja neprekidna, a onoga koji .to ugrabi - stigne
. zca" " 3 57 35 8
sv;et l blzstava.
O traenj u utoita od ejtana
Ibn Kajj im rahimehullahu te'ala, spominje da zlo koje se javlja u dui

potie upravo iz ejtanovih vesvesa. Dua je sredstvo koje ejtan putem
vesevese koristi i mjesto gdj e ona prebiva i mjesto iz kojeg proizlazi po
kornost ejtanu. Uzvieni A llah je naredio da se zatrai utoite od ej
tana pred uenje Kur' ana. 359
Potom, u vezi ovoga spominje kur'anski ajet:
Kada hoe da ui Kur 'an, zatrai od Allaha zatitu od ejtana prokletog,

on doista nema nikakve vlasti nad onima koji vjeruju i koji se u Gospodara svo-
357 As-Saffat, 1 - 1 0 .
m El-Vabilus-Sejj ib, str. 83-87.
359 lgasetul-ihfan, 1 -90.
22 1
ga pouzdaju; njegova je vlastjedino nad onima koji njega za zatitinika uzimaju

. . . 360
1. kOJI. druge A ll
. ahu ravmm smatraJu.
Zatim, poj anj ava znaenje el-istiaze, i kae: Znaenje ove r!jei je:
361
pribjei neemu, traei zatitu i skloniti se uz njega.
Potom, rahimehul lah spominje da je A llah subheneh, naredio da se za

trai utoite od ejtana pred uenje Kur'ana. Postoji vie tumaenja zbog
ega je to naredio:
Prvo miljenje: Kur' an je lijek za srce, on ostranjuje ono to ejtan

pokuava unijeti u srce putem vesvesa, strasti i iskvarenih elja.
Kur'an j e lijek protiv onog na ta ejtan navodi. On podstie da se iz

srca odstrani ono to je lijek kako bi srce postalo prazan prostor za irenje
bolesti, pa da ga na takav nain savlada.
Drugo: Kur'an je temelj uputi, znanju i dobru u srcu, kao to je voda

osnovni dio bilj aka. A ejtan je vatra koja postepeno unitava biljku, i
svaki put kada osjeti bilj ku dobra, on je nastoj i unititi i spaliti. Zbog toga
je nareeno da se zatrai utoite kod Uzvienog Allaha od ejtana da ne
bi unitio u srcu ono to se nastani u njemu od Kur'ana.
Razlika izmeu ova dva tumaenja je u tome to se u prvom tumae

nju traenje utoita (istiaze) spominje s namjerom postizanja koristi od
Kur'ana, dok u drugom se govori s ciljem opstanka, uvanja i uvri
vanja te koristi.
Oni koji su kazali da se istiaza trai nakon uenja Kur' ana kao da su
imali u vidu ovo tumaenje. Zaista bi to bilo dobro zapaanje, meutim i
sunnen a i eseri - govori ashaba r.a., govore da se istiaza trai prije ue
nja Kur'ana. Ovo j e stav svih uenjaka kako prvih tako i potonjih genera
cija, i time se postie oboje od spomenutog.
Tree: Kada ua ui Kur'an, meleki mu se priblie i sluaju ga. Ovo

se spominj e u predaj i Usej da b. Hudejra, kada je za vrijeme uenja
Kur'ana primj etio oblak koji je liio poput usijanih svjetilj ki, pa je Alla
hov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: To su bili meleci, a ejtan
je neprijatelj meleku. Stoga je naredio uau Kur' ana da od Allaha zatra-
360 An-Nahl, 98- 1 00.

361
Isti izvor, 1 -9 1 .
222
i da udalji od njega njegovog neprijatelja kako bi meleki prisustvoval i

pri njegovom uenju. Pri uenju Kur'ana meleki i ejtani ne prisustvuj u
zajedno.
etvrto: ejtan svim snagama i metodima napada uaa Kur'ana, sve

dok ne ga uspije odvratiti od onog to eli postii uenjem, a to je razu
mijevanje (tedebbur) i shvatanje i spoznaja onoga to eli da kae Govor
nik, Subhaneh. ejtan u potpunosti ulae napore da se isprijei izmeu
uaeva srca i Kur'ana samo da se njegovim uenjem ne bi okoristio.
Zbog toga je Uzvieni Allah naredio da se kod Njega zatrai utoite (is
tiaza) od ejtana pred uenje Kur'ana.
Peto: Ua se Kur'anom povjerava Allahu subhaneh, a Uzvieni vie

slua uaa lijepog glasa nego onaj koji slua pjevaicu kada mu pjeva.
ejtanovo uenj e su muzika i pjesma. Zbog toga je Uzvieni Allah na
redio uau da ga otjera istiazom kada se zaeli povjeriti A llahu i kada
On Subhaneh slua njegovo uenje.
esto: Uzvieni Allah, obavij estio je da ni jednog vjerovjesnika a ni
poslanika nije poslao, a da mu nije, kad bi ovaj neto poelio, ubacio ej
tana u njegovu elju. Miljenje svih selefa je da to znai da kad ui
Kur'an, ubaci mu u uenje ejtana. Ako je ej tan ovako postupao prema
poslanicima, kako je onda prema drugima? ! Zbog toga ua ponekad gri
jei pri uenju pa mu uenje ne bude ispravno, ili mu se jezik zaplete ili
mu se razum i srce dekoncentriu.
A kada ua krene uiti, nije se oslobodio jednog ili drugog, i li ak

oboga. Tada je najvanije zatraiti utoite kod Uzvienog Al laha od nje
ga.
Sedmo: ejtan je najpohlepnij i prema insanu kada je on najvie spre

man da ini dobro, ali on mu tada prilazi i estoko mu se suprostavlja sa
mo da bi ga odvratio od toga. U Sahihu, biljei se predaja u kojoj stoj i da
je A llahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Juer kada sam
362
klanjao, ejtan me napade elei da me odvrati od namaza.
Sve to je djelo korisnij e robu a i drae Allahu, ejtan mu se jo ee

suprostavlja.
362 Buhari.
223
U Ahmedovom Musnedu, biljei se predaj a koju prenosi Sebra b. Ebu

