1---RIMSKA EKSPANZIJA 5. - 2. st. pr. Kr.

POETAK REPUBLIKE UNUTARNJA PREVIRANJA

509. g. pr. Kr. ukidanje monarhije podudarnost s opim padom moi Etruana
L. Junije Brut ruenje Tarkvinija Superba
vlast preuzima aristokracija patricijske obitelji (gens) latinske, sabinjanske i
etruanske patres poglavari rodova
res publica javna stvar
magistrati javni slubenici biraju se na raznim skuptinama
vrhovni magistrati dva konzula biraju se na jednu godinu raunanje vremena
prema konzulima
imperium mo zapovijedanja i upravljanja
pomerium gradsko podruje unutar zidova
diktator bira ga senat na 6 mjeseci vee ovlasti od konzula vii imperij
senat vijee staraca poglavari obitelji i bivi inovnici
posljedica ovoga sustava: sva vlast u rukama patricija
plebejci (plebs, punilo = puk) obespravljeni plebejac je klijent nekog plemikog
roda pred zakonom ga zastupa njegov patron
zametak buduih klasnih borbi
kraj 5. i po. 4. st. pr. Kr. stalni ratovi Rima s okolnim stanovnitvom
ratovi ukljuuju i plebejce trae vea prava politiko suodluivanje i privatno-
pravno izjednaenje s plemstvom
odlazak plebejaca iz grada na Sveto brdo oko 494. g. ultimatum patricijatu
prijetnja secesijom patriciji poputaju
institucija pukih tribuna i narodne skuptine 4 pa 10 pukih tribuna pravo veta u
senatu (veto zabranjujem)
ukidanje rodovske podjele tribusi po mjestima stanovanja
mali pomaci do polovice 5. st. 451. g.: popisivanje obiajnog prava kolegij
desetorice (decemviri): Zakon 12 ploa (Lex duodecim tabularum) postavljene kod
govornice na Forumu
odvajanje pravne nauke od sveenikog poznavanja prava
podjela na centurije uzor: vojna organizacija 193 centurije izborne jedinice sa
svojim skuptinama comitia centuriata
podijeljene na 6 imovnih razreda timokracijski sustav
 najvii razred 18 centurija konjanika i 80 pjeaka prvi glasaju najee odluuju
senat, magistrati i narodna skuptina nositelji dravne vlasti
najvaniji magistrati slube: konzuli (2), pretori (suci u miru, vojni zapovjednici),
cenzori (od 443. g. pr. Kr. procjenitelji imovine svrstavaju u imovne razrede),
kvestori (nadziru financije drave i vojne poslove)
ukinuta zabrana brakova plebejaca i patricija 445. g. lex Canuleia
nije postignuta stvarna ravnopravnost nastavak staleke borbe sve veu ustupci
plebsu plebejci stjeu pravo ulaska u senat conscripti
409. g. prvi plebejac kvestor Leges Liciniae Sextiae: od 367. g. plebejci mogu
postati konzuli od 351. g. cenzori od 337. g. pretori
lex Ogulnia 300. g. plebejci mogu postati sveenici (pontifices)
lex Valeria 300. g. ius provocationis pravo svakog graanina da se pozove na
narod u sluaju ugroavanja ivota ili imovine od strane magistrata ili neke uredbe
samo u gradu
lex Hortensia 287. g. odluke plebejskih skuptina (plebiscita) dobivaju zakonsku
snagu

POETAK REPUBLIKE RIMSKA OBITELJ (GENS)

gens plemenita velika obitelj temeljni element starorimskog drutva autonomna

zajednica u zakonskom smislu iroka samostalnost
na elu pater familias: pravo nad ivotom i smru, sveenike ovlasti, raspolaganje
svom imovinom
obitelji pripadaju svi lanovi liberi: supruga, mlaa braa i sestre, sinovi, usvojena
djeca, njihova djeca i ene kasnije ak i robovi
obitelj kao moralna i tradicijska vertikala rimskog drutva
tovanje kulta predaka njegovanje obiaja: mos maiorum
gens najvanija uloga kod davanja imena samo 16 mukih imena ak i po
brojevima (Quintus, Sextus) enska esto po gensu (Julija, Kornelija)
obitelj ima i klijentelu plebejci sa sela patron prua klijentu pravnu i gospodarsku
pomo zauzvrat ovaj glasa za njega i podupire ga
odnos temeljen na meusobnom povjerenju
Poetak rimske ekspanzije
 prvi meunarodni ugovor 509. g. pr. Kr. s Kartagom meunarodni oslonac u
italskim sukobima
rat Rima s ostalim Latinima pobuna protiv rimskog primata pobjeda Rima oko
497. g. pod vodstvom prvog diktatora
konzul Spurije Kasije sklapa foedus Cassianum Latinima priznata jednakost s
Rimljanima obnovljen latinski savez vj zbog opasnosti od italskog prodora s
Apenina: Ekvi, Volani, Aurunci, Sabinjani
opasnost prijeti i od etruanskih gradova Veja i Cere
borba s italskim narodima i Etruanima traje kroz itavo 5. st. 396. g. Marko Furije
Kamilo osvaja Veje
Rim udvostruuje teritorij i stanovnitvo oko 1 500 km
Kelti (Gali) krajem 5. st. osvojili Padsku nizinu Insubri, Boji, Cenomani i Senoni
387. g. poraz Rimljana kod Alije od Senona dies ater osvojen Rim odrao se
samo Kapitolij Rimljani plaaju otkupninu

poslije keltskog upada dodatno utvrivanje grada tzv. Servijeve zidine (oko 380.
g.)
obnova saveza s Latinima osvajanje volanskog podruja i june Etrurije
358. ili 354. g. savez s Samnianima Samniani dre Kampaniju i grad Kapuu
343. 341. g. 1. samnitski rat pobjeda Rimljana Samniani se povlae iz
Kampanije prestrojavanje rimske legije manipuli umjesto klasine falange
340. 338. g. pobuna Latina nakon pohoda protiv Samniana Rim izvlai svu
korist od osvojenih podruja
pobjeda Rima rasputa se latinski savez pojedini gradovi su prikljueni gradskom
podruju neki ostaju saveznici divide et impera
326. 304. g. 2. samnitski rat teak poraz rimske vojske u Kaudinskom klancu
zarobljeni vojnici prolaze ispod jarma Rim daje 600 vitezova kao taoce i vraa
osvojena podruja sklopljen mir na 5 god.
316. g. nastavak rata 304. g. zarobljen glavni samnitski vojskovoa sklopljen
mir Kampanija pripada Rimu samnitski savez postoji i dalje
Rim pridobiva nove saveznike pokoreni Ekvi i Vestini rimski saveznici i kolonije
opkoljavaju samnitski teritorij status quo neizbjean novi rat
299. 290. g. pr. Kr. 3. samnitski rat Samniani, Lukanci, Etruani i Gali protiv
Rima
 teak poloaj Rima na poetku Rimljani ratuju na jugu i sjeveru poraz kod
Kamerina
odluujua pobjeda kod Sentinuma u Umbriji nad udruenim Samnianima i Galima
prema Rimljanima poginulo 100 000 Gala
u slijedeim godinama poraz Etruana i Sabinjana poraeni etruanski gradovi
sklapaju vjene saveze Sabinjani gube samostalnost
osvajanje samnitskog grada Venuzija koji postaje rimska kolonija s 20 00 ljudi
mir 290. g. pr. Kr. opstanak samnitskog saveza ulazi u savez s Rimom
Rim vodei poloaj na italskom poluotoku
u isto vrijeme u Rimu zavretak stalekih borbi stvaranje novog vladajueg sloja
bogati plebejci i patriciji nobilitet: inovniko plemstvo bivi i aktivni konzuli,
pretori i dr.
Rim dolazi u kontakt s grkim kolonijama na jugu italskog poluotoka najvaniji
Tarant
Tarant osjea ugroenost ugovor izmeu Taranta i Rima zabranjuje rimskim
brodovima plovidbu junije od Krotona
282. g. pr. Kr. Rimljani kre sporazum zbog rata s Lukancima i Brutijcima
Tarantinci potapaju brodove Rim ne eli rat
Samniani se odmeu i pridruuju Tarantu i Lukancima Tarant poziva epirskog
kralja Pira 280. g. Pir dolazi s vojskom: 20 000 pjeaka u falangi, 2 000 strijelaca,
500 prakaa, 3 000 konjanika, 20 slonova
bitka kod Herakleje u Lukaniji Pirova pobjeda izgubio 4 000 ljudi slonovi
donijeli prevagu
Piru se pridruuju Samniani, Lukanci i Brutijci kree na Rim u Laciju ne nalazi
saveznike nudi mir i podjelu poluotoka planira osnutak kraljevine u junoj Italiji
povlai se krajem 280. u Tarant
279. g. kod Auskula jo jedna Pirova pobjeda
Pir prelazi na Siciliju ratovati protiv Kartaana na poziv sicilskih Grka
Pir nudi novi sporazum Rimljanima ovi ga odbijaju sklapaju savez s Kartaanima
neuspjeh Pira na Siciliji Kartaani se uspijevaju obraniti u Lilibeju
Pir se vraa u Italiju 275. g. bitka kod Maleventa Pirov poraz od tada Benevent
Pir naputa Italiju ostavlja sina Helena s veim dijelom vojske u Tarantu
Tarant odstupa Rimu znatan dio teritorija drugi grki gradovi u Italiji postaju rimski
saveznici
 osnivaju se nove kolonije s gra. pravom Benevent, Ariminij, Brundizij
Rim postaje gospodar italskog poluotoka nema jedinstvene drave povezanost
savezima
ager romanus 27 000 km, 900 tis. st.
saveznici 125 00 km, 2,2 mil. st.
279. g. 287 000 rimskih graana sposobnih za oruje otprilike jo toliko saveznika
legija oko 5000 ljudi od 367. g.: principes, hastati, traiarii dijeli se na manipule i
centurije konjanitvo: alae (krila) obino saveznici

UNUTRANJI RAZVOJ RIMA I ITALIJE

kolonije puno graansko pravo naseljenici iz Rima i Lacija
municipiji djelomino graansko pravo bez izbornog prava ukljueni u vojsku
polugraani: Etruani, Volani, Aurunci, Sabinjani Rim ih eli imati pod vrstom
kontrolom
saveznici socii vjean savez s Rimom foedus aequum i foedus iniguum
(Samniani)
tenja italskog stanovnitva stjecanje punog graanskog prava
rimska vladajui sloj sve vie oslonjen na timokratsko naelo stvaranje nobiliteta
bogate obitelji (patricijske i plebejske)
sve vea mo senata (tj. nobiliteta) nobilitet utjee na glasovanje svoje klijentele
zabrana odravanja skuptina na sajmene dana puki tribuni i dalje element kontrole
drave
odreena slubenika karijera cursus honorum: vojna sluba (do 27. g.), kvestor (od
31. g.), edil (od 37. g.), pretor (od 40. g.), konzul (od 43. g.)
u 2. st. pr. Kr. nobilitet koristi dravnu vlast za svoj ekonomski probitak poetak krize
Republike

1. PUNSKI RAT
rimski interesi na Siciliji se poklapaju s Kartakim neizbjean sukob
Rim pomae Mamertinima (oskijski plaenici) protiv Hijerona II. Sirakukog
(kartaki saveznik) 264. g. pr. Kr. 1. punski rat
263. g. etiri rimske legije na Siciliji Hijeron pristaje uz Rimljane Kartaani
odolijevaju u utvrenim gradovima
 Rimljani grade mornaricu po uzoru na Feniane nova taktika: hvatanje brodova
kukama i pomini mostovi corvus
260. g. pomorska pobjeda Rimljana kod Mila na sjeveru Sicilije 256. g. Rimljani
prenose uspjeno rat u Afriku trae da Kartaga preda Siciliju i Sardiniju Kartaani
odbijaju
spartanski plaenici pomau Kartaanima da okrenu rat unitenje rimske invazijske
vojske neuspjeh mornarice u vie navrata zbog oluje rat ponovno na Siciliji
Kartaani se brane u Lilibeju i Drepanu uspjene gerilske akcije Hamilkara Barkasa
Rim gradi novu flotu 200 pentera 241. g. pobjeda kod Egatskih otoka Kartaga
sklapa mir s Rimom: odstupa Siciliju, priznaje Hijerona II., 3 200 talenata ratne
odtete u roku 10 godina

kriza u Kartagi pobuna neisplaenih plaenika Hamilkar spaava Kartagu Rim i

Hijeron II. opskrbljuju Kartagu itom
Hamilkar postaje vrhovni zapovjednik 237/236. g. pr. Kr. kree u osvajaki pohod u
panjolsku Kartaga trai nova podruja
zbog pomoi Rim trai od Kartage Sardiniju i Korziku Kartaga pristaje Rim
osniva prve provincije 227. g.
Rim je postao velesila Kartaga glavni oponent rat je teko iscrpio obje strane
Rim sreuje situaciju na sjeveru Italije pokorenje dijela Gala u porjeju rijeke Pad
(Po) zauzima Mediolan i osniva Placenciju i Kremonu na Padu kao granine utvrde
218. g.
izgradnja sustava cesta po Italiji nova Via Flaminia
Jadransko i Tirensko more rimske prometnice na drugoj Jadranskoj obali jaanje
ilirske drave esti gusarski prepadi naznake novih sukoba

ILIRSKA DRAVA PRIJE RATOVA S RIMOM

druga polovica 3. st. pr. Kr. novi uspon ilirskog kraljevstva pod vodstvom
Ardijejaca
podruje Ardijejaca: primorje od Neretve do Drima u Albaniji sredita: Rizon,
Skodra, Lis
ardijejski plemenski savez drava od Neretve do sredinje Albanije i Kosova
 kralj Agron Pleuratov sin (prema Polibiju) jaanje vojske i mornarice lembi:
brodovi s oko 50 ljudi gusarenje
savez s Makedonijom protiv Etolaca 100 lemba s 5 tis. ilirskih ratnika plovi na jug
pobjeda gradom Medionom 231. g.
Agron umire iste godine nasljeuje ga Teuta kao regentkinja mladog Pinesa
230. g. rat s Epiranima Agronov brat Skerdilaida osvaja epirski glavni grad Fenike
zakljueno primirje zbog napada Dardanaca na Ilirsko kraljevstvo
sklopljen savez Ilira s Epiranima i Akarnancima Teuta kontrolira june ilirske
krajeve ilirski gusarski napadi do Elide i Mesenije na Peloponezu
na sjeveru: irenje ilirske vlasti moda i na delmatsko podruje opsada Ise 230. g.
Far vj. priznaje Teutinu vlast

PRVI ILIRSKI RAT

gusarenje i napadi na italske trgovce u junoj Iliridi nezadovoljstva Rima
poslanstvo brae Gaja i Lucija Korunkanija kod Teute Teuta obeava da ilirska
drava nee napadati rimske brodove i trgovce ne daje garanciju da ilirski pojedinci
nee gusariti u svoju korist
neuspjeh poslanstva jedan poslanik ubijen Rimljani pripremaju napad: 200
brodova, 20 000 pjeaka, 2 000 konjanika vojska: konzul Aulo Postumije
mornarica: konzul Gnej Fulvije Centumal
proljee 229. g. pr. Kr. Teutin novi pohod na Epidamno, Apoloniju i Korkiru (Krf)
Ahejci i Etolci alju pomo napadnutima grkim gradovima ilirska pobjeda nad
njima kod otoka Paksa kod Krfa Korkira se predaje ilirskoj posadi na elu s
Demetrijem Farskim
rimska flota kree iz Brundizija Demetrije Farski prelazi na rimsku stranu vj. zbog
loih odnosa s Teutom plovi s Rimljanima pod Apoloniju iskrcavanje i prodor
vojske u unutranjost drave prema sjeveru
Korkira, Apolonija i Epidamno se stavljaju pod zatitu (skrbnitvo) Rima
rimska flota plovi na sjever sve do Ise Partini i Atintani se stavljaju pod rimsku
zatitu
Teuta se povukla vj. u Rizon ilirska flota se povlai prema Neretvi
proljee 228. g. pr. Kr. zakljuen mir izmeu Teute i Rimljana
Teutino kraljevstvo podijeljeno na tri dijela:
Demetrije Farski: obalno podruje i otoci oko Fara, dio ilirskog kopna
 slobodni pod rimskim protektoratom: Korkira, Apolonija, Epidamno, Isa,
Partini i Atintani
ilirska drava Pines i Skerdilaida unutranjost i obala oko Boke i Skadra
Iliri istodobno ne smiju slati vie od dva nenaoruana lemba juno od Lisa plaaju
danak Rimu
konzul Gnej Fulvije Centumal slavi 228. g. trijumf nad Ilirima

DRUGI ILIRSKI RAT

Demetrije iri vlast na obalu i unutranjost Ilirije skrbnitvo nad Pinesom odvaja
Atintane od Rima izmeu 224. i 222. g. pr. Kr. obnova gusarenja
pribliavanje Makedoniji savez s regentom Filipa V. Antigonom Dosonom
sudjelovanje u Helenskom savezu protiv Kleomena III.
Rim zauzet ratovanjem s Keltima na sjeveru Jadrana histarsko gusarenje 221. g.
prvi histarsko-rimski rat Apijan: Demetrije pomae Histrima mogu savez
Demetrije i Skerdilaida gusare na Peloponezu i Kikladima 220. g.
prijetnja rimskim saveznicima: Partini i gradovi Epidamno, Apolonija i Korkira
Kartaka prijetnja raste Rimljani se odluuju rijeiti ilirske prijetnje vojni pohod
ljeti 219. g. konzul Lucije Emilije
brzi poraz Demetrija Farskog: pad Dimala i Fara ostala ilirska uporita se predaju
Demetrije bjei kod Filipa V.
obnova ugovora iz 228. g. Pines ostaje na vlasti u dijelu Ilirije (Apijan)
Skerdilaida i drugi manji vladari vladaju ostalim dijelovima
krajem ljeta 219. trijumf L. Emilija

2. PUNSKI RAT
Kartaani u panjolskoj prva naselja ve od 11. st. pr. Kr.
Hamilkar i Hazdrubal osvajaju 237/236. g. velike dijelove panjolske nastoje
osigurati matino podruje vlasti Barkida zbog jake opozicije u Kartagi
zabrinutost Rima alje poslanstvo Ebro postaje linija razgranienja utjecaja Rima i
Kartaana
centar: Carthago Nova (Carthagena) Hazdrubal pogiba Hanibal (Hamilkarov sin)
postaje novi vojskovoa
 Hanibal napada rimskog saveznika Sagunt 220. g. Rim ne poduzima nita u
proljee 218. g. Hanibal prelazi Ebro s 100 000 vojnika
rimski ultimatum Kartagi izbija rat
Hanibal kree na Italiju krajem ljeta dolazi do Rhone s 60 000 ljudi
Rimljani kreu na panjolsku u Masiliji P. Kornelije Scipion saznaje vijesti o
Hanibalu alje Gneja Scipiona u panjolsku sam se vraa u Italiju
Hanibal kree preko Alpa s 40 000 ljudi u listopadu 218. g. stie u Padsku dolinu s
20 000 pjeaka i 6 000 konjanika
rimski poraz na rijeci Ticino Kelti prilaze Hanibalu njih 14 000
Scipionu se pridruuje T. Sempronije Longo s vojskom namijenjenom napadu na
Kartagu poraz Rimljana kod rijeke Trebije
217. g. pr. Kr. Hanibal ulazi u Etruriju nova pobjeda kod Trazimenskog jezera
pogibija konzula G. Flaminija
diktator postaje Kvint Fabije Piktor oklijeva napasti Hanibala koji se sputa u
Kampaniju i Apuliju
novi konzuli L. Emilije Paulo i M. Terencije Varon okupljaju veliku vojsku
straan poraz kod Kane u Apuliji poginulo oko 50 000 Rimljana i L. E. Paulo
Apulija i Kapua staju na Hanibalovu stranu Hanibalov savez s Makedonijom i
Siarkuzom 215. g.
Hanibal prezimljuje u Kapui ne stie mu pomo niti iz Kartage niti panjolske
Rimljani zauzimaju Sirakuzu 213. g. 211. g. opsjedaju Kapuu Hanibal kree na
Rim odustaje 210 g. Kartaani naputaju Siciliju
u panjolskoj promjenjiva ratna srea 211. g. pogibaju oba Scipiona (Publije i
Gnej)
nasljeuje ih mlai P. K. Scipion (sin poginulog Publija) 209. g. osvaja Kartagenu
Hazdrubalova (Hanibalov brat) vojska unitena kod Metaura na jadranskoj obali
neuspio pokuaj Magona (najmlai Hanibalov brat) u otvaranju novog fronta kod
Genove
205. g. Scipion postaje konzul prenosi rat u Afriku primirje s Kartagom
saveznitvo s Numianima (kralj Masinisa)
Hanibal se vraa u Afriku rat se ponovno razbuktava 202. g. konani poraz
Hanibala kod Zame
 Kartaga gubi sve prekomorske posjede Numidija postaje neovisna ratna odteta: u
50 g. moraju platiti 10 000 talenata mora predati sve slonove i brodove osim 10
trijera smije ratovati samo u Africi s rimskim doputenjem
Rim se obraunava s Hanibalovim saveznicima u Italiji pokorava Gale i gradi
Akvileju Sirakuza i Kapua gube svoju samostalnost dvije nove kolonije u
panjolskoj
Rim ostaje jedina velesila u zap. Mediteranu

