Priprema hrane za prehranu glista

Kako bi gliste mogle probaviti hranu potrebno je hranu dobro usitniti. Naime gliste nemaju zube,
ve samo otvor na prednjem dijelu kroz kojeg usisavaju hranu. Iz tog razloga dobra priprema
hrane (usitnjavanje) dati e puno bolje rezultate od neusitnjene.

Svaka hrana koja se dodaje glistama treba proi proces prirodnog raspadanja pomou mikroba
koji su vani imbeonici u prehrani glista. Mikrobi zahtjevaju pak obilje hrane za rast.
Najvanija dva elementa za formiranje modula za izgradnju bioloki vanih spojeva (eeri,
aminokiseline i dr. ) su ugljik i duik.

Zapravo, mikrobi imaju veu potrebu za ugljikom nego za duikom prilikom raspadanja otpada u
hranu za gliste. Omjer ugljika i duika igra vrlo vanu ulogu u kompostiranju na nain da
odreuje brzinu raspadanja materijala. Kada je omjer ugljika i duika premalen dolazi do vika
duika koji onda prelazi u amonijak, dok kod manjeg omjera dolazi do smanjenja broja mikroba
zaduenih za razgradnju, a samim time do sporijeg procesa razgradnje hrane.

Pri omjeru ugljika i duika od 25 : 1 mikrobi najbolje obavljaju proces raspadanja otpadaka, ali
kako je taj omjer teko odravati , procesi raspadanja odvijaju se uz omjere izmeu 20 : 1 i 40 :
1.

Ako hrana koju pripremamo za uzgoj glista nije prola odreeni proces raspadanja pomou
mikroba, neraspadnuti dijelovi hrane proi e kroz organizam gliste, ali e gliste ostati gladne, te
e doi do smetnji u razvoju.

Sposobnost reprodukcije kalifornijskih glista je velika. Izmeu 90 120 dana gliste ulaze u
seksualnu zrelost te zapoinje vrijeme parenja. Gliste se pare na nain da se sljubljuju jedna uz
drugu u razliitim smjerovima, te izbacuju sluz u kojoj su pohranjeni spermatozoidi. Nakon
pohranjivanja spermatozoida i jajaca stvara se sluz potrebna za razvoj kokuna. Gliste se
razdvajaju te nastaje proces stvaranja kokuna. Tako razdvojene gliste u stanju su proizvoditi
kokune sve dok im ne nestane spermatozoida. Nakon toga proces reprodukcije zapoinje novim
parenjem. Proces nastanka kokuna traje do 21 dan, i svaka glista u stanju je proizvesti do 6
kokuna iz kojeg se izlegne oko 20 malih glista. Koliina izleglih glista iz kokuna u izravnoj je
vezi sa kvalitetom prehrane i temperaturom okoline koja bi trebala biti oko 25 C. Najbolji
reprodukcijski rezultati dobivaju se prehranom iz mulja otpadnih voda, dok se prehranom
ivotinjskim i biolokim otpadom brojka smanjuje oko polovice.

Optimalni uvjeti za uzgoj kalifornijske gliste su:

Temperatura od 15-20 C (min. 4C max 30C)

Vlaga 80-90% (min 60 max 90%)

PH vrijednosti 5-9

Kako bi uspjeno uzgajali gliste u bilo koju svrhu potrebno im je omoguiti uvjete za njihov
razvoj.

etiri najosnovnija uvjeta za uzgoj glista su:

Izbor mjesta

Leglo i materijal za gradnju legla

Oprema i alati

Priprema podloge

1. Mjesto za uzgoj

Potpuno je nevano da li je leglo na ravnom ili na kosom terenu, najvanije je da teren ima
mogunost odvodnje oborinskih voda, da je zatieno od vjetra, nije blizu prometnica i da je to
dalje od ume etinara, hrasta i oraha, jer te vrste drva sadre tvari koje nepovoljno utjeu na rast
glista, a u nekim sluajevima dolazi do uginua. Zatim je izrazito vano da leglo nije na
direktnom suncu, jer dolazi do breg isuivanja hrane za uzgoj te samim time gliste nisu u stanju
obraditi hranu. Voda je vaan imbenik prilikom uzgoja glista jer gliste zahtijevaju relativnu
vlanost izmeu 80 i 90 %, te je vrlo vano imati vodu nadohvat ruke kako bi po potrebi tu
vlanost mogli i odravati.

2. Leglo i materijal za gradnju legla

U europi standardno leglo dimenzija je 100x200x25 cm, koje podrazumijeva cca 100,000
jedinica glista koje se sastoje od zrelih glista , podmladka i jaja (kokuna). Takvo leglo trebalo bi
imati cca 25,000 spolno zrelih glista , a ostalo su mlade gliste i jajaca (kokuni).

