LEMLJENI SPOJEVI

Lemljenje je spajanje metalnih materijala (osnovnih

materijala) pomou dodatnog rastaljenog materijala lema,
ije je talite nie od talita osnovnog materijala.
Meko lemljenje (soldering, Weichlten, brasatura dolce)
lem se tali pri < 450 C - najee u elektronici ili za
slabije optereene spojeve (npr. konzerve).
Tvrdo lemljenje (brazing, Hartlten, brasatura forte
lem se tali pri > 450 C - najee za jae optereene
spojeve u strojarstvu.
Visokotemperaturno lemljenje lem se tali pri > 900 C
za komponente za aeronautiku, nuklerne reaktore; cijeli
element se zagrijava u pei u vakuumu ili u posebnim
plinovitim atmosferama.
Podruje taljenja lema je podruje temperature od
poetka taljenja do potpuno rastaljenog stanja.

Radna temperatura je najnia temperatura povrine

izratka na mjestu lemljenja, na kojoj se temperaturi
lem moe vezati za osovni materijal. Radna
temperatura mora biti via od temperature poetka
taljenja, ali moe biti nia ili via od temperature pri
kojoj se lem potpuno rastali.
Spoj izmeu lema i osnovnog materijala nastaje zbog veza
na atomskoj razini nakon hlaenja lema u kruto stanje. Na
radnoj temperaturi dolazi do ubrzane izmjene atoma, tj. do
difuzije na graninim povrinama lema i osnovnog
materijala.

Podruje difuzije lema

Podruje difuzije osnovnog materijala

Povrine lemljenja moraju biti glatke i dobro oiene od

oksida, prevlaka i neistoa. Lemljenje se poboljava
posebnim pastama, pracima i tekuinama, a zatitnim
plinovima se smanjuje oksidacija spajanih povrina.
Prednosti:
- mogu se spajati i razliiti metali
- utjecaj temperature na osnovni materijal je manji nego kod
zavarivanja
- spojeni dijelovi nisu oslabljeni rupama, kao npr. kod zakivanja
- lemljeni spojevi dobro provode struju i toplinu
- lemljeni spojevi dobro brtve
- potrebno je manje energije nego kod zavarivanja
- pogodno za spajanje dijelova razliite debljine i tankih dijelova
(nee doi do izgaranja, tj. stvaranja rupe)
- postupak lemljenja se moe automatizirati (pogodno za serijsku
proizvodnju)
- na jednom komadu se moe lemiti istodobno na vie mjesta.
Nedostaci:
- manja vrstoa nego kod zavarenih spojeva
- mala otpornost na visoke temperature
- lemovi djelomino sadre skupe metale (Sn, Ag) pa lemljenje nije
pogodno za velike lemljene spojeve
- vrstoa spojeva dobivenih mekim lemljenjem je ograniena
- postoji opasnost od pojave galvanske korozije uzrokovane razliitim
elektrinim potencijalom lema i osnovnog materijala
- u odnosu na zavarivanje je priprema povrina spoja skuplja.
Postupci lemljenja (odreuju se u ovisnosti od
optereenja, radne temperature, oblika mjesta spajanja):
- Plameno lemljenje: mjesto lemljenja se ugrije plamenikom;
prije ili poslije zagrijavanja se lem prisloni na mjesto spoja
ili uloi u spoj; postupak je prikladan za meko i tvrdo
lemljenje.

- Lemljenje pomou lemila: vrue, rukom ili strojem voeno

lemilo (grijano elektriki ili plinom)
ugrije mjesto lemljenja; prisloni se lem
koji se otapa i spaja dijelove; koristi se za
meko lemljenje (elektronika).
- Lemljenje uronjavanjem: pastama ili rastopinama se obrade mjesta
koja moraju ostati nezalemljena; dijelovi se u poloaju u kojemu
moraju biti spojeni uranjaju u rastaljeni lem; lem prodire u mjesta
spoja; postupak je prikladan i za meko i za tvrdo lemljenje.

- Lemljenje u pei: lem se dodaje mjestu spajanja; dijelovi se ugriju u

plinskoj ili elektrinoj pei; postupak je prikladan za meko i, ee,
tvrdo i visokotemperaturno lemljenje.

- Otporno lemljenje: slino kao kod elektrootpornog zavarivanja;

mjesto spajanja s prethodno uloenim lemom se ugrije elektrinim
otporom (Jouleov efekt) stiskanjem u klijetima ili na strojevima
za elektrootporno lemljenje; postupak je prikladan za meko i
tvrdo lemljenje.
- Indukcijsko lemljenje: zagrijavanje osnovnog materijala dobiva se
induciranjem izmjenine struje visoke frekvencije (i do 5 MHz) u
povrinskom sloju; prikladno za meko, tvrdo i visokotemperaturno
lemljenje.