ILIRIJA I MAKEDONIJA 1. MAKEDONSKI RAT

Skerdilaida saveznik Filipa V.: 218. g. pr. Kr. pomae s 15 lemba Makedonce
protiv Etolaca mora se povui zbog dinastikih nemira: anarhija u Iliriji
Demetrije Farski savjetnik Filipa V. prekid rata s Etolcima 217. g. nagovara
Filipa na rat s Rimom poginuo 214. g.
Skerdilaida naputa savez s Filipom V. zbog neisplate ugovorenih 20 talenata
postaje rimski saveznik
Pines se zadnji put spominje 217. g. Skerdilaida jaa i iri svoj teritorij
217/216. g. makedonski pohod na Iliriju i rimski protektorat mornarica 100 lemba
sagraenih u Makedoniji plovi do Vlorskog zaljeva povlaenje mornarice zbog
straha od rimske mornarice poetak 1. maked. rata 215. g.
215. g. ugovor Filipa V. (zajedno s Helenskim savezom) i Hanibala
214. g. Filip V. sa 120 lemba opsjeda Apoloniju i osvaja Orik Rimljani protjeruju
Filipa V. koji spaljuje brodove kod Apolonije
213. g. pr. Kr. Filip V. osvaja vei dio rimskog protektorata: Partini, Atintani,
Dimale otima Lis od Skerdilaide odsjekao ga od Rimljana
Rimljanima ostaju Epidamno (Dirahij), Apolonija, Korkira i Orik
212. Rim okuplja savez protiv Filipa V. Etolci, Sparta, pergamski kralj Atal,
Dardanci, Iliri kralj Skerdilaida i sin Pleurat
Makedonija napadnuta s vie strana teak poloaj 209. g. Iliri vraaju Lis i
osvajaju dio june Ilirije odsijecaju Makedoniju od Jadrana
Filipov poloaj slabi pod napadima Ilira, Dardanaca, Traana i Etolaca
206. g. rimsko iskrcavanje u Dirahiju
205. g. sklapa mir s Rimljanima u gradu Fenike zavretak 1. makedonskog rata
Atintanija pripada Makedoniji rimski protektorat: Dirahij, Apolonija, Orik, Korkira,
Isa, teritorij Partina, Dimale, Bargul i Eugenij
 Pleurat se spominje kao vladar ilirske drave Skerdilaida umro izmeu 208. i 205. g.
centar drave u Skodri

ILIRIJA 2. MAKEDONSKI RAT I RAT S ANTIOHOM III.

2. maked. rat 200. g. pr. Kr. Atal i Etolci trae rimsku pomo rat s Makedoncima
u junoj Iliriji, Epiru i Tesaliji Pleurat, Etolci i Ahejci na strani Rimljana
197. g. bitka kod Kinoskefala: konzul T. Kvinkcije Flaminin poraz Filipa V.
gubi posjede u Trakiji i Iliriji Pleurat dobiva Lihnid i zemlju Partina etolski i
ahejski savez proiruju svoja podruja
vj. od 196. g. Delmati pod Pleuratom
192. g. napad Antioha III. na Makedoniju i Grku Hanibal je Antiohov vojni
savjetnik
Rim intervenira na poziv Etolaca Makedonci pristaju uz Rimljane poraz
Antiohovih snaga kod Termopila 190. g. Pleurat kao saveznik Rima 189. g. pljaka
epirsku obalu
190. g. konani poraz Antioha kod Magnezije na Sipilu (u Lidiji)
mir u Apameji 188. g. Antioh predaje Rimu mornaricu i sva podruja zapadno od
gorja Taurus 10 000 talenata odtete Pergam dobiva nova podruja grki
maloazijski gradovi proglaeni slobodnima
Hanibal se ubio 183. g. progonjen od Rimljana u Bitiniji
Pad Histra pod rimsku vlast

221. g. pr. Kr. 1. histarski rat nakon prodora Rimljana u Padsku nizinu i poraza
Kelta
pokuaj suzbijanja histarskog gusarstva i kopnenih pljakakih pohoda Histri
pristaju na prestanak pljake i gusarenja ostaju samostalni
Rimljani osnivaju 181. g. koloniju Akvileju budue rimsko uporite na sjeveru
Jadrana
178/177. g. drugi histarski rat Histre predvodi kralj Epulon kralj: pokazatelj
vieg organizacijskog stupnja drutva kod Histra nasuprot Japodima, Liburnima i
Delmatima
178. g. Histri osvajaju rimski logor u protunapadu Rimljana stradalo 8 000 Histra
177. g. novi poraz Histra Rimljani relativno lako napreduju prema sjeditu
kraljevske vlastu opsada Nezakcija
 pad Nezakcija iste godine Epulon izvrava samoubojstvo
kraj histarske slobode Histri priznaju rimsko vrhovnitvo

ILIRIJA 3. MAKEDONSKI RAT I KRAJ ILIRSKOG KRALJEVSTVA

Pleurat umire izmeu 189. i 181. g. (vj. blie 181. g.) nasljeuje ga Gencije
Gencije nasljeuje snanu dravu od oca centar drave u Skodri u prvo vrijeme
saveznik Rima Gencije kuje svoj novac u Skodri i Lisu
Labeati i Daorsi kuju svoj novac s Gencijevim likom Rizon i Lihnid bez kraljeva
lika
Delmati priznaju njegovu vlast jo neko vrijeme Polibije: Delmati otpali od
kraljevstva nakon Pleuratove smrti
obnova ilirskog gusarstva od 182. g. pr. Kr. pljakanje Taranta i Brundizija
Rimljani alju poslanstvo koje Gencija odbija primiti
178. g. imenovani duumviri navales za borbu protiv ilirskih gusara
pribliavanje Perzeju (sin Filipa V.) od 172. g. Rimljani pojaavaju vojnu
prisutnost u svojim prekojadranskim protektoratima
Gencije postaje sumnjiv Rimljanima rimska poslanstva pokuavaju to vie ilirskih
dinasta odvojiti od Gencija
od 171. g.: 3. maked. rat 170/169. g.: Perzejev pohod u junu Iliriju i Epir
Perzej pridobiva dio rimskih saveznika Epirana pobjeda nad Dardancima
osvajanje utvrda s rimskom posadom u junoj Iliriji i Epiru otean rimski strateki
poloaj
Perzej trai saveznitvo od Gencija Gencije trai novac za pokretanje rata
nakon nekoliko uzajamnih poslanstava Gencije se ukljuuje u rat zatvara dva
rimska poslanika
pretor Lucije Anicije zapoinje 168. g. pr. Kr. operacije protiv Gencija 3. ilirski rat
L. Anicije kree iz Apolonije prema sjeveru s 20 000 vojnika poraz i predaja
Gencija kod Skodre njegova obitelj zarobljena u Meteonu sudjeluju u Anicijevom
trijumfu 167. g. u Rimu internirani u Italiji
Perzej poraen kod Pidne 168. g. predaje se kraj makedonske drave
L. Anicije saziva skuptinu ilirskih voa u Skodri kraj ardijejske drave:
Iliri ostaju slobodni Rimljani e se povui
Ilirija podijeljena na tri dijela
 rimski saveznici osloboeni nameta ostali plaaju polovicu danka koji su
davali Genciju

RIM GOSPODAR NA MEDITERANU

nakon 168. g. pr. Kr. podjela Makedonije na 4 samostalna podruja
Rim kanjava nevjerne grke saveznike deportacije talaca, porobljavanje
socijalni nemiri u Grkoj Rim se oslanja na vladajue slojeve pobuna ahejskog
saveza 146. g. razaranje Korinta osniva se provincija Makedonija
Ptolemej VIII. 155. g. ostavio oporuno Kirenaiku Rimljanima Atal III. ostavlja
cijelu dravu Rimljanima 133. g.
149. 146. g.: 3. punski rat Scipion Afriki razara Kartagu osnovana provincija
Afrika
Delmati ugroavaju Isu i Daorse 158. g. neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije
156. 155. g.: 1. delmatski rat P. K. Scipion Nazika spalio Delminij 155. g.
pacifikacija Delmata na neko vrijeme
136/135. g. uguen ustanak Ardijejaca i Plereja Ardijejci preseljeni u unutranjost
20 g. ratovanja u panjolskoj 133. g. osvojena Numancia Scipion Afriki
pacifikacija keltiberskih plemena pax romana u cijeloj dravi
Rim vlada najveim dijelom Mediterana

Unutranji razvoj Rima i Italije

2. st. pr. Kr. priljev jeftinog ita sa Sicilije i Afrike preorijentacija na maslinarstvo,
voarstvo i vinogradarstvo osiromaenje seljaka prodaja zemlje veleposjednicima
latifundije robovski rad: jeftini proizvodi
osiromaeni seljaci odlaze u Rim gradski proletarijat smanjuje se baza za
regrutaciju vojske sve jaa agrarna kriza
uspon vitekog stalea financijski utjecajni bogatai s malo i ili bez zemlje bave
se zakupom carine i poreza, nabavkama za vojsku
aristokrati zarauju koritenje dravne zemlje za poljoprivredu povezivanje
dravnih slubi i gospodarstva enromno bogaenje
osiromaenje obrtnika zbog manufaktura s robovskom radnom snagom pridruuju
se osiromaenom seljatvu
italski saveznici trae pravno izjednaenje s rimskim graanima
ustanci robova zbog loeg poloaja: 136. 132. g. na Siciliji
 senatorski sloj nije spreman na ustupke i reforme nategnuti odnosi u dravi koja je
postala svjetska sila

KULTURA I UMJETNOST

7. i 6. st. pr. Kr. snaan etruanski utjecaj na rimsku kulturu od 5. st. poetka
propadanja etru. kulture sve slabiji utjecaj na Rim
etruanski utjecaj na rimsku religiju Jupiter, Junona, Minerva od kraja 6. st.
gradnja hramova od drveta stambeni objekti od nepeene cigle malo arheolokih
tragova tih objekata
od 400. g. lijevani novac
isprva etruanski utjecaj u kiparstvu 4/3. st.: sve jai grki utjecaj helenizacija
3. i 2. st. helenistika epoha italsko-etrurske umjetnosti prodiru grki kultovi
od 269. g. rimski srebrni kovani novac
3. st. gradnja zidanih hramova etruanski tip gradnja cesta (Via Appia) i prvog
vodovoda (Anio vetus)
3. i 2. st.: poetak rimske knjievnosti: L. Livije Andronik (dramska djela), Gnej
Nevije (epika i dramska djela), Plaut (komedije)
3/2. st. pr. Kr. Kvint Enije poezija i historiografija (epiki Anali)
utjecaj grkog obrazovanja i pismenosti Krat, Polibije, Diogen
homo novus M. Porcije Katon idealizam starog rimskog naina ivota
suprotstavlja se idealima helenizma
2. st. razvoj freskoslikarstva u Rimu
gradnja kazalita od kamena, dvorana i kua sa stupovima javni objekti postaju
raskoniji javna kamena skulptura
179. g. pons Aemilius gradnja trnica po grkom uzoru: 184. g. basilica Porcia
179. g. basilica Aemilia 170. g. basilica Sempronia
od 174. g. poploavanje rimskih ulica 157. g. mramor u Herkulovom hramu
146. g. porticus Metelli u potpunosti od mramora
polovica 2. st. gradnja mostova i akvedukata s lukovima novi pons Aemilius 143.
g. pr. Kr.
2. st. novo buenje etrurske umjetnosti Perugia, Volterra, Tomba Francois u
Vulciju
 IZVORI ZA STARIJU RIMSKU POVIJEST
najvaniji izvori za stariju rimsku povijest
Tit Livije (59. g. pr. Kr. 17. g. pos. Kr.) Ab Urbe condita od legendarnog
osnutka grada do njegovog vremena od ukupno 167 knjiga sauvane 1 10. i 21
45. knjiga
Polibije (oko 200. 118. g. pr. Kr.) doao u Rim kao talac poslije 3. makedonskog
rata pie o 1. i 2. punskom te o 3. makedonskom ratu pouzdan povjesniar na
tradiciji Tukidida od ukupno 40 knjiga sauvano prvih pet
Dion Kasije (164 229. g.) povijest Rima u Grkoj sauvane knjige 36 60 i vei
ulomci drugih glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

2---KRIZA I PAD RIMSKE REPUBLIKE - RIMSKA

OSVAJANJA NA HPP-u

UZROCI KRIZE RIMSKE REPUBLIKE

2. st. pr. Kr. priljev jeftinog ita sa Sicilije i Afrike preorijentacija na maslinarstvo,
voarstvo i vinogradarstvo osiromaenje seljaka prodaja zemlje veleposjednicima
latifundije robovski rad: jeftini proizvodi
osiromaeni seljaci odlaze u Rim gradski proletarijat smanjuje se baza za
regrutaciju vojske sve jaa agrarna kriza
uspon vitekog stalea financijski utjecajni bogatai s malo i ili bez zemlje bave
se zakupom carine i poreza, nabavkama za vojsku
aristokrati zarauju koritenje dravne zemlje za poljoprivredu povezivanje
dravnih slubi i gospodarstva enromno bogaenje
osiromaenje obrtnika zbog manufaktura s robovskom radnom snagom pridruuju
se osiromaenom seljatvu
italski saveznici trae pravno izjednaenje s rimskim graanima
ustanci robova zbog loeg poloaja: 136. 132. na Siciliji
senatorski sloj nije spreman na ustupke i reforme nategnuti odnosi u dravi koja je
postala svjetska sila
POECI KRIZE REFORME BRAE GRAHKO
133. g. pr. Kr. puki tribun Tiberije Sempronije Grahko i brat Gaj poetak sukoba
s nobilitetom pripadaju stranci koja je u sukobu s Scipionima
braa su samo dijelom pukog porijekla majka brae Grahko Kornelija ki starijeg
Scipiona Afrikog po ocu Tiberiju plebejci otac im je bio konzul i vojni
zapovjednik
Tiberije predlae agrarnu reformu ograniavanje iskoritavanja dravne zemlje na
500 jutara po nositelju prava uz jo po 250 jutara za oba prva sina
prijedlog zakona na dira privatni posjed viak dravne zemlje trolani kolegije
podijelit e osiromaenim seljacima
drugi puki tribun Okatvije i senat protiv tog prijedloga Oktavije primjenjuje pravo
intercesije
Tiberije i narodna skuptina svrgavaju Oktavija radi protiv interesa puka
neustavni potez Tiberija Grahka
Tiberije proiruje zahtjeve negira iskljuivo senatsko pravo raspolaganjem dravnim
financijama
trai da se naslijeeno pergamsko bogatstvo podijeli za ureenje kua novih
kolonizatora
Tiberije trai protuustavan potez narodne skuptine svoj ponovni izbor za tribuna
slijedee godine ostali tribuni se ne usuuju suprotstaviti
senatorska veina proglaava stanje prijeke dravne nude (senatus consultum
ultimum) konzul Mucije Scaevola odgaa akcijsko djelovanje
pristae senata pod vodstvom Scipiona Nazike provaljuju na tribunsku izbornu
skuptinu ubijaju (zatuku) Tiberija Grahka i njegovih 200 300 pristaa
drava dolazi na rub graanskog rata jaka podjela na dva tabora napeta situacija u
dravi
senatska stranka pristaje na ustupke nesmetan rad trolane agrarne komisije
uskoro u komisiju ulazi Gaj Grahko sve radikalniji zahtjevi senat obustavlja rad
komisije
Gaj postaje kvestor na Siciliji 124. g. pr. Kr. vraa su u Rim i natjee za pukog
tribuna
majka Kornelija trai od Gaja naputanje politike: politika je uzrok obiteljske nesreu
i dravnog razdora
POECI KRIZE REFORME BRAE GRAHKO
od 123. g. pr. Kr. Gajeve reforme:
stvaranje zakonskih uvjeta za reizbor tribuna i omoguavanje narodnog
opoziva tribuna
pridobivanje siromanih seljaka: novi agrarni propisi
povoljno ito za gradski proletarijat drava garantira povoljnu cijenu
pogoduje vitekom staleu sudsko pravo u provincijama za financijske
nepravilnosti vei porezi u Aziiji: vitezovi ga prikupljaju
Gaj eli dati graansko pravo svim Italicima i jednako pravo pri vanjskoj kolonizaciji
namjerava osnivati kolonije iskljuivo van Italije plan za kolonizaciju Kartage
drugi tribun M. Livije Druzo i puk protivnici ovakvog pogodovanja Italicima
Druzo predlae osnivanje 12 kolonija u Italiji
121. g. Gaj ne postaje tribun po trei put proglaeno stanje prijeke dravne nude
Grahko daje da ga ubije njegov rob prije nego ga uhvate i ubiju protivnici
pogubljeno 3 000 Grahkovih pristaa ukinute sve Grahkove mjere vitezovi se
sporazumijevaju s senatskom strankom
vladavina optimata na drugoj strani: populari trajni raskol koji e dokrajiti
Republiku
USPON GAJA MARIJA

na istoku: Parti rue seleukidsku dravu ulaze u Siriju

na zapadu: uspjean prodor Rima u Galiju 121. g. pr. Kr. osnovana Gallia
Narbonensis
prodori Cimbra sa sjevera rimski poraz kod Noreja u Noriku 113. g. i kod Arauzija
u Galiji 105. g.
u Africi: uspon Jugurte u Numidiji dugotrajan rat s Rimom (111. 105. g.)
nesposobnost i korumpiranost rimskih vojskovoa optimata
uspon Gaja Marija puanin iz Arpina homo novus podzapovjednik Kvinta
Cecilja Metele protiv Jugurte
107. g. postaje konzul vraa se u Afriku i dovrava rat Jugurtu zarobljava Marijev
kasniji protivnik, tada Marijev kvestor Lucije Kornelije Sula 105. g.
Marije slavi trijumf protiv Jugurte 104. g.
od 104. 100. g. pet puta biran za konzula zaredom (7 puta ukupno)
 zavrava rat protiv Cimbra i Teutona poraava Teutone 102. g. (Aquae Sextiae u
transalpinskoj Galiji) i Cimbre 101. g. (Vercellae u cisalpinskoj Galiji)