Materijal za gradnju legla ovisi o uzgajivau, ovisno koliko eli da legla dugo traju. Mogu biti od
drva, betona, starih cigli, plastike i slino sve dok je zadovoljena nekakva forma, koje se netreba
slijepo pridravati. Najvanije je pravilno zatititi dno legla od moguih predatora, jer
moramo znati da se krtice hrane glistama. Najee se upotrebljava rabic mrea veliine
okna do 8-10, iako sam naao u trgovini plastine mree sa manjim oknima. Po potrebi poeljno
je staviti geoteksil, ( to je onaj materijal koji se stavlja ispod temelja prilikom gradnje kua i sl.),
a koji sam po sebi ima veliku propusnu mo za odvodnju suvinih voda, te slui i kao zatita od
hladnoe u zimskim uvjetima.
U sluaju posjeta ptica vaem leglu potrebno je napraviti gornju zatitu legla od mrea ili
prostirka od trstike, kako bi gliste neometano obavljale svoj posao.

3. Oprema i alati

Pod opremom smatramo najnunija osnovna sredstva, a to su lopata, grablje, graevinska kolica i
kanta za zaljevanje. U novije vrijeme vrlo se povoljno mogu nabaviti tzv. 3U1 aparati za
mjerenje vlage, temperature i PH vrijednosti, koje bi svaki uzgajiva trebao imati , jer bez
informacija o stanju u leglu nije mogue dostii maksimum proizvodnje legla. Lakmus papiri
slue za mjerenje PH vrijednosti podloge za ishranu glista, ali sam primjetio da ih je tee
nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama, te sam ih naruio u obinoj ljekarni sa rokom isporuke od
10 dana.

4.Priprema podloge

Priprema podloge najvanija je stvar prilikom formiranje novog legla. Za maksimalnu

iskoristivost prehrane glista potrebno je do 2 mjeseca unaprijed ( ako se sve radi bez upotrebe
strojeva za ubrzanje procesa raspadanja hrane) napraviti leglo i unutra staviti pripremljenu hranu
kako bi ista s vremenom sazrijela te bi je gliste mogle poeti konzumirati. Jako je vano znati da
gliste nemaju zube , pa tako i nemogu gristi hranu, koju one onda usisavaju. Iz tog razloga hranu
je potrebno usitniti kako bi je gliste mogle usisati i preraditi bez potekoa. Hrana se priprema na
nain da se svakih mjesec dana okrene na mjestu pripreme, kako bi zrak potaknuo
razgradnju hrane, tj. raspadanje. Zato svi poljoprivrednici ekaju da stajski gnoj malo
odlei, kako bi se njegova vrijednost poboljala jer se stajanjem razgradila.To nije potrebno
raditi sa svim vrstama gnoja, jer neke vrste kao konjski i zeiji mogu odmah ii u upotrebu jer
imaju manje amonijaka i soli. U daljnjim lancima biti e vie rijei o podlogama za prehranu
glista.

Vlaga

Gliste diu kroz svoju kou, te je zato vrlo vano da su uvjeti vlage u leglu uvijek optimalni za
njihov ivot. Ni premalo ni previe, jer se inae stvaraju razni plinovi koji nepovoljno utjeu na
okolinu u leglu i gliste imaju tendenciju bijega iz legla zbog nepovoljnih uvjeta za ivot, a u
najgorem sluaju i do uginua.

Kako je koa gliste veoma osjetljiv organ, vrlo je vano sprijeiti dodir sa soli, uljem a
pogotovo amonijakom, kojeg najvie ima u gnojivima domaih ivotinja. Iz tog razloga
gnojiva domaih ivotinja potrebno je dovesti u stanja sazrijevanja.

Najbolji rezultati mjerenja vlage u leglu se postiu ureajima za mjerenje vlage, a postoji i drugi
nain da se u ruku uzme podloga iz legla i stisne u aci. Ako iz podloge curi tekuina onda je
podloga prevlana, meutim ako samo kaplje onda je podloga optimalna za uzgoj. Idealna vlaga
u leglu trebala bi se kretati izmeu 80 90%.
Temperatura

Najidealnija temperatura legla je oko 20C. Dok gliste i dalje aktivno rade na temperaturama od
15 20 C, vie ili manje od tih vrijednosti negativno utjeu na reprodukciju i prehranu glista. U
stvari jedan od dva najvanija uvjeta za uzgoj glista je temperatura. Sreom, kalifornijske gliste
imaju veliki prag tolerancije u razlikama u temperaturi, te mogu preivjeti i veoma niske 0C do
veoma visokih 35C. Meutim, odmah u poetku treba naglasiti da je zadatak uzgajivaa da
temperaturu u leglu odrava oko preporuenih 20 C, jer samo tako moe omoguiti najbolje
uvjete za ivot glista.