- Lemljenje pomou laserske zrake: toplina se generira

koncentriranom absorpcijom visokoenergetskog monokromatskog
zraenja u vakuumu ili atmosferi s inertnim plinom; koristi se za
tvrdo i visokotemperaturno lemljenje preciznih elemenata s lemom
visoke temperature taljenja (npr. slitine temeljene na Ni),
Izvedba mjesta lemljenja:
- Lemljenje sa zranou (zazorom): povrine spajanja odvojene
malom jednolikom zranou do h 0,25 mm; lem se kapilarnim
djelovanjem usisava u tu zranost.

- Lemljenje sa avom: razmak povrina koje se spajaju je vei od

0,5 mm, ili se izvodi V- ili X-av (ponekad se zato govori o
zavarivakom lemljenju); rijetko se izvodi jer je vrstoa manja
i potrebna je velika koliina lema.
Lemovi:
Za meko lemljenje tekih kovina (Fe, Cu, Ni) koriste se lemovi
koji su legure Sn-Pb i jo nekih elemenata, a za lake kovine (Al i
Al-slitine) lemovi koji su legure Sn-Zn-Cd i jo nekih elemenata.
Za tvrdo lemljenje tekih kovina koriste se Cu-lemovi, Ag-lemovi,
mjedeni lemovi i novosrebrni CuNi -lemovi, a za lake metale
AlSi- i AlSiSn-lemovi.
Kod visokotemperaturnog lemljenja koriste se lemovi temeljeni na
Ni, Au i drugim plemenitim metalima te na Cu. Za posebne
izvedbe mogu se koristiti i lemovi temeljeni na Ti, Zr, Co ili Nb.
Oblikovanje spojeva:
- Proirenja zranosti smanjuju kapilarno djelovanje, a suenja
tete protoku taline. Naroito su kritina suenja koja se
nadovezuju na proirenja zranosti:

neispravno

ispravno
- Brazde od obrade okomite na tok lemljenja sprijeavaju teenje
ako su dublje od (0,050,1)h; brazde u smjeru teenja
djeluju kao kanali i potpomau teenju pa se esto i posebno
izrauju:
- Lemljenje limova: elni spojevi nisu prikladni zbog
malene zalemljene povrine. Najbolji su preklopni spojevi
i spojevi s vezicom (podmetaem).
Zakoenjem preklopljenih sastavnih dijelova ili vezice
blae se skree tok sila, smanjuje koncentracija naprezanja
i poveava vrstoa.

a) Preklopni spoj, b) kosi preklopni spoj, c) zakoeni preklopni spoj, d) spoj s vezicom,
e) spoj sa zakoenom vezicom , f) spoj s dvije vezice

Svrsishodna duljina preklopa l = (3...4)s

- Cijevi: elne spojeve najbolje je tvrdo lemiti; stoasta
izvedba poveava povrinu lemljenja.
Tanke cijevi (< 2 mm) i cijevi koje treba meko lemiti
spajaju se s naglavkom ili se jedna cijev proiri da se
dobije preklopni spoj:

a) Stoasti elni spoj, b) spoj s naglavkom, c) preklopni spoj

- Okrugle ipke: elno lemljenje se ne preporua jer naprezanje po
mogunosti treba biti posmino. Bolje je krajeve ipke uloiti u
provrt koji ostavlja zranost za ulaz lema. Oblik glavine moe blago
skretati tok sila:
NE

ipke lemljene s dijelovima od lima trebaju imati dva uporita:

- Spremnici: vrijedi isto to i za limove.
Proraun vrstoe lemljenih spojeva:
Lemljeni spojevi dobro prenose samo posmina optereenja pa se tako
i oblikuju.
Proraun se u pravilu vri tako da nosivost lemljenog spoja mora imati
jednaku nosivost kao i lemljenjem spojeni dijelovi.
Sila pri kojoj dolazi do loma je
Fm = S Rm = A mL

S (mm2) = povrina poprenog presjeka vlano optereenog spojenog

dijela
Rm (N/mm2) = vlana vrstoa materijala spojenog dijela
A (mm2) = povrine lemljenja izloena posminom optereenju
mL (N/mm2) = posmina vrstoa zalemljenog spoja
Openito, posmino naprezanje mora biti manje od doputenog:
F
L = Ldop
A

U sluaju da je lemljeni spoj optereen vlano, naprezanje takoer

mora biti manje od doputenog:
F
L = Ldop
A

Doputena naprezanja dana su u tablici:

vrstoe zalemljenih spojeva u N/mm2:
Doputeno posmino naprezanje
Ldop
Posmina Vlana Optereenje
Materijal lema vrstoa vrstoa
mL mL
Ishodino Izmjenino
Statiko
dinamiko dinamiko