MARIJEVE REFORME
provodi reformu vojske
uvrtava u vojsku i bezemljae
uvodi vojnu plau drava financira vojsku
profesionalna stajaa vojska 16 god. slube 1 godina obuke vojske
razlika od prijanje narodne vojske (milicije)
legija: 6000 ljudi (od toga 5200 boraca) 6 kohorti 10 centurija (s oko 80
ljudi)
vojska nosi svu svoju potrebnu opremu i namirnice sa sobom Marijeve
mule
vojni veterani dobivaju zemlju na osvojenim podrujima
vojska postaje vezana uz zapovjednika
Marije daje puno graansko pravo italskim saveznicima nakon bitke kod Vercele
100. g. pr. Kr. Marije se povlai zbog sukoba s obje stranke nije izabran za konzula
nastavak politikih i socijalnih nemira politika ubojstva i teror na ulicama 95. g.
istjerani Italici nastanjeni u Rimu
91. g. M. Livije Druzo pokuaj reformi davanje graanskog prava Italicima kao
naknadu za odstupanje javne zemlje
neslaganje senata i vitezova s Druzom Druz ubijen ubojstva Druzovih pristaa u
Rimu

PRVI TRIJUMVIRAT I CEZAROV USPON

Gaj Julije Cezar roen 100. g. pr. Kr. pripadnik starog plemikog gensa Cinin
zet i Marijev neak: povezan i s popularima
67. g. glasao u senatu protiv dodjele zapovjednitva Pompeju u ratu s gusarima
obogatio se kao kvestor u Hispaniji 65. g. edil: pridobiva puk organiziranjem igara
63. g. pontifex maximus potpora Katilininoj uroti 63. g.
tijekom stjecanja asti Cezar je potroio bogatstvo i pao u dugove
podupire Pompeja 60. g. izmiruje ga s Krasom sklapaju tajni dogovor: prvi
trijumvirat sva trojica tee za samovlau
 Cezar isprva djeluje povuen u pozadini druge dvojice nema sredstava za vlast
59. g. postaje konzul radi u Pompejevu korist
na seoska gospodarstva naseljava 20 000 siromanih gradskih stanovnika
doba na upravu Galiju Citerior (Padska nizina) i Galiju Narbonensis tri legije na
raspolaganju
58. 51. g. osvaja cijelu transalpinsku Galiju pobjeuje germanske Sveve dvije
ekspediciju u Britaniju konaan pobjeda kod Alezije nad Vercingetoriksom nova
granica na Rajni
Cezar se obogatio pljakom zlata iz Galije vraa dugove priskrbljuje sredstva za
vlast
CEZAROV PUT NA VLAST

56. g. pr. Kr. u Luki: obnovljen trijumvirat poinje se osjeati napetost izmeu
Cezara i Pompeja
55. g. nova podjela zapovjednitva nad provincijama Cezar u Galiji, Pompej u
panjolskoj, Kras u Siriji
Kras pokree rat s Partima sramotni poraz i njegova pogibija kod Carrhae 53. g.
20 000 poginulih legionara
ostaju samo Pompej i Cezar umire Julija, Pompjeva ena i Cezarova ki sve vei
razdor izmeu njih
Cezar ima 10 vjernih i dobro izvjebanih legija pod sobom
senat se povezuje s Pompejem on 52. g. postaje jedini konzul (consul sine collega) i
upravlja svojom provincijom iz Rima opskrbljuje grad itom
senat spreava Cezara da postane konzul iako je prije bilo dogovoreno da se on
natjee u odsutnosti jer nije mogao napustiti provinciju
Cezar trai da Pompej raspusti vojsku i odstupi s konzulskog mjesta Pompej i
Ciceron voljni izai u susret Cezaru veina senatora za taj prijedlog
dogovor propada zbog senatskih spletki i otvorenog hukanja Cezar je 7. sijenja
49. g. pr. Kr. pozvan da poloi zapovjednitvo u Galiji
Pompej sprema vojsku za obranu Republike Cezar je naveden na vojno rjeenje iako
je nudio politiko rjeenje
10. 1. 49. g. prelazi Rubikon s vojskom granica Galije i Italije
senat je iznenaen brzim Cezarovim napredovanjem optimatska vojska se povlai s
Pompejem na istok u bogate provincije
 Cezar u Italiji pokuava privui to vie neprijatelja pomirljiva politika
Cezar bez flote prvo eliminira Pompejeve snage u Hispaniji
u zimi 49/48. g. uspijeva prei Jadran poraen kod Dirahija optimati se nadaju
skorom Cezarovom porazu
Cezarova konana pobjeda kod Farsala u Tesaliji 48. g. Pompej bjei u Egipat gdje
ga ubijaju pouzdanici Ptolemeja XIII. Ptolemej naklonjen Cezaru
Cezar odlazi u Egipat instalira Kleopatru na vlast vraa se u Italiju

CEZAROVE REFORME
46. g. pr. Kr. Cezar pobjeuje pompejevce i republikance kod Tapsa u Africi 45. g.
nova Cezarova pobjeda kod Munde u Hispaniji: poraena dva Pompejeva sina
uskoro uhvaen i pogubljen mlai Pompejev sin Gnej Sekst bjei na siciliju
u rujnu 45. g. Cezar se vraa u Italiju uvruje samovladu problem legitimacije
trajne vlasti
od 49. g. diktator vie puta konzul pa opet diktator (nakon Tapsa u trajanju od 10
god.) neograniena tribunska vlast od Galije neprekidno vojskovoa
Cezar ima formalnu svu vlast u svojim rukama drugi dravni organi imaju samo
privid vlasti
pokree sveobuhvatne reforme slijedi ideje brae Grahko alje veterane i
proletarijat u kolonizaciju van Italije kolonizacija Kartage i Korinta
izbjegava kolonizaciju u Italiji: za zemlju otetu zbog kolonizacije plaa punu odtetu
italskom stanovnitvu integracija Italije kao cjeline s punim graanskim pravom
smanjio broj onih koji su primali ito s 320 000 na 150 000 omoguio dodatno
zaposlenje na javnim gradnjama
proirio polovino ili puno graansko pravo po dravi posebno u provincijama s
jaom kolonizacijom: Sicilija, SJ Italija, Hispanija
Gallia Cisalpina je prikljuena Italiji proirio senat na 900 lanova uveo gornji
sloj iz Italije i elitu iz provincija u senat
sredio kalendar Julijanski kalendar 365 i dana
zabranio promet teretnim kolima po danu u Rimu regulirao ienje ulica poticao
javne gradnje
doputao slobodu javnog mnijenja: rugalice spram njegovih vojnika i njegove veze s
Kleopatrom
 doveo Kleopatru u Rim s njom ima sina Cezariona uvrstio je u krug rimskih
saveznika i prijatelja
dobiva i neke boanske poasti mjesec Juli gens julijevaca prema legendi vue
boansko porijeklo od Eneje (Afroditin sin) kipovi Julija Jupitra: deifikacija Cezara
nezadovoljstvo senata i puka Cezarovo zadravanje diktature i uzimanje boanskih
poasti

CEZAROV KRAJ
Cezar prima senat u predvorju hrama Venere Genetriks navodne pramajke
julijevaca po Eneji
Cezar tei k osiguranju svoje vlasti po uzoru na helenistike monarhije Istoka
15. veljae 44. g. pr. Kr. njegov pouzdanik Marko Antonije ga kruni dijademom
nezadovoljstvo javnosti
Cezar priprema pohod na Parte da bi primirio javnost glasine u javnosti da eli
preseliti prijestolnicu na istok u Troju
Cezar se izjanjava da eli nositi kraljevski naslov izvan Rima senat e raspraviti o
tome na martovske ide
unato najavama mogueg napada na njega otputa svoju tjelesnu strau i odlazi na
tu senatsku sjednicuunato najavama mogueg napada na njega otputa svoju
tjelesnu strau i odlazi na senatsko zasjedanje 15. 3. 44. g.

ubijen pri ulasku u senatu isplaniran in Antonije zadran na ulazu zavjeru vode
Brut i Kasije Brut potjee od prvog konzula Junija Bruta odgojen od Katona
mlaeg kao strogi republikanac
svaki ubojica mu zadaje po jedan ubod noem radi podjele krivnje 23 uboda
ukupno
senat se razbjeao drugi konzul Ciceron predlae da se atentatori oslobode kazne
pokuaj ouvanja jedinstva drave
Brut odbija ukloniti Antonija usprkos planovima zavjerenici nemaju politikog
plana
Antonije raspolae Cezarovom oporukom preuzima i politiku inicijativu u Rimu

BORBA ZA CEZAROVO NASLIJEE

 Antonije daje po Cezarovoj oporuci po 75 drahmi svakom Rimljaninu predaje puku
Cezarove vrtove
Antonije pridobiva mase nakon spaljivanja mrtvog Cezara objavljuje da ne moe
jamiti sigurnost zavjerenicima koji bjee iz Rima
sprema se iz svoje provincije Galije Comate (Francuska) preuzeti vlast ima potporu
Cezarovih veterana
u Rimu se javlja Gaj Julije Cezar Okatvijan legitimni nasljednik Cezara po oporuci
odluuje preuzeti politiko naslijee adoptivnog oca
Oktavijan pridobiva rimsko stanovnitvo isplatom velikih svota vlastitog novca
novcem pridobiva Cezarove veterane i 2 Antonijeve legije
Ciceron u govorima agitira protiv Antonija a za Oktavijana koritei ga kao senatsko
oruje senat Oktavijana proglaava vojskovoom
napada Antonija koji je prisiljen napustiti Italiju u rukama republikanaca je i istok
drave
Oktavijan okree vojsku na Rim prisiljava senat da ga izabere za konzula, da se
protjeraju Cezarove ubojice i da se Antonije stavi izvan zakona

BORBA ZA CEZAROVO NASLIJEE 2. TRIJUMVIRAT

cezarovac Lepid posreduje izmeu Antonija i Oktavijana 2. trijumvirat u Bolonji
studeni 43. g. pr. Kr. zakljuili su da e nakon ulaska vojske u Rim zajedno preuzeti
diktaturu
republikanci vladaju na istoku, Africi i na moru izbija brutalan graanski rat tisue
poginulih vojnika i graana (rtve proskripcija)
pljake i izgoni zbog naseljavanja veterana
republikanci pod Brutom i Kasijem skupljaju snage u Makedoniji jesen 42. g.
poraz kod Filipa Antonijeva pobjeda vojno nenadareni Oktavijan pada u sjenu
podjela drave: Oktavijan Italija, Antonije - Istok, Lepid Afrika
u Italiji i dalje bjesni graanski rat problem zbrinjavanja veterana: gradovi i opine
Italije odbijaju izvlaenje zemljita za tu potrebu Antonijevi roaci podrivaju
Oktavijana
sposobni Agripa postaje Oktavijanov vojskovoa preokret u ratovanju
nakon pobjede nad Antonijevim bratom Oktavijan daje pobiti 300 rimskih uglednika
na rtveniku diviniziranog Cezara
 Borba za Cezarovo naslijee novi graanski rat
Antonije stie u Italiju Cezarovi veterani na obje strane se odbijaju boriti za dva
protivnika 40. g. pr. Kr. sporazum izmeu Oktavijana i Antonija Oktavijan
dobiva cijeli zapad drave: njegova politika pobjeda
sporazum potvren udajom Oktavijanove sestre Oktavije za Antonija iste godine
Antonije uspjesi na istoku: pobjeda nad Partima stupa u vezu s Kleopatrom
organizira sveto vjenanje s njom kao Afroditom
Egipat centar njegove vlasti uzima poasti diviniziranih helenistikih vladara
raskoan ivot s Kleopatrom
Oktavijan propagandno djeluje protiv Antonija protupravno objavljuje njegovu
oporuku gdje on ostavlja svojoj djeci iz veze s Kleopatrom kao kraljevstva zemlje
dijelove Azije
Oktavijan se nastoji prikazati kao obnovitelj starorimskih obiaja
32. g. Antonijevi pristae nakon isteka zajednike diktature trae uspostavu
Republike lom izmeu Antonija i Oktavijana
Oktavijan pod izlikom javne prisege stanovnitva Italije i zapada drave sebi daje
neogranienu vlast
BORBA ZA CEZAROVO NASLIJEE: OKTAVIJANOVA POBJEDA

Antonije se demonstrativno razvodi od Oktavije s Kleopatrom sprema vojni pohod u

Efezu
Oktavijan proglaava nacionalni rat protiv Egipta uz starinske vjerske ceremonije
31. g. pr. Kr. kod Akcija pomorska bitka Antonije i Kleopatra poraeni bjee u
Egipat
Antonije izvrava samoubojstvo nakon novog poraza u Egiptu zarobljena Kleopatra
nastoji pridobiti i Oktavijana ne uspijeva: Oktavijan je eli provesti u trijumfu
Rimom izvrava samoubojstvo

29. g. Oktavijan slavi trostruki trijumf svi protivnici su pokoreni sveano zatvara
vrata Janusovog hrama pax Augusta mir uzvienog Augusta
Rim spreman prihvatiti vladavinu jednog ovjeka i gubitak republikanske slobode
ako to donosi stabilnost i mir
odrekao se titule kralja poetak novog sustava principat: princeps prvi graanin
poziva se starorimsku tradiciju i ideale
 rimska drava kree putem uspona i obnove nakon dugog razdoblja graanskih ratova

RIM GOSPODAR NA MEDITERANU

nakon 168. g. pr. Kr. podjela Makedonije na 4 samostalna podruja

Rim kanjava nevjerne grke saveznike deportacije talaca, porobljavanje
socijalni nemiri u Grkoj Rim se oslanja na vladajue slojeve pobuna ahejskog
saveza 146. g. razaranje Korinta osniva se provincija Makedonija
Ptolemej VIII. 155. g. ostavio oporuno Kirenaiku Rimljanima Atal III. ostavlja
cijelu pergamsku dravu Rimljanima 133. g.
149. 146. g.: 3. punski rat Scipion Afriki razara Kartagu osnovana provincija
Afrika
Delmati ugroavaju Isu i Daorse 158. g. neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije
156. 155. g.: 1. delmatski rat P. Kornelije Scipion Nazika spalio Delminij 155. g.
pacifikacija Delmata na neko vrijeme
136/135. g. uguen ustanak Ardijejaca i Plereja Ardijejci preseljeni u unutranjost
20 g. ratovanja u panjolskoj 133. g. osvojena Numancia Scipion Afriki
pacifikacija keltiberskih plemena pax romana u cijeloj dravi
Rim vlada najveim dijelom Mediterana

RIMSKA EKSPANZIJA U 2. I 1. ST. PR. KR.

sjeverna Afrika rat s Jugurtom 111. 105. g. pr. Kr.: Numidija ostaje izvan rimske
drave
provincija Afrika jedan dio Tunisa nastala nakon unitenja Kartage
46. g. bitka kod Tapsa poraz Pompejevih snaga i saveznikog numidskog vladara
Jube I.
Cezar osniva novu provinciju Mauretaniju i poveava Afriku uprava Mauretanije
dana Jubi II. sinu Jube I. odgojenom u Rimu
Egipat postaje provincija za Oktavijana 30. g. nakon poraza Antonija i Kleopatre
na istoku: 84. 64. g. pr. Kr. tri rata protiv Mitridata i rat protiv Armenije konani
Mitridatov poraz Pompej osniva tri nove provincije: Kilikiju, Bitiniju i Siriju
borbe s Partima koji su unitili seleukidsku dravu teak Krasov poraz i pogibija
kod Carrhae 53. g.
38. g. rimska pobjeda nad Partima P. Ventidije Bas osiguravanje Sirije
 irenje rimske vlasti na Balkanu Trakija i Mezija dolaze pod rimski utjecaj

RIMSKI POHODI NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU U 2. I

1. ST. PR. KR.

129. g. pr. Kr. konzul Gaj Sempronije Tuditan uspjean pohod na Japode slavi
trijumf de Japudibus
Tuditan plovi ratnom flotom od Kvarnera do ua Krke Liburni priznaju rimsku
vlast vj. na miran nain
119. g. konzul Lucije Cecilije Metela prvi pohod na Panoniju prodire do
Segestike i osvaja je
Metela nakon toga vodi pohod preko Liburnije na Delmate osvajanje Delminija
117. g. slavi trijumf nad Delmatima dobio pridjev Delmaticus
83. g. pr. Kr. novi rimski pohod na Panoniju konzul L. Scipion Aziagen
privremeno osvaja Segestiku
78. 76. g. novi delmatski ustanak gui ga prokonzul Gaj Koskonije
59. g. Ilirik ulazi u prokonzularno podruje Gaja Julija Cezara Ilirik vj. tada
postaje provincija
Cezar boravi ovdje 57/56. i 54. g. teite njegovih interesa u Galiji Ilirik van
interesa loa uprava bezvlae

RIMSKI POHODI NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU ZA VRIJEME

GRAANSKIH RATOVA CEZAR I POMPEJA
52. g. pr. Kr. novi delmatski ustanak Delmati osvajaju liburnsku utvrdu Promonu
na lijevoj obali Krke
50. g. rimsko-liburnska intervencija poraz od Delmata kod Promone
graanski rat Cezara i Pompeja uz Pompeja cijeli Ilirik osim Salone i Epidaura
Pompejeva flota (M. Oktavije i L. Skribonije Libon) operira u Jadranu
bitka s Cezarovom flote (G. Antonije i P. Kornelije Dolabela) kod Krka 49. g. poraz
Cezarove flote Antonije zarobljen
obrat graanskog rata kod Farsala 6. lipnja 48. g. pr. Kr. Pompejev poraz
Cezar alje Aula Gabinija s vojskom sa sjevera teke bitke s Japodima 48/47. g.
porazi Rimljana
 Gabinije prodire na delmatsko podruje teak poraz kod Sinodija 47. g. (mogue
Balina glavica kod Drnia) 2 000 mrtvih rimskih vojnika Delmati otimaju bojne
znakove Gabinije bjei u Salonu gdje umire

ohrabreni Delmati opsjedaju Salonu Cezarov legat Publije Vatinije vodi flotu iz
Brundizija poraava Pompejevo brodovlje kod Tauride (vj. edro) koja naputa
Jadran
Delmati prekidaju opsadu Salone 46. g. pr. Kr. alju Cezaru taoce i priznaju vlast
Rima
Salona i Narona postaju kolonija u Cezarovo vrijeme, moda i Jader
nakon Cezarove smrti novi ustanak Delmata osvajaju Salonu pobunjuju se i
Partini
vj. 40/39. g. Asinije Polion kree iz Italije du ist. jadranske obale pokorava
Delmate osvaja Salonu pokorava Partine slavi trijumf nad Delmatima
od plijena iz rata Polion gradi prvu javnu knjinicu u Rimu
Rim vlada podrujem od Kvarnera do Lisa jo uvijek nestabilna vlast
cca. 43. g. Pula postaje kolonija

OKTAVIJANOVI PRVI POHODI NA ILIRIK

nakon zavretka graanskog rata Oktavijan odluuje srediti prilike u Iliriku cilj:
pacifikacija Ilirika i pomicanje granice drave na Dunav
35. g. pr. Kr. osobno vodi pohod (uz pomo zeta Agripe) pohod poinje na sjeveru
iskrcavanje u Senju
pravac djelovanja: Japodi Segestika
teke borbe: osvojen Arupij (Arupium vj. Prozor kod Otoca) Metul (Metulum
vj. Viniica kod Josipdola) kod Metula ranjen i sam Oktavijan (desna noga i obje
ruke) potpuni poraz Japoda
prodor kroz teritorij Kolapijana i Segestana 30 dnevna opsada Segestike i osvojenje
ostavio 25 kohorti nastanak vojnog logora u Sisciji
povratak kroz japodsko podruje na Jadran prekid liburnskog gusarenja oduzeti su
im brodovi zavrna pacifikacija Liburna
 rat s Delmatima 34/33. g. pr. Kr. opsada Promone gradinu brani Verzo s 12 000
ratnika Rimljani pobjeuju dalje osvajaju Sinodij i Setoviju izbija glad meu
Delmatima slom delmatskog otpora
33. g. predaju 700 djeaka kao taoce vraaju Gabinijeve bojne znakove obavezuju
se na plaanje godinjeg danka
nakon pokorenja Delmata nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini
nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske drave na Dunavu
29. g. Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima u sklopu trostrukog trijumfa
27. g. Oktavijan predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu provinciju

KULTURA U 2. I 1. ST. PR. KR

knjievnost klasino razdoblje
G. Salustije Krisp (86. 35. g.) povjesniar: Katilinina urota, Jugurtin rat
G. Julije Cezar (100. 44. g.): Galski i civilni rat
M. Tulije Ciceron (106. 43. g.): govornitvo, pravni govori i spisi
T. Lukrecija Kar (100. 55. g.) De rerum natura
G. Valerije Katul (84. 54. g.) elegije
P. Vergilije Maron (70. 19. g.) Bucolica; epovi Georgica i Eneida
Kv. Horacije Flak (65. 8. g.) satire i epistole
razvoj slikarstva i kiparstva razvoj portretne umjetnosti
jaki grki i helenistiki utjecaji na kiparstvo
rimska karakteristika kiparstva: izraen realizam u prikazu lica
graditeljstvo razvoj rimskog hrama pristupaan samo s jedne strane visoko
postolje: etruanska tradicija eona strana obino gleda na trg
okrugli luk i presvoenje zatvorenih prostora rimske inovacije u gradnji

IZVORI ZA RIMSKU POVIJEST 2. I 1. ST. PR. KR.

