Professional Documents
Culture Documents
v=UVqAXby0V0A
U sutini ako je ovjek uradio svoj posao, a ti mu nisi platio njegov trud, nego
ga ostavlja da eka na to, ti ga tlai. Jedna stvar koja je podcrtana u Islamu,
to je i vjera Ibrahima a.s., vjere koju je uvao Ibrahim a.s. (Abraham a.s.), i
krani zanju za ovo, i jevreji znaju za ovo, ovo je ista vjera sa kojom je doao
Mojsije (Mussa a.s), i krani znaju za ovo, i jevreji znaju za ovo, i takodje, ovo
je ista vjera sa kojom je doao Muhamed s.a.w.s.
1
ta je podcrtano (jedinstveno) u ovoj jedino ispravoj vjeri? To je njena nulta
tolerancija prema tlaenju. 0 tolerancije za tlaenje. Mi moramo biti paljivi,
ne smijemo tlaiti ljude, ne smijemo tlaiti radnike, nego platiti za njegov rad
im zavri posao.
Sada dolazimo do toga kako platiti za njegov rad (nadnicu). Kako emo platiti
nadnicu? Moramo platiti nadnicu u parama. Tako mi plaamo nadnicu, u parama
(papirnom novcu). Koji novac mi koristimo? Ako plaamo u novcu koji
konstantno mijenja vrijednost, novcem koji konstano gubi svoju vrijednost
(devalvira), tada u novcu koji je dobio nije sauvan (uskladiten) trud za njegov
posao. Naprimjer, radio je cijeli mjesec, i platili smo ga novcem (papirnim). Za
njega moe kupiti pet ovaca. Kada ste ga platili dali ste mu novac koji
konstantno gubi vrijednost, kao US dolar, koji je klju svih valuta danas.
2
IMETKA, OVJEKOVOG BOGATSTVA, OVJEKOVOG VLASNITVA,
LJUDSKOG TRUDA ! ! !
Novac koji sada koristimo irom svijeta radi upravo to (ne uva vrijednost
imovine). Umanjuje vrijednost kako novac gubi na vrijednosti (devalvira). Ovo
je neto to moral (etika) osudjuje. Stoga hadis: plati ovjeku njegov rad prije
nego to mu se osui znoj na elu, znai ne samo plati mu bez zadravanja ili
smanjenja, nego plati mu njegov rad (novcem) bez da mu se (vremenom)
smanjuje vrijednost njegovog rada.
Kada koristimo novac koji je Allah d.. stvorio (kreirao), koji je u Kur`anu
dinar i dirhem (zlatne i srebrne kovanice), taj novac nikad ne gubi vrijednost. Da
si dobio platu u dinarima 5 000 godina prije i za taj rad si mogao kupiti 5 ovaca,
danas 5 000 godina kasnije, za tu platu opet bi kupio 5 ovaca. Novac koji smo
imali, dinar i dirhem, savreno su imali funkciju novca i uvali vrijednost.
Novac koji sada imao, koji dolazi od izvora koji u vam uskoro spomenuti, je
HARAM i 3 je puta spomenut i to po naredbi u Kur`anu: Nemoj proizvoditi
bahs. Bahs je smanjivanje... NEMOJ UMANJIVATI VRIJEDNOST
LJUDSKOG IMETKA, OVJEKOVOG BOGATSTVA, LJUDSKOG
TRUDA ! ! !
Odakle je ovaj (dananji) novac doao? Ovaj ajet iz Kur`an-a sam ponovio od
jutros nekoliko puta, spomenuo ga nekoliko puta, preveo ga nekoliko puta, pa
ipak nemamo razumnog objanjenja, nulti interes vlada od islamskih
uenjaka danas. Ne znam zato? Zato ne odgovaraju? Ovo je dio iz Kur`an-a iz
sure. El-Maida (Trpeza), u kojoj Allah s.w.t. kae: O vi koji imate vjere u
Allaha, ne uzimajte krane i jevreje za vae prijatelje i saveznike!
3
prkosi Allahu d.., onda prkosi Kur`an-u. Ako im se prikljui i sklopi savez
sa njima, koja je cijena koju e morati platiti? Kur`an odgovara: Ko se od vas
okrene njima (takvim kranima i jevrejima) za prijateljstvo i saveznitvo
pripada njima. IZGUBIO SI SVOJ ISLAM.
Sigurno Allah d.. nee uputi ljude koji su pokvareni, to nam indicira da e
jevrejsko-kransko saveznitvo biti pokvarena, nepravedna alijansa. Je li se to
saveznitvo pojavilo? Naravno da jeste. To je cionistiko-kranska, cionistiko-
jevrejska alijansa, koja se rodila u dijelu kranskog svijeta i dijelu jevrejskog
svijeta. To je zapadno kranstvo, Vatikan i crkva Engleske, ne istono
kranstvo, u Kur`an-u se spominje rije RUM.
