Tvoje Neogranicene Moci NLP Course HR Mai 2010 PDF

Trainers: Sytse Tjallingii
NLP-practitioner
NLP-Masterpractitioner
International Certificied NLP-trainer
I Marlies Tjallingii NLP-Practitioner
Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 1

Sadraj
Sadraj ............................................................................................................................... 2
Predgovor .......................................................................................................................... 5
Vjeba 1: Ciljevi teaja ............................................................................................................... 6
Kako razviti dobar cilj? ................................................................................................................. 6
Vjeba 2: to elite postii s ovim NLP teajem Vae neograniene moi ? .......................... 6
to je NLP? ........................................................................................................................ 7
2 Tko je tko? ...................................................................................................................... 8
Pretpostavke NLP-a .......................................................................................................... 9
Vjeba 3: Tijelo i um. .................................................................................................................. 9
Vjeba 4...................................................................................................................................... 13
4. Izotravanje osjetila .................................................................................................................. 15
Vjeba 5: to briu naa osjetila? .............................................................................................. 15
Vjeba 6 Drvo glava: izotravanje senzora u vienju ........................................................... 15
Vjeba 7 Koja informacija nam je stvarno potrebna?................................................................. 17
Vjeba 8 Koji je utjecaj vae utisnute generalizacije?................................................................ 17
Vjeba 9 Vaa osjetila vas varaju!!............................................................................................. 18
Vjeba 10: Koliko nogu ima slon? .............................................................................................. 18
Vjeba 11: Vidljivo vaim osjetilima ili interpretacijom? ............................................................. 19
O otrini osjetila .......................................................................................................................... 19
Vjeba 12 : Vizualno kalibriranje, poblie promatranje neverbalnih znakova drugih ................. 21
Vjeba 13 Detalj ili prikaz? ......................................................................................................... 23
Vjeba 14 Postajemo svjesni razlika u tonalitetu: ...................................................................... 24
Vjeba 15 Opaanje tonaliteta. .................................................................................................. 24
Vjeba 16 Opaajte razlike u pljeskanju rukama i u koracima................................................... 25
5. NLP komunikacijski obrazac ..................................................................................... 26
to je komunikacija, zapravo? ..................................................................................................... 26
Pojednostavljen NLP komunikacijski model ............................................................................. 27
NLP komunikacijski model kao strip....................................................................................... 28
Kompletni NLP komunikacijski model .................................................................................... 29
Vjeba 18: Va unutarnji prikaz 2:.............................................................................................. 29
NLP Komunikacijski model .............................................................................................. 30
Pa, to je to?............................................................................................................................... 30
Brisanje....................................................................................................................................... 30
Distorzija (iskrivljenje)................................................................................................................. 31
Generalizacija............................................................................................................................. 31
Filteri ........................................................................................................................................... 31
NLP pretpostavka: ..................................................................................................................... 32
6. Neuroloke razine ......................................................................................................... 33
Vjeba 19 Neuroloke razine ..................................................................................................... 35
7. Proces uenja u 4 koraka ............................................................................................. 36
3. Svjesno sposoban .......................................................................................................
2. Svijesno nesposoban ..................................................................................................
1. Nesvijesno nesposoban ..............................................................................................
4. Nesvijesno sposoban ..................................................................................................
to je proces uenja u 4 koraka? ................................................................................................ 37
Vjeba 20: Davanje komplimenata............................................................................................. 39
Vjeba 21 Proces uenja u 4 koraka .......................................................................................... 39
Vjeba 22: Vai najvaniji uitelji................................................................................................ 40
8. etiri osnovne pretpostavke ........................................................................................ 40
1. Svo uenje, ponaanje, promijena je podsvijesno ................................................................ 40