Gaj Julije Cezar (100. 44. g. pr. Kr.) Galski i civilni rat, Aleksandrijski rat,
Hispanski rat, Afriki rat
Gaj Salustije Krisp (86. 35. g. pr. Kr.) Katilinina urota, Katilinin rat, Jugurtin rat
Dion Kasije (164. 229. g.) povijest Rima u Grkoj sauvane knjige 36 60 i
vei ulomci drugih glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo
Apijan (95. 165. g.) Grk iz Aleksandrije rimska povijest u 24 knjige sauvano
5 o graanskim ratovima
3---KASNO CARSTVO - ZAPAD I ISTOK
RIMSKOG SVIJETA

VOJNIKI CAREVI
222. 235. g.: Aleksandar Sever ubijen od vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda
na germanskom limesu
235. 285. g.: razdoblje vojnikih careva kaos i graanski ratovi propadanje
drave u svim vidovima
vojni zapovjednici (uglavnom barbari s granice) izmjenjuju se kao carevi
graanski ratovi careva i protucareva po cijeloj dravi
u slijedeih 50 godina; samo jedan car od njih tridesetak doivio prirodnu smrt ubili
ih protucarevi ili njihova vlastita vojska
povremeni raspad drave na nezavisne dijelove pojedine provincije ili vie njih
262. 272. g.: palmirska drava Zenobija i Valbalat uzurpatorska drava
obuhvaala Bliski istok, Egipat i Malu Aziju
raste barbarski pritisak izvana: Alamani, Goti, Vandali, Franci, Langobardi prodiru
duboko u dravu limes zaputen i u rasulu anarhija i opi kaos
Alamani i Franci Rim naputa 260 .g. podruje s desne obale Rajne tek
Dioklecijan ponovno uspostavlja vrsti limes na Rajni
od 240. g. Goti upadaju u Rimsko Carstvo preko donjeg toka Dunava s brodovima
prolaze kroz Bospor i pljakaju grke otoke
Trajan Decije (249. 251. g.) roen kod Sirmija poginuo u borbi s Gotima i
Karpima u Dobrudi (SI Bugarska)
270. g. Klaudije II. Gotiki pobijedio Gote kod Naisa protjerao ih s Balkana
za vrijeme Aurelijana naputena Dacija 271/2. g. prodor Alamana u Italiju 271. g.
Aurelijan ih uspijeva pobijediti nakon tekog poraza kod Placentije
Aurelijan protjeruje barbare iz Ilirika, Trakije i Mezije
uspon sasanidske Perzije na istoku trajni neprijatelj rimskoj dravi kasnije i
Bizantu sve do arapskih osvajanja u 6. i 7. st.
visoki porezi zbog vojnih napora pljakanje i razaranje u ratovima propadanje
obrta i trgovine osiromaenje stanovnitva
visoka inflacija u dravi obezvrjeivanje novca pojava naturalne razmjene
 sve vie krana u dravi protivljenje carskom kultu novi progoni krana pod
Trajanom Decijem
od 268. g. carevi iz Ilirika: Klaudije Gotiki, Aurelijan, Prob postupan izlazak iz
krize i stabilizacija drave
nakon Karove smrti Numerijan i Karin proglaeni Augustima Karin vlada u Rimu
Numerijan uskoro ubijen na istoku

DIOKLECIJAN NA VLASTI
Numerijanovi zapovjednici u Nikomediji izabiru Diokla (Diocles) za novog cara
uzima latinizirano ime Dioklecijan (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus)
285. g. pobjeuje Karina na rijeci Margus ostaje jedini car u dravi zavretak gra.
ratova i razdoblja vojnikih careva
Dioklecijan se prihvaa sreivanja stanja u dravi imenuje prijatelja Maksimijana
285. g. suvladarom (Cezarom) na zapadu Carstva
odlazi na istok ureivanje stanja u Siriji i na ist. limesu pobjeda nad Perzijom za
kralja Armenije postavlja Tiridata III. odgojenog u Rimu
286. g. Maksimijan se proglaava Augustom Dioklecijan se vraa s istoka obojica
ratuju protiv Alamana na desnoj obali Rajne
Maksimijan sam sreuje stanje u Galiji i ratuje s uzurpatorom Karauzijem u Britaniji
Dioklecijan se vraa na istok usput pobjeuje Sarmate na Dunavu
287. g.: Dioklecijan Iovius; Maksimijan Herculius

DIOKLECIJAN USPOSTAVA TETRARHIJE

293. g. uspostava tetrarhije:
Maksimijan (August) u Mediolanu (Milanu) Konstancije Klor (Cezar) u
Trieru
Dioklecijan (August) u Nikomediji Galerije (Cezar) u Solunu
Dioklecijan 294. i 295. g. pobjeuje iznova Sarmate gradi novi sustav utvrda na
lijevoj obali Dunava nasuprot ve postojeim vojnim logorima kao mostobrane
Ripa Sarmatica
295/296. g.: novi sukob s Perzijancima Narzes protjeruje Tiridata III. i pobjeuje
Galerija
 Galerije uspijeva 298. g. uz pojaanja s Dunava pobijediti Narzesa i osvojiti Ktesifon
299. g. sklopljen mir: Rim dobiva nova podruja izmeu Eufrata Tigrisa Tiridat
III. vraen na prijestolje u Armeniji
Dioklecijan u Egiptu pobjeuje uzurpatore Domicijana koji se proglasio Augustom i
Ahila 297/298. g.

DIOKLECIJANOVE REFORME

Dioklecijan sebe i suvladare prikazuje kao obnovitelje drave

nestanak zadnjih tradicija republike i principata purpurna odjea cara i zlatna kruna
orijentalni nain tovanja: proskineza
Rim gubi znaaj kao glavni grad drave senat postaje gradsku organ uprave u Rimu
Italija postaje jedna od provincija
teritorijalna reogranizacija drave 4 prefekture (Orientis, Illyrici, Galliarum, Italiae)
13 dijeceza 116 provincija
smanjenje provincija radi bolje kontrole nad inovnitvom u njima odvajanje civilne
(vicarii i praesides) od vojne uprave (duces) u provincijama
reforma graanskog pravnog sustava kraj klasinog perioda rimskog prava
kodifikaciju carskih konstitucija dva pravnika porijeklom s istoka Gregorianus
(Codex Gregorianus 291. g.) i Hermogenianus (C. Hermogenianus 295. g.)
reforma vojske poveanje broja vojnika s 390 000 (cca. 285. g.) na oko 580 000 za
njegove vladavine
1:25 (omjer vojnici : mukarci) raste na 1:15
konjanitvo osnova vojske bolja pokretljivost oklopljeni konjanici i konjanici-
strijelci veinu vojske ine barbari (ponajvie Germani)
gospodarstvo u slubi vojske zabrana naputanja pojedinih zanimanja obavezno
nasljeivanje
znatno pojednostavljenje poreznog sustava capita i iuga: po glavi i po zemlji
monetarna reforma 293. g. pokuaj obuzdavanja inflacije uvoenje novih
novanih nominala
neuspjeh novog sustava 301. g. car prepolavlja vrijednost novca ediktom
devalvacija
 Dioklecijan odredio najvie cijene pojedinih proizvoda u cijeloj dravi
maksimizacija cijena edikt De pretiis vrlo tetna odluka za slobodno trite

KRAJ DIOKLECIJANOVE VLADAVINE

zalagao se za povratak starorimskih tradicija progoni istonjake kultove
ukljuivo i krane od 299. g.
303. g. izdaje u Nikomediji Edikt protiv kranstva uzrok: protivljenje krana
carskom kultu i deifikaciji veliki progoni krana - nastanak kranskih muenika
Dioklecijan se 303. g. vraa u Rim 304.. polazi u pohod na dunavski limes iz
Ravenne vraa se u Nikomediju
abdicira 305. g. zbog bolesti povlai se u palau kod Salone umro vj. 311. g.
Maksimijan se takoer povlai na imanja u Kampaniji
zapad: Konstancije Klor (August) Sever (Cezar)
istok: Galerije (August) Maksimin Daja (Cezar)
Dikolecijanova ostavtina apsolutna monarhija tetrarhija definitivni kraj
principata uvod u novi sistem koji e se razviti za Konstantina: dominat

KONSTANTINOV USPON
306. g. umire Konstancije Klor Konstantin novi August proglaen od britanskih
legija
u Rimu Augustom proglaen Maksencije Maksimijanov sin
Sever isprva takoer eli postati August odrie se vlasti 307. g. Maksencije ga
pogubljuje
308. g. sastanak careva u Karnuntu zapad: Licinije (August), Konstantin (Cezar)
istok: Galerije (August), Maksimin Daja (Cezar)
Maksencije uzurpator u Italiji protjeruje oca Maksimijana koji bjei Konstantinu
koji ga daje pogubiti 310. g.
311. g. Galerijeva smrt neposredno prije ukida edikt o progonu krana
312. g. Konstantin kree na Maksencija bitke: Torino, Verona, Milvijski most In
hoc signo vinces poraeni Maksencije se utapa u Tiberu
Konstantin podie na forumu svoj kip s kriem znak pobjede izjednaava
kranstvo sa starim vjerovanjima koja ne dira zadrava titulu Pontifex Maximus
KONSTANTIN I LICINIJE
313. g. Milano Konstantinov edikt o vjerskoj toleranciji pridobiva krane:
poetak povezivanja drave i crkve
Licinije u saveznitvu s Konstantinom uklanja Maksimina Daju na istoku postaje
istoni August
314. g. poinje sukob Konstantina i Licinija bitka kod Cibala Licinijev poraz
sklopljen sporazum ilirike provincije prelaze pod Konstantinovu vlast Licinije
ostaje na vlasti na istoku
Konstantin brani limes od Germana i Sarmata Licinije na istoku vodi
protukransku politiku novi sukob s Konstantinom
324. g. bitke kod Hadrianopola i Krisopola Licinije poraen i interniran ubijen
325. g.
Konstantin Veliki ostaje jedini vladar u cijelom Carstvu
proglaava svoje sinove Cezarima: Krisp i Konstantin II. 317. g. Konstancije II.
324. g. Konstans 333. g.

KONSTANTINOVE REFORME

centralizacija uprave i vlasti tenja k apsolutnoj monarhiji daljnje razvlaivanje

senata
zadrava Dioklecijanovu podjelu drave novo tri prefekture u Carstvu: istona,
zapadna, sredinja
strogo oporezivanje razrezivanje poreza po veliini i kvaliteti zemljinog posjeda
svake 5. godine
nova prijestolnica Konstantinopol (nekadanji Bizancij) 330. g.
strateki poloaj
simbolika novog kranskog Rima
zabranjeni stari kultovi
gradnja brojnih crkava
unutarnja organizacija po uzoru na Rim senat, Kapitol, besplatna opskrba
itom
Rim i Konstantinopol odvojeni od teritorijalnog ustroja drave upravu u njima dre
4 senatska prefekta vojna i civilna vlast
 car postaje Kristov zastupnik gospodar drave i crkve dominat (dominus)
apsolutni vladar zadrana poganska boanska obiljeja vladara orijentalni dvorski
ceremonijal
328. i 332. g. Konstantin II. pobjeuje Alamane i Gote novi napad Perzijanaca

KONSTANTINOVI NASLJEDNICI

337. g. Konstantin umire u Nikomediji sahranjen u Konstantinopolu

vlast preuzimaju 3 sina Konstantin II., Konstancije II. i Konstans uskoro poinje
njihov meusobni sukob
Konstantin II. pogiba 340. u bici protiv Konstansa kod Akvileje
340. 350. g. Konstans na zapadu Konstancije II. na istoku stalni napadi
Germana, Sarmata i Perzijanaca
350. g. Magnencije Magnus detronizira i ubija Konstansa
351. g. Konstancije II. poraava Magnencija kod Murse i 353. g. u junoj Galiji
samoubojstvo Magnencija Konstancije II. ostaje jedini vladar do svoje smrti 361. g.
car postaje Julijan Konstancijev neak pobornik neoplatonizma i stare rimske
religije
nastoji potisnuti kranstvo i obnoviti stara vjerovanja Apostata (otpadnik) pogiba
363. u borbi sa Sasanidima
363. g.: Flavije Jovijan opoziva Julijanov edikt protiv kranstva preputa
Perzijancima podruja istono od Tigrisa i Armeniju Jovijan umire 364. g.

VALENTINIJAN I VALENT

vojska izabire dvojicu brae panonskih vojnih zapovjednika za Auguste

Flavije Valentinijan (364. 375.) na zapadu Flavije Valent (364. 378.) na istoku
Valentinijan uspijeva odrati limes na Rajni i Dunavu 364. 368. g.: prodire na
desnu obalu Rajne rezidenciju seli u Trier
370. g. pohod protiv Pikta u Britaniji vodi ga vojni zapovjednik Teodozije
budui car
372. 375. g.: ustanak u Mauretaniji 373. g.: Kvadi i Sarmati upad u Panoniju
rimska vojska potisnuta iza Drave
 Valentinijan i Teodozije uspijevaju potisnuti napadae i uspostaviti limes
Valentinijan umire 375. g. nasljednik sin Gracijan
Istoni i Zapadni Goti potisnuti od Huna pokreu se prema Carstvu 376. g.
Zapadni Goti (Vizigoti) naseljavaju se kao federati u Meziji uz dozvolu Valenta
njih 70 000
uskoro pobuna zbog sukoba s carskom upravom kreu pod Fritigernom na Carigrad
Gracijan zauzet borbama s Alamanima ne moe pomoi Valentu
Valent pogiba u tekom porazu rimske vojske kod Hadrijanopola 378. g.

TEODOZIJE I PROTIVNICI
Gracijan postavlja Teodozija za Augusta na istoku
Teodozije uspijeva potisnuti najopasnije skupine Gota s Balkana dio Gota ulazi u
sastav rimske vojske
novi federatski ugovor: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji posebne povlastice:
puna autonomija, osloboenje od poreza, dodatne plaa za uvanje granice
Teodozije zabranjuje poganske kultove 391. g. proglaava kranstvo dravnom
religijom
na zapadu Magnus Klement Maksim s britanskim i galskim legijama pobuna
protiv Gracijana Gracijan pogiba kod Lugdunuma
germanske ete izabiru Gracijanova polubrata Valentinijana II. za cara 383. g.
Teodozije ga priznaje pomae mu u ratu protiv Maksima Maksim poraen kod
Siscije i Petovija zarobljen kod Akvileje
Valentinijan II. uz pomo Franka Arbogasta poraava i Maksimovog sina Viktora
392. g. Valentnijan II. ubijen Arbogast proglaava Eugenija carem na zapadu
Teodozije ga ne priznaje

PODJELA CARSTVA
394. g. bitka kod Vipave (Frigidus) u Sloveniji poraz i smrt Eugenija i Arbogasta
Teodozije ostaje jedini car prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela na dvije
upravne cjeline iste drave nije mislio na podjelu na dvije drave
dvojica Teodozijevih sinova postaju carevi istok: Arkadije (Konstantinopol)
zapad: Honorije (Milano, Ravenna)
 imenuje regente na istoku prefekt Rufin uskoro zamijenjen Eutorpijem njega
nasljeuje Got Gainas (magister militum) regent na zapadu: Vandal Stilihon
(magister militum)
na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima u Carigradu
raste otpor barbarima u vojsci i na poloajima sve vei raskol izmeu Istoka i
Zapada

DALMACIJA I PANONIJA U 3. ST
235. g. Maksimin Traanin vlada u Sirmiju
Trajan Decije (249. 251. g.) roen u Sirmiju poginuo u borbi s Gotima
258. g. kod Murse bitka Galijena (260. 268. g.) i Ingenua (Ingenuus) poraz i
smrt Ingenua
Galijen i protucar Regalijan takoer ratuju u Panoniji za prijestolje
oko 265. Galijen osniva kovnicu novca u Sisku
Klaudije II. Gotiki (268. 270. g.) roen u Sirmiju pobijedio Gote kod Naisa
269. i protjerao ih s Balkana
Aurelijan (270. 275. g.) pobijedio u Panoniji na Dunavu Gote, Vandale i Gepide
271. naputa Daciju protjerao barbare iz Ilirika i Trakije
Prob (276. 282. g.) takoer iz Sirmija sreuje stanje u Panoniji protjeruje
Vandale s Dunava ubijen u Sirmiju
ponovno mir u Dalmaciji smirivanje stanja u Panoniji Marko Aurelije Kar (282.
283. g.) pobjeuje Sarmate u Panoniji
nakon razdoblja vojnikih careva Panonija teko opustoena Dalmacija u znatno
boljoj poziciji Carstvo u loem stanju
284. g. Dioklecijan proglaen novim carem

DIOKLECIJANOVO RAZDOBLJE
Dioklecijan boravi u Sirmiju 290. 291. g. ratuje protiv Vandala, Gota i Sarmata
293. g. uspostava tetrarhije Sirmij postaje jedno od carskih sjedita Galerije
provodi Dioklecijanove reforme u Panoniji modernizacija limesa, vojne i civilne
reforme, podjela provincija
295. god. nova podjela provincija
podjela ilirikih provincija:
 Gornja Panonija: Pannonia Prima (Savaria Szombathely) i Pannonia Savia
(Siscia)
Donja Panonija: Pannonia Valeria (Sopianae Peuh) i Pannonia Secunda
(Sirmium)
Dalmacija: Dalmacija (od Rae do Budve) i Prevalitana Praevalis (Skodra)
sve etiri Panonije, Dalmacija i dva Norika 8. (Ilirika ili Panonska) dijeceza,
kasniji Zapadni Ilirik podreena prefekturi Italije i Ilirika (u Konstantinovo doba)
Prevalitana ulazi u 7. (Daku) dijecezu spada pod prefekturu Ilirik (u Konstantinovo
doba), kasniji Istoni Ilirik
299. 311. g. Galerije pobjeuje Sarmate tri puta na dunavskom limesu stabilno
stanje u Panonijama
303 306. g. progoni krana u Dalmaciji i Panonijama
muenici:
Salona: Sv. Dujam (Manstirine), Sv. Anastazije
Siscija: Sv. Kvirin muen i ubijen u Savariji
Sirmij: Sv. Donat, Sv. Irenej, Sv. Anastazija, Sv. Hermagora, Sv. Fortunat,
petorica klesara (baeni u olovnim sanducima u rijeku)
Cibale: Sv. Polion
Dioklecijan za vrijeme aktivnog vladanja gradi palau kod Salone dananji Split
povlai se u nju nakon abdikacije zbog bolesti 305. g.- ivi ondje do svoje smrti 311.g.

