Kako sigurno voziti kroz tunel

Priredio: Nenad Zuber

Veina vozaa, vozei cestom, esto ne prepoznaje kako su

bili u opasnoj situaciji, odnosno, uope nisu svjesni
potencijalne opasnosti koju su upravo proli na cesti. Jedno
od takvih mjesta je cestovni objekt tunel!

Vonja tunelom razlikuje se od vonje na otvorenoj cesti, ima svoje

zakonitosti i zadanu dinamiku vonje (zabranjena je vonja unatrag,
okretanje ili polukruno okretanje, zaustavljanje ili parkiranje na
prometnim trakama, vonja s kratkim svjetlima, problem adaptacije oka na razinu osvjetljenja tunela pri ulasku ili
izlasku, odravanje propisanog razmaka od vozila ispred, strogo pridravanje propisane brzine vonje koja je u
pravilu nia od ogranienja brzine za cestu kojom vozite).

U jednocjevnim tunelima, odnosno u onima u kojima postoji samo po jedna prometna traka za svaki smjer vonje,
najstroe je zabranjeno pretjecanje!

U dvosmjernim tunelima s tri prometne trake (2+1), pretjecanje je dozvoljeno samo za onaj smjer u kojem postoje
dvije usporedne prometne trake, ukoliko nije drugaije odreeno prometnim znakovima.

U tunelima koji imaju dvije cijevi, svaka za svoj smjer, s po dvije ili vie prometnih traka u pravilu je pretjecanje
dozvoljeno, ukoliko prometnim znakovima nije drugaije odreeno.

Suvremeni tuneli prije svega na autocestama, uglavnom su opremljeni sofisticiranom opremom koja osigurava
najviu razinu sigurnosti pri vonji i prolasku kroz tunel. U skladu s europskim standardima o gradnji tunela opremljeni
su video nadzorom prometa (za detektiranje eventualnih zastoja i njihova mjesta u tunelu), ureajima za nadzor
prolazne brzine vonje tunelom, a i ureajima za pravodobno otkrivanje i dojavu o eventualnom poaru u cijevi
tunela.

Ureaji za provjetravanje i ubacivanje svjeega zraka osiguravaju normalne uvjete za odvijanje prometa. Ulazna i
izlazna rasvjeta tunela, najintenzivnija je na ulasku u cijev tunela, a postupno se smanjuje do zadane razine u tunelu,
odnosno postupno se pojaava na izlasku iz tunela gdje je najintenzivnija. Na taj se nain pomae adaptaciji vida na
tamu pri ulasku u tunel i svjetlo na izlasku iz tunela.

Tuneli su u cijeloj svojoj duljini (na odreenim razmacima) opremljeni komunikacijskom opremom s nadzornim
centrom: telefonima za dojavu u nudi, dojavi nesrea, kvara ili zastoja. U niama za zaustavljanje u nudi su
rasporeeni oprema, alarmi, protupoarni aparati i u pravilu sigurnosne kabine. Tuneli su obiljeeni oznakama
udaljenosti od izlaza (obavijest o poloaju u tunelu za oba smjera), opremljeni signalizacijom i prometnim znakovima,
stalnim ali i promjenjivima kojima se upravlja iz nadzornih centara. Cijelom duljinom tunela je rasporeena sigurnosna
rasvjeta (poglavito na izlazima za nudu i u sigurnosnim kabinama), a dvocijevni tuneli imaju meusobno povezane
cijevi koji slue kao prolazi za eventualnu evakuaciju (osigurani su protupoarnim i protudimnim vratima).

Dakle, sve je podreeno sigurnosti prolaska kroz tunel, ali koliko smo mi koji vozimo kroz tunele prepoznali
opasnost, razumjeli prirodu opasnosti vonje u tunelu te koliko shvaamo da smo mi svojim nainom vonje i
ponaanjem u odnosu na druge vozaa najodgovorniji za eventualne posljedice to je drugo pitanje!

Kako voziti tunelom?

