UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET

OPSKRBA VODOM I
ODVODNJA PRIKUPLJANJE VODE
U ZGRADAMA

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra. 1 2

Rezervoari u zgradama koje imaju vlastiti vodovod REZERVOARI

Osiguranje potrebne koliine vode i potreban p u zgradi

osiguranje dovoljne koliine vode i dovoljnog p u svako doba
Osiguranje potrebne koliine vode:
-za odreeno vrijeme snabdjevanja vodom objekta
rezervoari postavljeni iznad potronih mjesta ili posude pod p
-kada nema EE i pumpe ne rade
-kada nema vode u vodovodu (prekid u mrei)
Posude pod p i visoki objekti sa centralnim gradskim vodovodom
-kada nema dovoljno vode potrebe za poar i sl.
-zbog izravnavanja kolebanja izmeu dovoda i potronje vode
nije dovoljan p u mrei za sve spratove

Osiguranje potrebnog pritiska:

-postavljanjem R na H veu od mjesta potronje
-R se postavlja zbog izravnavanja kolebanja p u komunalnoj mrei
-zbog prevelikih p (npr. u blizini CS)
-zbog poveanja nedovoljnog p u mrei
3 4

OPIS REZERVOARA
Materijal elini lim ; AB i sl.
R od elinih limenih ploa:
-d=2 do 5mm ; spojeni varovima ili zakivcima
-korisna V 500 do 3000 litara
-etverougaoni i rjee okrugli zbog iskoritenja prostora
-izvana i iznutra pocinani ili premazanim sredstvom protiv korozije
-velika teina (oko 1500 kg/m2) njime opteretiti nosive zidove

R ima poklopac min. 60x60cm ienje i popravak ; povremeno provjetrav.

Detalj otvorenog rezervoara
Dovodna cijev zavrava se na gornjoj horizont. ploi R ili gornjem dijelu zida
Dovod vode regulisati ventilom sa plovkom

5 Kuni rezervoar 6

1
 POSTAVLJANJE REZERVOARA
-preliv odvesti vodu u kanalizaciju
Na najviem mjestu u zgradi ; na meuspratovima ; u podrumu zgrade
-prelivna cijev D 2x vei od D dovodne cijevi
Visoko postavljeni R potrebna koliina vode za odreeno vrijeme
-prelivna cijev izljevanje u prikladan SU u objektu
potreban p vode
-preliv ne smije biti direktno spojen u kanalizaciju

-pranjenje i pranje R ispusna cijev na dnu R

-ispusna cijev spojena sa prelivnom cijevi

-iznad preliva (izmeu najvieg NV u R i gornje ploe) prostor min. 10cm

-korisna visina R (hk) manja od ukupne za min. 20cm prikljuak dovodne cijevi

obratiti panju prilikom dimenzioniranja R

7 Visoka zgrada sa dvije zone 8

Nisko postavljeni R sadre samo potrebnu koliinu vode (rezerva vode) R na tavanima voda zimi izloena mrnjenju ; ljeti zagrijavanju
Nisko postavljeni R za rezervu vode zbog prekida u opskrbi
kad se ne mogu postaviti u gornje etae objekta dobra toplotna izolacija oplata od dasaka sa upljinom ispunjenom
kada P ima vei kapacitet od Q vode iz komun. vodov. termoizolacionim materijalom (stiropor . . .)

Postavljanje R slobodan prostor oko njega sa svih strana u irini min. 50cm Toplotno izolovati cijevi i armature
Prostorija u kojoj se nalazi R se zagrijava najnia stalna T zraka +5oC
zbog provjere da li proputa vodu ; zbog rukovanja ; ienja . . .
nije potrebna toplotna izolacija

Nisko postavljeni rezervoar za vodu

9 10

Ako R toplotno ne izoliramo ispod njega postaviti plitku posudu SIGNALNI UREAJI I AUTOMATIZACIJA REZERVOARA
Runo pumpanje ili runo ukopavanje pumpe
prihvat kondenzovane vode na vanjskim zidovima R -da vidimo stanje u R postaviti ureaj pomou utega
(kada je zrak vlaan, a voda hladna prekoraena taka roenja)