Vodstvo Rusije danas nije RUM. Vodstvo Rusije danas nije RUM, ali RUM
je u Rusiji. Ovo nam indicira na neke promjene u Rusiji i kransko vodstvo u
Rusiji, a Allah d.. zna najbolje. Ovaj dio iz Kur`an-a je danas u svijetu
(ostvario se). Novac koji danas koristimo u transakcijama je doao otuda, to je
papirni novac, papirna valuta i elektronski novac. To je laan, bezvrijedan to je
HARAM novac i neemo danas vie ulaziti u ovu temu jer smo do sada to
uradili nekoliko puta u naim predavanjima Islam i novac, te Islam i
medjunarodni monetarni sistem, te Zabrana rib`a-e u Kur`an-u i sunetu.
Kada platite radniku za njegov trud platite ga novcem koji je laan, bezvrijedan i
haram novac, kako da to bude etiki prihvatljivo? Mora mu platiti njegov rad u
novcu koji je HALAL a ne HARAM. Sada idemo sve dalje i dalje od etike u
Islamu. Svaka poslovna transakcija u kojoj se koristi papirni novac i
elektronski novac kao sredstvo razmjene je haram transakcija. Ali mi ga
koristimo, svi ga koristimo. Ali to ne znai da to ne trebamo osuditi. To je prvi
korak ka izlazu iz ove (guterove) rupe u kojoj smo sada.
Razlog zato je ova tema poslovnog morala u Islamu vana je taj to je Islam
dao svijetu i biznisu neto to se zove slobodno i poteno trite. ta je slobodno
i poteno trite? To nije samo trite gdje je novac halal novac (zlatne i srebrne
kovanice), novac koji ima unutranju vrijednost, novac koji ne devalvira (ne
pada mu vrijednost), nego vie od toga. Slobodno i poteno trite kae da ne
treba imati lopovluk.
Allah d.. kae u Kur`an-u: Ve e-l-lejse lil insani illa ma s'a (Nedm, 39)
Ako eli ubrati plodove, mora sijati. (Moe ponjeti samo ono to i posije)
(Mora posijati da bi ubrao). Ako ubire (anje) plodove bez da i sije, ti
krade od nekoga. To nije poteno trite, a Islam tako insistira na potenom
tritu, tako da je propisana velika kazna za prevaru (kradju), sjeenje ake. To
je kazna, sjeenje ake. Zato? Ovo nije, naravno ako si ukrao mango (voe) sa
drveta, za to se ne sijee ruka. Ne. Za tu kaznu mora biti odredjena granica u
4
vrijednosti ukradene robe, prije nego to ti se odsijee ruka. Razlog zato je
uvedena ova otra kazna je u tome to Islam insistira na sprovodjenju postenog
trita. Ako bi taj zakon proveli danas mnogi bankari bi ostali bez ruke. Ako bi
taj zakon proveli danas mnogi iz centralne banke bi ostali bez ruke. Ako bi taj
zakon proveli danas mnogi iz downtown Manhattna bi ostali bez ruke.
Finansijski centri u Singapuru, u Hong Kongu, u Njujorku, u Londonu bi imali
ljude bez ruku. Zato? Jer oni anju (ubiru plodove) bez da ita siju. Oni kradu.
Danas imate etvu posebno kroz valute (monetu), kako valuta (papirni novac)
gubi vrijednost ti ispada budala. Neko je morao izgubiti imetak da bi ti dobio.
Zar to nije kradja? Moj dobitak je tvoj gubitak, to nije biznis.
Allah s.w.t. ti daje dobitak ili gubitak, ali kada posudjuju novac uz kamatu,
onda su bogati imuni od gubitka. Posljedica ovoga je to da su sada bogati trajno
bogati, a siromani zarobljeni u trajno siromatvo. Bogtatsvo ide bogatima (para
ide na paru - rekli bi u Bosni), a siromatvo na siromane (bijeda ide na bijedu).
Kada bogata dobije kamatu (interes) na svoj zajam (posudbu), on to ini bez
rizika. On sjedi u kui i ne radi apsolutno nita, osim to povremeno igra tenis u
dvoritu. Novac radi za njega. I on postaje sve bogatiji, bogatiji i bogatiji.
Allah s.w.t. kae za takve: Ve eklihim emvale n-nase bil batil (En Nisa, 161).
Oni su konzumirali ljudski imetak na nedozvoljen nain Allah je pripremio
uasnu kaznu takvim ljudima.