Krenuli smo na put (npr: godinji odmor), vozilo nam je ispravno, ukljuili smo najmanje kratka svjetla, goriva imamo
dovoljno.
Svaki tunel, bez obzira ubraja li se u kategoriju kratkih, srednje dugih ili dugih tunela, najavljen je prometnim znakom
opasnosti.

Najava opasnosti - tunel, upozorava. Nailazite na opasno mjesto - cestovni objekt

tunel. Respektirajte tu opasnost, jer je to uistinu opasno mjesto na cesti kojom
vozite. Potujte prometni znak. Iz prirode opasnosti proizlazi vae postupanje i
reakcija na opasnost.

Nain vonje odmah, bez oklijevanja ponite prilagoavati novo nastaloj situaciji!

Ako je prolazak tunelom dozvoljen (to je vidljivo prema prometnom svjetlu na semaforu) ponite smanjivati
brzinu vonje. Uvjerite se, ine li to vozai iza vas. Ako ocijenite da ne smanjuju brzinu, ukljuite sve
pokazivae smjera i tako ih upozorite.

Morate u vrlo kratkom vremenu uoiti sve informacije i znakove na ulasku u tunel (broj prometnih traka u
tunelu, vozi li se dvosmjerno ili jednosmjerno, ogranienje brzine, propisani minimalni razmak izmeu vozila
u koloni i na koje se kategorije vozila odnosi, koliko jo ima du ulaska u cijev tunela, duljinu tunela i sl.)

Maksimalno se koncentrirajte za prolazak tunelom.

Ukljuite radio ili ga podesite na radio postaju koja se preporuuje prometnim znakom
obavijesti. U dugim tunelima je postavljena antena i frekvencija koju jedino moete
hvatati. Na toj radio postaji daju se vane informacije o prometu, zastojima i
nesreama. Nadzor tunela koristi ovu frekvenciju za davanje uputa u izvanrednim
situacijama. Bit e vam od koristi. Vjerujte. Moda ba u tunelu kojem se
pribliavate

Na ulasku u tunel skinite sunane naoale, kako bi vam se oi to prije prilagodile

niskoj razini osvjetljenja.

Iskljuite brisae, ako ste vozili po kii do ulaska u tunel.

Ako ste vozili s dugim svjetlima, ukljuite kratka.

Zatvorite prozore, iskljuite dovod zraka izvana, zbog mogueg loeg zraka u tunelu.

Ukljuite klimatizaciju ili provjetravanje kako vam se naglo ne bi orosila stakla zbog razlike u temperaturama
vani i u kabini vozila.

Gasite cigaretu, ne puite!

Ne koristite mobitel.
 Budite posebno koncentrirani na vonju cijelim tunelom, vie no na otvorenoj cesti. Gledajte oko sebe i budite
spremni na pravodobnu i uinkovitu reakciju.

Ne sumnjam kako ste brzinu smanjili do one propisane prometnim znakom izriite
naredbe. Stalno na brzinomjeru pratite kojom brzinom vozite, korigirajte ju po potrebi
ili prema znaku ogranienja. Ne vozite bre, bez obzira to vozilo ispred ne potuje
ogranienje i vozi bre od doputene brzine. Tunelom vozite brzinom jednakom ili
neto niom od ograniene. Vozite ujednaeno i ne usporavajte naglo bez ozbiljnog
razloga. Ako imate tempomat u vozilu aktivirajte ga na propisnu brzinu i tako ete si
osigurati stalni razmak od vozila ispred. Pazite, na promjenjivoj signalizaciji u tunelu
brzina moe biti manja od one koju ste proitali na prometnom znaku ogranienja
na ulasku u tunel.