2. Ostanite na strani uzroka, a ne na strani rezultata ................................................................ 41
3. Neograniene predrasude ........................................................................................................ 42
Vjeba 23.................................................................................................................................... 42
Vjeba 23.................................................................................................................................... 42
4. Sredninji nervni sistem nije sposoban pohraniti poricanje ................................................ 43
Vjeba 24 Mali slon .................................................................................................................... 43
9. Sendvi povratni model ................................................................................................ 44
Sendvi povratni model u dijagramu .......................................................................................... 45
Vjeba 25: Treniranje sendvi povratne veze ............................................................................ 45
10. Sustavi reprezentiranja ............................................................................................... 46
Prikaz sustava reprezentiranja ................................................................................................... 47
Test zastupanja sustava reprezentiranja ................................................................................... 49
Bodovanje................................................................................................................................... 49
11. Rapport ........................................................................................................................ 51
Vjeba 26 Mo DA, ALI rijei: ................................................................................................... 54
Vjeba 27 Ne slaganje i prisnost ................................................................................................ 55
Prisnost s samim sobom .............................................................................................................. 58
12. Govor ........................................................................................................................... 59
Mo govora .................................................................................................................................... 59
Vjeba 31 Potrebnost mogunosti:............................................................................................. 59
Teko ili Ne tako lako ................................................................................................................ 60
Da, ali ili Da, i ........................................................................................................ 60
Vjeba 32.................................................................................................................................... 61
13a Hijerarhija jezika ..................................................................................................................... 62
Chunking / Komadanje.................................................................................................................. 63
Vjeba 33 Komadanje ................................................................................................................ 64
Vjeba 34 Komadanje ................................................................................................................ 65
13b. Meta - model: Sakupljanje odreenih informacija ............................................................. 68
13c. Milton model ...................................................................................................................... 70
Tko je bio Milton Erickson? ........................................................................................................ 71
13. Sidrenje ........................................................................................................................ 72
Definicija: .................................................................................................................................... 72
etiri koraka sidrenja .................................................................................................................. 73
Postavljanje sidra ....................................................................................................................... 73
etiri kljua k sidrenju ................................................................................................................ 73
Vjeba 28 Krug nadmonosti: NLP proces samosidrenja .......................................................... 76
Vjeba 29 Spojeno sidro ............................................................................................................ 77
14. Kako doi od straha do ljubavi..?............................................................................... 78
Zadatak 1: Karta nije teritorij ...................................................................................................... 78
Zadatak 2 Lista straha ................................................................................................................ 78
Zadatak 3 Funkcionalni strahovi................................................................................................. 78
Promijena emocija: ..................................................................................................................... 78
Zadatak 4 Pokret izlaenja iz straha .......................................................................................... 79
Zadatak 5 Seansa pretvaranja straha u snagu, ljubav ili... ........................................................ 79
Zadatak 6 Krug sree ................................................................................................................. 80
15. Nenasilna komunikacija.............................................................................................. 82
16. Ponovno formuliranje ................................................................................................. 83
to sam traio od ivota ...............................................................................................................
Mali crni blokovi ili .. Da li se neto die? .............................................................................. 86
to vidite? ...................................................................................................................................... 86
O ponovnom uokviravanju ........................................................................................................... 87
1. Kontekst Ponovno uokviravanje........................................................................................... 87
2. Ponovno uokviravanje sadraja ........................................................................................ 88
Vjeba 35 s ponovnim uokviravanjem........................................................................................ 89
Vjeba 36 Ponovno uokviravanje u est koraka (Robert Dilts) .................................................. 90
3. Perceptivna pozicija .................................................................................................................. 91
Vjeba 37 Perceptivne pozicije .................................................................................................. 91
Trea pozicija .................................................................................................................................
16a. Ponovno uokviravanje u radu Byron Katie......................................................................... 93
18. Odgovori na vjebe ..................................................................................................... 94
Vjeba 5...................................................................................................................................... 94
Vjeba 6...................................................................................................................................... 94
Vjeba 8...................................................................................................................................... 94
Vjeba 9...................................................................................................................................... 95
Vjeba 11.................................................................................................................................... 95
Vjeba preokviravanja crnih blokova ili....dali se neto pojavljuje?............................................ 95
17. Vie o NLP u (Knjige i web stranice) ...................................................................... 96
Knjige.............................................................................................................................................. 96
Web stranice: ................................................................................................................................. 96
18. Citati:............................................................................................................................ 96

Predgovor
Vae neograniene moi" je teaj Neurolingvistikog programiranja (NLP-a). elite li imati
onu stabilnost koja odlikuje uspjene ljude?
Kako bi bilo divno, kada bismo sumnju u sebe mogli zamijenili samopouzdanjem?
elite li osjetiti zadovoljstvo mijenjanja straha, sumnje i negativnih misli koje se javljaju kad
vam se dogode neki neugodni dogaaji? Na primjer, promijenite ih u zadovoljstvo saznanja da
je nakon svega najvanije iskustvo iz kojeg ete neto nauiti.
elite li uspostavljati lake odnose u svome privatnom ivotu i karijeri? elite li da se vi i va
partner s kojim razgovarate dobro osjeate nakon vaeg razgovora?
Ovu, i mnoge druge tehnike ete nauiti u ovom osnovnom NLP-treningu.
Mnogi e se prepoznati u ovome: niste uspjeni koliko bi eljeli biti, izgleda da svaki puta
padate u istu provaliju. Nemate pojma kako se to deava i kako biste to mogli promijeniti na
bolje. Ili, elite neto vano rei dobrom prijatelju, ali ne moete ostvariti kontakt. Ponekad,
kada priate s nekim, uvi odreenu rije zablokirate, jer vas je ta rije podsjetila na bolan
dogaaj iz prolosti.
U koli nas ne ue kako da komunicirano jedni s drugima, niti kako da komuniciramo sa samim
sobom.
Ovaj osnovni NLP teaj je o ovome: Kako ostvariti bolju komunikaciju? Kako komunicirati na
nain da vas drugi stvarno razumiju? Kako doi do onoga to stvarno elite postii u zivotu?
Kako postati uspjeniji u vaem poslu, privatnom zivotu, drutvu?
NLP je pomalo poput prirunika za va mozak, misli i osjetila. Kod NLP-a nije bitan sadraj
vae poruke. Bit je u strukturi vae komunikacije. NLP vas ini svjesnim vaih nesvjesih
procesa i modela.
Kroz teaj ete vidjeti, uti i osjetiti kako komunikacija radi. Nauit ete kako uspjeno
komunicirati. To su metode koje moete primijeniti u vaem svakodnevnom ivotu. to nauite
danas, moete ve danas i primjeniti. Nauit ete neto teorije da vam da potrebnu strukturu,
ali ete takoer imati priliku da primjenite ono to ste nauili kroz razliite vjebe u sigurnom
okruenju.
NLP ne kae: trebate to napraviti tako i tako. NLP prua razliite alternative, to znai da
moete birati izmeu vie ponuenih opcija, i da moete izabrati najuinkovitije tehnike. NLP
ini vidljivom strukturu od onoga kako to radite do to radite. Uvijek se postavlja pitanje da li je
neto uinkovito?
to je to, to elite raditi u budunosti da biste se osjeali sretnima?