Fakih, koj i kae da j e uo Allahovo g Poslanika sallallahu alej hi ve sel l em
da je rekao: Uistinu ejtan zasjedne sinu Ademovu na putevima. Pa mu
zasjedne na putu vjere, pa mu kae: " Zar e primiti islam i ostaviti vjeru
svojih oeva i djedova? ", pa ga ne poslua i primi islam. Onda mu za
sjedne na putu hidre, pa mu kae: " Zar e hidru uiniti i zemlju svoju
ostaviti? ", pa ga ne poslua i hidru uini. Onda mu zasjedne na putu
dihada, pa mu kae: " Zar e u dihad da te ubiju. pa ti imetak podijele
i ene ti se poudaju? ", pa ga ne poslua i ode u dihad. Pa ako tako uini
haq muje kod A llaha da ga uvede u dennet. 3 63
ejtan insana presree na svakom putu koj i vodi ka dobru.
Mensur veli : prenosi se od Mudahida, r.h., da je rekao: Nema ni jed

ne druine koja ne krene u Meku, a da lb/is od svoje vojske ne spremi isti
broj. Ovu predaju prenosi Ibn Ebu Hatim u svome Tefsiru, a ovo podra
zumijeva vrebanje putem postavljanja zamki ejtanskih, a posebno pri
uenju Kur'ana. Zbog toga je Allah subhaneh naredio svome robu da se
bori protiv svoga neprij atelja koji ga presree na putu, prvo da zatrai
utoite kod Njega, potom da krene na put, isto kao to se musafir odbra
ni kada ga drumski razbojnik presretne a potom nastavi svoj put. 364
Forme izgovaranj a istiaze
Ibn Kajjim navodi predaj u u kojoj se spominje da je Ebu Munzir re

kao: Od A llahovog Poslanika sal/allahu alejhi ve se/lem prenosi se daj
pred uenje Kur'ana uio : ()\ ul 0A ..1 j_J'=- 1) utjeem se A llahu od
prokletog ejtana. Imam afija, Ebu Hanife i El-Kadi u djelu El-Dami',
dre do miljenja da spomenuti nain istiaze Poslanik sallal lahu alejhi ve
sellem izgovarao. Ovu predaju spominje i imam Ahmed po osnovu vanj
tine ajeta i predaje koju koju prenosi Ebu M unzir.
Abdul lah prenosi od svog oca Ahmeda b. Hanbela:
363 Hadis je sahih, prenose ga Ahmed, Nesai i Ibn Hibban.

364 Igasetu-Lihfan, 2/92-94.
224
Utjeem se A llahu Sveujnom i Sveznajuem od ejtana prokletog. Po

osnovu predaj e koj u prenosi Ebu Seid, ovog miljenja je El-Hasan i Ibn
Sirin, na to upuuje i predaj a koju biljei Ebu Davud u vezi dogaaja
koj i je vezan za potvoru Majke pravo-vjernih Aie r.a. , : Allahov Poslanik
sallallahu alejhi ve sellem, sjeo je, ot-krio lice i prouio: Utjeem se
Allahu Sveujnom i Sveznajuem od ej-tana prokletog.
U drugoj Ahmedovoj predaj i biljei se da je rekao:

y. ..1 1 01 ,)l 01 u-- ..14 _,cl
Utjeem se A llahu od ejtana prokletog, On je sveujni i sveznajui.
Do ovoga dre Sufjan es-Sevri i Muslim b. Jesar, kao to i El-Kadi tvrdi i
spominj e u djelu El-Muderred, i Ibn Ukej l, jer
Njegove rij ei:
( . .) zatrai od A llaha za.titu od .ejtana prokletog. 3 5 Po vanjtini ukazuj u

6
da je utoite traio shodno aj etu: Utjeem se A llahu od ejtana prokle
tog.
U drugom ajetu:
366
( . ) Ti zatrai utoi.te od A llaha, jer On, uistinu, sve uje i zna sve.
.
Znai da istiaza iziskujuje i to da se spomene da je On Sveuj ni i Sve

znaj ui, i to zasebnom reenicom koja je potvrena sa esticom (inne),
jer On subhaneh tako govori.
3 65 An-Nahl, 98.
366 Fussilat, 36.
225
Ishak veli da oni koji su se sa spomenutim stavom sloili, ne spominju

da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem uio:
Allahumme inni euzu bike mine ejtanirradim, mm hemzihi ve

nefhihi ve nefsihi.
A llahu moj. utjeem Ti se od od ejtana prokletog: od bockanja njego

va, puhanja i pljuvanja.
Ali se to u hadisu spominje i pojanjava. On kae: Bockanje je epilep

sija, puhanje je oholost, a p(juvanje je lano pjesnitvo.
Uzvieni kae :
l reci: .. Tebi se ja. Gospodaru moj. obraam za zatitu od bockanja ejtan

skih, i Tebi se, Gospodaru moj, obraam da me od njihova prisustva zati-
. . .1 . .367
1 IS
Ibn Abbas i el-Hasan kau da se pod ejtanskim bockanj ima podrazu

mijeva, navraanje na zlo i vesvese - doaptavanja. A Mudahid je pro
tumaio rekavi da se to odnosi na oholost i lanu poeziju. Opet, neki su
kazali kako se to odnosi na epilepsiju koja slii ludilu.
Jasno se iz hadisa moe zakljuiti da se bockanje razlikuje od puhanja,

tj . od oholosti, i p ljuvanja, tj . lane poezije. A kad se spomenu posebno
bockanja, tada se odnosi na sve ono ime ejtan napada insana, a kad se
spomenu zajedno sa puhanjem i pljuvanjem, tada su slina nj ima, ali nisu
ista.
Potom Uzvieni kae:
, .(. . ) i Tebi se, Gospodaru moj. obraam da me od njihova prisustva zali-

.
t V, .. 3 6 8
IS.
367 Al-Mu'minun, 97-98.
226
Ibn Zejd kae: U mojim poslovima. A El-Kelbi kae : Pri uenju

Kur 'ana. Dok Ilcrime kae: Pri tekim trenucima. Naredio je da zatrai
utoite od dvije vrste zla: od napada putem bockanja i njihovog pribli
3
avanja. 69
36H Al-Mu'minun, 98.