Rast, prehrana i reprodukcija glista jako se smanjuju kada temperature padnu ispod 15C. Tu
poinje smanjenje reproduktivnih sposobnosti kod glista, a nie temperature od toke smrzavanje
dovode do uginua. Zato su tu kokuni (jajaca), koji su u stanju izdrati veoma niskih -25C.

U uvjetima kada temperature narastu iznad 30C, gliste se pribliavaju povrini i svjeem zraku,
to dovodi do neprobavljivanja podloge u niim slojevima. Iz tog razloga je potrebno leglo
ohladiti na nain rasprskivanja vode o obliku sumaglice iznad legla. Na taj nain mogue je
sniziti temperaturu u leglu i do desetak stupnjeva C.

Zrak

Zrak je potreban glistama za disanje, a u sluaju nedostatka zraka razvijaju se mikroorganizmi

koji ne koriste zrak te oni preuzimaju glavnu funkciju u leglu. To bi moglo dovesti do porasta
neeljenih mikroorganizama koji bi negativno mogli utjecati na razvoj glista, a u konanici i do
neeljenog rasta korova koji bi se hranili na kompostu proizvedenom od glista. Da bi to izbjegli
potrebno je zrak dovesti u leglo. A to se radi na nain da se gornji sloj do 10 cm povremeno
promijea kako bi se odstranio plin, usitnili ostaci hrane i provjetrili gornji sloj legla.

Same gliste svojim radom u leglu bue tunele te samim time pospjeuju dovod zraka u leglo.
Najboli nain da saznate da li je zrak u vaem leglu u dobroj kondiciji je sam miris u leglu. Ako
osjetite neugodan miris, sasvim je sigurno da je negdje zapoeo proces truljenja, te je potrebno
odmah provjetriti leglo , kako bi se taj miris odstranio.

Kako je odnos vlage i zraka obrnuto propocionalan, poveanje vlage u leglu dovodi do
smanjenja zraka, i obratno.

Gujavice se hrane detritusom (biljni i ivotinjski organizmi koji su u razliitim fazama

raspadanja uginula organska tvar).

Osim stonog gnojiva o kojem e zasebno biti rijei, postoje i materijali koji imaju vanu ulogu
u hranidbi glista zbog omjera ugljika i duika.

Jednostavnije bi bilo govoriti samo o hrani za gliste, ali kako pravi uzgajiva eli najbolje za
svoje leglo tako emo i mi razluiti podlogu za uzgoj od hrane. Naravno da se u konanici sve
 svodi na prehranu glista, ali jednostavno neki su materijali bolji od drugih za prehranu, bri rast i
reprodukciju glista. Tako emo i mi u ovom lanku govoriti o podlozi i o hrani za gliste.

Za dobre uvjete prehrane glista potrebno je potivati omjere ugljika i duika u odnosu izmeu
20:1 i 40:1.

Materijali bogati ugljikom su:

Karton vrlo lako za nabaviti, gliste ga vole, treba biti usitnjen, vrlo visok omjer ugljika i
duika, redovno upotrebljavati u prehrani

Papir kako je vrlo tanak gliste ga brzo probave, kada se namoi postane teak i previe
vlaan pa postoji mogunost nedovoenja zraka u leglo, najbolje ga je pomijeati sa ostalim
organskim materijalom, papirna industrija je odavno trebala prei na soja baziranu tintu za
tampanje, olovna baza ve dugo nije u upotrebi ( valjda i u Hrvatskoj), izbjegavati kolor promo
materijal jer sadri neto drugaiju boju za tampu, koja moe ugroziti gliste u leglu

Treset izbjegavati treset od etinara, jako dobro zadrava vlagu u kombinaciji sa stajskim
gnojem

Otpalo lie - ne zadrava vlagu najbolje, dugo mu treba da sazrije, u prevelikim koliinama
prilikom sazrijevanja proizvodi visoku temperaturu, pogodan materijal za prezimljavanje zbog
izolacijskih sposobnosti.Ne koristiti lie oraha (sadri prirodni herbicid) i hrasta (sadri
tanin)

Slama izvrstan materijal za prezimljavanje, kada dolaze nie temperature, poeljno je

obloiti leglo sa slamom , u toplijim vremenima kada se navlai, gliste se odmah nastanjuju u
njemu

Sijeno sadri vie duika nego slama, samo po sebi sadri raznoliku mikobioloku
populaciju koja je preduvjet razgradnji hrane za gliste

Piljevina, kora, drvna strugotina vrlo visoki sadraj ugljika, upotrebljavaju se pomijeani
sa organskim otpadom, nedostatak je to je potrebno jako dugo vremena da se dovede u stanje
raspadanja, zbog same strukture drveta i sastojka lignina.Najbolje je oformiti posebno mjesto za
razgradnju koju je potrebno stalno ovlaavati i mjeati da se dovede zrak

U sljedeem poglavlju predstaviti u vam materijale kojima je glavna znaajka hrana za gliste
s prehrambenog stajalita.