Pogledat emo strategije uspjenih ljudi kao to su Nelson Mandela, Majka Theresa, Abbe
Pierre, Martih Luther King, itd. Uit emo tehnike kao to su usidravanje, preoblikovanje,
razvijanje snanijih uvjerenja. Iskusit ete mo bliskosti. Nauit ete kako vam to moe
pomoi ako ste svjesni procesa uenja kroz 4 koraka.
Nauit ete koristiti osnaeni jezik i taj e vas jezik pribliiti stvarnosti.
Bit e mnogo prilika da radite s vlastitim iskustvima i da u sigurnom okruju dijelite misli i
osjeaje, ako to elite.
Sytse Tjallingii je iskusan i meunarodno priznat NLP trener koji radi na Windesheim
sveuilitu u Zwolleu u Nizozemskoj.

Vjeba 1: Ciljevi teaja
Opiite dolje u nekoliko reenica situaciju za koju mislite da ste trebali bolje komunicirati.
Kako razviti dobar cilj?

1. Koristite pozitivne termine (izbjegavajte nisam, ne ili druge oblike poricanja)
2. Zamislite da ste ga ve postigli i da znate tono to je.
3. Preuzmite inicijativu i slijedite sljedee korake. elim to, napravit u to (radije nego
ja to moram)
4. Dajte odreen ,baziran na osjetilima ,opis vaih ciljeva i korake koji su potrebni za
eljeni ishod.
5. Ekoloki, to znai da ste ukljuili cjelokupni odnos izmeu osobe i njezina
okruenja (socijalno i fiziki)
6. Budite kreativni i smislite vie od jedne opcije da dosegnete svoj cilj.
7. Prvi korak je specifian i izvodljiv.
8. Budite fleksibilni, poveajte svoje mogunosti da birate.
9. Koja sredstva, kakve vremenske rokove, koje uvjete ete organizirati?
10. Mislite na svoj cilj jo jednom. Dali primjeujete to se promijenilo?
Vjeba 2: to elite postii s ovim NLP teajem Vae neograniene
moi ?

to je NLP?
NLP znai:
NLP je skupina uinkovitih alata pomou kojih moemo promijeniti sami sebe.
NLP se poeo koristiti u SAD-u , ranih sedamdesetih. Richard Bandler i John Grinder su
istraivali strukturu komunikacije i promjene. Pronasli su da jezik, neuropsihologija i kibernetika
ine osnovu komunikacije. Nazvali su tu novu tehniku: Neuro-lingvistiko programiranje.
U poetku su uili i nadahnuli mnogo psihologa, psihijatara, volontera. Mnogi od njih sada
koriste NLP tehnike u njihovoj radnoj praksi. Danas NLP se esto primjenjuje u businessu,
managementu, marketingu i managementu radne snage, u edukaciji uitelja, treniranju te u
osobnom razvoju.
Ime Neuro-lingvistiko programiranje je bilo pokuaj da se u kratkim postupcima opie opus

ove nevjerojatne koliine uspjenih uviaja i vjetina
Neuro se odnosi na to kako osjetila, um i tijelo rade, te meusobno utjeu jedan na drugoga.
Lingvistino (lingua znai jezik ili govorni jezik) se odnosi na uvid u miljenje jedne osobe
koje moe biti steeno podrobnom panjom na njihovu upotrebu jezika, ukljuujui govor tijela i
tonalitet.
Programiranje se ne odnosi na kompjutersko programiranje, ve na studij razmiljanja i

modela ponaanja ili programiranja koje ljudi koriste u njihovom svakodnevnom ivotu.
Takoer se odnosi na mogunost promjene vlastitioga ponaanja. Ljudi esto pomiljaju da
NLP znai biti programiran.
Bolje objanjenje imena NLP bi trebalo biti: ne vie pasivan, ili planiranje novoga ivota.Ime
neuro-lingvistiko programiranje koristi se ve oko 30 godina, pa izgleda da smo zaglavili s
njim. Zato je u globalu skraeno na njegove inicijale NLP.
Moe se rei da je NLP postao uspjean ne radi naslova, ve usprkos njemu. I, suoimo se s
tim ako neto s tako udnim imenom moe postati ovako popularno, mora biti dobro zato
to naslov uope ne utjee na to.

2 Tko je tko?
Osnivai NLP a: Bandler i Grinder:
Ljudi koji su utjecali na NLP i bili vani
va za njega:
Richard Bandler Gestalt terapeut John Grinder jezini profesor
Virginia Satir, poznata obiteljska

Milton Erickson uspjean Gregory Bateson: biolog,
terapeutkinja psihijatar, antropolog i
psihijatar, hipnoterapeut
kibernetiar
Alfred Korzibsky Profesor Ivan Petrovich Pavlov osniva

lingvistike i semantike ideje o refleksu
Fritz Perls osniva Gestalt
terapije
Tvoje neograniene
neograni moi Teaj u NLP strana 8
Pretpostavke NLP-a
NLP se uvelike bazira na praktinim iskustvima, vie nego na akademskim teorijama, NLP-
ove pretpostavke neke jedinstvene NLP-u, neke posuene od General Semantic a, kibernetike
itd. su veoma korisne kao vodii u razmiljanje iza NLP a u cjelini. Zato to su esto
izraavane u jednoj reenici one su ponekad krivo shvaene kao maglovite i/ili idealistike. U
stvarnosti one su sve ekstremno pragmatine i uinkovite.
Neke od najpoznatijih pretpostavki ukljuuju:
1. Potovanje za tui model svijeta.
Tumaenje: Uspjena komunikacija jedino moe biti izvedena iz potovanja