369 lgasetu-lihfan, 1 1 95-96.
227
228

=:II"""C '"l>''!!,r"'""ir<"' , >t.- d" .. .
.;; :::. !.i:.;.:.,.. .,.- (;. ,:_ :

-=- . ......:..::....:.:
:. 'Z.!f!! '".;'/.l,.. "" - ..:.. :t
.:\. ; :
:*..'.
l
,,
tt
ETRNAESTO POGLAVLJE '. '
STVARAN JA EJTANA
229
230
Ibn Kajj im rahimehullah kae: "Uzvieni Allah je stvorio Ibl isa koj i je
uzrok loih djela i namjera i iskrivljavanja vjere. On je taj koji nastoj i na
sve naine skrenuti ljude od onoga ime je Allah zadovoljan i od Al laha
je proklet. Ipak, postoj anje njegovo omoguava robu da uvidi Al lahovu
mo u stvaranju suprotnosti, poput stvaranja Iblisa i stvaranja Dibrila, i
stvaranja noi i dana i stvaranja svjetla i tmine, bolesti i lijeka, ivota i
smrti , dobrog i loeg, lijepog i runog, vode i vatre, muka i enska. To je
od dokaza Allahove moi i vlasti, koji stvori ove suprotnosti i uini ih
dokazom Svoje mudrosti. Potom, da je sve stvoreno po prirodi meleka,
ne bi imala smisla A llahova imena koja ukazuju na potinj enost robova
Njemu poput: " Onaj to estoko kanjava", "Osvetnik", "Onaj to brzo
obraunava". Tako isto i imena koja ukazuju na Allahovu blagodat i
oprost i prikrivanj e grijeha Njegovih robova i spas od vatre onih robova
Njegovih koj e On hoe da spasi. Allahov Poslanik, sallal lahu alejhi ve
sellem, je rekao: "Kada ne bi grijeili odveo bi vas Allah i doveo drugi
narod koji bi grijeio i oprosta od A llaha traio, pa bi im opratao." Tako
isto i imena koja ukazuj u na Allahovu mudrost i obavijetenost: ,)Sve
mudri", " Sveobavijeteni", koji odreuje svakoj stvari mjesto koje joj od
govara shodnu potpunosti Njegovog znanja. On najbolje zna kome upu
uje poruku Svoju, i najbolje zna ko e najbolje na nju uzvratiti i biti Mu
za nju nju zahvalan. Stoga je postojanje zla uzrok za spoznaju dobra, pa
je teta od postojanja zla mnogo manja od koristi, poput sunca i kie i
vjetra od koj ih je korist mnogo vea od tete koju sa sobom nose. Potom,
mnogim vrstama ibadeta uzrok je postojanje zla, poput dihada i poziva
nja na dobro i sprjeavanje zla, i sabura i opiranja prohtjevima radi Alla
ha, i tevbe i traenja A llahova oprosta i traenja pomoi i pobjede nad
neprijateljom. Potom, pad lblisov zbog suprostavljanja Allahovoj odredbi
prouzroenog oholou pouka j e i upozorenje robovima, a otpor njego
vom neprij atelj stvu je uzrokom mnogog sevapa robovima i osnova vei
ne sranih i tjelesnih ibadeta.
23 1
Uzvieni kae:
., t ., . J J J ... .,. J. .,. ... -: t. d J ' ' ..., ... JJ. J J ... ... .., ,.
1_,:, wJ 1_; ..u:. OJ4 _; 01

J Ir -l:!
((!)j \
ejtan je, uistinu, va neprijatelj, fua ga takvim i smatrajte! On poziva prista
e svoje da budu stanovnici u vatri. 3 0
Potom, priroda je insana od dobra i od zla, oboje tinja u njemu poput

vatre u eravici . ejtan je da pobudi zlo koje tinja u ovjekovoj prirodi i
preobrati ga u in, a poslanici su poslani da bi probudili dobro u insano
voj prirodi i preobratili ga u in, kako bi insan bio nagraen ili kanjen
shodno svoj im djelima. To je bilo pitanje meleka svome Gospodaru:
.. Zar e Ti namjesnik biti onaj koji e na njoj nered initi i krv pro/jevati? A
mi Tebe veliamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, .ftujemo. " On ree: . . Ja znam
ono to vi ne znate. "37 1
Meleki pomislie da je postojanj e onog ko slavi i hvali Gospodara i

robuje Mu prei od postojanja onog ko Mu grijei, pa im Uzvieni odvra
ti da On zna ono to oni ne znaju od mudrosti i cilja stvaranja ove vrste
stvorenja. Potom, mnoga Allahova udesa o kojima ljudi priaju i preno
se s pokoljenja na pokoljenja bjee im uzrok zlo u duama nevjernikim i
nasi lnikim, poput potopa u doba N uha alejhisselam i vjetra koj i razori
nastambe i unitenja Lutova naroda i narod Semuda i preobraanje vatre
u spas za Ibrahima alejhisselam i mudize Musaa Alej hisselam.
37 Fatir, 6.
371 Al-Baqara, 30.
232
Uzvieni kae :
....
((!)) _;T_yT -r-1.J 0}J C()l j! )51 0 L:j J 0J