Materijali bogati duikom su:

Pokoena trava/zeleni otpad iz vrta izvrstan materijal za prehranu glista, ali treba biti
oprezan iz razloga poviene temperature prilikom same razgradnje zbog vika duika koji se u
stanju raspadanja razgrauje u ljepljivu, smrdljivu masu sa vrlo visokom temperaturom, ak do
 70C. Najbolji uinci se pojavljuju ako se trava pusti da odstoji neko vrijeme pomijeana sa
kartonom i liem, dok ne provrije i ohladi se

Kuhinjski otpadci voa i povra standardan i najdostupniji sastojak u prehrani glista,

openito kuhinjski otpadci imaju visoki postotak vlanosti. Najvei neprijatelj ovakve vrste
hrane su razne bakterije, muhe i ostali kukci, te ih je potrebno prvobitno razgraditi mjeajui sa
materijalima sa viim omjerom ugljika. Limun, narana, mandarina su na listi zabranjene
hrane za gliste

Mulj otpadnih voda vrlo visokih prehrambenih vrijednosti, ali postoje mogunosti da
sadri veliku koliinu patogenih mikroorganizama koji mogu biti potencijalno opasni za gliste.

Nusproizvodi industrije za proizvodnju piva ova vrst materijala netreba neku posebnu
pripremu, iako zbog vrlo visoke vlanosti ima potrebu za mijeanje sa drugim materijalima, kada
se postiu vrlo dobri rezultati razgradnje

Svi ovi materijali prije stavljanja u leglo moraju biti usitnjeni i razgraeni prirodnim putem, kako
bi ih gliste mogle neometano provariti

Stajski gnoj kao hrana

Prehrambena vrijednost gnoja najvie ovisi o tome od koje ivotinje dolazi, o nainu hranjenja
ivotinja i vremenu koliko je gnoj odstajao. Uvrijeeno je miljenje da gnoj treba odstajati to
due, jer je tada kvalitetniji za prehranu glista, to i zapravo nije sluaj jer se gliste ne hrane
izravno gnojem ve mikroorganizmima (*i poluraspadnutom - neraspadnutim do kraja
organskim materijalima) koji taj gnoj rastvaraju.

Najvie panje prilikom upotrebe stajskog gnoja u prehrani glista treba obratiti na sol, amonijak i
skoro najvanija stvar, kemijske preparati nematocidi, a koji se daju stoci u svrhu zatite od
glista.

Sol - velika koncentracija soli u stajskom gnojivu nepovoljno utjee na razvoj glista, jer se sol
vee uz vodu, a voda je glistama potrebna za disanje, te se najbolji rezultati uklanjanja soli
postiu ispiranjem vodom

Amonijak izluuje se putem urina i veoma je toksian u veim koliinama, topiv je u vodi i
veoma vaan izvor duika za ive sustave. Ukoliko se primijeti vea koliina amonijaka u
stajskom gnoju najbolje je gnoj isprati sa obinom vodom
Preparati protiv glista u sluaju pojave parazita kod stoke daju im se razni preparati, a koji
mogu biti pogibeljni za gliste ako se hrane gnojem tih ivotinja. Karenca je obino izmeu 30 i
60 dana, pa je potrebno znati da li je stoka tretirana tim preparatima, kako bi gnoj ostavili da
sazrije dok ne proe karenca

Stajski gnoj po porijeklu ivotinja moemo razvrstati na :

Kravlji stajski gnoj

Konjski stajski gnoj
Svinjski stajski gnoj
Gnoj od peradi
Zeji gnoj

Kravlji stajski gnoj po dostupnosti najlake nabavljiv gnoj za prehranu glista, nije
preporuljivo odmah ga davati glistama za prehranu, poto sadri veliku koliinu amonijaka, te
je potrebno gnoj pripremiti sazrijevanjem koje moe trajati od jednog do 2 mjeseca ovisno o
nainu pripreme (predkompostiranju). Gliste uzgajane na kravljem stajskom gnoju razmnoavaju
se i rastu bre zbog nutritivnih sastojaka ovog gnoja

Konjski stajski gnoj - zbog svojeg kemijskog sastava ova vrsta gnoja spremna je za prehranu
glista odmah po dostavi na farmu. Sporo sazrijevanje i nizak postotak kiselina, ine ga dobrim
grijaem u vremenima niskih temperatura. Konjski gnoj ima sposobnost dugog zadravanja
vlage, ali bi ga zbog niskog sadraja proteina i minerala bilo poeljno mjeati sa drugim
sastojcima, kako bi se poveala prehrambena svojstva gnojiva.