Vrlo se ozbiljno pridravajte propisanog razmaka, odnosno ne smijete voziti na

manjem razmaku od vozila ispred od onoga koji je propisan prometnim znakom
zabrane. Ako sluajno prometnog znaka nema, odstojanje podeavajte na tri do
etiri sekunde. Ako vozite iza teretnog automobila ili autobusa, razmak poveajte jo
za bar jednu sekundu. Kod brzine, npr: 80 km na sat, razmak ne smije biti manji od
40 do 50 metara. Neki stranci esto voze u skupinama, kolonama i to bitno niim
brzinama od onih koje su doputene. Raunajte na to. Ostavite si razmak, strpljivo
vozite iza i ne pretjeite, budite spremni na znatnije smanjenje brzine. Pazite na
dolazea vozila iza vas i upozorite ih na vrijeme odgovarajuim znakom. Razmak od
vozila ispred odravajte stalnim i valjanim, iako kolona vozi sporo.

Ako se konano razina svjetla pojaava, to je znak da se pribliavate kraju i izlasku iz tunela!
Konano!
Budite spremni na promjenu uvjeta na izlasku iz tunela.
Ne ubrzavajte jo!
Ponovno stavite sunane naoale ako je vani sunan dan.
Ne ubrzavajte odmah na izlasku iz tunela. Neka vam se oi priviknu na intenzivniju rasvjetu, a i polarizirajuim
naoalama treba vremena da se zatamne.

U odreenom dijelu godine, na drugoj strani brda, po izlasku iz jako dugog tunela, mogu biti posve drugi vremenski
uvjeti. Raunajte na to! Ako je mokro i sklisko brzinu i vonju prilagodite novim uvjetima. ak se moe desiti zimi, da
nakon suhog kolnika u tunelu i doputene brzine od 100 km na sat brzinu morate znatno smanjivati jer je na izlaznom
portalu snijeg ili led. Ako ne prilagodite brzinu ve u tunelu to moe biti pogubno. Vozila iza moda ne vide ono to vi
vidite iz vozila, moda nisu oprezni kao vi, upozorite ih na odgovarajui nain.

Budite paljivi i potujte propisano!

Respektirajte stvarnu i potencijalnu opasnost koju predstavlja cestovni tunel.
Samo ete tako sigurno proi tom dionicom ceste.

Za sigurnost u tunelima najodgovorniji ste samo vi vozai! Uz svu sigurnosnu opremu, ureaje, visoku
razinu standarda sigurnosti u tunelima, nedostaje jo samo odgovornost vozaa za svoje ponaanje, pa da
vonja kroz tunele bude sigurnija za sve.

Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih

vozila. Ima dvije fiziki odvojene kolnike trake za promet iz suprotnih smjerova s po najmanje
dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu
traku za zaustavljanje vozila u nudi, bez raskrija u istoj razini.
Autoceste su namijenjene samo za promet motornih vozila pa se po njoj ne smiju kretati
pjeaci, zaprena vozila, bicikli i ivotinje, pomona pjeaka sredstva, kao ni vozila koja ne
mogu razviti brzinu kretanja veu od 60 km/h.
Na autocesti voza se ne smije kretati vozilom brzinom veom od 130 km/h, odnosno
brzinom koja je odreena postavljenim prometnim znakom.
Na autocesti voza ne smije zaustavljati ni parkirati motorno vozilo, osim na povrinama
izvan kolnika koje su za to posebno ureene i obiljeene
Voza koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prisiljen zaustaviti vozilo na
kolniku autoceste, duan ga je zaustaviti na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nudi i
poduzeti potrebne mjere da vozilo to prije ukloni s kolnika.
Na autocesti voza ne smije polukruno okretati vozilo niti se kretati vozilom unatrag, osim
na povrinama izvan kolnika koje su za to posebno ureene.
Na autocestu ne smije se ukljuiti motorno vozilo koje vue drugo vozilo, a koje se zbog
neispravnosti ili nedostatka pojedinih dijelova ne moe samo kretati. Iznimno, vua vozila
doputena je autocestom ako je razlog za vuu nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti,
 ali samo krajnjom desnom prometnom trakom do prve prikljune ceste (vorite, odmorite)
kojom se vuno vozilo moe iskljuiti iz prometa na autocesti.
Autocestom se vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrena
vozilima u koloni, a voza smije mijenjati prometnu traku zbog breg kretanja samo
prelaenjem vozilom u lijevu prometnu traku.
Na autocesti voza ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vonja), pretjecati
zaustavnom trakom, kretati se na nain da ne dri potreban razmak, pourivati vozila ispred
sebe ili na drugi nain davanjem svjetlosnih i zvunih znakova niti izvoditi bilo koju drugu
radnju kojom ugroava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu.
Na autocesti s tri prometne trake ili vie prometnih traka, namijenjenih za promet vozila u
jednom smjeru, vozai teretnih automobila ija je najvea doputena masa vea od 3.500 kg i
skupova vozila ija duljina premauje 7 m, smiju koristiti samo dvije prometne trake koje se
nalaze uz desni rub kolnika.
Voza koji se vozilom ukljuuje u promet na autocesti, duan je koristiti se posebnom
trakom za ubrzavanje, uz prethodnu provjeru da to moe uiniti bez opasnosti za druge
sudionike u prometu, vodei pritom rauna o poloaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
Voza koji se vozilom iskljuuje iz prometa na autocesti duan je svojim vozilom pravodobno
zauzeti poloaj na krajnjoj desnoj prometnoj traci i to prije prijei na posebnu traku za
usporavanje.