DALMACIJA I PANONIJE U 4. ST.

308. g. Licinije kao novi August dobiva pod upravu Ilirik na sastanku careva u
Karnuntu
314. god. bitka izmeu Licinija i Konstantina kod Cibala pobjeda Konstantina
ilirike provincije postaju dio zapadnog dijela drave Sirmij postaje Konstantinovo
sjedite
322. g. znaajna Konstantinova pobjeda nad Sarmatima u Panoniji ureenje
limesa gotski napadi na Dunavu
poslije Konstantinovog edikta o vjerskoj toleranciji razvoj crkvene organizacije u
biskupska sredita u Dalmaciji: Salona (od 2. pol. 3. st.), Narona, Arba, Jader,
Skardona, Epidaur, Bistue Nova nadbiskupski naslov se pojavljuje tek od 6. st.
(Salona)
 biskupska sredita u junoj Panoniji: Siscija, Sirmij, Mursa, Cibale, Basijane
sirmijska biskupija postaje metropolija
351. g. sukob Konstancija II. i protucara Magnencija Konstancijeva pobjeda kod
Murse Magnencije izvrava samoubojstvo
nakon 351. g. Konstancije II. esto boravi u Sirmiju 357/358. g. uspjeno ratuje
protiv Kvada i Sarmata proglaava arijanstvo slubenom religijom
361. Julijan kao novi car ulazi trijumfalno u Sirmij
365. g. susret Valentinijana i Valenta u Sirmiju dogovor oko rata s barbarima
373. g.: Kvadi i Sarmati upad u Panoniju rimska vojska potisnuta juno od Drave
velika razaranja u Panoniji Primi i Valeriji
Valentinijan ponovno dograuje utvrenja na panonskom limesu promatranice i
zidovi
375. 378. g. Valentinijan II. vlada u Sirmiju
378. g. nakon Valentovog poraza i pogibije kod Hadrijanopola Vizigoti pustoe
Meziju i Panoniju
379. g.: Teodozije proglaen carem u Sirmiju
novi federatski ugovor s Gotima: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji posebne
povlastice: puna autonomija, osloboenje od poreza, dodatne plaa za uvanje granice
388. g. Teodozije pobjeuje uzurpatora Maksima kod Siscije uz pomo hunskih
federata kod Petovije uz pomo Ostrogota i Alana
395. g. Teodozije prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela Dalmacija i sve
etiri Panonije ulaze u zapadni dio carstva Sirmij sjedite Zapadnog Ilirika
Prevalitana postaje dio Istonog carstva
396. g. Vizigoti (Alarih) pljakaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju zapadni magister
militum Stilihon ih smiruje Alarih postaje magister militum za Ilirik

GRADOVI U ILIRIKIM PROVINCIJAMA

gradovi u provincijama kolonije i municipiji razliit stupanj graanskih prava
kolonije naselja rimskih i italskih naseljenika ili vojnih veterana puno graansko
pravo
municipiji djelomino graansko pravo obino naselja saveznika ili pokorenog
lokalnog stanovnitva koje je dobilo lokalnu samoupravu
lokalne zajednice koje su stekle civitet nii stupanj samouprave
 gradovi nositelji romanizacije centri politikog ivota, drutvenog i gospodarskog
razvoja
uprava gradova na elu duoviri po uzoru na dva konzula mandat od 1 godine
bira ih opinsko vijee
dva edila: javna sigurnost
kvestori: financijski poslovi
opinsko vijee (Ordo decurionum) vijenici birani prema imovini (cenzusu)
biraju ih duoviri quinquenales
Gradovi u ilirikim provincijama
kolonije na Jadranu:
Martia Iulia Salona i Narona za Cezara
Colonia Pola pietas Iulia 43. g. pr. Kr.
Iader i Epidaurum za Augusta
Colonia Iulia Parentium za Tiberija
Colonia Claudia Aequum za Klaudija veteranska kolonija prva u
unutranjosti (itluk kod Sinja)
kolonije u Panoniji:
Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia Sirmium za Vespazijana
Colonia Aelia Mursa za Hadrijana
Colonia Aurelia Cibalae za Septimija Severa ili Karakale
municipiji na Jadranu: Issa, Tragurium, Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria
(Varvarini), Nedinum (Neditae), Asseriates (Asseria)
municipiji u Panoniji: Andautonia (itarjevo), Aquae Balissae (Municipium Iasorum
Daruvar), Iovia Botivo (Ludbreg)
u gradovima javne izgradnje po uzoru na Rim i italske gradove
bedemi vani za sigurnost grada slue i kao dokaz prestia grada javna
financiranje esto financirani od careva ili viih dunosnika dio grada ostaje izvan
bedema: predgraa
vodovodi i cisterne javni objekti dokaz civilizacijske razine
teatri i amfiteatri sauvan teatar u Puli i Saloni amfiteatri u Puli, Saloni i Burnumu
kod ovih objekata este carske donacije
terme (kupalita) javna mjesta vana za drutveni ivot esto donirana od
bogatih pojedinaca
bazilike i kurije javna izgradnja ponekad i privatna donacija
 hramovi javna i privatna izgradnja sauvani hramovi: Augustov hram u Puli,
Zadar, Split
Salona i Sirmij dva najvea i najrazvijenija grada na naem povijesnom prostoru
u Sirmiju kasnije sagraena carska palaa i hipodrom kraj Salone sagraena
Dioklecijanova palaa oba grada dobivaju carski znaaj
Salona sjedite provincije Dalmacije prije i Ilirika
uz sjedite provincije vani i konventi sudbeno-upravna sredita namjesnik
provincije u odreene dane u pretoriju svakog konventa vri sudovanje
u Dalmaciji tri konventa:
za Liburniju i Japode: Skardona
za sredinji dio Dalmacije Salona
za juni dio Narona
Siscija postaje vaan centar u kasnoj antici 3. i 4. st. vana kovnica novca
osnovana za Galijena oko 265. g. traje do vladavine Arkadija (395. 408. g.)
Sirmij kovnica radi: 324. 328. i 351. g. do Arkadija

POVEZANOST I PROMETNI PRAVCI U ILIRIKIM PROVINCIJAMA

ceste gradnje prvenstveno radi vojnih potreba i dravnih interesa omoguuje brzo
kretanje vojnika prema zadanom odreditu strateki znaaj
uz izgradnju vrlo vano je i njihovo odravanje mnogi dokazi govore o tome
miljokazi raznih careva na istom pravcu
Akvileja ishodite cesta prema Dalmaciji i Panoniji
vani prometni pravci:
Akvileja Nauport Emona Celeja Petovij Savarija Karnunt
Petovij Akva Viva Mursa Cibale- Sirmij Singidun Nais Serdika
Filipopol (Plovdiv) Hadrijanopol (Jedrene) Konstantinopol
cesta uz dunavski limes od Vindobone nizvodno uz Dunav
Karnunt Petovij Akva Viva Andautonija Siscija Salona
Emona Neviodun Siscija Servicij Marsonija Cibale Sirmij
Akvileja Parencij Pola Albona Tarsatika Senija Vratnik Siscija
Senija Arupij Burnum Salona Narona Epidaur Rizinij Dirahij
Via Egnatia Solun
izgradnja cesta u Dalmaciji najvea zasluga upravitelja provincije Publija Kornelija
Dolabele (14. 20. g.)
 Salona ishodite cesta u Dalmaciji 5 glavnih pravaca:
Salona Tragurij Danilo (Rider) Skardona Jader
Salona Andetrij (Mu) Burnum Jader ili prema Arupiju i Seniji ili
dolinom Une preko Retinija (Golubi) prema sjeveru i Sisku
Salona Ekvum Salvij Servicij (Bosanska Gradika)
Salona Tilurij Bistua Vetus (Bugojno) Domavia (Srebrenica) Drina
Sirmij
Salona Bigeste (Ljubuki) Narona Epidaur Olcinij Dirahij Via
Egnatia
osim cestovnih prometnih pravaca velika vanost rijeke
Krka: plovidba do Skardone i Burnuma Neretva: do Narone
panonski plovni put: Nauportus (Vrhnika) Ljubljanica Sava Dunav
vane luke: Nauport, Neviodun, Andautonija, Siscija, Servicij
ostale plovne rijeke: Drava, Kupa, Una, Sana, Bosut

GOSPODARSKI IVOT
gradovi nositelji gospodarskih aktivnosti u obje provincije gradsko obrtnitvo i
manufakture
obrtnici u gradovima udrueni u kolegije (collegii):
collegium fabrum kovai
collegium fabrum Veneris zlatari
collegium dendroforum tesari
collegium lapidariorum klesari
collegium aeneatorum glazbenici
collegium purpurariorum bojadiseri purpurom
collegium naviculariorum laari (u Sisku)
trgovina unutarnja i vanjska
vanjska trgovina izvan Carstva samo na odreenim mjestima na limesu
zabrana izvoza van Carstva za oruje, eljezo, vino, ulje, ito, sol, zlato
za svaki uvoz u provinciju se plaa carina portorium u ilirikim provincijama 2,5
% vrijednosti robe
rudarstvo vaan izvor dravnih prihoda
vaenje metala na potezu od dananje Banovine u Hrvatskoj preko bosanskog gorja
do Srebrenice i rijeke Drine
 rudarstvo jaka predrimska tradicija ilirska i ponajvie keltska
zlato ispiranje i kopanje porjeje Vrbasa, Fojnice i Lave
srebro Domavia i Argentaria: Srebrenica cesta od Salone do Argentarije: Via
Argentaria
srebrni rudnici poznati i u sjevernoj Panoniji
olovo Plumbum (dananje Olovo u BiH)
eljezo Topusko, Gvozdansko, Ljubija, Sanski most, Japra, Fojnica, Visoko, Vare
rudnici eljeza na Banovini i SZ Bosni u slubi sisakih radionica za obradu eljeza
oruje i orue za potrebe okolnih provincija i vojske na limesu
kamenolomi: Kirmenjak kod Porea, Vinkuran kod Medulina, Trogir, Bra (Splitska,
krip), iovo, Medvednica, Fruka Gora
kamena sol: Ad Salinas (Tuzla)
poljoprivreda napredak pod rimskom vlau: uvoenje novih kultura bolja obrada
zemlje vei prinosi
villae rusticae osnovne jedinice poljoprivredne proizvodnje u Istri i na Brijunima
postoje i velike latifundije neke vj. u carskom vlasnitvu
jadranska obala mediteranske kulture ponajvie masline i vinova loza ove
kulture uvedene kod nas od grkih kolonista irenje na vee povrine uz obalu
Panonija oranice, panjaci i ume krenje uma radi dobivanja obradivih povrina
u blizini Sirmija sredine 3. st. velika carska imanja car Prob sadi vinovu lozu na
Sirmij
dinarski planinski prostor zadravanje tradicionalnog transhumantnog stoarstva

DUHOVNA SFERA IVOTA U DALMACIJI I PANONIJI

s rimskom dravom prodor rimskog dravnog kulta posebno u gradskim
sredinama naseljenim italskim doseljenicima
kontakt s religijskim vjerovanjima starosjedilakog stanovnitva
povezivanje i identifikacija starih boanstava s novim rimskim
antiki Silvan identificiran s slinim domaim boanstvom boanstvo voda i izvora
Bind izjednaen s Neptunom
nastavak tovanja starih rijenih boanstava Savus, Dravus, Danuvius
pojava istonjakih kultova: Mitra, Kibela (Magna Mater), Izida, Serapis
prvi tragovi kranstva u Dalmaciji potkraj 1. st. pojedinane opine
 u drugoj polovici 3. st. osnutak salonitanske biskupije muenitvo Sv. Venancija
(prvi salonitanski i dalmatinski biskup) u Delminiju oko 257. g.

4---PRINCIPAT - OD AUGUSTA DO SEPTIMIJA SEVERA

AUGUSTOV PRINCIPAT
od 29. g. pr. Kr. Oktavijan jedini sposoban za organiziranje vlasti u dravi
Rim spremnost prihvaanja vladavine jednog ovjeka i gubitka republikanske
slobode zalog stabilnosti i mira
Oktavijan se odrie netradicionalnih oblika vlasti odrie se koritenja titule kralja
poziva se na starorimsku tradiciju i ideale
priprema za trajni ostanak na vlasti
novi sustav vladanja principat Princeps
13. 1. 27. g. predaje svu vlast u ruke senata i puka ponovna formalna uspostava
republike on postaje konzul
senat mu daje titulu Augustus Uzvieni titula mu postaje dio imena koje se prenosi
na njegove nasljednike
po njemu ime dobiva rimski esti mjesec u godini August do tada Sextilis
poetak boanskog tovanja Divus Augustus
senat trai aklamacijom od Augusta da i dalje upravlja dravom
stvarno uvrivanje i ozakonjenje poloaja na vlasti August dobiva desetgodinji
prokonzularni imperij u Galiji, Hispaniji, Egiptu i Siriji poslije pridodan i Ilirik
Imperator
sve naveden provincije su s vojskom dobivanje potpune moi u dravi
u ostalim senatskim (pacificiranim) provincijama uprava povjerena magistratima
u svim provincijama imperium proconsulare maius nadlenost nad upravom svih
provincija preko carskih kuratora i legata
senatske provincije su bez vojske nema opasnosti da netko ugrozi njegov poloaj
poslije isteka 10 godina prokonzularni imperij mu je redovito produavan
u Rimu i Italiji 9 kohorti pretorijanaca svaka kohorta s 500 ljudi kasnije do 1000
tri kohorte August dri stalno u Rimu
 do 23. g.pr. Kr. August je konzul svake godine od 23. formalno nije konzul
zadrava konzulski imperium i pravo da uvijek moe preuzeti politiku vlast kao
konzul jo samo dva puta konzul: 5. i 2. g. pr. Kr.
zadrava pravo na kurulsku stolicu (sella curulis) i liktore
23. g. prenosi na sebe doivotnu tribunsku vlast trajni utjecaj na donoenje zakona
i svako politiko djelovanje
sacrosanctitas posveenost i nepovredivost osobe tribuna
vrijeme vladavine buduih careva se broji prema godinama obnove tribunske asti
August kao doivotni puki tribun trajno nastupa kao branitelj puka preuzima u
Rimu opskrbu puka hranom cura annonae
dodatne mogunosti Augustovog utjecaja na vlasti i upravu:
carski kazneni sud
calculus Minervae: pravo da presudi u porotnikom sudovanju pri jednakom
broju glasova
za izbor magistrata i senatora vrhovno mjerodavan August manji trokovi
kandidata prilikom izbora manja korupcija i pljaka provincija radi novca potrebnog
za politiki uspon
od 12. g. pr. Kr. August je pontifex maximus vrhovni nadzor nad dravnim kultom
potpun utjecaj na vana podruja rimskog ivota
M. V. Agripa (oenjen za Augustovu ki Juliju) legatus Augusti vrhovni Augustov
zastupnik
obiljeje principata nijedna Augustova ovlast ne prelazi ovlasti republikih
magistrata opstanak politikih formi republike
August izbjegava kraljevske atribute i provokaciju onih koji dre do republikanskih
tradicija senatori sjede u njegovoj prisutnosti
na poetku nemiri i pokuaji atentata na Augusta nosi oklop ispod tunike
udaljavanje i kanjavanje nepoudnih senatora
uz sve atribute princepsa puno Augustovo ime je: Imperator Caesar Divi Filius
Augustus
2. g. pos. Kr. pater patriae povezivanje s Romulom ne uzima Romulovo ime
radi njegovog kraljevskog naslova
August se nastoji proglasiti boanstvom divinizacija vladara
u samom Rimu ogranieno tovanje iz oprez prema tradicijama na istoku: tovanje
slino kao i kod helenistikih vladara njegovi kipovi pored boice Rome
 August naglaava sebe kao spasitelja Rima i donositelja mira izgradnja Ara Pacis
Augustae

REFORME DRAVNE UPRAVE

plaeno inovnitvo briga o financijskom stanju senatora spreavanje korupcije,
bavljenja novarskim poslovima
mjere protiv izrabljivanja provincija uz namjesnike provincija nezavisna
financijska uprava na elu s prokuratorom koji polae raune carskom fisku
senat uprava nad dravnom riznicom
radi tonog oporezivanja: provoenje popisa stanovnitva u dravi i odreivanje
cenzusa
vojska stacionirana u carskim provincijama konano ureena kao stajaa vojska
ukupno oko 170 000 legionara u 28 legija i dalje veinom Italici pomone
postrojbe iz provincija
nakon 20 slube u vojsci legionari se naseljava u kolonijama irom drave osnova
romanizacije
u Rimu osnutak vatrogasnih i policijskih postrojbi (vigiles) pod gradskom
prefekturom
August u Rimu dijeli 30 kg ita mjeseno po glavi za 200 000 siromaha esta
organizacija gladijatorskih igara panem et circenses

OBNOVA RIMSKIH TRADICIJA I UDOREA

obnova starih rimskih i italskih tradicija jedna od vanih sastavnica Augustove
vladavine
obnova tovanja starih rimskih kultova obnova hramova stare vjerske sveanosti
kao protutea istonjakim kultovima Izida, Mitra
uvoenje udorednih zakona zdrav obiteljski ivot kao osnova ispravnog dravnog
poretka
aristokracija moralna vertikala i stup obnove strogi kriteriji za primanje u senat i
izbor za magistrate
poticanje na raanje djece:
bogati bez djece ne nasljeuju nita
nagrauju se oni s mnogo djece: konzuli s vie djece mogu birati provinciju
gdje e raditi
 udoredne zakone August primjenjuje i na svoju obitelj progoni nepoudne
umjetnike: Ovidije prognan na Pont gdje je i umro
pjesnici Horacije i Vergilije pristae i podupiratelji Augustovih ideja i reformi

AUGUSTOV KRAJ
13. g. pos. Kr. August sastavlja Res Gestae Divi Augusti idealiziran popis
Augustovih djela i postignua
u obliku kamenih ili bronanih ploa postavljen u svim vanim centrima drave
sauvan u Ankari na latinskom i grkom: Monumentum Ancyranum
August ostavlja ureen sustav i dravni aparat izgraene mnoge javni objekti u
Rimu i irom drave
umire 14. g. pos. Kr. u 77. godini dugaak ivot: jedan od uzroka problema oko
njegovog nasljednika
Druz i Tiberije djeca iz prvog braka Augustove supruge Livije takoer posinjeni
Druz umire 9. g. pr. Kr. u Germaniji
rano preminuli Gaj i Lucije posinjeni Augustovi unuci (djeca kerke Julije i Agripe)
Agripa Postum: trei njihov sin prognan od Augusta 7. g. pos. Kr. August ukinuo
posinjenje nad njim
Tiberije ostaje jedini nasljednik August je prisiljen odluiti se konano za njega
usprkos nepovjerenju

JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA DINASTIJA
julijevsko-klaudijevska dinastija (14. 68. g.)
Tiberije (14. 37. g.) nastoji vladati poput Augusta zadrava njegov oblik
vladanja
u prvom dijelu vladavine nastoji da senat ima vei utjecaj i da preuzme odgovornost
designira i posvaja Germanika za svog nasljednika daje mu istok drave na upravu
Germanik umire 19. g.
Druz postaje nasljednik misteriozno umire 23. g.
26. g. Tiberije postaje nepovjerljiv i sumnjiav povlai se na Capri
prefekt pretorijanaca Sejan (Lucius Aelius Seianus) preuzima stvarnu vlast u Rimu
okuplja sve pretorijance u novom logoru kod grada castra praetoria
nasilje nad senatom i carskom obitelji navodno svladavanje zavjere protiv Tiberija
Tiberije uklanja Sejana 31. g. provodi istke i suenja u senatorskim redovima
 vrlo nepopularna vladavina povlai se iz Rima i umire u Mizenu 37. g. u 78 god.
senat ga ne proglaava boanstvom puka parola: u Tiber s Tiberijem
Tiberija naslijeuje Kaligula (Gaj) Germanikov sin u prve dvije godine umjeren
vladar
u druge dvije godine postaje okrutni tiranin - prema izvorima duevni bolesnik
uklonili ga pretorijanci i senat 41. g.
Klaudije (Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus) vlada od 41. do 54. god.
Germanikov brat pretorijanci ga postavili za vladara
uspjena vladavina sreivanje uprave javne gradnje 2 nova akvedukta nova
luka na Tiberu (Portus) obnovio Circus Maximus
pokorio Britaniju anektirao Mauretaniju, Pamfiliju, Likiju, Judeju, Trakiju i Norik
druga strana vladavine sukobi sa senatom i aristokracijom
ubija svoju treu enu Mesalinu 48. g. zbog urote 54. g. daje ga ubiti etvrta ena
Agripina Klaudijev neak i Agripinin posinak Neron postaje car
Neron (Nero Claudius Caesar Augustus Germanicus) 54. do 68. g. postao vladar s
16 godina
prvi potez na vlasti zajedno sa senatom deificira Klaudija
isprva uspjena i umjerena vladavina u slozi sa senatom utjecaj Neronovog uitelj
stoikog filozofa Seneke znatan upliv pomajke Agripine
guenje ustanka u Britaniji Budika (60. 61. g.)
tijekom vladavine poinje obraune s protivnicima ubojstvo polubrata Britanika 55.
i pomajke Agripine 59. g.
Tacit, Kasije Dion i Svetonije prikazuju ga u negativnom svjetlu: kao tirana koji
provodi strahovladu manji broj izvora navodi njegovu popularnost posebna na
istoku drave
glavno nedjela pale Rima u umjetnike svrhe optuuje krane za to prvi
progoni krana u Rimu stradavanje sv. Petra i Pavla
senat i vojska ustaju protiv Nerona samoubojstvo uz pomo osobnog sekretara

FLAVIJEVSKA DINASTIJA
68. g. graanski rat Oton:kandidat pretorijanaca Galba i Vitelije: vojni
zapovjednici
ustanci u dravi: Judeja (od 66.) i Germanija
 etvrti car u istoj godini Vespazijan (Titus Flavius Vespasianus) vojskovoa
vojske u ist. provincijama (69. 79. g.)
Njegov sin Tit gui 70. g. ustanak u Judeji
Vespazijan sreena vladavina uzor: August tedljivost u dr. upravi gradi
Kolosej pridobiva puk
79. 81. g.: stariji Vespazijanov sin Tit kratka i uspjena vladavina u njegovo
vrijeme erupcija Vezuva umro od bolesti
81. 96. g.: mlai Vespazijanov sin Domicijan sreena uprava i vanjskopolitika
inicijativa: irenje posjeda u Britaniji i rat s Daanima Germania Inferior i Superior
ekonomski uspon drave i monetarna reforma
autokratska ali uinkovita vladavina sukob sa senatom: vlada uglavnom bez njega
orijentalni ceremonijal omraen u Rimu suprotnost stoikom idealu vladara
progoni krana zbog protivljenja carskom kultu
ubijen kao rtva zavjere od dvorskih inovnika senat: damnatio memoriae

ADOPTIVNI CAREVI
96. 98. g.: Nerva stari senator stoike zasade adoptiranje najboljeg u dravi za
nasljednika prvi od 5 dobrih careva svi adoptivni do Marka Aurelija
98. 117. g: Trajan (Marcus Ulpius Nerva Traianus) Hispanac potuje prava
senata uspjena vladavina novi procvat drave
teritorijalna ekspanzija drave nove provincije: Armenija, Mezopotamija, Asirija,
Arabija Petreja i Dacija (Trajanov stup) zadnja velika osvajanja novih krajeva u
njegovo vrijeme drava obuhvaa najvei teritorijalni opseg
njegovi ratovi: veliki financijski i vojni napori drave drava na rubu kolapsa
117. 138. g.: Hadrijan (Publius Aelius Hadrianus) sreivanje unutranjih prilika u
dravi gospodarski uspon drave i komunalna izgradnja
pobornik grke kulture i ideala gradnja vile u Tivoliju kod Rima mauzolej u Rimu
smanjena vojske negativna tendencija: sve vie barbara u vojsci naputanje ist.
provincija granica na Eufratu
130. 135. g.: novi idovski ustanak
uvruje dravne granice limes u Panoniji i Germaniji utvrenja sa stalnom
posadom Hadrijanov zid u Britaniji
138. 161. g.: Antonin Pio miroljubiva vladavina nastavak gospodarskog i
kulturnog blagostanja u dravi Antoninov zid u Britaniji
 161. . 180. g.: neak Antonina Pija Marko Aurelija ideal vladara-stoika do 169.
vlada s Lucijem Verom
vrlo nemirna vladavina obiljeena stalnim ratovima Mezopotamija, Armenija
pobuna Avidija Kasija na istoku Markomani i Kvadi prodiru do Akvileje i Jadrana
prvi napadi Gota, Langobarda i Vandala
kuga u Italiji pomor velikog broja stanovnika poveana porezna optereenja radi
stalnih ratova
car uspijeva pobijediti vanjske neprijatelje uspjeh na istoku umire u Vindoboni
pred pobjedom nad Markomanima
180. 192. g.: Komod (sin M. Aurelija) ukida sve oeve pozitivne mjere
promie istonjake kultove: Izida i Baal povezuje se s Heraklom trai boanske
poasti za sebe jo za ivota bori se kao gladijator
ubijen u uroti od strane pretorijanaca
Severi
nakon Komodove likvidacije mete oko prijestolja pretorijanci prodaju carski tron
graanski rat
Pertinaks i Didije Julijan na vlasti od 192. 193. g. Pescenije Niger, Klodije Albin
i Septimije Sever pretendenti na tron godina pet careva
pobjeuje panonski namjesnik Septimije Sever (193. 211. g.)
oslanja se na vjernu vojsku progoni senatore koji ga ne podupiru uspjena vlast
obnova uruenog Carstva skrb za provincije
211. 217. g.: Karakala Septimijev stariji sin dijeli vlast s bratom Getom ubija
ga iste godine
212. g. Constitutio Antoniniana graansko pravo svim slobodnim stanovnicima
drave
gradnja najveih termi u Rimu pridobivanje puka
okrutan vladar ubijen nakon tiranske vlasti
217. 218. g.: Makrin pretorijanski prefekt porijeklom Berber
218. 222. g.: Elagabal uveden Baalov kult ubili ga pretorijanci
222. 235. g.: Aleksandar Sever ubijen od vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda
na germanskom limesu
VANJSKA POLITIKA DRAVE
August uglavnom ne vodi vojne pohode Agripa, Tiberije i Druz vode ratove za
njega
20. g. pr. Kr. pregovorima vraa od Parta bojne znakove izgubio ih Kras 53. g. pr.
Kr.
15. 12. g. pr. Kr.: osvajanje alpskog podruja i zemalja uz gornji tok Rajne
vapska, Recija Tiberije i Druz
osnovana provincija Recija gl. grad Augusta Vindelicorum
osvojena Panonija do Dunava i Drave
dovreno osvajanje u Hispaniji reorganizacija u 3 provincije
12. g. pr. Kr. 6. g. pos. Kr.: pokuaj pomicanja limesa na Labu te kroz eku do
Dunava
Druz prodire s ua Labe u unutranjost Tiberije sprema napad na Marboda i
Markomane u ekoj ustanak u Iliriku prekida Tiberijev pohod
9. g. pos. Kr. Arminije voa Heruska u Teutoburkoj umi unitava 3 legije
Kvintilija Vara 20 000 palih Rimljana
odustaje se od pomicanja limesa na Labu
August zacrtava trajne granice drave Rajna, Dunav, Eufrat
Germanik predvodi kaznenu ekspediciju protiv Germana: 14. 19. g. pos. Kr.
nekoliko pobjeda nad Arminijem vei dio Germanije ostaje van Rimskog Carstva
Marbod i Arminije ratuju meusobno Marbod 19. g. bjei na rimski teritorij
Arminija ubijaju roaci skloni Rimu
Vespazijan i Domicijan ire rimski posjed na Majni 85. g. podruje sjeverno od
Majne u rimskim rukama prema Neckaru
limes: Rajna Majna Neckar Dunav
Domicijan osniva Gornju i Donju Germaniju gl. gradovi: Mogontiacum (Mainz):
Gornja Germanija i Colonia Agripina (Kln): Donja Germanija
16. g. pr. Kr. noriko kraljevstvo je prikljueno rimskoj dravi 45. g. za Klaudija
postaje provincija nakon smrti posljednjeg norikog kralja
2. st. ponovno jai germanski upadi preko Rajne i Dunava: 166. 180. g.:
markomanski rat nakon njihovog prodora do Akvileje i Jadrana
3. st. obnova germanskih napada
kraj 1. i po 2. st. napadi Sarmata i Daana na srednjem i donjem Dunavu: 100.
107. g. Trajan osvaja Daciju
 osniva nove provincije na istoku: Armenija, Mezopotamija, Asirija, Arabija Petreja
naputa ih Hadrijan granica na Eufratu
Britanija 55. i 54. g. pr. Kr. Cezar: dvije kaznene ekspedicije bez veeg uspjeha
za Klaudija osvajanje june i sredinje Engleske
60. 61. g.: ustanka Budike vrlo estoke borbe
78. 85. g. prodor u sjevernu Englesku
Hadrijan gradi zid u SJ Engleskoj zbog upada Pikta iz kotske Antonin Pio gradi
drugi zid sjevernije 184. g. naputen kao obrambena linija
197. g. ustanci u SJ Engleskoj Septimije Sever guenje Britanija ostaje mirna
do 5. st.

AUGUSTOV POHOD NA ILIRIK

nakon pokorenja Delmata nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini
nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske drave na Dunavu
29. g. pr. Kr. Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima
27. g. Oktavijan August predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu provinciju
vojni logori u Dalmaciji: XI. legija: Burnum (Ivoevci kod Kistanja) i VII. legija:
Tilurium (Gardun kod Trilja)
osnovana rimska kolonija u Epidauru i moda u Jaderu
16. g. pokorenje keltskih Tauriska podruje dananje Slovenije i SZ Hrvatske
vojni pohod vodio Tiberije
16/15. g. Tiberije uspjeno ratuje protiv Skordiska keltski Skordisci postaju rimski
saveznici
16. g. manji delmatski ustanak svladao ga Publije Silije
12. do 8. g. pr. Kr. pokoreni Breuci i Amantini osvojeno podruje do Drave i
Dunava
11. 9. g. pr. Kr. nova pobuna Delmata uskoro svladana Ilirik opet postaje
carska provincija

BATONSKI USTANAK
6. g. pos. Kr. Tiberije ratuje s Marbodom kralj Markomana pokuaj rimskog
pripajanja dananje eke i Moravske
novaenje u Iliriku nezadovoljstvo lokalnog stanovnitva kod Dezitijata: otvorena
pobuna na elu Baton
 ustanak se brzo iri na cijeli Ilirik Breuci: uz Dezitijate glavni nositelji ustanka
kralj Pines i vojskovoa Baton
Velej Paterkul: 800 000 ustanika 200 000 pjeaka i 9 000 konjanika
Breuci opsjedaju Sirmij namjesnik Mezije Antonije Cecina Sever potiskuje Breuke i
poraava ih kod rijeke Drave zbog provale Daana mora se vratiti na istok
Dezitijati prodiru do Salone poraavajui manje rimske posade ustanci pustoe
jadransku obalu i provaljuju u Makedoniju
strah u Rimu August uvodi nove poreze i novaenja vraa i veterane u vojsku
Tiberija imenuje voom pohoda
Tiberije sklapa mir s Marbodom alje Valerija Mesalina s manjom vojskom u Ilirik
poraava Dezitijate koji su krenuli na Akvileju Baton prisiljen na uzmak
Tiberije dolazi u Sisciju s 10 legija Velej Paterkul: 10 legija, 14 konjikih ala, 70
pjeakih kohorti pomonih eta, 10 000 veterana i dobrovoljaca ukupno oko 100
000 ljudi Tiberije se utaboruje i eka
u Rimu nezadovoljstvo Tiberijevom pasivnou sam August odlazi u Ravenu da
bi bio blie operacijama
Tiberije se ograniava na manji rat i unitavanje neprijateljskih resursa Dezitijati se
povlae prema Breucima utaboruju se na podruje Fruke Gore (Alma mons) novi
pokuaj napada na Sirmij
s istoka prodiru Cecina Sever i azijski namjesnik Plaucije Silvan s 5 legija i trakim
konjanitvom Tiberije ratuje s ustanicima u slavonskim gorama (Papuk, Psunj,
Krndija)
Volcae paludes movare uz Vuku izmeu Osijeka, akova i Vinkovaca oba
Batona napadaju istonu vojsku teka pobjeda rimske vojske neodriv poloaj
ustanika u Slavoniji
8. g. Germanik pustoi mezejsku zemlju izmeu Vrbasa i Drine
8. g. breuki Baton polae oruje na rijeci Bathinus (moda Bosna ili Bosut) predaje
Pinesa dezitijatski Baton hvata i pogubljuje izdajnikog breukog Batona
ustanak se ograniava na Dalmaciju krajem 8. g. pos. Kr. Tiberije se vraa u Rim
Germanik kree iz Siscije na jug prodor japodskim podrujem vj. dolinom Une
teke borbe sporo napredovanje na jug
Tiberije se vraa u proljee 9. g. ukljuuje se u ratne operacije dijeli vojsku na tri
dijela
Plaucije Silvan ostaje s dijelom vojske u Panoniji
 M. Emilije Lepid kree u Dalmaciju prema Germaniku
Tiberije se pridruuje Germaniku
Baton u Andetriju (vj. Mu) predaje se nakon opsade poslan u Ravenu umire 12.
g. kao politiki zatvorenik
Germanik nastavlja rat posljednji otpor u Ardubi (vj. u BiH) dio branitelja i ena s
djecom se baca u smrt s gradine u rijeku
kraj velikog ilirsko-panonskog ustanka poinje pacifikacija i romanizacija Ilirika
Tiberije slavi trijumf nad Delmatima i Panoncima tek 12. g. zbog poraza u
Teutoburkoj umi

HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR NAKON PANONSKO-DELMATSKOG

USTANKA
Ilirik provincija vj. od Cezarovog vremena Augustova osvajanja znatno
proirenje teritorija provincije
Istra odvojena od Ilirika zajedno s venetskim podrujem ini 10. regiju Italije
granica na Rai vj. 18. g. pr. Kr.
prva podjela: Gornji i Donji Ilirik vj. nakon pomicanja granice na Dravu oko 9. g.
pr. Kr.
ubrzo nakon batonskog ustanka podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju moda ve
10. g. pos. Kr.
prema nekim miljenjima podjela Ilirika tek za Vespazijana
Dalmacija od Rae do meurjeja Drine i Morave u Albaniji do rijeke Mati na
sjeveru granice ide sj. obroncima Dinarskog gorja
glavni grad Dalmacije Salona
tri sudbena podruja (konventa): Skardona, Salona, Narona
Panonija od Dalmacije na sjever na sjeveru i istoku granica je Dunav
zapadna granica se pomicala Emona je kasnije postala dio Italije
mogua prva sredita provincije: Emona, Petovij, Karnunt i Siscija
u ovo vrijeme poetak romanizacije prostora ovih dviju provincija isprva znatno
snanija romanizacija u Dalmaciji
Salona i Narona kolonije ve od Cezarovog vremena od 43. g. pr. Kr. kolonija je i
Pola
za Augusta Epidaur i Jader postaju kolonije
 municipiji iz Augustovog vremena: Pore, Trogir, Vis, Risan, Budva, Kotor, Ulcinj
gradovi centri romanizacije i prodora italske kulture ujedno i centri gospodarskog
i kulturnog razvitka

DALMACIJA I PANONIJA U 1. ST. POS. KR.

u Dalmaciji trajno stacionirane dvije legije VII. u Tiluriju (Gardun kod Trilja) XI.
u Burnumu (Ivoevci kod Kistanja)
u Panoniji u Augustovo vrijeme stacionirane VIII., IX. i XV. legija vj. u Emoni,
Sisciji i Sirmiju kasnije se legije izmjenjuju
u Dalmaciji oko 14. g. upravitelj postaje Publije Kornelije Dolabela gradi ceste iz
Salone prema zaleu i Panoniji glavnih 5 pravaca s ishoditem u Saloni
ceste imaju strateki znaaj brzo kretanje vojske kroz neprohodne krajeve neko
znaajna potekoa u doba ratova s Delmatima
Tiberije alje sina Druza 17. g. na vojnu izobrazbu u Dalmaciju
Parentium (Pore) postaje kolonija u Tiberijevo vrijeme
nakon Kaliguline smrti pobuna dalmatinskog legata Furija Kamila Skribonijana
usmjerena na povratak republike protiv Klaudija
VII. i XI. legija ne pristaju uz pobunu ostaju vjerne novom caru Klaudiju (41. 54.
g.) zarobljavaju i pogubljuju Skribonijana i pobunjene asnike
obje legije stjeu naslov: Claudia pia fidelis
Klaudije osniva koloniju Ekvum (Colonia Claudia Aequum) itluk kod Sinja
Panonija i dalje slabije urbanizirana i romanizirana od Dalmacije zapoinje s
ureenjem limesa na Dunavu
nakon kraja Neronove vladavine 68. g. dalmatinske legije podupiru Otona do
njegovog poraza
nakon Otonovog poraza pristaju uz Vespazijana (Flavijevci)
flavijevsko vrijeme pojaana romanizacija i naseljavanje italskog stanovnitva u
Panoniji
u Dalmaciji i Panoniji snaan gospodarski i kulturni uspon
Siscija i Sirmij postaju kolonije za Vespazijana
Andautonija i Neviodun (Drnovo kod Krkog) flavijevski municipiji
Vespazijan izmjeta VII. i XI. legiju na limes Dalmacija postaje provincija bez
vojske (provincia intermis) u njoj ubudue borave samo manje pomone jedinice
 za Vespazijana u Panoniji stacionirane XIII. i XV. legija reorganizirao rijenu ratnu
flotu Classis Flavia Pannonica baze flote: Mursa, Taurun, Sirmij, Servicij, Siscija
za Flavijevaca uspostava limesa sa stalnim posadama na Dunavu posebno za
Domicijana zbog napada Sarmata i Daana poveanje broja legija u Panoniji

DALMACIJA I PANONIJA U 2. ST.

Trajan (98. 117. g.) izmeu 105. i 107. g. dijeli Panoniju na Gornju (sredite:
Karnunt Carnuntum) i Donju (sredite: Akvink Aquincum)
nastavak utvrivanja dunavskog limesa napadi Sarmata, Daana, Jaziga i Roksolana
na Panoniju
100. do 106. g. pohod na Daane 107. g. provincija Dacija
Hadrijan (117. 138. g.) zavretak ureenja dunavskog limesa snaan
gospodarski uspon Panonije
Hadrijan posjeuje Panoniju 124. g.
Mursa postaje kolonija Cibale i vj. Akve Balise (Aquae Balissae dananji
Daruvar) municipiji
Antonin Pio (138. 161. g.) nastavak prosperitetnog i mirnog razdoblja u itavom
Carstvu
Marko Aurelije (161. 180. g.) nemirno razdoblje u Panoniji i Dalmaciji
166. 180. g. markomanski rat uz Markomane: Kvadi, Jazigi i Langobardi
prodor barbara preko limesa velika razaranja u Panoniji prodor do Jadrana i
Akvileje
utvrivanje gradova u Dalmaciji Salona tada dobiva nove bedeme vei dio
Dalmacije ipak poteen razaranja za razliku od Panonije
slom gospodarskog i kulturnog ivota u Panoniji
Marko Aurelije umire u Vindoboni pri kraju rata u kojem su Rimljani pobjeivali
rat ostaje nezavren
poetak obnove limesa i provincije za vrijeme Komoda (180. 192. g.)