Plitka posuda ispod rezervoara

-ureaj pomou utega povezan sa plovkom u R
-na skali pokazuje stanje (NV) u R

11 12

2
Ureaj bez skale elektromotor pumpe automatsko ukopavanje SVOJSTVA KUNIH REZERVOARA

(plovak na minimalnom nivou) Nedostatak i pored toplotne izolacije

elektromotor pumpe automatsko iskopavanje

(plovak na max. nivou) mogunost smrzavanja ili pretjeranog hlaenja vode zimi
mogunost zagrijavanja vode ljeti

automatsko punjenje R ne treba nikakvo opsluivanje

Nedostatak postoji mogunost zagaenja ulaz insekata . . .
Opasnost od nagomilavanja velike Q vode na viim spratovima zgrade

pod prostorije u kojoj je R nepropustan za vodu

Kuni rezervoar za vodu

tavanski i podrumski V=2000 l

13 14

R posluiti i za smjetaj rezerve poarne vode
Vee zgrade poseban R za rezervu poarne vode
Manje zgrade i manje stroiji poarni uslovi
jedan R voda i za potroae i za poar
ne smije se troiti
na veoj H zbog p
V R f-ja vie faktora
R dovoljna koliina vode u svako doba dana
R voditi rauna o moguim kvarovima na pumpi ili drugim mjestima
V R f-ja uinkovitosti odabrane P P veeg uinka, R moe biti manji i obratno
P ne smije biti prejaka preveliki investicijski trokovi
P ne smije biti preslaba eksploatacioni trokovi previsoki

Odvodna cijev za potroae iznad poarne vode

Veliki R skupi ; optereuju konstrukciju zgrade , voda nije dovoljno svjea
Poarna voda se troi samo preko hidranata
Mali R manja koliina vode mogua nestaica vode kada je najpotrebnija

da se poarna voda ne ustoji (pojava algi i sl.)

Teiti najmanjem moguem R koji e zadovoljiti postavljene uslove
na poarni vod prikljuiti neko potrono mjesto postepeno mijenjanje vode

15 16

DIMENZIONIRANJE REZERVOARA
Za male zgrade dimenzioniranje za jednodnevnu potronju
Vee zgrade izraditi dijagram najvee potronje po satu

V R = najveoj potronji izmeu kraja jednog i poetka sljedeeg punjenja R

uinak pumpi = max. dnevnoj potronji / broj sati tokom kojih radi pumpa

pumpa radi tokom vrhova potronje i onoliko puta koliko ima vrhova

Prema koliini vode po SU napraviti pregled raspodjele potronje u vidu tabele

iz tabele nanijeti podatke na dijagram
ova procjena najblia realnoj potronji ali ne moe biti egzaktna:

f-ja reima rada broja stanara ; navika korisnika ; meteorolokih uslova . . . Potronja vode po sanitarnom ureaju
17 18

3
 Najmanja potrebna V R izraunati metodom zbirnih linija potronje

prema tim podacima (prethodna tabela zadnja kolona)

nacrtati dijagram sa krivom potronje vode i sa crtama dovoenja vode

Raspodjela potronje vode u zgradi sa 40 stanara

-dovoenje (pumpanje) vode u R ujednaeno i trajno linija koja spaja krajnje take

19
krive potronje predstavlja
20
ravnu liniju (a b)

-kada II sa linijom a b nacrtamo tangente na Kapacitet R mogue odrediti i prema iskustvenoj formuli:
krajnje istaknute take krive potronje
ZR korisna zapremina rezervoara

vertikalni razmak izmeu tangenti = V rezervoara Qd srednja dnevna potronja vode (lit.)
r koeficijent upotrebe

-kada nacrtamo dovoenje vode sa isprekidanim

ukljuivanjem pumpe

ordinate izmeu nje i krive potronje = kol. vode u R

Ukljuivanje P uestalije:
Koeficijenti upotrebe za kapacitet rezervoara
-linija dovoenja vode pribliava se krivoj potronje
-V R postaje manja
-koliina (rezerva) vode postaje manja