To je pouka, ali veina ovih nee da vjeruje, a Gospodar tvoj je, zaista, Silan
372
i Milostiv.
Na drugom mijestu, u svom drugom dijelu spominje istu temu: Kau

kakva je mudrost u stvaranju Iblisa i njegove vojske? Uistinu su u tome
mudrosti velike i niko ih sem A llaha ne moe pobrojati. Od tih mudsrosti:
- da dosegnu Poslanici Njegovi i odani robovi Njegovi najvie stepene

ibadeta borbom protiv A llahova neprUatelja i njegove strane i utjecanja
A llahu od njegova zla i podvale.
- strah meleka i vjernika od Gospodara nakon .\:to svjedoie to se de

si lb/isu hiva potpunim .
- Uzvieni A llaha ga je uinio poukom onima koji pomiljaju na po

kornost Gospodaru svome i na oholost i na potinjavanje Njemu, kao to
uini grijeh A demov a.s., poukom grUenicima i pokajnicima.
- Uzvi.\:eni Allah iskuava Svoja stvorenja kako bi se rapoznao dohar

od loeg, shodno vrsti Zemlje od koje su stvoreni. Allahov Poslanik sa/la
lahu alejhi ve sellem je rekao: " Uistinu A llah stvori A dema od ake Zem
lje raznih vrsta, pa doe ovjeanstvo isto tako, neko .je dobar a druobi .je
373

los.
Stoga Uzvieni Allah stvori Iblisa i posla Poslanike kako bi izaao na

vidjelo lo i raspoznao se od dobrog.
Uzvieni kae:
372 A-u'ara', 1 90- 1 9 1 .

373 Ahmed,Tirmizi, Ebu Davud s pouzdanim lancem prevodioca.
233
I ne ostavlja A llah vjernike u onome na emu ste dok ne raspozna lo.eg od

374
dobrog.
- Postoj anje zla ini potpunim ispoljavanjem dobra, i da nema zla ne

bi se ispolj ila vrijednost dobra, i da nema runog ne bi se znala lj epota li
jepog, i da nema oskudice ne bi se znala vrij ednost opskrbljenosti .
- Uzvieni voli da Mu se bude zahvalnim, a da nije kunje, ne bi zah

valnost dosegla svoju potpunost, pa uporedi zahvalnost Adema Gospoda
ru dok je bio u dennetu sa zahvalnou nakon to je bio iskuan pa se
pokajao i bilo mu oproteno.
- Srani ibadeti poput ljubavi prema Allahu i oslanj anj e na Njega i sa

bur i zadovoljstvo sudbinom su najdrai ibadeti Allahu, a ostvaruju se
dihadom i pokoravanjem ovjeije prirode i pretpostavljanju ljubavi
prema Njemu svakoj drugoj ljubavi.
- Uzvieni A llah voli da pokae svoj im robovima Svoju blagost i mi

lost i strpljivost i plemenitost, stoga je bilo potrebno stvaranje onog koji
Mu pridruuje druga u ibadetu i ispoljava Mu nepokornost i psuje Ga a
On ga i pored toga opskrbljuje, ozdravljuje, blagodatima podaruje i na
molbu mu uzvraa te tegobu mu uklanja i postupa s nj im suprotno njego
vom postupku prema Njemu.
Vie pitanj a vezanih za temu
Imenovanje ejtanovim imenima
Ibn Kajj im rahimullah, spominje neke od ejtanski imena, poput,

Khanzeb - avo, el- Velhan - bezumni, el- 'A var - orav, el-Edda - una
kaeni, i spominje kako je halifa Omer upitao ovjeka za ime, pa mu re
e: Mesruk ibn-1-Edda, nata mu Omer ree: uo sam A llahova Poslani-
v
" le/-Edzvda, ;e se; tan. u375
v
ka s. a. v.s. da rece:
374Ali 'lmran, 1 79.

375Prenose: Ebu Davud, Ibn Made i Hakim sa nepouzdan im prenosiocem (Mudahid
ibn Said u lancu prenosioca).
234
Navodi Ibn Kajjim rahimehullah, rijei Allahovog Poslanika sallallahu

alejhi ve sellem: Uistinu abdest ima ejtana po imenu el- Ve/han, pa se
pazite onog koji ini vesvesu3 76 prilikom abdesta.
377
Prenosi se kako se Osman ibn-1-Ebil poalio Allahovom Poslaniku sa

llallahu alejhi ve sellem, na ejtansku vesvesu u namazu, pa mu ree
Allahov Poslanik : To je ejtan po imenu Khanzeb, pa ako osjeti njegovu
prisutnost, utjei se A llahu i pljuni na lijevo tri puta. (Muslim, 2203 .)
I prenosi iz Abdu-r-Rezakova Musannefa i iz Musneda Ibn Ebi ejbe

kako je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, promij enio ime o
vjeku po imenu El-H ubab (zmija) u Abdullah rekavi : e/-Hubab je ejtan.
Jesu li i dini na ispitu kao i lj udi?
Pita se Ibn Kajjim: Dinima su takoer propisane naredbe i zabrane

kao i ljudima. Propisi vezani za srce poput ljubavi, mrI?je, vjere i prija
teljstva i neprijateljstva jednake su za dine i ljude, a to se tie propisa
vezanih za tijelo poput gusula ili abdesta, razliiti su.
378
Potom navodi zgode vezane za nedae ejtana u hrvanju sa Allahovim

voj nicima, pa veli, kako lbn-Mesu'd kae: da je halifa Omer sreo dina
pa se pohrvao s nj im i savladao ga, f-a mu ree : to si to slab? A ovaj mu
odvrati: Ja sam najjai meu njima. 79
Prenosi se da j e Ebu Hurejre r.a. rekao: Mu 'min izmravi svoga ejta

3so
na kao to jedan od vas izmravi svoju devu putovanjima.
Uenjak u vjeri je viestruko tei ejtanu od onoga koj i mnogo ibadeti .
370 Doaptava na srce onome koji se abdesti kako nije upolupunio abdest.
377 Prenosi I bn Made, Abdullah u "dodacima Musneda" od svog oca, i Tirmizi br. 5 7 ,
sa nesigurnim lancem prenosilaca.
m Uddetu s -Sabirin, str. 30.
379 Hejtemi-medma'uz-Zevaid, 9174.