Meki lemovi: L-Pb, L-Sn 15...20 20...30 2...3 - -

Tvrdi lemovi:
150...220 200...300 50...70 30...40
Bakreni lemovi L-Cu
250...300 250...300 80...90 55...65
Mjedeni lemovi L-CuZn 15...25
150...280 300...400 50...70 30...40
Srebrni lemovi L-Ag
250...320 340...380 80...90 55...65
Novosrebrni lemovi L-CuNi

Lemovi za aluminij L-AlSi

(0,6...0,8)Rm 0,35 mL 0,18 mL 0,1 mL
Niklovi lemovi L-Ni

Rm = vlana vrstoa spojenih dijelova

Doputena naprezanja lema pri vlaku Ldop = (1,5...2) Ldop
Manje vrijednosti vrijede za debljinu lema h 0,1 mm, vee za h 0,25 mm.
 LIJEPLJENI SPOJEVI
Lijepljenje je spajanje dijelova iz istih ili razliitih materijala
(metali, keramike, sintetiki materijali, drvo, papir, plastika, cement,
koa, ...) prianjanjem pomou ljepila.
Fizikalni princip spajanja temelji se:
- na adheziji = silama privlaenja na suelju dva razliita materijala
(tj. izmeu osnovnog materijala i ljepila) i
- na koheziji = meumolekularnim silama u samom ljepilu.
Kohezija
Adhezija
Materijal 1
Kapljica

Materijal 2

Materijal 1

Materijal 2

Neistoa
Lijepe se npr. ojaanja na limenim stijenkama, spone krila
zrakoplova i krila ventilatora, okviri mopeda, limene posude,
koriste se kod vijanih spojeva, ...

a), b), c) Cijevni spojevi

d) Drvo obloeno aluminijskim limom
e) Ploa lake konstrukcije
f) Predklrilo sportskog aviona
g) Poklopac spremnika
h) Koiona papua s nalijepljenom
koionom oblogom
Razvoj:
- 4000 god. p.n.e.: upotreba asfalta u Mezopotamiji;
- 3000 god. p.n.e.: Sumeri koriste ljepilo dobiveno iz ivotinjske
koe, slino (i smole) i kod Egipana (cca. 1500 p.n.e.) ili, u
obliku voska, kod Ikara;
- 17. i 18. stoljee: industrijska proizvodnja
- polovina 19. stoljea: flasteri (lijepljenje temeljeno na prirodnom
kauuku) i ljepljive mase za upotrebu u medicini;
- 1909.: prva sintetika polimerna ljepila (D);
- 1920. Richard G. Drew (Minnesota Mining and Manufacturig
Company 3M; USA): prva ljepljiva traka za automobilsku
industriju;
- 1940-e: prva ljepila za metale (zrakoplovna industrija).
Prednosti:
- mogu se lijepiti jednaki i razliiti materijali
- za spoj je potrebno malo prostora
- nisu potrebne rupe kao kod vijaka i zakovica pa nema
koncentracije naprezanja
- nema visokih temperatura kao kod zavarivanja i utjecaja na
svojstva materijala
- naprezanja na spoju se jednoliko rasporeuju na velikim
povrinama
- sendvi-konstrukcije omoguavaju visoku krutost i malu
teinu (lake konstrukcije)
- spojevi su nepropusni i otporni na koroziju
- ne mijenjaju se svojstva materijala koji se lijepe jer nema
visokih temperatura
- elastinost ljepila moe kompenzirati toplinske dilatacije te
ublaiti udarce i vibracije
- jednostavna serijska proizvodnja.
Nedostaci:
- mala vstoa u odnosu na druge naine spajanja
(zavarivanje, lemljenje, zakivanje)
- najee je potrebna zahtjevna priprema povrina za lijepljenje
(mehaniko i kemijsko ienje)
- upotrebljivost do 200 C
- nisu postojani pri dinamikim optereenjima
- javljaju se efekti starenja i puzanja
- prilikom izvoenja mogu biti potrebni ureaji za stezanje i
zagrijavanje
- vrijeme do postizanja pune vrstoe spoja moe biti dugo.
Usporedba nekih karakterisitka zavarivanja, lemljenja i lijepljenja:
Postupak Materijali spajanih dijelova Dodatni materijal Temperatura

Zavarivanje Jednaki ili slini metali Jednak osnovnom Temperatura taljenja

Jednaki ili slini plastomeri
Lemljenje Jednaki ili razliiti metali
Lijepljenje Bilo kakvi vrsti materijali
materijalu (ili bez njega) spajanih dijelova
Razliit od osnovnog Temperatura taljenja
materijala lema
Razliit od osnovnog Prema vrsti ljepila
materijala 20200 C

[Glienicke, TU Braunschweig]
Ljepila:
Fizikalno vezujua ljepila
Ljepilo (kauuk, umjetne smole) je rastopljeno u otapalu. Prilikom
lijepljenja, esto uz snani pritisak, otapalo ishlapi. Nosivost spoja
je srednja (510 N/mm2). Fizikalno vezujua ljepila nisu
pogodna za spajanje dva metala jer se onemoguava hlapljenje
otapala, ali su dobra ako je barem jedan metal porozan.