Slobodno i poteno trite spreava lopovluk i kradje npr lopova koji dodje na
tvoje imanje i ukrade kozu ili ovcu, ali takodje spreava i Dorda Soroa da
dodje i ukrade 500 milijardi US dolara od Malezije, zbog napada na valutu. To
je isto, obadvoje. Za to je kazna odsijecanje ruke. U namjeri da nae trite bude
poteno i slobodno mi moramo insistirati na biznisu (poslu), a posudjivanje
novca uz kamatu nije biznis.
5
U namjeri da nae trite bude poteno i slobodno, takodje niko ne smije da ima
prednost (povoljan poloaj, monopol) nad drugima. To znai da ako si Malezijac
ne smije imati povlastice od vlade nad nekim ko to nije. To nije poteno. Ako je
trite poteno to znai da niko ne smije biti favoriziran niti diskriminisan od
strane bilo koga. Naprimjer, ako je moj otac ministar ja u dobiti ugovor. To nije
poteno trite.
Ako bi brojali dignute ruke svi muslimani bi bili za bojkot izraelskih proizvoda.
Ali odgovor je NE. Zato to Islam ne odobrava trgovinu kao oruje. Ne.
Vrijeme je da na narod uimo dinu - vjeri. Mi ne smijemo koristiti trgovinu kao
oruje. Islam zabranjuje trgovinu kao oruje ak i prema neprijatelju, ali u ratu
ne mora trgovati sa orujem. Ako ovjek koji oboava jednog Boga prodaje
svoje proizvode na tritu, a drugi ovjek koji oboava nekoliko bogova i
boginja takodje prodaje svoje proizvode na tritu, a Englez koji je ateista, a
veina ih je takvih danas, takodje prodaje svoje proizvode na tritu, TI NE
SMIJE, TI NE SMIJE odredjivati od koga e kupovati na osnovu toga ko
ima kakva uvjerenja.
Trite nije tako zasnovano. Ne. Mora viditi kvalitet proizvoda, mora viditi
cijenu proizvoda i mora donijeti poslovnu odluku, POSLOVNU ODLUKU. Ne
smije otii i recimo kupiti od nekoga samo zato to je taj musliman, jer ako
kupujem od tebe samo zato to si moj brat musliman, sutra e moda prodavati
pokvarene proizvode. Ti gubi samo zato to ne kupuje od drugih koji nisu
muslimani, a imaju bolju ponudu.
6
Drugo, alje lo primjer, ne samo da bi ti tako mogao biti na gubitku, krani bi
tada rekli, mi emo kupovati samo od krana. Jevreji bi rekli mi emo kupovati
samo od jevreja. Hindusi bi rekli, mi emo kupovati od hindusa. Kinezi bi rekli,
mi emo kupovati od Kineza. Gdje nam je onda trite? Islam eli uspostaviti
trite na kome bi itavo ovjeanstvo moglo doi i to trite ne bi pravilo
razliku jesi li bijel ili crn, jesi li visok ili nizak, ko oboava jednog Boga a ko
oboava kamen. Obavie posao u ovisnosnosti od kvaliteta svoje robe ili
usluga i ciejne usluga, a ne na osnovu svojih uvjerenja ili kojoj grupaciji
pripada.
Kako novac ima lanu vrijednost (nema unutranju vrijednost u sebi kao zlato)
ogrnoman transfer bogatstva sa naivnih narodnih masa, koje i ne sumnjaju,
prelazi na predatorsku elitu. ovjek koji je govorio o ovoj temi i iuio o ovoj
temi je Malcolm X. On je poznavao ovu temu bolje od bilo koga od nas.
Islam kae: slobodno trite. Islam kae nema kontrolisanja cijena i nema
kontrolisanja plata. Ne. Poslanik a.s. je rekao ne.Mi koji se prilagodjavamo
Poslaniku a.s. prihvatamo njegovu praksu i naredbe. Ali ovaj ovjek je doao
poslaniku a.s. i drugi put. O Allahov poslanie cijene su previsoke, nametni
kontrolu nad njima (fiksiraj ih). I drugi put mu je poslanik a.s. rekao NE. Taj
ovjek se vratio i trei put i opet mu je poslanik a.s. rekao NE.
7
Cijene odredjuje ponuda i potranja. Ako moe poveati ponudu na tritu
cijene e same pasti. Sa 50 na 40 ringgeta (malez.) . Zato:
- nema kontrola cijena u Islamu
- nema kontrola plata u Islamu
Dobro onda, ta ako Faris istakne cijenu koju on eli za pranje auta poto,
recimo, nema kontrola cijena? Ne, nema kontrola cijena. Trite je slobodno.
Drugim rijeima, moe li Faris odrediti cijenu koju god eli za pranje auta?
Odgovor je da je nam Islam dao moralnu normu poslovnih transakcija. Dok su
se muslimani drali ove moralne norme gdje god smo poinjali posao su nam
vjerovali. Ako imaju povjerenje u poslovne muslimane onda e na kraju i
prihvatiti Islam. Cijela jedna regija (Podruje Malezije i Indonezije) ljudi bi
ostala muslimani zbog poslovnih muslimana. ta je ta moralna norma poslovnih
transakcija datih u Kur`an-u?