JMo
Prenosi Ahmed sa nepouzdanim lancem prenosi laca.
235
Ibn Kajjim rahimehullah, kae: Prenosi se da je Abdullah ibn Omer

rekao: " Prednost je uenjaka u vjeri nad onim .to mnogo ibadet ini se
damdeset dereda. Izmeu svake derede je sedamdeset godina konjskog
" 38 1
galopa.
Tumaenje ovoga hadisa je slijedee: kada ejtan posije novotarij u u

vjeri , uenjak je obznani lj udima i zabrani , dok onaj to se ibadetu pos
vjeuje, ne osvre se niti zna za nj u.
Uzza
Ibn Kajjim rahimull ah, o Uzzi , boici obaavanoj u dahi l ijetu kae:
Nalazila se u dolini nedaleko od Mekke i sagradie joj kuu iz kqje hi Guli
glasove.
Prenosi Hiam lancem prenosioca od Ibn Abasa: Bijde Uzza .:ejtanka,

dolazila hi kod tri drveta akacije u dolini Batni Nekhle. Kad osvoji Alla
hov Poslanik sallalahu alejhi ve se/lem Mekku, posla po Ha/ida ibn Veli
da i ree mu: " Otii u Batnu Nakhle. Nai e tri akacije, pa posjeci pr
vu. " Halid uini tako ali se nita ne desi, pa mu ree Allahov Poslanik
sallallahu alejhi ve sellem da posijee i drugu i opet n ita ne hi, pa mu
ree Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, da posUee i treu. Ka
da to uini, ugleda crkinju raupane kose iskeenih onjaka a iza nje
sluga joj Duhejje ibn Hatemi, pa joj ree Halid: " Po rekoh te Uzza, a ne
slavim, vidjeh kako te Allah ponizi. "
Potom je udari sabljom i raspo/ovi joj glavu kad iz nje Lava potee.
Onda posjee drvo i ubi slugu i vrati se kod Allahovoga Poslanika salla
llalm alejhi ve sellem, pa ree Poslanik; " To bijee Uzza i nema vi.\:e
"382
Uzze A rapima poslije nje.
Ovi m je, uz Allahovu pomo, knjiga zavrena.
Neka je hvala Allahu na poetku i na kraju, i neka je salavat i

selam Poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, njegovoj
asnoj porodici i plemenitim ashabima.
381 Muslim, 2203.

382 Igasetu-1-Li hfan: 2/2 1 3/2 1 4.
236
OAZA I MANA - I bn Kajjim ei-Devzijje
SADRZAJ
DOZVOLA ZA PREVOENJE KNJIGE .. . ... . . . . ........ . . . . .......... ................ 7
UVOD ....... .. ........ ... ......

. . . . .... ....... ... ..... .. .... . . . . . . . ..................... . . ..
. . ........... 9
PRVO POGLAVLJE
DEFINICIJA O M ELEKIMA ........... .... . ...
... .... .... ......... . .................. ... . . ... 13
Od ega su stvoreni meleki? ............................................................................................ 16
Svojstva meleka .............................................................................................................. 17
Znaj u samo ono emu ih je Al lah poduio ..............................................................
. .. . .... 22
Vjerovanje u meleke jedan je od temelja imana . . .................................... ....... ................. 23
Dokazi koji upuuju na postojanje meleka . . . ....................
. ... . ................................. ......... 24
Mjesta i sijela u koj ima se meleki nalaze i prisustvuju . . . . . . . . . . . . . . . . . .... . . . ........................... 25
Predvodnici meleka . . . . . . . . . . .. . .....
..... ...............
. . .... .... .. . . . . . . .. . . ..... .... .. . . .. . .... .. ....................... 28
Odlike i poloaj Dibrila, a.s ... . . ..... . . . . ....
. .. . .......... ....
. . . ... . . . . . . . . . . ........ . ..... ........... ..... . . . .. .... 28
DRUGO POGLAVLJE
ODLIKE l POLOAJ DIBRILA A.S . .................................. ... ... 31 . . . . ... ...
O Poslanikovom vienju Dibrila, a.s . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

Vanost Poslani kovog vienja Dibrila, a.s . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Vanost obaveza koj i ma je Al lah zaduio Dibrila a.s . . .. .
................ 39 .............. .. ..............
Dibrilovo nazivanje selama nekima od Poslanikovih ena . .

.......................... 40 ....... .........
TREE POGLAVLJE
VRSTE M ELEKA l FUNKCIJE KOJE OBAVLJAJ U ....... . . ....... . .
.. . . ..... 41
Definicija (FEL-MUQASSIMA TI-EMRA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Definicija (EN-NAZI' ATI GARQA) - Oni koji grubo upaju ....................................... 46
Definicija (ES-SABlliATI-SEBHA) - Oni koji plove brzo ................. ........................... 48
Definicija (FEL-MUDEBBIRATI EM'RA) - l sreuju stvari ......................... . . . . . . . . . . . . . . 50
Definicija (EN-NAIRATI NERA) - l onih koji objavljuju .................... . .......... . . . . . ... .. 5 1
Defin icija (ES-SABIQATI SEBQA) - Oni koji pretiu ............................................. . .... 52
ETVRTO POGLAVLJE
O DOLASKU M ELEKA POSLANIKU A.S . ... . ........... ..........
. . .............. 53
Dolazak meleka Poslani ku u u snu predstavljaj ui mu lik Ai e 1: . ............. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . 56
Meleki donose Poslani ku sallallahu alejhi v e sellem radosnu vijest o
nagradi za onog ko mu upuuje salavate i selame . . . .. ... . ........... ... ................ . . .... .............. 56
Melek kao uvaeni gost Ibrahi ma, a.s . . . . . . . . . . .. . ...... ..
. .. ... ............ .......... ... . . . ... ..... . ............. 57
PETO POGLAVLJE
MELEKI l ADEM ...... . ...... . .
. ..... . .... . ....... . . . . . .. ...... . .. .
.. . .... ..
. ....... . ............. 59
Allahova obavijest melekima o postavljanj u Adema i njegovog
potomstva za halife na zemlji . . . . . . . . . . . . . ... ............ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .. . . . . 6 1
O Ademovom nazivanju selama melecima ..... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Meleki i Ademovo potomstvo . . . . . . . . .. .... . . ....... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Melek - ovjekov pratilac (KARIN) . . ............ . ..................................... . ..... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
237
O savjetovanj u meleka lj udi ma ..... . . . . . . . .. . . . .