tumaenja svijeta koje imaju drugi ljudi.injenica je da svatko ima vlastiti model svijeta,
ovisno o njegovim/njezinim osobnim iskustvima. Dobri su primjeri ljudi koji su imali
velikoga uspjeha s potovanjem modela tueg svijeta: Nelson Mandela, Mahatma
Gandhi, Martin Luther King.
2 Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete
Tumaenje: Ovdje se pretpostavlja da e ljudi reagirati na ono to misle da vi mislite,

to moe biti tono ili netono tumaenje stvarnoga znaenja.
(Molim vas zapamtite da je komunikacija cijela poruka ne samo to ste rekli, ve i svi
ostali neverbalni signali.)
Vrijednost ovog tumaenja je u tome to istie, da ako hoemo da ljudi reagiraju na ono to
kaemo, onda moramo priati s njima a ne u njih. To znai da moramo stalno biti svjesni
reakcija drugih ljudi,, te stoga prilagoditi nau komunikaciju, bolje nego samo pretpostaviti
da su razumjeli ono to smo htjeli da razumiju.
3. Va um i vae tijelo su dijelovi istog sistema, ne moete ih rastaviti.
Tumaenje: Gledite da su nae tijelo i na mozak/um zasebno bie je bilo razvijeno

u medicini oko 1930. i 1940. godine. Ako neto nije bilo u redu s vaim tijelom od
glasnog disanja do malignog raka jedino rjeenje je bila neka vrsta fizikog tretmana.
Unato njegovoj poziciji (doslovno) u centru nervnog sistema, u medicini je steena
predrasuda da, se utjecaj mozga/uma zaustavlja na vratu.
Ironino, ovo se pojavilo u isto vrijeme kada je General Semantics istraivao ideju da je
mentalna aktivnost imala izravan odnos s psiholokom aktivnou. Tek se u zadnjih
nekoliko desetljea dolo do provjerenih dokaza koji izvan svake sumnje pokazuju da je
imunoloki sistem, na primjer, integralno povezan s modanom aktivnou tako da, na
primjer, mentalni stres moe blokirati djelovanje imunolokog sistema i time dovesti do
pogoranja tjelesnog zdravlja.
Vjeba 3: Tijelo i um.

Napravite krug kaiprstom i palcem vae lijeve ruke.
Poveite va kaiprst i palac desne ruke kroz prvi krug. Krugovi su
meusobno povezani i rastavit e se jedino povlaenjem jedne od
vaih ruku.
Mislite na vrlo ugodnu i uspjenu situaciju i jako potegnite da raskinete
krug. Koliko sile morate upotrijebiti?
Mislite na vrlo neugodnu i groznu situaciju i povucite opet. Da li je malo
lake?

4. Mapa nije teritorij
Tumaenje: Ovo je moda najvanija samostalna pretpostavka u cijelom NLP-u
(originalno razvijena od Alfreda Korzybski, osnivaa General Semantics-a).
Najjednostavnijim rijeima to znai da smo uvijek pomalo odvojeni od stvarnosti.
Crtamo karte, ali karta zapravo nije mjesto koje je nacrtano i mi moramo reagirati na
ono to se zapravo deava oko nas, rae nego da se alimo da stari nisu onakve
kakve bi trebale biti.
Isto tako, moramo razumjeti da su rijei samo vrsta stenografije za stvari koje
opisuju. Da bi pojasnili to to znai, samo pogledajte rijei na novanici. to zapravo
znai obeajemo da emo platiti donosiocu?
Kako bi zapravo izgledali funta ili dolar odvojeni od novia ili novanice koji
predstavljaju ili simboliziraju financijsku vrijednost?
Svaka metafora nije ono to pie; rijei nisu stvari koje opisuju; simboli nisu stvari koje
predstavljaju, vae unutarnje tumaenje nije stvarnost. Pogledajte NLP-ov
komunikacijski model.
5. Najvanija informacija o nekome jest njegovo/njezino ponaanje

Tumaenje: Da bi bili uinkoviti u naoj komunikaciji vano je odvojiti ponaanje od
osobe. Opis neijeg ponaanja bez predrasuda moe njega/nju pribliiti stvarnosti i
zapoeti strategije promjene.
6. Ponaanje je prilagodljivo, a prirodno ponaanje je najbolji izbor koji postoji
Tumaenje: Drugim rijeima: Ako usvojimo odreeni oblik ponaanja to je zato to

je to nekada funkcioniralo. Mi (ne)svjesno donosimo odluku o tome kako emo se ponaati
prema svim naim iskustvima i uvidima koje u tom trenutku imamo na raspolaganju.
Problem je u tome to se esto ponaamo na nain koji vie nije prikladan.
Moram rei da, ako prihvatimo ovo tumaenje, shvaamo da je najuinkovitije rjeenje
pronai novo, vie prikladno ponaanje, bolje nego da se drimo za izdueno post mortem
staro ponaanje (to e jo vie uvrstiti staro ponaanje).
7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru

Tumaenje: Ovo je najvjerojatnije NLP-ova najkontraverznija pretpostavka, s obzirom
na to da je esto krivo shvaena.
Ono to zapravo elimo rei jest da svako ponaanje ima pozitivnu namjeru, sve dokle
god je osoba koja pokazuje to ponaanje zainteresirana.
Ovo ne znai da je to ponaanje najbolji izbor (s objektivnog stajalita). Niti znai da e
to ponaanje imati pozitivne uinke na bilo kog drugoga.
Klasian primjer onoga to bi mi nazvali obrnuta pozitivna namjera je ponaanje
naprasitog direktora koji postie ponovno samopotovanje gazei ljude pod njim.
Rjeenje takvog neprimjerenog ponaanja je da se pronae nain na koji e se

zadovoljiti svrhu nekim vie prihvatljivim sredstvima. Na primjer, dati
direktoru zadovoljstvo da on vie nema potrebe maltretirati svoje zaposlenike.
8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i moda e eljeti

promijeniti njegovo/njezino ponaanje
Tumaenje: Ako kaete: Ti si glup to degradira na nivou identiteta. Ako kaete da
tvoje ponaanje moe biti vie racionalno, potie promjenu.

9 (9) Svi imaju sve potrebne resurse
Tumaenje: Ovo je jedna od kakljivih pretpostavki zato to ne odgovara u potpunosti
pretpostavci na kojoj je zasnovana. to je Erickson zapravo rekao jest da svaki pacijent
ve ima sve potrebne resurse da bi se suoio s trenutnim problemom. Odnosno, na
nekom nivou ve su znali kako je problem nastao i znali su to im je sve potrebno da bi ga
rijeili.
to zapravo nije isto to i rei da mi svi imamo bilo koje resurse (ili sposobnosti) da nas
izvuku iz svake situacije.
ak i ako prihvatimo ovu pretpostavku, kao to se obino kae, predlaem da moramo
primiti na znanje dvije kvalifikacije koje ja zovem Bradburijeve krunice:
Da bi koristili resurse moramo:
a. Znati da ih imamo, i
b. Znati kako ih koristiti
(iako ne nuno svjesno).
Dopustite mi da objasnim to mislim odnosei se na pitanje kako bi djeca trebala biti

educirana.
Neki ljudi, uzet emo u obzir da ve imamo sve potrebne resurse, tvrde da djeca
moraju imati slobodu uiti ono to ele, kada ele, i da e na kraju tako nauiti sve to
moraju znati.
Oni u tradicionalistikoj grupi istiu da, poprilino tono, taj pristup jednostavno ne
djeluje i da edukacija zato mora biti paljivo strukturirana i kontrolirana.
Trei, i najstvarniji pristup uzima u obzir sva tri dijela NLP-ove pretpostavke, stoga:
c. Djeca imaju sve resurse potrebne da ue uinkovito (ako nemaju, kako ue
hodati i priati bez poduka?)
d. i moraju shvaati da imaju tu sposobnost
e. ... i kako ju koristiti
Drugim rijeima, djeca trebaju pomo i nekoga da ih vodi. Naposljetku, edukacija je ivi
process, a ne statian dogaaj.
Prvo i najvanije, moraju nauiti kako uiti. Samo baciti orue ispred njih i oekivati da
se snau s istim je totalno lo poetak. S druge strane, previe strukture i kontrole
moe uenje uiniti dosadnim rutinskim zadatkom. I to smo onda dobili!
10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata

Tumaenje: Ovo je jako vana stavka, zato to znai da smo mi stvarno
odgovorni za svoj ivot. to mi radimo je jako vano, to damo dobijemo natrag,
va je izbor odluiti to ete uraditi. To odreuje vae rezultete.
11. Osoba s najveim brojem izbora u danoj sitaciji e najvjerojatnije dobiti najbolji
rezultat.
Tumaenje: Ovo je povezano s idejom od BATNA (najbolja alternativa je da se ne
sloite
Ako idete pregovarati sa samo jednom opcijom na umu i ne postignete taj odreeni
ishod onda ste u jednosmjernoj ulici. S druge strane, ako imate nekoliko opcija na
umu (prioritetno od najdrae opcije do najmrskije opcije, naravno) onda ete
najvjerojatnije postii barem jedan eljeni ishod.

12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna sila
Tumaenje: Kada neto ne ide onako kako smo to planirali, mi to obiavamo
gledati kao neuspjeh. Ovisno o ozbiljnosti situacije, tada se moemo razljutiti,
iziritirati, rastuiti, pasti u depresiju, biti zabrinuti, osjeati krivnju, itd. Nita od
navedenog ne vodi niemu.
Ali to se dogaa ako tu situaciju vidimo kao povratnu silu ,radije nego poraz.
Pravo ivotno iskustvo kako neto ne treba napraviti?
Umjesto da mislimo da smo u krivu, neto smo nauili. Umjesto da se osjeamo
loe, pravimo novi plan akcije i pokuavamo ponovno.
Ugodno, ruiasno obojano pozitivno razmiljanje? Ne zapravo.