Ovako ne treba voziti: Kako se

vozai ponaaju na autoputu
Pie: N1 / Objavljeno: 27.09.2016. u 09:04h
Nadzorne kamere JP Autoceste Federacije BiH pokazuju mnogobrojne
greke vozaa. Tako su nadzorne kamere snimile bicikliste kako voze po
autoputu, ispadanje tereta u tuneli, vonju krivim smjerom, otpadanje toka
u tunelu, polukruno okretanje na atuputu i vonju u suprotnom smjeru,
pucanje gume u tunelu, udar u saobraajni znak, vonju unazad u tunelu i
mnoge druge prekraje.

Vozai svakodnevno prave greke na autoputevima u BiH ugroavajui svoju i

sigurnost drugih uesnika u saobraaju.
Nadzorne kamere JP Autoceste Federacije BiH pokazuju mnogobrojne greke vozaa.
Tako su nadzorne kamere snimile bicikliste kako voze po autoputu, ispadanje tereta u
tuneli, vonju krivim smjerom, otpadanje toka u tunelu, polukruno okretanje na
atuputu i vonju u suprotnom smjeru, pucanje gume u tunelu, udar u saobraajni znak,
vonju unazad u tunelu i mnoge druge prekraje.
U posljednje su vrijeme JP Autoceste FBiH intenzivirali saradnju s policijom koja
veliki broj prekraja i uzronika saobraajnih nezgoda procesuira upravo na osnovu
zahtjeva prema nama za dostavljanje ovakvih video sadraja.
JP Autoceste FBiH u okviru svojih nadlenosti poduzima aktivnosti koje e znaajno
umanjiti prekraje na autocesti. To inimo kroz poboljanje saobraajno-tehnike
opreme na autocesti (vertikalna i horizontalan signalizacija, promjenjiva saobraajna
signalizacija, pripremanjem edukativnog materijala za pravilno koritenje autoceste i
sl.)
Propisi i savjeti za pravilnu vonju i ponaanje na autocesti
Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za saobraaj
motornih vozila, koja je kao autocesta oznaena propisanim saobraajnim znakom.
Ima dvije fiziki odvojene kolovozne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova, sa po
najmanje dvije saobraajne trake i trakom za prinudno zaustavljanje vozila, bez
ukrtanja s poprenim putevima i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istom nivou
i u iji saobraaj moe da se ukljui, odnosno iskljui samo odreenim i posebno
izgraenim prikljunim javnim cestama na odgovarajuu kolovoznu traku autoceste.
Autocestom se ne smiju kretati pjeaci, zaprena vozila, bicikli i ivotinje, pomona
pjeaka sredstva, kao ni bilo koja vozila koja ne mogu razviti brzinu kretanja veu od
40 km/h.
Na autocesti voza se ne smije kretati vozilom brzinom veom od 130 km/h, odnosno
brzinom koja je odreena postavljenim saobraajnim znakom.Na autocesti voza ne
smije zaustavljati ni parkirati vozilo. Ukoliko eli prekinuti vonju, to moe uiniti
samo na odmaralitima, prostorima benzinskih pumpi ili povrinama izvan kolovoza
koje su kao odmaralita ili parkiralita za to posebno ureene i obiljeene.
Voza koji je zbog kvara, neispravnosti na vozilu ili iz nekog drugog razloga prisiljen
da zaustavi vozilo na kolniku autoceste, duan ga je zaustaviti na posebnoj traci za
zaustavljanje vozila u nudi po mogunosti to vie desno, kako ne bi otvarajui
vrata ometao vozila koja voze po desnoj traci.
Na autocesti voza ne smije polukruno okretati vozilo niti se kretati vozilom unazad.
Na autocestu se ne smije ukljuiti motorno vozilo koje vue drugo vozilo, a koje se
zbog neispravnosti ili nedostataka pojedinih dijelova ne moe samo kretati.