Kemijski vezujua ljepila (reakcijska ljepila)

To su dvokomponentna ljepila:
1. komponenta: duromeri (epoksidna, fenolna, poliesterna smola)
koji su tekui, kao pasta ili u obliku filma
2. komponenta: otvriva (katalizator).
Dolazi do povezivanja makromolekula, esto uz djelovanje
poviene temperature i vlage, i nastaje tvar koja se ne moe niti
rastopiti niti rastaliti. Ova ljepila su veoma vrsta i pogodna za
metal, staklo, keramiku i polimere u raznim kombinacijama.
Topla kemijski vezujua ljepila postiu vezna svojstva bre od
hladnih (od nekoliko minuta na vie pri temperaturama do
200 C), ali su neprikladna za spajanje veih ili toplinski
osjetljivih dijelova. Potrebna je aparatura suionici, ploe s
grijaima, naprave.
Toplim ljepilima se postie vea vrstoa spoja nego hladnim.

Kod nekih hladnih kemijski vezujuih ljepila je za postizanje

veznih svojstava potrebno i do nekoliko dana. Minimalno je
potrebna sobna temperatura.
Za izdrljivost ljepljenog spoja jako je vano stanje povrine koja
se lijepi.
Adhezijske sile su djelotvorne samo ako je povrina prijanjanja
ista, ohrapavljena i odmaena.
Hrapavljenje metalnih povrina koje se obavlja finim etkama,
brusnim papirom ili pjeskarenjem poveava povrinu prijanjanja
stvaranjem udubljenja i uzvienja. Povrine obraivane silikonskim
pastama ili sredstvima se ne mogu lijepiti.
ienje i odmaivanje se obavlja trikloretilenom, acetonom,
luinama i dr.

Sloj ljepila treba biti to tanji jer su adhezijske sile najee vee
od kohezijskih, a vrstoa spoja opada s porastom debljine sloja
ljepila.
Oblikovanje spojeva:
Openito vrijede iste smjernice kao i za lemljene spojeve. Budui da
su vlana i smina vrstoa lijepljenog sloja bitno manje od vrstoa
metala, potrebna je razmjerno velika povrina lijepljenja.

Najsvrsishodniji su posmino optereeni preklopni spojevi s duljinom

preklopa l = (5...20)s

Lijepljeni spojevi su naroito osjetljivi na ljutenje pa takva

naprezanja kao i savijanje treba izbjegavati, ali se izbjegavaju i vlana
naprezanja:
 a) Loa izvedba
b) Dobra izvedba

a) Loa izvedba: loe punjenje procjepa, otar brid potiskuje ljepilo

b) Dobra izvedba: dobro punjenje procjepa, zatik pri umetanju po mogunosti okretati
vrstoa:
Spojevi aluminijskih dijelova daju najvee vrstoe, a zatim slijede
spojevi elinih, Cu i mjedenih dijelova.
Najvea vrstoa postie se slojem ljepila debljine 0,1 ... 0,3 mm, dok
pri debljini od 1 mm vstoa pada na cca. 60%.
vrstoa se smanjuje tijekom vremena i zbog starenja ljepila i okolnih
utjecaja moe pasti i na 50% poetne.
Lijepljene spojeve treba oblikovati tako da su po mogunosti izloeni
posminom naprezanju (F = sila, A = povrina lijepljenja)
F m
= dop =
A

ili eventualno vlanom naprezanju

F m
= dop = Faktor sigurnosti 25
A
Orijentacijski podaci o vrstoi lijepljenih spojeva:
Prekidna Hladno Toplo
Optereenje
vrstoa ljepilo ljepilo

a 3...20 8...50
Statiko optereenje b 4 15
Pri c 8 25
smicanju
m a 0,5...4 2...8
Izmjenino dinamiko
b 1 3
optereenje
c 2 6
Pri vlaku a 30...50 50...90
Statiko optereenje d
m 40 70

a priblino podruje vrijednosti, b gruba procjena za jednorezne spojeve,

c gruba procjena za dvorezne spojeve, d gruba procjena

Najbolje je koristiti podatke proizvoaa ljepila!