Svinjski stajski gnoj Ova vrst gnojiva se na farmama odvaja od tekuih sastojaka, kao i
kravlje gnojivo. Smatra se vrlo hranjivim podlogama za prehranu glista, ali je zasigurno potrebno
due vrijeme za sazrijevanje zbog poveeg djela duika. Preporua se mjeanje sa podlogom koja
je bogata ugljikom, da bi dobili vrlo kvalitetnu hranu u uzgoju glista. Gnojnica se mora odvojiti
od tekueg dijela izmeta, zatim pomijeati sa nekim bolje upijajuim materijalom, naprimjer
slamom u posebnim bazenima. Tim procesom poveava se gustoa materijala te se dobiva vrlo
kvalitetna hrana za gliste. Znanstvenici na Ohio State University otkrili su da humus glista
proizveden od gnojiva svinja daje bolje rezultate usporeujui humuse proizvedene od ostalih
materijala.

Gnoj od peradi Vrlo visok postotak proteina opasan je prilikom uzgoja glista, te se unos
gnojiva bez prethodnog sazrijevanja ne preporua u direktnoj prehrani. Potreban je vrlo dug
period sazrijevanja gnojiva i mijeanje sa ostalim materijalima. Najbolji rezultati postiu se
mjeanjem 10 % gnoja peradi i 90 % udjela ostalih vrsta materijala. Rezultat je visoka
prehrambena vrijednost hrane koja se koristi u prehrani glista.

Zeiji gnoj mogue je direktno postaviti leglo glista ispod kaveza sa zeevima tako da nema
potrebe za nikakvim fizikim radnjama prilikom prehrane glista. Jedina stvar na koju trebamo
obratiti panju je kiselost tj. PH vrijednost podloge. Zeiji izmet bi trebalo isprati sa vodom
prije dodavanja u prehranu glista,da se neutralizira alkalnost urina, dok se kao i kod ostalih
vrsta izmeta kvaliteta gnoja poboljava razgradnjom. Zeiji gnoj ima vrlo visoku
prehrambenu vrijednost u prehrani glista.

Svi ovi materijali trebaju biti usitnjeni kako bi ih gliste mogle normalno preraditi.

Kako bi se gliste mogle neometano razvijati potrebno je pH vrijednosti legla odravati u

omjerima izmeu 5 i 7. Taj raspon omoguava normalan rast i reprodukciju glista u leglu.
Kalifornijske gliste (eisenia fetida) podnose raspon pH vrijednosti izmeu 5 i 9, ali svaki
uzgajiva bi trebao odravati pH vrijednosti legla u normali. Nie pH vrijednosti pogoduju
gljivicama koje su kvalitetnija ishrana za gliste, dok normalne ili malo poviene vrijednosti
pogoduju rastu bakterija. Odravanje normalnih pH vrijednosti legla pomae konzervaciji
duika u podlozi i smanjuje opasnosti po gliste uzrokovane isparavanjem amonijaka.

Utvrivanje pH vrijednosti obavlja se lakmus papirima ili u novije vrijeme lako dostupnim
ureajima kojima se mjere pH vrijednosti tla.

Dodavanje kalcijevog karbonata (CaCO3) vri se nakon utvrivanja prekomjerne kiselosti

podloge na nain da se po leglu rasipa 200-300 gr praha, te e vrlo brzo nastati reakcija koja e
neutralizirati kiselost. Vano je napomenuti da je potrebno utvrditi pH vrijednosti na vie mjesta
u leglu , kako bi se tono utvrdila prosjena pH vrijednost.

Kalcijev karbonat moe se u prodaji nabaviti pod imenom Kalcit. Kako se kalcijev karbonat
upotrebljava u graevinarstvu, potrebno je obratiti panju da vrea sadri minimalno 95%
CaCO3, kako bi bili sigurni za zdravlje svojih ljubimica.

Prednosti koritenja humusa glista u poljoprivredi i vrtlarstvu

Treba ti 5 puta manja teina za gnojidbu!