. . . . . . . . . . . ........ 66....... ............ . ... ................... .. .. ....
Druenje robu s melekom naj vie mu koristi . . .. 68 ............. ...... ............... ............................
Srce ovjeka izmeu dodira meleka i dodira ej tana . . . 71 . ........... .... ....................................
Kada biste stalno bili u stanj u u kojem ste s a mnom, meleki b i se sa

vama rukovali . . . . .. . . . .. ....... .....
. . ... . ... . .... . .......
. . ... . .. ... ............
71 .... . .. ............... ..... . . . . ...............
Meleki trae oprosta za roba koj i esto spominje Allaha i koj i se mnogo kaje . 72 . . . . . . . . ... ...
Meleki, uenjaci i tragaoci za znanjem . . . . . . . .. . 73 ......... ........... .......... ..... . . . . ..........................
Prvi ogranak 73
.............. ...................... ............................................... . . . . . . . .................. ........
Meleki postavljaju svoja krila iznad tragalaca za znanjem: . . . . 73 ..... ................................ . ..
Drugi ogranak . . . . .. .. . ..................

... . . ..... ... . . ............
. .. . .....
. . 74 .. . . . ....... . ......... . . ...................... ..
Allahovo dienje tragaoci ma znanja pred melecima: . 74 .. ...................................................
Meleki u dennetu robu grade dvorce i palae: . . . . . . . . . . . . .. .... 75 ... .. .. . ... ........... ..... ...... ............
Meleki prokl i nj u poinioca velikih grijeha: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 . .... .. . . . . . . . . . .. .
Imena meleka i propisi o nadijevanj u nj ihovih imena: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 .. . . . .... .. . . . . . .................
Bejtul-Ma'mur je Ka'ba stanovnika nebesa: .. . .. ........ .. . . . . . . .. .. 77 ................... .. .. . ... . . . . . . . ... . .....
Znaenje Allahovog blagos i lj anja, meleka i ummeta na

Poslanika sallal lahu alejhi ve sellem: . . . . .. ... ...... 77 .......... . . ...................................................
ESTO POGLAVLJE
VRJEDNOVANJE IZMEU MELEKA I
ADEMOVIH POTOMAKA .......... ............................ . . . . . ........... . . . . . . . . . . . . . 81
Vrjednovanje meleka i dobrih Ademovih potomaka . ..................... ................................. 85
Zablude frakcija po pitanj u meleka ..... ...... . . .. .. . . . ... . ........ . ... .. ........ ... .......... .. ........... .. .. ..... 88
Robovanje murika melekima . . .. . .. . . . . .......
. .. . .. . . .. ....... . . . . . ..... ............ ....... ........... . ... .. .... . . .. 89
Tvrdnja murika da su meleci Allahove keri . . ... . . . .. ............ .. .......... . . ............. ... ....... . ..... 91
O onima koj i se izigravaj u s melecima . .. .. . .. . . ...... ........ .. ........ . ..... ... ................................ 93
Neprijateljstvo idova prema nekim melecima . ...... .... ... . ........ . . . ...... . . . . . . . . . . . . . . . . . ............. 94
SEDMO POGLAVLJE
DEFINICIJA O DINIMA . . . . . . . . . ...... . . . . . . . . . . . . . . . . . ............................... . . . . . . . 97
O postojanju razliitih vrsta dina . . . . ..
. . .. .. . . . ..... ....... . . . . . .
. .. . . ............... ............. ............ ..... 99
ej tanov kur' an , djelo, pismo, knj iga i hrana . . . . . . . ... ... . . . . . . . .. . . ....... . ................. . . . ... . .. ...... 1 00
S i lu je ej tanova djelo . . . . ... ... ....... ... . ..........................
. .. . . ... . ..... ... ................................... 101
Pjesnitvo i pjesma s u k ur' an ej tano v . . . . . . . .. ... . ........ ........... . . .... .. .................................. lOl
Tetoviranje je ejtanovo pismo . ... . . . . . .......... .. .. . .
.. . . .... .. ...................
. .. .. .. ............ ............ 102
ejtanova hrana . . . .. ...............
. . . . .. ..... .... ... . .. . .... .. . .. . . . .. . . .... ..............
. . . . . . .... ... ..... . ..... . ... . ... . 1 02
Sve to opija je ejtanova pie i djelo . . . . . . . . . . . . . . ...... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . l 03
Mjesto ejtanovog boravka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . ... . . . ... ... . . . . .. . .. ........... ..... ..................... 1 04
ej tano v dom . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . ........ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 04
Svirala j e ej tano v m ujezi n . . . . . . . . . . . .......... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 04
La j e ej tanov govor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... ... ... . . . . . . . .... . .. . . . . .-..............
.. ... . . .............. . . . . . ... . . . l 05
Vraari (sihirbazi) su ej tanovi izaslanici . ....... . .. .....
... . ... . . .. . .......
. .. . ... . . ... .................. .. . .. 1 05
Pjesma je ej tanov kur'an . . . . . . . ... . . . . . .. . . . . .....
.. ... ................. .................. . . . . .... . .. ............ ..... 1 06
ej tanov glas ......... . .. .. .. .....
... .. . ............... . . . . . ... . .. ....
. . ..
. . . ... . . . . . ... . ...........
. ........ .. .. . . . . ..... .... 1 06
ejtanova svirala . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 08
O zabrani muzike i muzikih i nstrumenata .. . . . . . . . . . . . . . . ... .. . . .. . . ... . . .............. . .. ... .. ... .......... 1 09
238
OAZA ! MANA - I bn Kajjim ei-Devzijje
OSMO POGLAVLJE
JESU Ll DINI I EJTAN! O DGOVORNI ZA SVOJA
DJELA KAO l LJU DI ......................................................................... 1 13
Poslanici su poslani ujedno ljudima i dinima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 9
Allahov Poslanik sallallahu alejhi v e sellem poslan j e ljudima i dinima . . . . . . . . . 1 22 ........ . . . .
Dini e polagati raun na Sudnjem danu . . . . . . . . . . . . . . . . . . ....