21 22

HIDROFORI OPIS HIDROFORA

-glavni dio kotao (3)
Posude pod p -kotao donji dio je voda ; gornji dio zrak
Hidrofori -pneumatski kotlovi sa priborom za stvaranje p za dizanje vode -voda se pumpom ubacuje u kotao
-imaju relativno malu akumulaciju vode -voda u kotlu komprimira zrak
-komprimirani zrak odrava p vode u kotlu i u
Hidrofori -zadatak da izravnavaju razliku kolebanja izmeu dovoda i potronje cijeloj mrei i nakon pumpanja
vode u kunoj vodovodnoj mrei -troenjem vode u mrei, zrak u kotlu se iri pa
se p smanjuje
-kada p doe na minimum:
automatsko pokretanje elektromotora (2)
pumpa (1) ponovo ubacuje vodu u kotao
(dok se ne postigne max. p u kotlu i mrei)

23 24

4
Kotlovi hidrofora V=100 do 5000 litara -na potisni vod postaviti sigurnosni ventil (9)
elini lim d=2,5 do 6mm -(9) ukoliko presostat zbog kvara ne iskljui struju
izvana i iznutra pocinani -iza (9) ugrauje se zapornica sa ispustom vode (10)
visinu vode u kotlu kontroliramo staklenom skalom (7)
p u kotlu pokazuje manometar (6) sa skalom za iskljuivanje mree zbog popravke
za ispust vode iz cijevne mree
kazaljka pokazuje p pri kojem se pumpa ukljuuje,
i pri kojem se iskljuuje

-ukljuivanje i iskljuivanje agregata automatski pritisni prekida ili presostat (4)

25 26

POSTAVLJANJE HIDROFORA Hidrofor na najnioj etai:

Visinski najnia, srednja ili najvia etaa zgrade -obino u podrumu povoljno podrum manje vrijedan od drugih etaa
-podrum pogodan zbog mogueg proljevanja vode
-podrum pogodan zbog jednostavnog temeljenja i zbog rukovanja

-nedostaci podruma:
-potrebni vei p time i vea d lima kotla skuplji kotao

U globalu montaa u podrumu najea i najprikladnija

Visinsko postavljanje hidrofora

27 28

Hidrofor na srednjoj etai: Hidrofor na najvioj etai:

-prednost potrebni manji p jeftiniji kotao -osobine kao i kod srednje etae

-nedostatak zauzimanje vrijednog prostora u zgradi -nedostatak potrebni najdui vodovi vei gubici u vodovima

-nedostatak oteana kontrola i rukovanje -nedostatak poveanje p teinom stuba vode

-nedostatak dodatno optereenje stropne konstrukcije p prema donjim etaama sve vei

-nedostatak mogunost proljevanja vode i zatita od buke

29 30

5
Pumpne agregate postaviti u podrum zbog nadzora i zvune zatite Direktno spajanje hidrofora sa gradskim vodovodom:
-ako p u komunalnom vodovodu nije dovoljan kod visokih zgrada

Dobijanje vode iz bunara, rezervoara ili drugog izvora: -postaviti odbojni ventil da voda iz zgrade i kotla ne doe u
komunalnu vodovodnu mreu
-obino kod pojedinanih vodovoda (individualne stambene kue i zgrade)
-primjena kada je nedovoljna koliina vode u komunalnom vodovodu
-mogue kombinovati ovu primjenu sa komunalnim vodovodom

ne direktno ve preko prekidnog otvorenog R sa slobodnim izlivom Hidrofor spojen sa komunalnim vodovodom

Hidrofor spojen sa bunarom 31 32

-hidrofor spojiti sa gradskim vodovodom pomoi obilaznog voda Posredno spajanje hidrofora putem otvorenog rezervoara:
-sluaj ako propisi ne doputaju direktno prikljuenje P na gradski vod

pri dovoljnom p voda ne prolazi kroz P i hidroforski kotao zaobilazi ih

p nedovoljan ukljuuje se hidrofor da se sigurno sprijei vraanje vode iz kune mree u gradsku mreu

postavljamo prekidni R u podrumu ako ne elimo R na viim etaama

Obilazni spoj hidrofora sa gradskim vodovodom

33 34

-postavljenja prekidnog R na vioj etai -posredno spajanje hidrofora sa gradskom mreom uvijek ima neki p

iskoritavamo p gradske mree postaviti zaobilazni vod (0)

dobijemo manje, lake i ekonominije hidrofore
dovoljan p u ulinom vodu voda zaobilazi R
ostaju nedostaci hidrofora na vioj etai ranije navedeno !!! zaobilaznim vodom (0) prolazi kroz hidrofor
P se ukljuuje tek kada p u gradskoj mrei nije dovoljan

