Tema: Sport i zdravlje

Zadatak 1

Sport i zdravlje

Napiite govor!

Situacija: Pripremate se za natjecanje u govoru na temu Tijelo. Odluite govoriti o

vanosti sporta za zdravlje ovjeka. Kao podloga Vam slui tekst koji ste pronali na
internetskoj stranici zdravnica.hr.

Proitajte tekst Nikole Pranjia Sport i zdravlje s internetske stranice zdravnica.hr!

Napiite govor drei se sljedeih smjernica:

n Svojim rijeima samite o emu se radi u lanku!

n Objasnite pozitivne aspekte redovite tjelesne aktivnosti!
n Predloite sluateljima po vama odgovarajui nain svakodnevnoga ivota!

Napiite 225 do 275 rijei! Jasno oznaite odlomke!

1
 Zadatak 1/Privitak 1

Sport i zdravlje
(Nikola Pranji)

Sport ima vanu ulogu u svim podrujima ljudskog ivota. Tjelesna aktivnost pozitivno utjee na usva-
janje zdravog naina ivota, unapreuje zdravlje i kvalitetu ivota. Sport je danas medij kojim se ire
poruke mira, jednakosti i prijateljstva meu ljudima. Redovita tjelesna aktivnost jedan je od kljunih
faktora za zdrav ivot. Nemogue je nabrojati sve pozitivne aspekte tjelesne aktivnosti, no bez sumnje
neke od njih su: unapreenje zdravlja i kvalitete ivota, produuje oekivano trajanje ivota i smanjuje
rizik za kronine nezarazne bolesti kao to su bolesti srca i krvnih ila, eerna bolest, maligne bolesti i
sl. Pozitivni aspekti redovite tjelesne aktivnosti oituju se kod fizikog i mentalnog zdravlja te psihosoci-
jalnog razvoja. Nikada nije prerano da se zapone s usvajanjem zdravih navika i edukacijom o vanosti
tjelesne aktivnosti: studije pokazuju da veina djece koja se bave sportom i tjelesno su aktivna u dje-
tinjstvu, zadre takve navike i u odrasloj dobi. Sport ima pozitivan uinak na razvoj osobnosti djeca
koja se od malena bave nekom sportskom aktivnou, ve u ranoj ivotnoj dobi razvijaju radne navike
i samodisciplinu. Sport ima pozitivnu ulogu i u emocionalnom razvoju djece budui da olakava i pro-
ces socijalizacije. Povezanost sporta, tjelesne aktivnosti i zdravlja, prepoznata je i od strane Svjetske
zdravstvene organizacije koja je 2004. godine donijela dokument o Globalnoj strategiji zdrave prehrane,
tjelesne aktivnosti i zdravlja te Rezoluciju o promicanju zdravlja i zdravog stila ivota. Koristi tjelesne
pripremljenosti:

Srce: moe crpiti vie krvi s manje napora,

Masnoe u krvi: smanjujete razinu kolesterola, a i vrijednosti triglicerida,
Krvni tlak: smanjit ete ga osobito ako je malo povien, sprijeit ete visoki tlak,
 eerna bolest: moete sniziti razinu eera u krvi, pomaete u prevenciji pojave starakog dijabetesa,
Kosti: izbjegavate osteoporozu,
Openito: uklanjate stres, bolje se osjeate, bolje spavate i poboljavate koncentraciju,
 Sport je univerzalni jezik koji zbliava ljude, bez obzira na njihovo porijeklo, vjeru ili ekonomski status
(Koffi Annan).

Izvor: http://www.zdravnica.hr/sport-zdravlje.html [28.10.2014.]

Objanjenje rijei:
krvna ila Blutgef
maligna bolest bsartige Krankheit
crpiti pumpen
oitovati se sich bekennen, sich uern

2
Tema: Sport i zdravlje
Zadatak 2

Dugo se smatralo da tranje na duge staze nije za ene i da one nisu u stanju
pretrati maraton.

Napiite komentar!

Situacija: Zanima Vas uloga ena u sportu i nali ste lanak o poetku tranja ena na
duge staze. Odluite napisati komentar za kolske novine.

Proitajte tekst Dragana Jankovia Dugo se smatralo da tranje na duge staze nije za ene i da
one nisu u stanju pretrati maraton s internetske stranice womensrunning.competitor.com!

Napiite komentar drei se sljedeih smjernica:

n Svojim rijeima samite o emu se radi u lanku!

n Objasnite koju je ulogu K. V. Switzer imala u enskoj trkakoj revoluciji!
n Obrazloite kakvu korist imaju ene odnosno mukarci od bavljenja sportom!

Napiite 270 do 330 rijei! Jasno oznaite odlomke!

Za rjeavanje zadataka imate 100 minuta.