.. .. ... . . . . .... 123
. . . . . . ........ ..... . .. . . ........
DEVETO POGLAVLJE
VELIKI IBLISOV PAD ........................................................................ 1 33
lblis je otetio sebe prije tete drugima . . . . . .. . .. ... .......... .... ...... . .... ... .
.. .............. . . . ............ 1 35
Allah ga je uinio najponienij i m stvorenjem . .. . . ......... . .... ...................... . ..... . ....... . ....... ! 36
lb lis je svjesno izabrao nepokornost .. .. . .. ... . ........ . ................ ...................... ... .. . ........... .
. 1 36
Da li je Tblis bolj i od Adema? . . .. . ............... ..... . . . . . . ... .. . . . . . . . .... . ........... ..
. . . . ... . . ................. 1 37
Borba izmeu Iblisa i Adema i njegovih potomaka ....... . . . . . . . . ...................... . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 39
Prvi ogranak ..... .................................. . . . . . . . . . . ......... .... ....... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
lblisove spletke prema Ademu i Havi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 4 1
Drugi ogranak ............................. ..
. . . . . . ....... . . . . . . . . . . . . ...... . . . . . .
.. ................................ . . . ...... 143
lblis raspiruje mrnju izmeu sebe i svog potomstva i izmeu Adema i
njegovog potomstva: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ........ . . . . . . . . . .................. . ....... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ............. 1 43
Trei ogranak . . . . . . . . ...... ........ . . . ..... . . . . . . . . . . . . ..... . . . . . . . . . . . . . . . .................... .
. .. .... . ..... . . . .... . ...... . 1 45.
ejtanov nasrtaj na {ovjeka kroz zablude: ......... . .............. .. ................... .

. . . . . . .... .. .... .
. . . . 1 45.
etvrti ogranak ............................................... . . 153 . .................... . ................ . ....... . ...... . . ......
ejtanovi pokuaji ovlada vanja srcem ovjeka: . . . . . . . . 1 53 .............................. ............. . ... . ... .
Peti ogranak . ...............

. . . ................
. ..... .. .... .. ......... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 1 56 ........................ .. .........
ejtan podua va s voju vojsku nainima kojima e insana odvesti u zabludu: . . . . . . . . . . . . . . 1 5 6
DESETO POGLAVLJE
METODE EJTANOVOG SPLETKARENJA U BORBI
PROTIV OVJEKA ................................................ ............................ 1 63
Sedam naj veih prepreka s koj ima ejtan nastoj i opteretiti ovjeka . . . . . . . . . . . . ..... . ........ .
. 1 66
I bilo je ljudi koji su pomo od dina trail i , pa su im tako obijest poveali ....... . ....... .
. 1 70
Ukor Mi lostivog lj udima koj i slijede ej tanovu zabludu ..................................... . ......... 171
JEDANAESTO POGLAVLJE
EJTANOVO POIGRAVANJE SA ADEMOVIM
POTOMSTVOM .................................................................................. 1 73
ejtan je ovjeku nerazdvoj an prati lac .... . . ................. .. ......... ....................... . ....... .. . .... .
. 1 75
ejtanovo porobljavanje ovjeka da robuje stvorenj ima ............................................. .
. 1 76
ej tanova porobljavanje ovjeka sebi . . . . . . ................. .... .. .. ................................. . .......... 178
ejtan insana zarobljava grijesima . ................................... .............................. .. ...... . . .... 181
Zabluda koj u ej tan trai od insana ........... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ........ . . . . . . . . . . . . . . . .. . .................... .
. 1 82
DVANAESTO POGLAVLJE
EJTAN l NJEGOVI TIENICI ........................................................ 1 85
ej tanovo skrbnitvo nad muricima i grjenicima . . . . . . ............. .... .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 1 87.
Prisnost zagovaraa ej tanskih otkrovenj a samom ej tanu: .. .............. .......................... ! 89

ej tanovo zastrai v anje vjernika svoj i m pristalicama i vojskom .. . . . . ............. . .
. .... ........ 191
239
ejtan svoje pristalice ostavlja bez pomoi i podrke . . ........................................... . . . . . . 1 93

ej tanovo u kraavanje lai putem lanih zakletvi . . .... .......... ........... ....... . . .................. .. . 1 95
ejtanovo u ljepavanje neispravnog govora i nesuvislih miljenja . ..... . . . . . . . .. . . . . . . . . . . ... . .. 198
TRINAESTO POG LAVLJE