Edison je pronaao oko 1.000 materijala koji nisu pogodni kao vlakno za arulju
prije nego je naao ono koje je bilo pogodno.
Hrpa knjiga best-selera su bili odbijani od dvadesetak izdavaa prije nego to su bili
prihvaeni za objavu.
I uvijek se sjetite loe talentiranog skauta iz Decca recordsa koji je odbio Beatlese i
rekao im da nemaju budunost u muzici.
13. Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak nedostatka veze
Tumaenje: Ova pretpostavka vas potie da traite vie odnosa kad dobijete reakciju
u obliku Da, ali
14. Promjena urzokuje promjenu

Tumaenje: esto se govori da jedina osoba koju zapravo moe promijeniti, smo
mi sami. NLP ide jedan korak naprijed i obznanjuje da mijenjanje vlastitog
ponaanja neizbjeno ima uinak na ljude oko vas. Manje poznato gledite,
dobijeno iz grane kibernetike, je da kada se jedan element u sistemu promijeni,
cijeli sistem se mora promijeniti na bilo koji nain koji je potreban da se prilagodi
promjeni. Postoji fascinantan mali eksperiment koji demonstrira istinu ove
pretpostavke. Grupa od troje ljudi je sjedila u inae praznoj sobi na takav nain da
je svaki od njih na neki nain vie-manje gledao u dvoje drugih ljudi u sobi. Nitko
nije govorio, nitko se nije kretao okolo, ili gestikulirao ili slao druge neverbalne
poruke. A ipak
U svakom pokuaju, nije bilo potrebno vie od dvije minute, da osoba s
najsnanijim osjeajima, pozitivnim ili negativnim, projicira te iste osjeaje na drugo
dvoje ljudi.
15. Ne moete ne komunicirati
Tumaenje: Ljudi obino misle da mogu izbjei osobnu odgovornost tako da nita
ne kau. Ova pretpostavka istie da mi konstantno komuniciramo, rekli mi neto ili
ne, pomou neverbalnih signala. U
skladu s tim, oito je da se vie moe dobiti prihvaanjem odgovornosti za svoje
postupke nego dranjem na odstojanju.
16. Svi postupci bi trebali poveavati mogunosti donoenja razliitih odluka.
Tumaenje: Ovo je dobra vodilja za razliite intervencije i povezana je s
pretpostavkom broj 11.
Prihvatite stvarnost takvu kakva je

Tumaenje: Samo prihvaanjem situacije takvom kakva je biti ete u mogunosti da
poduzmete neto i promijenite, ako to elite.
Pretpostavke NLP-a su moan temelj na kojemu su sve NLP metode izgraene.

Elektromotorna sila je ta koja pokretu daje snagu i tjera je naprijed. Neuro- lingvistika
misao je da svatko stvara svoju stvarnost. Stoga su pretpostavke skupina potvrda o
stvarnosti, ljudskom iskustvu, ljudskoj komunikaciji i promjeni.
Pretpostavke NLP-a su uvjerenja. One daju izravnu mo ljudskom ponaanju. U

procesu promjene naeg ponaanja, promjena vlastitih uvjerenja je moan klju.
Ako elimo da kalup uspije, moramo nauiti kako kalupirati ljude koji su uspjeni.
Pretpostavke NLP-a su modelirane prema ljudima koji su uspjeni u ivotu.
Pretpostavke nisu dokazano istinite ili neistinite, ve su jako uinkovite ako ih uzmete
ozbiljno.
NLP-ove pretpostavke su preuzete iz razliitih znanstvenih podruja kao to su:
psihologija (Freud), semantika (Korzibsky), transformativna gramatika (Noam
Chomsky), teorija sistema (Gregory Bateson), kibernetika (W. Ross Ashby),
pragmatizam (William James), fenomenologija (Edmund Husserl) i hipnoterapija
(Milton Erickson).
Ako prihvatite pretpostavku u potpunosti i integrirate ju, poimanje stvarnosti e takoer

biti formirano u tom smislu. Ono e reflektirati vae (komunikaciju) ponaanje. Vi
stvarate najvei uinak na pretpostavke NLP-a ako ih vidite kao cjelinu, a ne kao
odvojene dijelove. One utjeu jedna na drugu.
Pitanja:
1. U kolikom postotku ste vi odgovorni za svoju komunikaciju?
2. I u kojem postotku ste odgovorni za reakcije na vau komunikaciju?

(Ponovno razmislite o tome, svaki odgovor je toan, koji odgovor je najuinkovitiji u vaoj
komunikaciji.)
Vjeba 4
Podcrtajte tri pretpostavke koje vam se ine najuinkovitijima.
Sjetite se situacije u ivotu gdje ste ih primijenili ili ste mogli primijeniti da bi dobili eljeni ishod.

PRETPOSTAVKE NLP- a
1. Potovanje za tui model svijeta
2. Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete
3. Va um i tijelo su dijelovi istog sistema ,ne moete ih rastaviti.
4. Mapa nije teritorij
5. Najvanije informacije su ponaanje.
6. Ponaanje je prilagodljivo.Aktualno ponaanje je najbolji izbor.
7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru.
8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i moda

e eljeti
promijeniti njegovo/njezino ponaanje
9. Svi imaju sve potrebne resurse
10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata
11. Osoba s najveim brojem izbora u danoj sitaciji e najvjerojatnije

dobiti
najbolji rezultat.
12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna sila
13. Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak nedostatka veze
14. Promjena urzokuje promjenu
15 .Ne moete ne komunicirati
16 .Svi postupci bi trebali poveavati mogunosti donoenja razliitih

odluka.
17. Prihvatite stvarnost kakva je

4. Izotravanje osjetila
Vjeba 5: to briu naa osjetila?
1. Proitajte sljedei tekst jednom i izbrojite koliko se puta slovo F pojavljuje.
Zapiite to:
FINISHED FILES ARE THE RESULTS OF YEARS

OF SCIENTIFIC STUDY COMBINED WITH
EXPERIENCE OF YEARS OF TRUTHFUL WORK
AND OF INTENSIVE REFLECTION
2. Izbrojite jo jedanput, ali sada s veom panjom. Sada brojim.(zapiite to)
(odgovori su na zadnjoj stranici)
Kakvu radnju izvode naa osjetila?
Vjeba 6 Drvo glava: izotravanje senzora u vienju

1. to vidite na prvi pogled na sljedeoj stranici? (pogledajte na samo jednu sekundu). Koliko
glava vidite?
2. Koliko glava vidite ako pogledate ponovno na jo jednu sekundu?
3. Koliko lica ete otkriti kada pogledate na jo deset sekundi?
4. Koliko vremena je potrebno da se napravi unutarnji opis?
5. Koliko vie vidite ako pogledate malo due s vie panje u neije lice, ako imate dui
kontakt oima?