Nemojte zakidati (varati) / eng rip off / jedni druge! (Neka se poslovne
transakcije obavljaju na neutralan nain-zadovoljavajui)
Ponaaj u svom poslu, odredi cijenu, na neutralan nain (prema svima), neka i
kupac i prodava budu zadovoljni (razumnu cijenu). Stoga ne moe izabrati
cijenu koju je previsoka, mora izabrati cijenu koja ti donosi profit, ali isto tako
da i tvoj kupac misli da je platio fer cijenu. Kada je tvoj kupac zadovoljan, jer je
platio fer cijenu, za posao koji si mu obavio (ili za robu koju si mu prodao), on
dobija povjerenje u tebe i ta muterija se konstantno vraa tvom poslu.
8
Jedna od dobrih stvari berzi, koje je razvio zapadni svijet, je taj da vraa novac
od ljudi u opticaj na trite. Mi imamo isti sistem trita i zovemo ga
mudarabah gdje ja uloim novac u tvoj biznis ali ja ne uestvujem u istom.
Kada uloi novac koji si utedio na tritu, otvorie se mnoga radna mjesta,
ljudi e moi dijeliti zaradjivati kada investira u trite.
Okrenimo se sada posljednjoj temi! Kada neko umre po Islamu se tijelo okupa
(gasul) i tijelo se opremi (efini) za ukop. To je denaza. Molitva prije denaze
zove se denaza namaz. Dovedena je denaza (mejt) pred Poslanika a.s. kako
bi on obavio denaza namaz. On (poslanik) je pitao da li je ostavio (umrli)
ikakav dug. Oni bi rekli da nije. Poslanik je obavio denazu namaz.
S toga ne trebamo ulaziti u dug drage volje. USA je jednom davno bila takva,
kada su ljudi obavljali poslove na takav nain tamo da su nastojali izbjegavati
dug. Uspjean posao je posao bez duga. Od djeda, oca, do sina itd. BEZ DUGA.
Kada su moj otac i majka umrli, moja majka koja je imala 5 djece, i koja se tako
snano borila za nas, a nekada nije bilo ni hrane u kui dovoljno, pa bi mi reci:
9
Imrane, idi kod tetke i upitaj je da li mi moe posuditi 100 dolara. Ja bi onda
sjeo u taksi, platio jedan dolar i otisao do tetke, zamolio za posudbu. Dobio bih
100 dolara i dao ih majci. No, primjetio sam da jednom kada je moja majka
posudila tih 100 doalra, imala je problema sa vakanjem hrane. Osjeala je
unutranju nemir u sebi jer je imala dug. I sve dok nije vratila taj dug nije bila
mirna.
Kada sam htio iznajmiti stan u New Jersey i jedan od njihovih uslova bio je da
im pokae svoju kreditnu historiju. Pogledao je moje podatke i rekao mi
gospodine Hosein vi ne postojite...Kako to misli rekoh. Evo me od krvi i
mesa pred tobom... Rekao mi je gospodine Hosein vi ne postojite ... Jer ti nema
nikakve kreditne historije. Kako si mogao ivjeti u USA i nikada ne posuditi od
banke.
Evo kako. Mi slijedimo ameriki sunet i izgubili smo svoju poslovnu etiku
prema kojoj NIKADA NE ELIMO UI U DUG OSIM AKO GA BA NE
MOEMO IZBJEI (dug za hranu npr). Poslanik a.s. je rekao svom ashabu
Jabiru ibn Abdullah u mesdidu da klanja dva rekeata (nafile). Nakon namaza i
poslanik a.s. mu je vratio dug to je imao kod Dabira. Dakle,, dozvoljeno je
posuditi novac, ali mora ga vratiti. Mi vraamo svoje dugove. Pretpostavimo da
je posudio 100 dolara , pardon, 100 DINARA.
Vrati mu 100 dinara i doda jos dva tri dinara na to. Da li je ovo Riba-a? NE,
nije! Zato? Pod jedan, to nije uslov pri zaduivanju. Napravili su dogovor: Ja ti
posudim 100 dinara, ti mi vrati 100 dinara. Dakle, dato je dobrovoljno. Pod
dva, nije dato u periodu dugovanja, nego nakon to je otplaen (iz zahvalnosti, a
nije morao ni to). Stoga ovo nije Riba-a
10
Poslanik a.s. je rekao: Ako ima dug i ako misli da plati taj dug, i ako
odugovlai sa plaanjem duga, to je zulum, to je zlo. Ako ima dug i ako misli
da plati taj dug, ne smije odugovlaiti sa plaanjem tog duga.
11