Prirodno organski i bez neugodnih mirisa Humus proizveden pomou kalifornijskih glista
je bez mirisa, i bilo kakvih kemijskih proizvoda proizvedenih konvencionalnim nainom
proizvodnje. Takav humus moete upotrebljavati u proizvodnji vaih poljoprivrednih,
cvjearskih i vrtlarskih proizvoda bez ikakve potrebe za dodavanjem mineralnih gnojiva.
Ne postoji mogunost sagorijevanja biljaka Pod ovim se misli da ga moete dodavati u bilo
kojim koliinama jer je potpuno prirodan. Moete poeti saditi biljke iz sjemena ili iz presadnica.
Zapravo sve poznate tehnike uzgoja bilja moete zapoeti na humusu kalifornijskih glista. I
dobiti ete nevjerojatne rezultate u usporedbi sa drugim vrstama humusa. Humus glista nikako
nemoe natetiti biljci.
Poboljava strukturu tla - Humus proizveden od kalifornijskih glista smanjuje mogunost
sabijanja tla, zbog svoje strukture oblika cilindrinih kuglica. Korijenje biljaka se bre i
kvalitetnije razvija, a voda se ne zadrava u okolini pa ne dolazi do prevelike vlage u sustavu
korijena to moe nepovoljno utjecati na razvoj biljke.
Korisne bakterije i mikrobi u humusu Humus kalifornijskih glista sadri visoke
koncentracije korisnih bakterija i mikroba koji su nusproizvod probavnog trakta kalifornijskih
glista. Te vrste organizama uz pomo raznih elemenata iz tla u stanju su stvoriti zdravu , ivu
zemlju koja omoguuje najbolje mogue uvjete za rast biljaka.
Visoka dostupnost hranjivih tvari Probavni trakt glista razgrauje i mjea hranjive sastojke i
elemente potrebne biljkama za rast u jednostavne forme. Te forme biljka uzima iz tla bez
prevelikih napora , a viak elemenata ostaje u zemlji lako dostupan biljci u razvoju
Kemijski sastav humusa kalifornijskih glista Osim to sadri duik, humus sadri fosfor,
kalij, sadri i tragove eljeza, kalcija, magnezija, sumpora, bora, bakra,cinka i mangana
Biljni hormoni rasta Humus kalifornijskih glista prirodno sadri biljne hormone rasta auxin i
cytokinin, koji potiu bri i jai razvoj biljaka
Prirodni eliminator patogenih organizama Kako se kalifornijske gliste hrane i tetnim
gljivicama i bakterijama iz dobivene hrane, one ih prerauju i smanjuje se mogunost oboljenja
biljaka
Smanjuje kiselost tla - pH vrijednost humusa kalifornijskih glista je neutralna, znai oko 7, te
svojim sastavom neutralizira kiselost tla i omoguava biljkama normalan rast . Humus glista
smanjuje kiseline koje nastaju djelovanjem ugljika u tlu, a poveava nastajanje duika u obliku
korisnim za razvoj biljaka. Omjer ugljika i duika u organskom otpadu obino je vie od 20:1,
to duik ini nedostupnim za biljke, a zemlja oko organskog otpada postaje kisela.

Prednosti koritenja humusa glista u poljoprivredi

Modernizacija u poljoprivredi dovela je sve veih zahtjeva za prinosima po jedinici povrine.

Razvojem stoarstva i peradarstva dolo je do poveanja prizvodnje gnojiva ivotinjskog
podrijetla, povrine za odlaganje otpada ostale su iste , a u nekim ruralnim podrujima su se i
smanjile. Prevelikom upotrebom kemijskih gnojiva i stajskog gnojiva ivotinjskog podrijetla
dolo je do poveanog zagaenja okolia, vode i zraka. Tradicionalno stajsko gnojivo izgleda
prljavo, smrdi i puno je patogenih bakterija koje utjeu na zdravstvenu kvalitetu ivota ljudi i
ivotinja. U ova moderna vremena nedostatak radne snage i modernizacija mehanizacije dovela
je do poveanog unosa kemijskih gnojiva koje je rezultiralo smanjenju plodnosti,
stvrdnjavanju i neprobojnosti tla.

Kako je davno prije Darwin ustvrdio da su gujavice najvei plugovi zemlje, tako su one
godinama marljivo radile i stvarale prijeko potrebnu humusnu podlogu za razvoj flore i faune na
zemlji.

Stalnom upotrebom kemijskih gnojiva i pesticida na obradivim povrinama nepovratno se

smanjuje prirodni sloj humusa stvaran stoljeima, te je potreba za gnojenjem obradivih
povrina organskim gnojivima svakim danom sve vea.

Svjedoci smo velike potranje za kvalitetnim plodovima organskog porijekla uzgojenih bez
dodavanja kemijskih gnojiva i pesticida, pa se stalno istrauju i pronalaze nova organska gnojiva.
Tako se u novije vrijeme ponovo razvija jedna davno zaboravljena industrija proizvodnje
humusa od glista.