Drvo - glava
to nam je zapravo potrebno da dobijemo potpunu sliku?
Koliko ete vie vidjeti, vie uti, vie osjetiti ako si uzmete malo vie vremena za
komunikaciju da bolje pogledate, ujete paljivije, osjetite vie od onoga to druga
osoba eli rei?
Tvoje neograniene
Vjeba 7 Koja informacija nam je stvarno
stvarn potrebna?
Pmrea znvantinesm iaarismvitnja na Elgkensom

Sueivtliu ne rdai nakivku rlakizu kjiom reodm su
svola u rjeii sjmeneta, jdenio to je vnao jset da su
pvro i znjade svloo na itosm metsju.
Drgua slvoa mgou btii sljanevta na blio kjoe metsjo. U
muogsonti ste lkao potirtai to pie. Rlzaog je to
to atimo skvao svloo oovejndo, ali skavu reji kao
cleniju.
Vjeba 8 Koji je utjecaj vae utisnute generalizacije?

Kako se osjea ova osoba?:
Okrenite stranicu naopake (vidite takoer zadnju stranicu)

Koje je vae opaanje?: .
I koje je vae tumaenje?.
Kako iskrivljujemo informaciju u naim filterima?
Koliko vano je uvidjeti razliku izmeu promatranja i tumaenja?
Tvoje neograniene
Vjeba 9 Vaa osjetila vas varaju!!
Da li su horizontalne linije paralelne?
Koje su razlike izmeu slike 1 i 2?
slika 1 slika 2
(Odgovor na zadnjoj stranici.)

to opaanje ini tonim?
Zbog neprestanog pomicanja vaeg oka ini se da horizontalne linije na obe slike prilaze jedna
drugoj. U isto vrijeme ini se kao da skau. Znai da oko nije kamera koja registrira statine
slike. Oko registrira samo promjene u intenzitetu svjetla koje pada na rods i unjeve mrenice i
fovei, koji su izazvani statikom slikom pokretima oka. Ponekad to oteava
oteava precizno
zapaanje.
Naa zapaanja su ograniena naim osjetilima. Ne moemo stvoriti unutarnje tumaenje
izvan mogunosti naih osjetila.
Vjeba 10: Koliko nogu ima slon?
1. Paljivo promotrite ovu sliku.
2. Koliko nogu ima ovaj slon?
3. Pokrijte donji dio

o papirom, koliko nogu sada brojite?
4. Pokrijte gornji dio, koliko nogu sada brojite?
5. Dajte objanjenje s vaim unutarnjim tumaenjem u kombinaciji sa sjeanjem u vaim
filterima.
Tvoje neograniene
Vjeba 11: Vidljivo vaim osjetilima ili interpretacijom?
Popunite desnu stranu: vidljivo vaim osjetilima (=osj) ili interpretaciojom (=i)
1. Njezine usne su se izduile i miii njezina lica su se napeli. ..
2. Na njegovom licu je bio topao izraz. ..
3. Bilo je oito da mu je laknulo. ..
4. Znao sam da njegovo srce kuca 189 otkucaja u minuti. ..
5. Zbog odgovornog posla bila je pod velikim pritiskom. ..
6. Njegov govor se ubrzao i ton njegova glasa se povisio. ..
7. Kada si ga dodirnuo mogao sam vidjeti znatielju na njegovom licu. ..
8. Odjednom se njezino disanje usporilo i njezina prsa su se jedva micala. ..
9. Njezino lice se smrailo kada je pogledala nadesno. ..
10. Kada je progovorila mogao sam uti radost u njezinom glasu. ..
11. Kada se nagnuo naprijed njegovo disanje se ubrzalo. ..
12. Kada se osmjehnula znao sam da je oarana. ..
13. Njegov glas je zvuao glasnije jer je bio uzbuen. ..
14. Uglovi njezinih usana su poli prema gore i u tom sam trenutku znao da je sretna.
..
15. Boja njegove koe je problijedila i disanje mu se ubrzalo. ..
Napravite ovu vjebu i provjerite rijeenja na sljedeoj stranici.
Sjetite se nekih primjera iz vlastitog ivota u kojima ste interpretirali zapaanja razliito od
onoga to je ta osoba zapravo mislila.
to mislite o citatu Friedricha Nietzschea, njemakog filozofa (1844 1900)
Ne postoje injenice, postoji samo interpretacija
Percepcija = projekcija
O otrini osjetila
Vaan dio NLP-a jest otrina osjetila: gdje uputiti svoju panju i kako promijeniti i proiriti vae
filtere, tako da primijetite stvari koje prije niste primijeivali. To je svijest o sadanjem
trenutnom osjetu. To je mo sadanjeg trenutka. Kod komuniciranja s drugima to znai
primijeivanje malih ali kljunih signala koji ti otkrivaju kako oni reagiraju. To su male promjene
u boji koe, poziciji uglova usana, ubrzanje ili usporavanje disanja itd.
Kada razmiljamo, to jest, komuniciramo sami sa sobom, to znai da imamo povienu
svjesnost o naim unutarnjim slikama, zvukovima i osjeajima.
Trebate otrinu osjetila da primijetite da li vas ono to radite vodi k onome to zapravo elite.
Ako ono to radite ne djeluje, uradite neto drugo. Morate uti, vidjeti i osjetiti to se dogaa i
imati izbore reakcija. Pregled ovih finih promjena i uskladivanje komunikacije prema njima
naziva se kalibracija vjestina uocavanja promjena u boji koze,drzanju ,stavu,boji glasa,pa i
promjena pulsa.
Svi ovi izvedeni naini obavijetavaju vas kao promatraa i vjebenika strukturalnih elemenata
neverbalne komunikacije. Oni vam daju potrebnu informaciju o sadanjem stanju drugoga i
stanju u kakvom se eli nalaziti. Ono otvara avenije za istraivanje i uinkovite reakcije.
surely she thinks I'm too crazy
I'm crazy about him
Interpretacija ili zapaanje?