Prekidni rezervoar sa zaobilaznicom

-u R osigurati dovoljno vode da P ne radi uprazno

35 dotok u R da bude za 20 do 25% > od max. kapaciteta P 36

6
Korisna V R (ZR) najmanje koliki je 10-minutni kapacitet P: Hidrofor postaviti u prostoriji koja mora biti:
-dobro osvjetljena
Potronja vode u zgradi velika i ulina cijev slabo dimenzionirana -provjetrena
-osigurana od smrzavanja kotla i dijelova ureaja
prekidni R da ima V cjelokupne dnevne potrebe, odnosno: -mora imati slivnik (odvod vode) pri isputanju vode ili pri kvaru
-u podrumu zgrade najee u praksi
-moe biti i u posebnom oknu
Situacija povoljnija u pogledu velike potronje i slabo dimenzionirane uline cijevi
-moe biti u sporednoj prizemnoj zgradi
-posebna prostorija na viem etaama zgrade
prekidni R da ima V jednaku max. potronji po satu, odnosno:

37 38

SVOJSTVA HIDROFORA Nedostaci hidroforskog ureaja:

Voda putem hidrofora uvijek svjea ne zagrijava se niti se hladi u ureaju -buka pri ukljuivanju i iskljuivanju i tokom rada bitna prostorija
Montaa hidrofora obino ne treba posebno ojaanje konstrukcije zgrade -nema rezerve vode za poar kada ureaj ne radi zbog kvara ili EE
-nestanak EE u zgradi nema ni vode u zgradi veliki nedostatak
vei ureaji na viim etaama voditi rauna o optereenju -neujednaen p ublaiti ugradnjom regulatora p
-potronja zraka i potrebno dopunjavanje zraka kompresorom
Normalne prilike hidrofor u podrumu ne treba posebna toplotna izolacija
Prostorija sa hidroforom T najvie 10oC kompresor stvara buku

Pored znatnih nedostataka hidrofori esto zamjenjuju primjenu R

39 40
Pocinana hidroforska posuda

DIMENZIONIRANJE HIDROFORA Zapremina zranog dijela (svi p u barima):

Hidroforski kotao tokom rada sadri:
-u gornjem dijelu zrak (Zv)
-u srednjem dijelu vodu koja se koristi (Zk)
-u donjem dijelu vodu koja se ne koristi (ZM) sprijeava izlazak zraka Zv se mijenja prema veliini korisnog dijela,
razlike u p i kompresiji zraka

Ukupna zapremina iznosi:

Korisna V kotla za qp (m3/h):

pk=predkompresija

Ako usvojimo pk=pmin imamo:

Sadraj hidroforskog kotla

41 42

7

Vk f-ja kompresije zraka
Predkompresija (pk) ne smije biti vea od pmin
za pk=pmin
Vk mijenja se od pmin do pmax -za pk=pmin udio Vk dat u tabeli
Vk f-ja kapaciteta P i uestalosti ukljuivanja
(trajanja rada P) -tabela:
korisni udio iznosi 17% do 25% ukupne V kotla
Vk vea koliko su p manji pri istoj p
-vea razlika u p od ove u tabeli
kotlove postavljati to vie da p budu manji poveava se i udio korisne V
Razlike u pritiscima hidrofora
ali na tetu ujednaenosti p
porastom predkompresije pk raste V i koliina vode
da zrak ne ulazi kroz cijevi
VM dijela vode u kotlu mrtva V (prema Lohu):
ukupna V je najmanja

43 44

Dimenzioniranje kotla hidrofora (Brix-Heyd-Gerlach): -p pri ukljuivanju (pmin):

-mali ureaji savladati visinu od kotla do najvieg izljeva (hg)
savladati propisani izlivni p (hi)
savladati otpore u cijevnom vodu, odnosno:

-srednji i vei ureaji

hg geodetska visina od kotla (mjesto odvoda) do najvieg istoita (m)

hi propisani izlivni pritisak na najnepovoljnijem istoitu (m) TABELA (next)
ZH zapremina kotla hidrofora hO otpori u potisnom vodu od hidrofora do istoita hidrauliki proraun (m)
Qhmax max. koliina vode po satu u l/sec fs faktori sigurnosti za inkrustaciju cijevi
pmax pritisak pri ukljuivanju (max. p) fs=1 azbestcementne, olovne, plastie, bakarne cijevi
n broj ukljuivanja na sat (pmax pmin) fs=1,1 eline i ljevane cijevi
p razlika u pritiscima (izmeu max. pri iskljuivanju i min. pri ukljuivanju) fs=1,3 do 1,5 eline i ljevane cijevi za toplu vodu