INSAN IZMEU M ELEKA l EJTANA, IZMEU
RAZUMA l STRASTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
Al lahovi robovi nad koj i ma ej tan nema nikakve vlasti . .. ............................................. 209
Deset naina zatite ovjeka od ejtana . . .... ..
... . .
..... ... .... .................... ........................... . 211
Spominj anje Allaha je zatita od ej tana . . ..
. . . . . . . . ....... .... . . .......... ....... . . .... . .. .. . . . . . . . .. . .. . . . . . . 214
O traenj u utoita od ejtana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . : . . . . . . . . . . _. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 1
Forme izgovaranja istiaze .
......................... ...... . . . . . . . ... .. . ... .. ....... . . . . . ..... ...... .... ..... . .. ...
. . . .. 224
ETRNAESTO POGLAVLJE
M UDROST STVARANJA EJTANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
Vie pitanja vezani h za temu .......................... ....... . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
Jesu li i dini na ispitu kao i lj udi? ..................................................................... ........... 235
Uzza . . . . ......... . . . . . . . .................. ........................ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
SADRAJ ................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... ................ 237
240

Oaza Imana - Vjerovanje U Svijet Meleka I Dzina PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Oaza Imana - Vjerovanje U Svijet Meleka I Dzina PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Oaza !

Saeti prikaz iz djela

JJA L...,): t .:,{;'J._ (jj# J }l

iPJ-.,.111101m1tc.; 428 ...ta-'-"'t-.;

DOZVOLA ZA PREVOENJE KNJIGE

Izdavaka kua (En-Nefiiis) daje pismenu saglasnost gospodinu Jas

Hvala Allahu to nas je islamom poastio, i uputio u vjerovanj e. Neka

Iblisa i njegovih poslunika. Bez odreene detaljnosti, u jedanaestom po

Nadam se da sam uz Allahovu pomo, shodno spomenutom, upotpu

Dr. Omer Sulejman el-Ekar

Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On naredi. On zna

( ..) koji se onome to im A llah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se

Meleki silaze samo kada im Allah subhaneh naredi , i pomno izvrava

Jedni su poredani u safove i stoje u bojnim redovima, dok drugi slave

A oni koji su kod Njega ne zaziru da mu se klanjaju, i ne zamaraju se. 5

Od ega su stvoreni meleki'?

Ibn Kajj im r. h. spominje kako su meleki stvoreni od svjetlosti i o to

dostojno prenosi u Muslimovom Sahihu od Allahovoga Poslanika, sal/a-

1/ahu alejhi ve se/lem, da je rekao: " Meleki su stvoreni od svjetla, a dini

Meleki su najbolj a stvorenja i svako dobro potie od nj ih. Al lah ih je

Dini su na ispitu kao i ljudi, a to se meleka tie, Ibn Kajj im rahime

Ako insanov sabur nadvlada strasti i proh(jeve, blii je me/ecima, a

Kae Katade: Stvori Uzvieni A llah meleke razumnima bez prohtijeva,

Svoj stva meleka

Ibn Kajj im r. h. pojanjava razliku u sposobnosti izmeu meleka i o

kroz njih. ak ta tijela nisu prepreka ni dinima. ta vie, Uzvieni Allah

Jasno se ulo za neke samrtnike kako govore: Dobro mi doli, priite.

Ispriao mi je moj ejh, 12 ne znam da li je on lino prisustvovao ili mu

Poznata j e predaja u kojoj se biljei ta se desilo s Hajrom Nessadom

Zatim j e podigao glavu i zorno se zagledao.

Neko od prisutnih je rekao: Voo pravovjernih, pogled ti je neobino

Gledam u prisutne, ree, niti su ljudi a niti dini! Zatim je izdahnuo.

Musl ima ibn 'Abd el-Melik je rekao:

Mnogo je predaj a koje govore o ovakvoj tematici, meutim, zbog ne

Ipak, kao najbolji primj er, oslanjamo se na rijei Uzvienog Allaha:

Odnosno, znaenje bi bilo: mi smo njemu s Naim melekima i izasla

Meleki su silazili Poslaniku sallallahu alejhi ve sel lem, ali murici ni

O svemu spomenutom Ibn Kajj im (Allah mu se smilovao) veli o rije

Oni govore: .. Treba/oje da mu se poa(je melek! "14

Trae da vide meleka, kako bi mu posvjedoili i povjerovali, a u suti

inae kako se odvijao Allahov sunnet u pogledu nevjemika koj i se spo

A da meleka poa(jemo, s njima bi svreno bilo, ni cigli as vremena im ne bi

Zatim, Uzvieni A l lah pojanjava da je kojim sluajem spustio me leka

A da ga me/ekom uinimo, opet bismo ga kao covjeka stvorili i opet hismo

Znaenje aj eta mogli bi pojasniti na slijedei nain: pojava materijali

Znaju samo ono emu ih je Allah poduio

Meleki znaju samo ono emu ih je A llah poduio pa kae se kako su

O tome Ibn Kajjim (Allah mu se smilovao) govori i spominje rijei

" Mi znamo samo ono emu si nas ti pouio ( . . ). " 1 9

Prethodni ajet nam dakle govori kako j e A llah ve ranij e obavijestio i

Uzvieni Allah kae, a Njegove rijei su naj istinitije:

1 Buhari, 303 00. Muslim, 2729, od Ebu Hurejrea r.a.

Dolazimo do zakljuka da meleki ne govore niti postupaju osim onako

(. .) 1 eme ono sto zm se nare z.

Vjerovanje u meleke jedan je od temelja imana

Ibn Kajjim (Allah mu se smilovao) pojasnio je vanost vjerovanja u

Uzvieni Allah je meleke zaduio da budu Njegovi izaslanici na ovo

Dokazi koji upuuju na postojanje meleka

]J ;.:] u r-:s L.j o_,.;_;; L.-'-' J (S0

A kada Gospodar tvoj ree melekima: "Ja u na Zemlji namjesnika posta

I poui On Adema nazivima svih stvari, a onda ih predoi melekima i re{e.

" O Ademe," - ree On - .. kai im ti nazive njihove!" l kad im on ka::.o nji

Meleki i Dibril, s dozvolom Gospodara svoga, sputaju se u njoj zhog odlu