3
 Zadatak 2/Privitak 1

Dugo se smatralo da tranje na

duge staze nije za ene i da one
nisu u stanju pretrati
maraton.
(Dragan Jankovi)

Kljuni trenutak u povijesti enskog tranja dogodio se na Bostonskom maratonu 1967. godine. Naime,
do tada je enama bio zabranjen nastup, pa se u trku prijavila Kathrine Switzer, ali sa svojim inicija-
lima K. V. Switzer, te tako dobila startni broj i platila startninu od 3$ (danas bi platila 250$:). Trku su
pratili i novinari u prateem otvorenom autobusu i jedan je zamijetio neobine obline ispod trenirke
K.V.Switzer i glasno viknuo Hej, ovaj trka ne izgleda ba kao Karl. To je uo i direktor trke Jock Samp-
le, koji je poludio, siao s autobusa i pokuao izgurati Kathrine sa staze i skinuti joj startni broj. Meutim,
s njom je trao njezin deko koji je pak odgurnuo direktora, a sve su to snimili fotografi koji su bili u tom
autobusu, zbog ega je nastao prvorazredni skandal, popraen dobrom foto-dokumentacijom. Vijest je
odmah izala u New York Timesu i svim ostalim vodeim dnevnim tiskovinama, pa je cijeli sluaj maksi-
malno dobio na popularnosti, to je samo ubrzalo ensku trkaku revoluciju. Tek kasnije se saznalo da
je godinu dana ranije u Bostonu trala maraton i Roberta Gibb, ali se nije slubeno prijavila i trala je
bez startnog broja, pa sve skupa nije dokumentirano. Kathrine Switzer je pak postala heroina enskog
trkakog pokreta, i kasnije je otrala 35 maratona (od toga jo 7 puta u Bostonu), a jednom je i pobije-
dila u New Yorku s rezultatom 2:51. Ve dvije godine kasnije, u Bostonu su ene slubeno mogle trati
maraton (njih etiri), a cijeli sluaj je ubrzao proces uvrtavanja enskog maratona u olimpijski program
(do tada je najdua enska olimpijska disciplina bila 3000 m). Sljedea vrlo vana osoba u promociji
enskog tranja je norveka maratonka Grete Waitz. Ona je po prvi put pobijedila na maratonu u New
Yorku 1978. godine, to joj je polo za rukom jo ak osam puta, prilikom ega je tri puta postavljala
svjetski rekord (zadnji 2:32:30). Na igrama u Los Angelesu 1984. godine odran je i taj povijesni prvi
enski olimpijski maraton, na kojem je pobijedila Joan Samuelson. Ona i danas jo uvijek tri, i jedna je
od najboljih trkaica-veteranki u svijetu (roena 1957. g.). Pobjedom na prvom olimpijskom maratonu je
postala besmrtna i samim time je odigrala vrlo vanu ulogu u razvoju enskog maratona. Nakon aktivne
karijere napisala je knjigu Running for Women, postala trenerica enskim trkaicama, glasnogovorni-
ca enskog trkakog pokreta i sportska komentatorica. Prije tri godine je u New Yorku bila i pejsmejker
Lanceu Amstrongu za maraton ispod 3 sata, a lani je na olimpijskoj izbornoj trci otrala maraton za 2:49,
te tako postavila ameriki rekord za trkaice starije od 50 godina (svjetski inae dri Ukrajinka Tatyana
Pozdnyakova s fenomenalnih 2:31).

Lista veteranskih rekorda, tek toliko da se vidi do koje dobi (i kako brzo) tre ene: ene su slubeno
mogle trati maraton (njih etiri), a cijeli sluaj je ubrzao proces uvrtavanja enskog maratona u
olimpijski program (do tada je najdua enska olimpijska disciplina bila 3000 m). ene su sporije od
mukaraca za 10-ak posto, mada je razlika u opoj snazi preko 30%. Stvar je u tome da su mukarci
jai u gornjem dijelu tijela (zbog dizanja tekih predmeta), ali su zato u nogama priblino jednaki (jer su
ih priblino esto koristile), pa se u tranju ne stvaraju tako velike razlike, dapae.

4
Razlike u postocima zaostatka enskih u odnosu na muke svjetske rekorde u standardiziranim
trkakim disciplinama.

Od oboljenja srca i srano-ilnog sustava godinje umre 10 puta vie ena nego, primjerice, od raka do-
jki (koji je dosta medijski eksponiran). Najbolji nain za borbu protiv tih bolesti je tjelovjeba, tranje na
prvom mjestu jer: sniava krvni tlak i puls, podie nivo dobrog kolesterola (HDL) i pomae u odravanju
zdrave teine. ene koje tre moraju posebnu panju obratiti na dva minerala: kalcij i eljezo. Dnevne
potrebe za kalcijem su 1000 miligrama, a za eljezom 18 miligrama.

Razne studije su pokazale da nema nekakvih bitnih razlika izmeu ena i mukaraca po pitanju
ozljeivanja (osim to su ene neto osjetljivije na Ahilovu petu i plantar fasciitis). Najbolja prevencija
za te vrste ozljeda je uvoenje tzv. ne-trkakih treninga (plivanje, akvajogging, bicikl, teretana). Tranje
sa slualicama nije preporuljivo, zbog toga jer se ne uju potencijalno opasni zvukovi okoline: bicikli,
auti, napadai... Tranje sa psom je najbolji izbor za ene, zbog dobrog drutva, ali i zatite. Suprotno
miljenju, za vrijeme menstrualnog ciklusa nije tee trati, ve oko 7 dana prije. Tada je nivo enskog
kljunog hormona progesterona najvii, to prouzrokuje oteano disanje prilikom tranja. Nema razloga
za netranjem u vrijeme ciklusa, ni treninga ni trka. Postoji i enski trkaki magazin Womens Running, u
kojem se mogu nai (gotovo) sve informacije vezane uz ensko tranje...

Izvor: www.womensrunning.com Sastavio: Dragan Jankovi, AK Sljeme Zagreb // www.aksljeme.com