DALMACIJA I PANONIJA U 3. ST.

car postaje Afrikanac Septimije Sever (193. 211. g.), namjesnik Gornje Panonije
uz pomo legija iz Panonije i Dalmacije nova dinastija Severa do 235. g.
novi gospodarski uspon u Panoniji i Dalmaciji obnova Panonije i njenih gradova
 Cibale postaju kolonija najkasnije za Septimijevog sina Karakale
Karakala (211. 217. g.) 212. g. Constitutio Antoniniana novi napadi na dunavski
limes: Karpi i Vandali
Kasije Dion upravitelj Dalmacije 226. g. za vrijeme Aleksandra Severa
Aleksandrova smrt 235. g. poetak nemirnog razdoblja graanskih ratova
pola stoljea vojnikih careva od tridesetak careva samo je jedan umro prirodnom
smru

KULTURA U CARSKO DOBA

knjievnost srebrno razdoblje
p. Ovidije Nazon (43. pr. Kr. 18. g. pos. Kr.) pjesnik: Ars amatoria,
Metamorfoze prognan od Augusta na Crno More: Tristia, Epistulae ex Ponto
M. Enej Lukan (39. 65. g. pos. Kr.) epiar ep o graanskom ratu:
Pharsalia
G. Petronije Arbiter (27. 66. g.) Satyricon
Valerije Marcijal (41. 104. g.) Epigrami
Decim Junije Juvenal (1. 2. st.) Satire
historiografija
P. Kornelije Tacit (56. 117. g.) Annales i Historiae od Tiberija do smrti
Domicijana
G. Svetonije Trnakvil (67. 130. g.) De vita Caesarum od Cezara do
Domicijana
Kasije Dion (164. 229. g.) vaan izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo
filozofija
L. Enej Seneka (4. 65. g.) stoik Neronov uitelj
G. Plinije Sekundo Plinije Stariji (23. 79. g.) Naturalis historia

5---- KASNA ANTIKA NA MEDITERANU IZMAK ANTIKE

NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU
PODJELA CARSTVA
Teodozije posljednji car jedinstvene drave
 prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela dvije upravne cjeline iste drave
dvojica Teodozijevih sinova postaju carevi:
istok: Arkadije (Konstantinopol)
zapad: Honorije (Milano, Ravenna)
maloljetnim sinovima imenuje regente:
na istoku: prefekt Rufin uskoro zamijenjen Eutorpijem njega nasljeuje
Got Gainas (magister militum)
regent na zapadu: Vandal Stilihon jedini magister militum
na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima
istok: u Konstantinopolu raste otpor barbarima u vojsci i na poloajima
sve vei raskol izmeu Istoka i Zapada razvijaju se u dvije samostalne drave
Zapad u mnogo teem poloaju
395. g. Huni provaljuju u Malu Aziju s istoka prve hunske provale u Istono carstvo
396. g. Vizigoti pod vodstvom Alariha iz Mezije pljakaju Trakiju, Makedoniju i
Tesaliju
zapadni magister militum Stilihon ih smiruje Alarih postaje magister militum za
Ilirik
396. 398. g.: Stilihon gui ustanak rimsko-berberskog stanovnitva u SJ Africi
Got Gainas po nalogu Stilihona ubija prefekta Rufina Arkadije poziva Gainasa na
odgovornost
Gainas se pridruuje pobunjenim Gotima ulazi u Carigrad s gotskim etama
nakon odlaska Gainasa i gotskih vojnika pobuna graana protiv Gota masakr u
gradu: pobijeno 7 000 Gota Gainas bjei kasnije ga ubijaju Huni

POETAK SLOMA NA ZAPADU

401. g. Alarih napada Italiju Stilihon ga odbija 403. g. kod Verone Vizigoti
dobivaju novo zemljite uz Savu plaa im se tribut
zbog Alariha Stilihon povukao vojsku iz Galije posljedice: Vandali, Alamani,
Svevi, Burgundi i Alani trajno probijaju limes i ulaze u Carstvo
405. Ostrogoti (Radagais) prodiru preko Dunava i Alpa prema Italiji pobijeeni
kod Firence Radagais zarobljen i pogubljen
Ravenna zatiena movarom i lagunama postaje novo carsko sredite
408. g. Arkadije umire Stilihon eli ostvariti i stvarnu vlast na istoku
 senat i politike skupine protivne Germanima vre pritisak na Honorija Honorije
pogubljuje Stilihona 408. g.
Alarih 408. g. ponovno kree na Italiju trai novu zemlju u Noriku ne uspijeva
zauzeti Ravennu grad tite i ete iz Istonog carstva
410. g. Vizigoti pljakaju Rim zarobljavaju Honorijevu sestru Galu Placidiju
Alarih eli odvesti Vizigote u SJ Afriku umire iste godine u junoj Italiji
sahranjen u rijeci Busento kod Cosenze

KRATKOTRAJNO SREIVANJE STANJA NA ZAPADU

prorimski orijentirani novi kralj Ataulf odvodi Vizigote iz Italije u junu Galiju
eni se Galom Placidijom u Narbonni
Vandali, Svevi i Alani naseljavaju se 411. g. u Hispaniji faktini kraj rimske vlasti
u Hispaniji
novi magister militum Konstancije pacificira Galiju sporazumi s Francima i
Burgundima o naseljavanju 413. g. Franci oko Triera, Burgundi oko Wormsa s obje
strane Rajne
uspostavlja mir u Carstvu svedenom na Italiju, Siciliju, dio Ilirika i manje dijelove
Galije, Hispanije i SJ Afriku
Konstancije se eni Galom Placidijom nakon Ataulfove smrti sin Valentinijan
budui zapadni car (Valentinijan III.)
Honorije imenuje Konstancija suvladarom istoni car Teodozije II. se protivi
Konstancije umire 421. Honorije umire 423. g. bez carskog nasljednika
nove borbe za vlast na zapadu senat izabire dvorskog pravnika Ivana za cara 423.
425. g.
ist. car Teodozije II. odreuje 425. g. Valentinijana III. za cara majka Gala
Placidija postaje regentica do njegove punoljetnosti
uz nju: magister militum Aecije (429. 452. g.) odrava zapadno Carstvo na ivotu
429. g. Vanadali (Geiserih) se prebacuju u SJ Afriku iz panjolske od 439. g.
kraljevstvo u Kartagi razvijaju mornaricu gusarenje i pljaka mediter. obala
Aecije odraava dobre odnose s Hunima i Germanima 436. g. uz pomo Huna
pobjeuje burgundskog kralja Gunthera koji je prekrio savez s Rimom
Burgundi preseljeni uz Rhnu i Sanu na bivi burgundski teritorij useljavaju
Alamani
Franci rimski federati u SJ Galiji Klodion i Hilderik
KONANI SLOM ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA
441. 445. g.: Huni (Atila i Bleda) napadaju Istono carstvo prodor preko Dunava
do Carigrada
osvojeni Singidun, Nais, Serdika i Filipopol poraz dviju carskih vojski Teodozije
II. prisiljen plaati tribut u zlatu
Atila se okree na zapad preko Panonije, Norika i Germanije napad na Galiju
Aecije poraava Hune, Ostrogote i Gepide 451. g. na Katalaunskim poljima uz
pomo Vizigota (Teodorik I.), Burgunda, Franaka i Alana
452. g. Atila prodire u Italiju unitava Akvileju Atilu od napada na Rim odvraa
papa Leon I. kod Mantove
Gala Placidija umire 450. iste godine umire Teodozije II. na istoku Marcijan novi
car na istoku do 457. g.
454. g. ubijen Aecije 455. svrgnut i ubijen Valentinijan III. poetka kraja Zap.
carstva
germanske drave na zapadu:
Vizigoti vladaju podrujem od Loire do Gibraltara
Vandali iz SJ Afrike pljakaju Rim 455. g.: odvode udovicu i ki
Valentinijana III.
Burgundi se ire na jug: zauzimaju Lyon
Istono carstvo unutarnje borbe za vlast i borbe s Ostrogotima ne moe pruiti
pomo Zapadnom carstvu
novi caru Rimu senator Petronije do 457. g. beznaajan vladar
nasljeuje ga Majorijan (457. 461. g.) neuspjeli pohod protiv Vandala
magister militum Ricimer postavlja Libija Severa (461. 465. g.) beznaajan vladar
465. 472. g.. Antemije istonorimski vojskovoa novi car na zapadu
na istoku: Leon (Lav) I (457. 474. g.) zajedno s Zap. carstvom: jo jedan neuspio
pomorski pohod protiv Vandala
472. g. Antemije ubijen car Anicije Olibrije (472. 474. g.) smaknuo Ricimera
474. 475. g. Julije Nepot preivio pad Zapadnog carstva u Diokl. palai do 480. g.
475. 476. g. vojskovoa Orest instalira svog sina Romula Augustula u Ravenni
zbog uskraivanja podjele zemlje germanskim vojnicima skirski knez Odoakar
zbacuje s prijestolja Romula Augustula 476. g.
Istono carstvo ga priznaje kao patricija i carskog namjesnika u Italiji
KULTURA KASNOG CARSTVA
kranstvo sve vie pripadnika zajednice sve utjecajnije u 3. st.
progoni u 3. st. kulminacija po. 4. st. Dioklecijan i Galerije protivljenje
carskom kultu
313. g. Milanski edikt poganski kultovi su sve vie potisnuti kranstvo sve vie
vezano uz dravu
crkvi su vraena crkvena dobra biskupi stjeu senatorske povlastice
Konstantin Veliki poklanja papi Lateransku palau za sjedite temelj kasnije
crkvene vlasti i drave
kranstvo sve vie utjee na svakodnevni ivot
ukida se smrtna kazna pribijanjem na kri 315. g.
319. g. slubena zabrana privatnih poganskih rtava
325. g. zabranjene gladijatorske igre
iz opticaja se povlai novac s poganskim simbolima
smanjuje se pravo raspolaganja i kanjavanja nad robovima
325. 1. ekumenski koncil u Niceji osuda arijanstva spor oko Svetog trojstva
podjela na arijanski istok i zapad sklon nicejskom tumaenju
kranski pisci: Jeronim iz Stridona (345. 420. g.), Aurelije Augustin (354. 430.
g.)
4/5. st. uspostava redovnitva Benedikt iz Nursije benediktinci
car Teodozije odrie se svih poganskih ostavtina kranstvo postaje dravna
religija zabrana poganskih kultova razaranje i unitavanje poganskih hramova
381. g. 2. ekumenski koncil u Carigradu Carigrad postaje sjedite crkve u Ist.
carstvu potvrda nicejskih zakljuaka
431. 3. koncil u Efezu osuda nestorijanstva
451. 4. koncil u Kalcedonu osuda monofizitizma zaetak raskola istoka i zapada
papinstvo u Rimu preivljava kraj Zapadnog carstva odvojeni kranski zapad i
istok sve jaa podjela obiljeje srednjeg vijeka
graditeljstvo novi uzlet u 4. st.
Dioklecijan izgradnja palae u Splitu elementi luksuzne vile i vojnog logora
upotreba okruglog luka i bavastog svoda - esta gradnja opekom
Konstantinovo vrijeme i kasnije izgradnja velikih viebrodnih kranskih bazilika
Sv. Petra, Sv. Ivan Lateranski crkve u Konstantinopolu
u Ravenni intenzivna izgradnja crkava za vrijeme Gale Placidije
 u Siriji bazilike s dva zvonika uzor u srednjem vijeku kriarski kontakti sa
Sirijom
prilikom gradnji koriste se kameni elementi starijih graevina stupovi, kapiteli,
arhitravi
kiparstvo reljefi: kranski sarkofazi naracija mitski, poganski prikazi esto
kombinirani s prikazima iz Starog i Novog zavjeta
Konstantinov slavoluk neposrednost prikaza cara obraa se izravno promatrau
slikarstvo razvoj mozaike umjetnosti kranski prikazi iz apsida i luneta crkava u
Rimu i Ravenni
pjesnitvo i knjievnost:
Prudencije (348. 405. g.): prvi kranski pjesnik Psychomachie
Grgur Nazijanac, Efrem Sirijac himne
biskup Ambrozije 370. g. uvodi pjevanje orijentalnih himni na Zapadu
klasicistika obnova Kvint Aurelije Simah: poganske rimske tradicije
Simahov krug
Klaudije Klaudijan iz Aleksandrije pripadnik Simahovog kruga
povjesniari:
Amijan Marcelin (310. 395. g.) Sirijac pie na grkom 31 knjiga
rimske povijesti do bitke kod Hadrijanopola 378. g.
Eutropije (sredina 4. st.) posveuje Valentu svoju rimsku povijest korisne
informacije za 3. i 4. st.
Euzebije (260. 339. g.) biskup u Cezareji (Judeja) Povijest crkve i
Konstantinov ivot
Zosim (kraj 5. rano 6. st.) Historia Nova povijest Carstva do pljake
Rima 410. g.

BARBARSKO NASELJAVANJE I NJIHOVE DRAVE VANDALI

Vandali zajedno sa Svevima i Alanima oko 400. g. pomiu se pred Hunima prema
zapadu iz porjeja Tise 406. pod Gunderihom prelaze Rajnu pobjeuje Franke
ulaze u Galiju
408. g. odlaze u Hispaniju 411. Honorije im daje Hispaniju kao federatsku zemlju
Hasdinzi i Svevi u Galiciji Silinzi u Andaluziji Alani na jugozapadu Piren.
poluotoka poetak meusobnih borbi
 Vizigoti na rimski nagovor unitavaju Vandale na sjeveru Svevi takoer ratuju
protiv Vandala Vandali potisnuti na jug k Alanima udruuju se
osvajaju pomorske gradove grade flotu 429. g. Geiserih vodi Vandale i Alane
preko Gibraltara oko 80 000 ljudi osvajaju SJ Afriku Kartaga osvojena 439. g.
uspostava kraljevstva Rim im priznaje neovisnost i suverenitet 442. g.
rast vandalske pomorske moi pljakanje obala i gusarenje osvajaju Baleare,
Korziku i Sardiniju 455. g. pljakaju Rim
neuspjeli ratovi dvaju Carstava protiv Vandala priznati od Ist. Carstva 474. g.
vjeni mir
477. g. Geiseriha nasljeuje sin apsolutistika monarhija nema izbora vladara
polagano slabljenje vandalske moi
vandalsko kraljevstvo pada 533. g. osvojeno od Justinijanovog vojskovoe Belizara

BARBARSKO NASELJAVANJE I NJIHOVE DRAVE BURGUNDI

413. g. u okolici Wormsa plemenski savez pod kraljem Gundaharom
436. Aecije unitava njihovu dravu zbog pokuaja irenja prema Belgiji (Galiji
Belgici) 443. g. preseljeni u Savoju i uz rijeke Rhnu i Sanu
irenje drave u borbama s Alamanima i Francima osvajaju Lyon (Lugdunum)
novi glavni grad
Gundobad (490. 516. g.) savez s Istonim carstvom i Teodorikovom dravom
ratovanje s Francima
Gundobad mijenja stranu prelazi Francima (Klodvig) rat s Vizigotima i
Ostrogotima
nasljeuje ga Sigismund (516. 523. g.) Burgundi postaju katolici (prije arijanci)
obnova neprijateljstva s Francima Sigismund gine u ratu protiv njih
532. g. bitka kod Autuna konani poraz Burgunda pod Godomerom franaki kralj
Teudebert I. pripaja burgundsku dravu Franakoj

BARBARSKO NASELJAVANJE I NJIHOVE DRAVE VIZIGOTI

410. g. Ataulf vodi Gote iz Italije naseljavaju se u junu Galiju Narbonne: glavni
grad eni se Galom Placidijom (Honorijeva sestra)
neuspjeli pregovori s Rimom: novi rat magister militum Konstancije ih tjera na jug
Vizigoti osvajaju Bracelonu 415. Ataulf ondje ubijen
 nasljeuje ga brat Valija sporazum s Honorijem: potiskuju Vandale i Alane
Honorije im daje podruje izmeu Loire i Garonne centar u Tolosi (Tolouse)
toloska drava (418. 507. g)
451. g. Teodorik I. pogiba kao Aecijev saveznik protiv Huna na Katalaunskim
poljima
462. g. Teodorik II. osvaja Galiju Narbonensis (pristup na more) do 475. g. Vizigoti
osvajaju vei dio Pirenejskog poluotoka osim svevske Galicije i baskijskih krajeva
nakon 480. g. Vizigoti osvajaju Arles i Marseille najvei opseg drave pod Eurihom
(466. 484. g.)
sve vei pritisak Franaka i Burgunda 507. g. bitka kod Vougla u blizini Poitiersa
Klodvig pobjeuje Alariha II. Alarihu su pomo poslali Ostrogoti (Teodorik Veliki)
Alarih pogiba u bici
Vizigoti gube sva podruja u Galiji osim obalnog podruja od Rhne do Pireneja
(Galija Narbonensis) sauvano uz pomo Teodorika Velikog
teite drave se premjeta u Kastiliju novi centar drave postaje Toledo toledska
drava
Justinijan zauzima samo dio Andaluzije i Cordobu Vizigoti to uspijevaju ponovno
osvojiti u 80-im godinama 6. st. za vrijeme cara Mauricija
Romani i Vizigoti se sve vie mijeaju polako se gube razlike preuzeta
kasnorimska uprava i porezni sistem
apsolutna monarhija organizirana po uzoru na istonorimsku potisnuto germansko
izborno kraljevstvo
tijekom 7. st. Vizigoti postaju katolici nestanak arijanstva
proglaen Lex Romana Visigothorum (Rekesvint: 649. 672. g.) uveden jedinstveni
pravni sustav za Gote i Romane pospjeeno asimiliranje
drava sve slabija od kraja 7. st. 711. g. osvajaju je Arapi

BARBARSKO NASELJAVANJE I NJIHOVE DRAVE FRANCI

Franci poetkom 5. st. prodiru u Galiju preko donje Rajne
Klodion prvi utvreni merovinki knez prodire do Somme Aecije ga prisiljava
da prizna rimsko vrhovnitvo
njegov nasljednik Hilderik vlada u Tournaiju do 482. g.
Hilderikov sin Klodvig I. (482. 511. g.) osloboenje od rimske vrhovne vlasti
samostalna franaka drava
 irenje na jug i istok pobjeda nad Siagrijem 486/487. g. kod Soissonsa Siagrije:
sin rimskog namjesnika Egidija uzeo titulu rex Romanorum
pobjeda nad Alamanima 497. g. ukljueni u franaku dravu
499. g. u Reimsu Klodvig i 3 000 njegovih vojnika prihvaaju katolianstvo stjee
naklonost crkve i pape
507. pobjeda nad Vizigotima Vizigotima oteta Akvitanija od Loire do Garonne
Klodvig umire 511. g. ostavlja snanu dravu etvorici sinova sinovi nastavljaju
irenje drave franaka drave opstaje do polovice 9. st.

ITALIJA NAKON 476. G.