Iznimno, vua vozila doputena je autocestom ako je razlog za vuu nastao za vrijeme
kretanja vozila po autocesti, ali samo krajnjom desnom saobraajnom trakom do prve
prikljune ceste kojom se vueno vozilo moe iskljuiti iz saobraaja na autocesti.
Autocestom se vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom, osim ako
ona nije zakrena vozilima u koloni. Lijeva traka iskljuivo slui za preticanje.
Na autocesti voza ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vonja), preticati
zaustavnom trakom, kretati se na nain da ne dri potreban razmak, pourivati vozila
ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvunih znakova ili na drugi nain, niti izvoditi bilo
koju drugu radnju kojom ugroava ili dovodi u opasnost druge sudionike u saobraaju.
Voza koji se vozilom ukljuuje u saobraaj na autocesti, duan je koristiti se
posebnom trakom za ubrzavanje, uz prethodnu provjeru da to moe uiniti bez
opasnosti za druge sudionike u saobraaju, vodei pritom rauna o poloaju vozila te o
smjeru i brzini kretanja.
Voza koji se vozilom iskljuuje iz saobraaja na autocesti duan je svojim vozilom
pravodobno zauzeti poloaj na krajnjoj desnoj saobraajnoj traci i to prije prei na
posebnu traku za usporavanje.
Brzine kretanja vozila na autocesti u Bosni i Hercegovini
Voza je duan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju ceste, vidljivosti,
preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraaja,
saobraajnim znacima i drugim saobraajnim uslovima, tako da vozilo moe
blagovremeno da zaustavi pred svakom preprekom koju pod navedenim uslovima
moe da predvidi.
Na autocestama u Bosni i Hercegovini je zakonom propisana najvea doputena brzina
od 130 km/h.
Stroija ogranienja brzine vrijede za sljedea vozila:
100 km na sat za autobuse
80 km na sat za autobuse s lakom prikolicom, kao i za teretna motorna vozila ija je
najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg a manja od 7.500 kg
80 km na sat za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavan) ili laku
prikolicu
70 km na sat za autobuse kada se obavlja organizovani prevoz djece, za zglobne
autobuse bez mjesta za stajanje, za teretna motorna vozila ija je najvea dozvoljena
masa vea od 7.500 kg i za teretna motorna vozila s prikljunim vozilom
Kad upravljaju motornim vozilima vozai navedenih vozila su duni da se pridravaju
propisanih brzina i na cesti na kojoj je postavljenim saobraajnim znakom dozvoljena
vea brzina.
Oprez je potreban u svakom trenutku - potujte znakove, upozorenja na cestama i
prilagodite vonju. Jer na cesti - nikad niste sami.