45 46

Izlivna mjesta i proraunski podaci 47 Izlivna mjesta i proraunski podaci - nastavak 48

8
 p=pmax pmin) uzimamo iz tabele Razlike u pritiscima hidrofora
Razliku p (

vea p manji kotao

vei p potreban jai lim kotla i poveani pogonski trokovi
jai pumpni agregat skuplja eksploatacija

manja p vei kotao skuplji i zauzima vie prostora

Izlivna mjesta i proraunski podaci - nastavak

Neki objekti (laboratorije i sl.) zahtjevaju da p bude to manja max. p=0,5

49 50

Veoma esto ukljuivanje P zagrijavanje elektromotora nepotrebni gubici )

Veoma rijetko ukljuivanje P preveliki i neekonomini kotlovi
Najprikladnije broj ukljuivanja P da bude 6 puta / h
max. ukljuivanje P da bude 8 do 10 puta / h
Koeficijent upotrebe ( f-ja karaktera zgrade i naina upotrebe vode
pribline veliine date u slijedeoj tabeli
razmak od po 10 min.

Broj ukljuivanja P uz ostale potrebne veliine:

Max. potronja po h (Qhmax) dobiti analizom potronje vode u zgradi ili priblino:

Qd prosjena potronja vode (l / dan)

koeficijent upotrebe 51 52

Priblino dimenzioniranje V hidroforskog kotla: Pumpa dimenzionirati prema Hman i potrebnom uinku
Hman manometarska visina:
Qd prosjena dnevna potronja vode u litrima
6 do 10 (srednje 8)
Hm manometarska visina (m)
hso usisna visina od najnieg nivoa vode do ose pumpe
Debljina lima hidroforskog kotla:
hs gubitak na otporima usisnog voda (dbar)

d debljina lima (cm) 1,1 faktor sigurnosti

pmax max p pmax+50% = pmax x 1,5 bara

D prenik hidroforskog kotla (cm) P postavljena direktno na vodovodni prikljuak nema usisnog voda
doputeno naprezanje lima (8 kN/cm2)
treba oduzeti postojei (najmanji) p uline cijevi Hu
Osiguranje od korozije na dobijenu dodati 1mm z=
+1mm
Dno kotla izraditi za jo 1mm deblje a=
z+1mm manometarska visina tada glasi:

53 54
Vrijednost Hu treba obuhvatiti i otpore u prikljuku do P

9
Dimenzioniranje kompresora:
sabijanje zraka kompresorom
-zrak u kotlu povremeno obnavljati

Hidrofori sa predkompresorom zrak komprimirati prije uputanja vode u kotao Za pk = pmin to je najprikladnije za T=15 min dobijamo:

izaziva se p > od patm tada pri istoj V kotla postiemo vei kapacitet kompresora

Sabijanje zraka kompresorom prema izrazu:

Prema izraunatoj koliini zraka (V) izabrati u katologu proizvoaa tip kompresora

V koliina zraka (m3 / h)

Z zapremina kotla (lit.)
pk predkompresija pk = pmin (bara)
po atmosferski pritisak = 1 bar
T trajanje prethodnog sabijanja zraka
55 56

MEMBRANSKE POSUDE POD PRITISKOM Modeli hidrocela danas:

HL2 za nominalni p od 1,0 do 2,5 bara
Posude pod p sa gumenom membranom HL3 za nominalni p od 1,5 do 3,5 bara
Karakteristika p na vodu u cijevima ne vri komprimirani zrak pomou P HL4 za nominalni p od 2,0 do 4,2 bara
ve gumena membrana koja je napeta HL6 za nominalni p od 3,6 do 6,0 bara