Odoakar vlada u Italiji nakon 476. g. u svojstvu namjesnika Istonog carstva
zapravo samostalno uz podrku rimskog senata i pape Feliksa III.
480. g. ubijen Julije Nepot Dalmacija prikljuena Odoakarovoj dravi
Istoni Goti (Ostrogoti) naputaju federatsku zemlju u Panoniji kreu se po
Balkanskom poluotoku pod vodstvom Teodorika
car Zenon (474. 491. g.) dodjeljuje im zemlju u donjoj Meziji Ostrogoti i dalje
predstavljaju opasnost za Istono carstvo
Zenon daje Teodoriku titulu magister militum navodi ga da napadne Odoakara
489. g. Teodorik prodire u Italiju pobjede na Soi i kod Verone 490. na rijeci
Addi
Odoakar se povlai u Ravennu nakon dvije i pol godine opsade predaje se 493. g.
na prevaru ponuena mu zajednika uprava s Teodorikom nakon predaje
pogubljen
od 493. g. Teodorik vlada Italijom, Dalmacijom i junom Panonijom kao patricij
Istonog carstva istonogotska drava je u dravnopravnom smislu dio Istonog
carstva

OSTROGOTSKA DRAVA
Teodorik Veliki (493. 526. g.) prijateljske veze s Carigradom izgrauje sustav
saveza s ostalim germanskim dravama nastoji uspostaviti ravnoteu sila izmeu
Carigrada i Germana
u Italiji Goti naseljeni uglavnom na sjeveru na jugu ih gotovo uope nema
 odvojeni od domaeg romanskog stanovnitva germansko i rimsko pravo zabrana
meusobnih enidbi arijanstvo i katolianstvo: Teodorik tolerantan prema
katolianstvu
zadnji uspon gospodarstva i kulture antike Italije
savezi s drugim Germanima nesigurni pomoe Vizigotima protiv Franaka i
Burgunda 507. g. ne doputa Francima i Burgundima izlazak na Sredozemno more
savez s Herulima i Tirinzima protiv Franaka
pred kraj ivota Teodorik postaje nepovjerljiv prema Romanima i Ist. carstvu
zatvara i papu
nasljeuje ga desetgodinji unuk Atalarih regentica njegova majka Amalasvinta
preputa Burgundima Provansu dobri odnosi s Istokom
534. umire Atalarih nemiri: gotsko plemstvo trai mukog suvladara Amalasvinta
se udaje Teodabadom koji je ubija 535. g.
Justinijan ovaj dogaaj koristi kao povod za napad na ostrogotsku dravu

OSTROGOTSKA DRAVA RAT S JUSTINIJANOM

vojskovoa Belizar (pobjednik nad Vandalima) 535. g. napada na dvije strane preko
Dalmacije i s juga na Siciliji poraz Gota kod Salone Belizar osvaja Siciliju i
Napulj
Ostrogoti biraju vojskovou Vitiga (Vitiges) za novog kralja on se povlai na sjever
eni se u Ravenni Amalasvintinom kerkom
536. Belizar osvaja Rim, cijelu junu i srednju Italiju Vitig ga 537. bezuspjeno
pokuava preoteti
Vitig poziva Franke i Teudeberta I. u pomo Franci se bore protiv Belizarovih snaga
napadaju i Ostrogote osvajaju Milano, Veneciju i Liguriju
zbog loeg poloaja Vitig prihvaa carsku vlast nad Gotima i Italijom Belizar
prihvaa ponudu u Ravenni zarobljava Vitiga i kraljicu odvodi ih 540. u Carigrad
zajedno s kraljevskom riznicom
Ostrogoti biraju Totilu za novog kralja 541. g. - ponovno osvaja junu Italiju i Napulj
Belizar ratuje s Perzijom
Totila trai od Carigrada priznanje svoje vlasti Belizar se vraa u Italiju ratuje bez
veeg uspjeha opozvan 548. g. vraa u Carigrad
ostrogotska vlast se za jo neko vrijeme uvruje u Italiji
SLOM OSTROGOTSKE DRAVE - BIZANTSKA VLAST U ITALIJI
LANGOBARDI
551. g. Justinijan alje novu vojsku pod vodstvom Narzesa napada Italiju sa sjevera
du jadranske obale
osvaja Veneciju i prijestolnicu Ravennu Ostrogoti poraeni kod Tadine sjeverno od
Spoleta 552. g. Totila poginuo u bitci
ostatak gotske vojske imenuje novog kralja Teju utvruju se na Vezuvu uskoro
poraeni poginula veina Ostrogota i kralj Teja 553. g.
na sjeveru Italije svladani zadnji uporita gotskog otpora Istoni Goti nestaju skoro
u potpunosti ostatak se stopio s romanskim stanovnitvom
u Italiju sa sjevera prodiru franako-alamanske postrojbe pod vodstvom Leutara i
Butilina
Narzes poraava Leutara kod Capue Butilin i njegova vojska stradali kod Venecije
od groznice
555. g. Italija postaje provincija Istonog carstva Narzes prvi namjesnik
Italija opustoena i unitena dugotrajnim ratovima znatno smanjen broj stanovnika
mir nije dugotrajan 568. g. u Italiju prodiru Langobardi osvajaju Paviju 572.:
prijestolnica nove langobardske drave
bizantska vlast ograniena na Veneciju, Ravennu, Rim, Kalabriju, Apuliju i Siciliju
konaan kraj antike kulture i civilizacije u Italiji

ISTONO RIMSKO CARSTVO

Teodozije II. (408. 450. g.) Codex Theodosianus sve carske uredbe od
Konstantina nadalje
nakon smrti Teodozija II. 450. g. tri vojna zapovjednika postaju carevi:
Marcijan (450. 457. g.)
Leon (Lav) I. (457. 474. g.)
Zenon (474. 491. g.)
za vrijeme Marcijana i Leona uklanjanje germanskih plaenika iz vojske 471. g.
uklonjen magister militum Alan Asper
gortaci Isaurijci zamjenjuju Germane u vojsci isaurijski voa Tarasikodisa postaje
car Zenon 474. g. prvi car kojeg je okrunio carigradski patrijarh
Zenon uspjean vladar stabilna drava
 tolerantan prema monofizitima sukob s papom Feliksom III. 484. g. monofizitska
izma
Anastazije I. (491. 518. g.) oenio se Zenonovom udovicom
sukob s Perzijom prodori Slavena i Bugara preko donjeg Dunava zbog tih prodora
car gradi zid preko Trakije
novi porezni sustav priskrbljeno 320 000 funti zlata za dravu blagajnu

ISTONO RIMSKO CARSTVO DOLAZAK JUSTINIJANA NA VLAST

zbog careve naklonosti monofizitima pobune i ustanci protivnika monofizitizma
(ortodoksi) u dravi
razvoj cirkuskih stranaka: plavi (ortodoksi) i zeleni (monofiziti) njihov utjecaj jaa i
izvan cirkusa i stadiona postaju politika i paravojna snaga
518. Anastazije umire ostavlja politiku nesigurnost u dravi
novi car Justin (518. 527. g.) zapovjednik carske garde uz podrku gradskog
senata i vojske utemeljitelj dardanske dinastije
protivnik monofizita priznaje zakljuke Kalcedonskog koncila progoni monofizite
527. g. adoptira neaka Justinijana i proglaava ga suvladarom Justin umire iste
godine
Justinijan I. na prijestolju povoljna situacija:
nestanak germanske opasnosti sa sjevera germanske drave nestabilne i
relativno slabe
napunjena dravna blagajna
odlini suradnici: Belizar, Narzes, Ivan iz Kapadokije (prefekt pretorijanaca,
unutarnji poslovi i financije), Tribonijan (pravni strunjak)
carica Teodora snana potpora
Justinijan ideja o ponovnoj obnovi cjelovitog Carstva borba protiv Germana-
arijanaca

JUSTINIJAN
532. g. ustanak Nika pobuna najsiromanijih slojeva protiv bogataa nositelji
pobuna: zajedno stranke plavih i zelenih
car poputa buntovnicima otputa omraene inovnike Ivana iz Kapadokije i
Tribonijana nemiri se ne smiruju
 Belizar s tri veteranske jedinice vraene iz rata s Perzijom gui ustanak u krvi Ivan
iz Kapadokije i Tribonijan vraeni na pozicije
Justinijan provodi temeljite reforme upravne, financijske i pravne borba protiv
korupcije
Corpus iuris civilis 3 dijela: Codex Iustinianus, Digesta, Institutiones
obnova i izgradnja novog Carigrada novi karakter grada nestaju carski forumi
nove crkve Hagia Sofia
rat sa sasanidskom Perzijom na istoku 539. razorena Antiohija 545. rat zavren
bizantskim ustupcima 562.: potpisan 50 godinji mir
osvajanja na zapadu unitena vandalska i ostrogotska drava osvojena JI
panjolska
velika naprezanja drave zbog tih ratova ljudska i financijska teko odrive nove
zapadne provincije
posljedica orijentacije na zapad prekasno uoena slavensko-avarska opasnost

JUSTINIJANOVI NASLJEDNICI
Justin II. Justinijanov neak (565. 578. g.)
vojni neuspjesi: Slaveni preplavljuju velike dijelove Balkana Langobardi zauzimaju
velik dio Italije
Perzijanci pustoe Siriju i Kapadokiju rat na istoku traje od 572. do 591. g. Bizant
uspijeva povratiti Kapadokiju i dijelove Armenije
Tiberije II. (574. 582.) preuzeo vlast od mentalno bolesnog Justina II. 579. g.
velika provala Slavena na Balkanu
Mauricije II. (582. 602.) vojni zapovjednik na istoku izabran od Tiberija II.
teki ratovi na Balkanu: protiv Avara i Slavena gubitak Sirmija, opsada Soluna,
Slaveni na Peloponezu organizacija egzarhata: Ravenna i SJ Afrika gubitak svih
teritorija u panjolskoj
602. g. pobuna vojske na Dunavu uskraeno im zimovanje na dravnom teritoriju
ubijen car i sinovi
zapovjednik vojske Foka postaje novi car uvodi teror protiv nepoudnih graana i
aristokracije uline borbe cirkuskih stranaka graanski ratovi
raspad obrane Balkana Perzijanci prodiru duboko u Malu Aziju pljakaju
Antiohiju 611. g.
610. g. sin kartakog egzarha Heraklije novi vladar nove reforme i uspon drave
 KULTURA KASNE ANTIKE
Teodorikovo vrijeme:
graditeljstvo nastavak na tradiciju iz doba Gale Placidije velike gradnje u
Ravenni: palaa, Teodorikov mauzolej, nadbiskupska kapela, San Apollinare
Nuovo (arijanska dvorska crkva)
znanost: Kasiodor sedam slobodnih umijea: gramatika, retorika, dijalektika,
muzika, aritmetika, geometrija, astronomija
povijest: Jordanes Povijest Gota
Justinijanovo doba novi uzlet kulture na istoku odjeci i utjecaji na zapadu
graditeljstvo centralne graevine s kupolama Sv. Sofija, San Vitale (Ravenna),
San Apollinare in Classe
slikarstvo mozaina umjetnost na vrhuncu San Vitale, San Apollinare in Classe
slikarstvo razvoj ikona enkaustika
historiografija: Prokopije iz Cezareje
Historikon: povijest Justinijanovih ratova
Peri ktismaton: o Justinijanovim graevinama hvali cara kao dalekovidnog
vladara
Anekdota: tajna povijest prikazao cara kao ubojicu i demona, marionetu
carice-bludnice
RIMSKA DALMACIJA I PANONIJE U 5. ST.
401/402. g. Alarihovi Vizigoti se naseljavaju u junoj Panoniji uz Savu
405. 410. g.: Alarih vodi Vizigote u Italiju mir u Panoniji od 410. g.
427. g. Rua (Ruga) na elu Huna Panonija Druga (Secunda) i Savija pod hunskom
vlau Siscija vj. ostaje pod rimskom vlau
433. g.: Huni prikljuuju svojem teritoriju Panoniju Prvu postaju federati 441. g.:
Huni osvojili Sirmij
Atila nasljeuje Rugu dobiva od Zap. carstva titulu magister militum od Ist.
carstva titulu bazileja
451/452. Atilin pohod na Galiju i Italiju
Atila umire 454. g. iste godine gepidski kralj Ardarih pobjeuje Hune Huni se
povlae iz Panonije na crnomorsko primorje
zapadni car Avit (Eparchius Avitus, 455. 456. g.) posjetio 455. g. Panoniju
posljednji boravak nekog rimskog vladara u Panoniji
 437. g. Gala Placidija oenila sina Valentinijana III. Licinijom Eudoksijom
kerkom Teodozija II. Dalmacija predana kao svadbeni dar Istonom carstvu
Dalmacija je jo uvijek relativno mirna i sigurna utoite za brojne izbjeglice iz
unutranjosti
454. g. u Dalmaciji upravitelj Marcelin vlada iz Salone prilino neovisno u odnosu
na Istono i Zapadno carstvo snana mornarica 468. g. ubijen na Siciliji za
vrijeme rata protiv Vandala
od 455. g. Ostrogoti (Istoni Goti) zauzimaju Panoniju 457. Valamer osvaja
Slavoniju
Tudimer 469. ujedinjuje Ostrogote poraava ostale ujedinjene Germane u Panoniji
471. g. napada Istono carstvo umire kod Nia (Naisa)
nasljeuje ga sin Teodorik 476. g. Teodorik podupire Zenona savezniki odnos s
njim zaetak ostrogotske drave u Panoniji
Marcelinov neak Julije Nepot gotovo samostalan vladar u Dalmaciji sa svojom
vojskom rui Glicerija s carskog prijestolja u Rimu 474. g. Glicerija postavlja za
salonitanskog biskupa
475. g. J. Nepot svrgnut od Oresta za cara postavio svog sina Romula Augustula
Julije Nepot u Saloni ostaje legitimni vladar Zapada
476. g. Odoakar svrgava Romula Augustula Istono carstvo ga priznaje kao
rimskog patricija i carskog namjesnika u Italiji kralj Italije
480. g. u Saloni ubijen Julije Nepot od bliskih suradnika Viatora i Ovida Odoakar
postaje vladar Dalmacije i Panonije Savije
488. g. Teodorikovi Ostrogoti poraavaju Gepide u Panoniji Sekundi
489. g. kreu na poticaj cara Zenona u Italiju Odoakar poraen i ubijen
493. Teodorik postaje kralj u Ravenni vlada u Italiji, Dalmaciji i Panoniji Saviji kao
patricij Istonog carstva

HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR U SKLOPU OSTROGOTSKE DRAVE

504. g. Teodorik pokorava Gepide i osvaja Panoniju Sekundu i Sirmij 505. osvaja
sjev. Meziju i Singidun
gotski teritorij se dijeli na dvije upravne cjeline:
Dalmacija i Panonija Savija Salona
Panonija Sekunda i sj. Mezija Sirmij
 na elu svake cjeline gotski comes zapovijeda gotskom vojnom posadom
upravlja i civilnom vlau
Teodorik ostavio institucije rimske uprave u provincijama odvojeni sudovi za Gote i
Romane zabranjeni meusobni brakovi
gospodarski i kulturni uspon u Dalmaciji i Panoniji pod gotskom vlau
salonitanski nadbiskup Honorije II. gradi krinu baziliku pokraj starije iz 4. st.
(graditelji biskupi Simferije i Hezihije)
530. i 533. dva crkvena sabora u Saloni na saborima sudjeluje i sisaki biskup
dokaz ire jurisdikcije salonitanske nadbiskupije
535. poetak rata izmeu Istonog carstva i ostrogotskog kraljevstva

GOTSKI RAT
535. g. Justinijanove snage zauzimaju Sirmij grad je pridruen metropoliji u gradu
Justinijana Prima (u junoj Srbiji ili Makedoniji)
carski vojskovoa Mundo zauzima Salonu Goti je odmah preotimaju i alju
pojaanja
vojskovoa Konstancije dolazi sa novom snanom flotom i vojskom s juga Goti
naputaju Dalmaciju do kraja 535. g. samo P. Savija ostaje u gotskim rukama
537. g. novi gotski pokuaj ponovnog osvajanja Dalmacije gotska flota poraena
pred Salonom gotska se vojska povlai u Saviju
Salona i Dalmacija postaju mjesto prikupljanja carskih eta za Italiju
u zaleu Gepidi 536. g. ponovno osvajaju Srijem Langobardi ulaze u Panoniju
Primu i Sekundu pojava Slavena na Donjem Dunavu
548. g. gotska flota pod Indulfom pustoi kraj izmeu Makarske i Salone zadnji
pohod Gota u Dalmaciji
Narzes prolazi kroz Dalmaciju pri zavrnom pohodu na Italiju 551. g. 552. osvaja
Istru 553. rat zavren

HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR U 6. ST.

Dalmacija i Istra velika razaranja gradova u ratu obnova pod novom upravom
Istra spada direktno pod Ravenski egzarhat gradnja novih crkava: Eufrazijeva
bazilika u Poreu, Sv. Marija Formoza u Puli obje sagraene zalaganjem ravenskog
nadbiskupa Maksimijana
 obnova Salone i drugih gradova u Dalmaciji novi uzlet u priobalnom dijelu
Dalmacije
od 547. g. snanije provale Slavena na Dunavu 558.: prodiru do Termopila i
Galipolja
547/548. g. Langobardi pod Audoinom naseljavaju meurjeje Save i Drave uz
Justinijanovu dozvolu
567. g. Langobardi (Alboin) i Avari unitavaju gepidsko kraljevstvo (Kunimund) u
Bakoj i Srijemu
Avari jaaju 568. g. Langobardi sele iz avarskog susjedstva u Italiju
Avari i Slaveni zauzimaju cijelu Panoniju osim bizantske Sekunde Podunavlje je
postalo sredite avarskog kaganata
568. 582. g. izmjenini sukobi i pregovori oko plaanja danka izmeu Bizanta i
Avara oko Panonije Sekunde i Sirmija 582. g. Bizant preputa Sirmij i Sekundu
Avarima
Slaveni se naseljavaju uz Savu, Dravu, Blatno jezero prodiru duboko u alpska
podruja (Norik)
od 578. g. Slaveni iz Sklavinije u Vlakoj prelazei Dunav neprestano ugroavaju
Bizantsko carstvo 584. Slaveni prodrli do Soluna
592. g. car Mauricije protjerao Avare s desne obale donjeg Dunava i Trakije
oistio Balkan od Slavena
593. 597. g. bizantski stratezi Prisko i Petar s promjenjivim uspjehom ratuju protiv
Slavena u na lijevoj obali Dunava
597. g. avarski kagan Bajan poao na rimsku Dalmaciju bizantske snage ga
poraavaju negdje na prostoru dananje Bosne
599. g. avarsko-slavenske ete provaljuju preko Dalmacije i Istre sve do Italije

HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR U 7. ST.

oko 600. g. papa Grgur I. javlja solinskom biskupu Maksimu o slavenskom prodiranju
kroz istarski prolaz
601. g. nove vijesti o takvim provalama u Istri iste godine bizantske snage na Tisi
zarobile 8 000 Avara i Slavena
611. g. nove provale Avara i Slavena u Dalmaciju, Istru i Italiju
610. 641. g. u vrijeme cara Heraklija Slaveni masovno prodiru na Balkan
naselili Dalmaciju, Meziju, Trakiju i Grku sve do Peloponeza
 stradavanje mnogih gradova: Singidun, Skardona, Delminij, Narona, Epidaur i Salona
stanovnitvo bjei na otoke naseljavanje Dioklecijanove palae
oko 614. g.: tradicionalna datacija pada Salone i propasti rimske (bizantske)
Dalmacije vjerojatnije se to dogodilo desetljee poslije
u ovom turbulentnom razdoblju propast antike civilizacije u veem dijelu
Dalmacije mogue i doseljenje Hrvata u ovo vrijeme
oko 641. g. papa Ivan IV. alje opata Martina u Istru i Dalmaciju Martinov
zadatak: otkup crkvenih relikvija i zarobljenika od pogana vj. Slavena