Humus glista idealno je organsko gnojivo jer je proizvedeno na isto prirodan nain. Kako se
gliste hrane mikroorganizmima koji razgrauju organske otpatke, logino je da je
nusproizvod procesa proizvodnje visokovrijedni humus glista.

U vie istraivanja (Dominguez, 1997; Doube and Brown, 1998; Scarborough, 1999 ) dokazano
je da bakterije Escherichia coli i Salmonella sp. ne preivljavaju nakon kompostiranja od strane
glista. Jedno drugo istraivanje (Dominguez,1997) na kompostiranju uz pomo glista ,mulja
otpadnih voda, u trajanju od 60 dana dokazalo je da je prisutnost fekalne bakterije pala sa 39,000
MPN/g na 0 MPN/g.

Kvaliteta humusa ovisi o hrani koja je glistama davana za vrijeme uzgoja, a najkvalitetniji humus
dobiva se upotrebom konjskog i goveeg stajskog gnoja (*ali sve zapravo ovisi o dovitljivosti i
kreativnosti uzgajivaa koji moe dobiti kvalitetnu hranu mjeanjem razliitih zanimljivih
biljnih kultura sa razliitim omjerima razliito raspadnutog biootpada). Potrebno je
naglasiti da gliste nemogu stvoriti kvalitetni humus, ako nisu hranjene kvalitetnom organskom
materijom.

Nasumce odabrana analiza humusa dobivenog na ovaj nain pokazuje da uzorak sadri:

organske tvari 46 %, duika (N) 1,73 %, fosfora (P) 1,42 %, kalija (K) 1,46 %, kalcija (Ca)
0,90 %, magnezij (Mg) 0,90 %, PH vrijednosti 7,5 te vie od 2 milijarde bakterija na gram
humusa.

Upravo ta koliina bakterija i veliki udio organske tvari, uvjetuju bolje upijanje minerala iz
humusa koji se moe dodavati direktno na korijen biljke, to nije sluaj sa ostalim vrstama
gnojiva, prvenstveno kemijskih i gnojiva ivotinjskog porijekla.

Kvaliteta poljoprivrednih povrina ovisna je o koliini humusa u tlu. U usporedbi sa

ostalim komercijalnim i ivotinjskim gnojivima jedino humus glista sadri prijeko
potrebne humusne kiseline za razvoj biljaka. Humusne kiseline omoguavaju biljkama da
usvajaju hranjive tvari iz tla, stimuliraju razvoj i veliinu korijena, pomau biljkama da to
bezbolnije podnose vremenske nepogode i bolesti, te poveavaju prozranost i omoguavaju
duu vlanost tla u sunim vremenskim uvjetima.

Zbog svog sastava humus glista idealno je organsko gnojivo. Biljke usvajaju minerale iz tla samo
u koliinama prijeko potrebnim za njihov razvoj. Humus glista dodan u tlo sadri sve potrebne
minerale za razvoj biljaka , te se s vremenom razgrauje i ostaje dalje prisutan u tlu.

Vrijednost humusa glista 5 puta je vea od stajskog gnoja.

Humus glista moemo upotrebljavati u apsolutno svim segmentima poljoprivrede, povrtlarstva,

cvjearstva i voarstva te ekolokoj poljoprivredi.

Dodavanje humusa glista pospjeuje rast biljaka, poveava masu korijena, lisnu masu, poveava
broj cvjetova i razvoj plodova te odbija neke vrste tetnika od bilja. Zbog svoje neutralne Ph
vrijednosti, regulira Ph vrijednosti tla.

Kompost kao hrana glistama

Treba sve tipove biotpada kompostirati, sve se moe kompostirati! O vrsti materijala ovise naini
kompostiranja, dakle nije vaan samo C:N odnos nego i tono od ega se sve kompostira, da li je
biljno, da li je ivotinjsko, da li je od neke specifine vrste koja ima neke specifinosti itd. Ali
poznati su uobiajeni materijali od uobiajenih vrsta ili grupacija vrsta tj. njihovih otpadaka od
kojih je lako raditi tone recepture i naine proizvodnje komposta!

Nakon dobivanja zrelog komposta, dakle nakon cijelog procesa mjeanje gomile i fermentacije
dobiva se materijal koji je prhak ili usitnjen, tako je i sa dobivanjem zrelog stajskog gnojiva bilo
koje ivotinje, dobija se usitnjen ili prhak materijal koji je odlian izvor hrane za gujavice!

Drobilice koje drobe i usitnjavaju biootpad da bi dobili to sitniju masu za kompostiranje

moemo koristiti i za usitnjavanje stajskog gnojiva za proces sazrijevanja stajskog gnojiva.