Svi modeli imaju iste vanjske dimenzije samo membrane razliite

Membranske posude pod p

V korisna jednog hidrocela iznosi 7 litara vode p od 1,5 do 3 bara (f-ja modela)
(Hidrocel ; Hidrotuba ; Hydropress)
Mali ureaji obino 1 do 2 hidrocela
Veliki ureaji serija potrebnog broja hidrocela
plastina ili metalna posuda
membrana od specijalne gume (izoprenguma)
Proizvode se hidroceli i vee V i veeg p (tzv. maksiceli)
Membranske tlane posude
- p od 5 do 7 bara V=40 do 50 litara
- p od 6 do 8 bara V=28 do 35 litara
57 58

Ukljuivanje i iskljuivanje P kao kod hidrofora preko presostata esto ukljuivanje omogueno izborom vie P male N
omogueno prikladnom konstrukcijom P

presostat postaviti u blizini hidrocela

Zatita elektromotora postaviti zatitne prekidae kao kod hidrofora

Ukljuivanje ee nego kod hidrofora razlog mala V hidrocela Da se voda ne vraa nazad postaviti odbojne ventile

Ukljuivanje iznosi:
- za P od 0,5 do 1,5 kW do max. 60 x na h
- za P od 2,0 do 4,0 kW do max. 40 x na h Hidroceli zaptiveni i nezaptiveni novi hidroceli su zaptiveni

- za P od 5,5 do 7,0 kW do max. 20 x na h Nezaptiveni hidroceli jeftiniji pucanjem membrane voda se proljeva iza njih

- za P od 10 do 20 kW do max. 15 x na h Zaptiveni hidroceli pucanjem membrane ne proputaju vodu

(samo nekoliko kapi vode kroz zrani ventil)

59 60

10
POSTAVLJANJE MEMBRANSKIH POSUDA Poloaj hidrocela u plakaru stojei i leei poloaj hidrocela
Stojei ; visei ; leei poloaj
Postaviti pojedinano ili u baterijama dubina plakara max. 30 cm
Hidrocel prikljuiti na cijevnu mreu preko zaptivnog ventila (obino D=25,4mm)
Raspored hidrocela moe biti i drugaiji osim donje slike
zbog zamjene ili popravki bez prekida opskrbe vodom Hidroceli postaviti bilo gdje na cijevnoj mrei
voditi rauna o max. p koji mogu izazvati

Hidroceli u plakaru leei poloaj

Stojei hidroceli 61 Hidroceli u plakaru stojei poloaj 62

Postavljanje hidrocela na najnioj etai:

- hidroceli sa p 1,5 do 3 bara do manometarske visine 26 m (do 7 etaa)
- mogue primijeniti nezaptivene hidrocele
(obino izljevanje vode ne smeta u vodnoj stanici podruma)

Visinsko postavljanje hidrocela na najniu etau

Veliina plakara prema broju hidrocela

63 64

Postavljanje hidrocela na srednju etau: Postavljanje hidrocela na najviu etau:

- blie teitu potronje najujednaeniji p - da zadovoljimo potreban p i na najvioj etai npr. za unutarnji hidrant
- zaptiveni hidroceli mogue proljevanje vode - osobine kao kod srednje etae
- nema problema sa smjetajem (razlika od hidrofora) - razlika od srednje etae p se poveava teinom stuba vode
(lako smjestiti u plakar u holu ili zajednikom hodniku) (u pravcu ka dole sve je vei)
- nema posebnog optereenja (razlika od hidrofora)
- nema problema sa bukom nema kompresora kao kod hidrofora

Visinsko postavljanje hidrocela na najviu etau

65 66
Visinsko postavljanje hidrocela na srednju etau

11
P uvijek postaviti u podrumu kao kod hidrofora (nadzor i zvuna zatita) SVOJSTVA MEMBRANSKIH POSUDA
Voda dobijena ovim putem -uvijek svjea

Dobijanje vode isto kao kod hidrofora -manje se zagrijava ili hladi nego u hidroforima

- mali ureaji (pojedinani vodovod porodinih kua) (manja V vode u posudama pod p nego kod hidrofora)

postoji gotov kombinovani agregat (slika dole)

pumpa (1) ; elektromotor (2) ; hidrocel (3) ; presostat (4) ; manometar (5)
Slika: kombinacija sa 1 hidrocelom
-na P predvien injektor (6)
(za male H bunara)
V jednog hidrocela 7 litara 1 hidrocel zamjenjuje oko 70 lit. vode u hidroforu
Montaa ne stvara nikakve potekoe
- mali ureaji pojedinani hidrocel ili njegov agregat
(smjestiti u uglu kuhinje ; u ormaru ; pod stubitem)
- vei ureaji lokacija u nekom uzidanom ormaru ili drugo mjesto

-injektor u bunarskoj cijevi

Mali hidrocelski agregat
(za vee H bunara)

67 68

Lako smjetanje u zgradi nema potrebe zatite od smrzavanja
Ureaj potpuno zatvoren nema mogunosti zagaenja vode
Voda ne dolazi u dodir sa zrakom nema pojava troenja zraka
nema mogunosti zagaenja vode zrakom
Posude pod p male V ne moraju se posebno projektovati
dodati onoliki broj koliko je potrebno
Nedostaci hidrocela (membranska posuda pod p):
-kao kod hidrofora
-prekid EE istog trena prestanak opskrbe vodom
-ukljuenje i iskljuenje P znatno ee nego kod hidrofora
-obratiti panju na zvunu izolaciju P
(iako se primjenjuje vie P malog kapaciteta buka je manja)
-nedostatak poarne vode pri prekidu rada P kao kod hidrofora

Trajanje gumene membrane u praksi nije dovoljno istraeno

laka zamjena pojedinih posuda
mogua izmjena samo membrane u posudama

nema ozbiljnih problema pri radu membranskih posuda pod p

69 70

EMA HIDROCELSKOG POSTROJENJA -P agregat ima tri centrifugalne P

spojeni II (slika dole)
-donja zona ima p uline mree
-gornja zona ima p baterije hidrocela

-potreba za visokim p na najvioj etai

hidrocel smjeten na toj etai

P i komandni ormar u podrumu

-P agregati relativno velikih duina ostale dimenzije manje

(mogu se ostaviti na zidu malo mjesta zauzimaju)
(mogu se postaviti u uzidanom ormaru osigurati hlaenje elektromotora)
ema hidrocelskog postrojenja
za viespratnu zgradu sa dvije zone
71 72

12
 -agregati stvaraju vrlo malu buku -na usisnom vodu postoji manometar M

zbog vie agregata male N i zbog konstrukcije agregata kontrola p na tom mjestu

-P agregati male N ee ukljuivanje -zatitni presostat ZP prilagoen da se

-P agregati iskljuivanje onoliko P koliko treba u iskljui kada p bude < 1,5 bara

trenutnoj potronji ukljuenje kada p > 2 bara

Vertikalni pumpni agregati u bateriji optereenje ulinog voda znatno manje titimo gradsku mreu od vakuuma

optereenje ulinog voda vee kod veih agregata

Baterija hidrocela u blizinu najoptereenije vertikale

po mogunosti u teite potronje

KO u blizini P agregata (ili drugo mjesto)

73
napajanje EE iz elektro mree KO spojiti sa presostatom hidrocela
74

DIMENZIONIRANJE HIDROCELSKOG POSTROJENJA Odreivanje visine potiskivanja vode uzeti u obzir slijedee:
Utvrditi mjerodavne koliine vode (Q) i manometarsku visinu (Hm) hg geodetska visina
hi izlivni p prema tabeli (data ranije tokom predavanja)
male tlane posude i esto ukljuivanje P agregata ho gubici usljed otpora
mjerodavne koliine vode je protjecaj u sekundi qs Hu p ulinog voda (ako postoji) i dodaci za inkrustaciju cijevi

kod hidrofora mjerodavna Qmax po satu

Dimenzioniranje hidrocela isti Q kao i za dimenzioniranje cijevne mree

voditi rauna o vrsti i kapacitetu izlivnih mjesta i istovremenosti upotrebe

75 76

Izbor P na osnovu Q H dijagrama ili tabelarno (slijedea tabela na slajdu)

Dijagram:
-pune linije krive preporuenih radnih taaka
potrebna radna taka izmeu dvije pune linije
Q H dijagram za pumpne agregate 77 usvojiti pumpu sa veom vrijednosti Q uz potrebnu Hm 78

13
 Prethodna tabela:
-podaci o Hm i Q
-podaci o nazivu agregata
-podaci o snazi motora i potrebnom broju hidrocela

Podaci o veliini plakara za hidrocele prema njihovom broju slajd broj 63

79 80
Podaci za izbor hidrocelskog postrojenja

14