Iz jednog BIH izvora:

organski otpad potrebno je prvo usitniti, kako bi mu omoguili da se lake razgradi.

Usitnjavanjem se poveava povrina na koju djeluju mikroorganizmi zadueni za razgradnju.
Masa se moe mnogo bolje izmijeati i proces pretvorbe biljne mase u kompost tee mnogo bre
nego kad se na hrpu nabacaju veliki komadi.

Za uspjean i pravilan tok kompostiranja vaan je povoljan poetni omjer ugljika i duika (C:N
odnos), koji u optimalnim sluajevima iznosi 30:1, jer mikroorganizmi za svoje potrebe koriste
30 dijelova ugljika(smei materijal) na svaki potroeni udjel duika (zeleni materijal).
Smee materije su suvi adsorbenti i vlakna, organski materijali bogati ugljenikom. Smee
materije obezbjeuju potrebne koliine ugljenika za organizme, adsorbuju vlagu i potpomau
poveanje koliine vazduha u gomili (Lie, slama, strugotine, opiljci drveta, papirni ubrusi,
kartoni od jaja). Zelene materije su svjee, azotom bogate organske materije. Zelene materije
obezbjeuju azot, vlagu i hranu za ive organizme koji transformiu organsku materiju u
kompost, a to su otpaci od voa i povra, otpaci od trave, batenski otpad, ivotinjski otpad,
vreice od aja.

PH vrijednost je bitan faktor procesa kompostiranja jer su mikroorganizmi, koji u stvari provode
proces kompostiranja, vrlo osjetljivi na promjenu aciditeta/alkaliteta. Postoji i podjela
mikroroganizama prema podruju pH vrijednosti koja im je neophodna za ivot. Na poetku
fermentacije uvijek su kisele pH vrijednosti. Tokom procesa kompostiranja pH vrijednost se
mijenja, ali samo u poetku procesa. Ako se to pojavljuje kasnije, onda ukazuje na problem.
Konani proizvod zdrave fermentacije je gotovo uvijek alkalan s pH vrijednou od 7,00 do
8,00.

Na poetku kompostiranja, osobito u poetnoj fazi, mora se odravati vlanost od 45%-65%.

Previe vode dovodi do anaerobne fermentacije i proizvodnje metana, hidrogen sulfida i barskih
plinova.

Vlanost provjeravamo tzv.metodom knedle. Uzeti aku kompostnog materijala i lagano ga

stisnuti. Ako iz ake curi tekuina, previe je vode. Ako se u stisnutoj aci ne osjea vlanost,
voda nedostaje. Kada materijal u aci ostaje zbijen u grudi, vlanost je primjerena.

Tokom faze razgradnje, temperatura u sreditu komposta moe dostii i vie od 60C, to
pogoduje unitenju klica uzronika biljnih bolesti i sjemenki korova. Najvia vrijednost postie
se, zavisno od prosjenih vanjskih uslova, nakon 3-5 dana perioda raspadanja (gnjiljenja).
Ukoliko se temperatura u fazi transformacije spusti, pojavljuju se druge vrste bakterija i gljivica
koje uzrokuju dalje promjene otpada.

Higijenizacija kompostne mase postie se temperaturom, a svakim mijeanjem komposta

pospjeuje se njegova fermentacija. U vrijeme faze razgradnje (uz temperaturu od najmanje
60C), kompostnu hrpu potrebno je bar tri puta izmijeati. U fazi izgradnje humusa tj.
sazrijevanja, nastaju idealni uslovi za rad glista i drugih ivih organizama.

Proces fermentacije zavisi od koliine otpada koju Vi kompostirate i pravilnog postavljanja

kompostne mase u odgovarajuim omjerima.
Neprijatni miris koji se iri tokom faze fermentacije kod vas je nedostatak kisika ili ima previe
duika. Preokrenite hrpu i promijeajte kako biste omoguili prozraivanje i dodajte suhog
materijala da upije vlagu (granice, suho lie koje ste prije toga usitnili). Kukci imaju vanu
ulogu u kompostiranju, no ukoliko se pojaano skupljaju muhe, moda u hrpi ima mesnih
otpadaka koje treba izbjegavati. Takoer se mogu pojaviti i vone muice. Njih privlai miris
vone kiseline koja nastaje u prezrelom vou, a takoer i u odstajalom biootpadu u kojem dolazi
do vrenja. Ako su vremenski uvjeti dobri, tj. ako je vrijeme toplo i nema vjetra, muice se veoma
brzo razmnoavaju. Vaem kompostistu ete pomoi tako da svjee otpatke od voa i povra
prije stavljanja na kompostiste izmijeate s usitnjenim drvetom, suhom travom i liem te dodate
malo zrelog komposta ili vrtne zemlje.