Vjeba 12 : Vizualno kalibriranje, poblie promatranje neverbalnih
znakova drugih
Teaj: Bandler i Grinder su otkrili da ljudi od jednog do drugog trenutka pokazuju strano male
promjene, i da te promjene imaju strano vano znaenje. Stoga je vano da imate dovoljno
otra osjetila da osjetite te male promjene.
5 vizualnih neverbalnih signala izraza lica
1. Boja koe
Svijetla______________________________________________________ Tamna
2. Napetost koe
Sjajna ______________________________________________________ Mutna (Ne sjajna)
Simetrina ___________________________________________________ Asimetrina
3. Disanje
Brzina
Brzo ________________________________________________________ Sporo
Mjesto
Visoko ______________________________________________________ Nisko
4. Veliina donje usnice, pozicija ugla usana
Linije _______________________________________________________ Bez linija
Kutovi usana
Prema gore __________________________________________________ Prema dolje
5. Oi
Fokus
Otar _______________________________________________________ Mekan
irina zjenica
Poveane ___________________________________________________ Nisu poveane

Opaanje 1
(u parovima 2 x 6 minuta)
Osoba A zatvori oi i usredotoi njezine misli na osobu koju voli najvie. Osoba A zakima
glavom ako je u potpunosti asocirana .
Osoba B pomae pitanjima: P ogledajte u sliku kao da ga/ju vidite. ujte ponovno zvuk
njegova/njezina glasa. Osjetite kako je biti u situaciji s tom osobom.
Osoba B promatra i upisuje na prethodnu stranicu 5 vizualnih znakova, ali samo onih
najjasnijih.
Break state: B pita za primijer koliko ima svjetala u sobi
Opaanje 2
Osoba A se fokusira na situaciju s osobom koju najvie ne voli. (kima kada je u potpunosti
asocirana). Osoba B ponovno pomae istim pitanjima.
B promatra i zapisuje najoitije vizualne znakove.
Break state: B pita za primjer kako je osoba A ila na NLP teaj jutros.
Test
Osoba B kae osobi A: Usredotoite se na osobu od ove dvije koju ste posljednju vidjeli.
A se ponovno fokusira najintenzivnije to moe na situaciju s osobom koju voli ili ne voli.
B promatra i zapisuje pet znakova (ne pogaajte odmah, uzmite si vremena za opaanje)
B tumai u skladu s opaanjima. Dali se osoba A fokusirala na osobu koju voli ili ne voli? B
osoba objanjava svoja opaanja.
Napomena: Pripazite da osoba A uzme dovoljno vremena da se stvarno fokusira i asocira!
Promijenite uloge.
1. Zapiite to ste zapazili i koja je bila interpretacija.
2. Da li je vae opaanje bilo u skladu s onim to vam je druga osoba rekla o njezinom
unutarnjem prikazu? Ako ne, nije vano, zato to je vjeba namijenjena proirenju
otrine osjetila i moe biti puno uzroka koji su imali utjecaj na vizualne izraze lica.
3. Koji je va zakljuak?

Vjeba 13 Detalj ili prikaz?
prikaz
Pogledajte u prikaz nizozemske potanke markice ispod.
Opiite to zapaate.
Sada pogledajte na prikaz iste markice na sljedeoj stranici.

Zapiite to ste zapazili.
Kakav je tvoj zakljuak

ak o tonosti opaanja na blizinu i na daljinu?
Tvoje neograniene
Vjeba 14 Postajemo svjesni razlika u tonalitetu:
Koliko ivotinjiskih zvukova prepoznajete?
Koliko ptijih?
Koliko muzikih instrumenata?
Koliko glasova moete raspoznati ?
Koliko razliitih osjeaja moete razaznati iz glasa?
Zakljuak jest da moemo puno nauiti iz razaznavanja tonaliteta!
Vjeba 15 Opaanje tonaliteta.

Osoba A izblebeta priu bez rijei u 30 sekundi. Osoba B slua zatvorenih oiju. Osoba B se
usredotoi na male razlike u tonalitetu:
1. Jaina zvuka (jako/lagano)

2. Ritam (regularan /ne regularan)
3. Savijanje glasa i naglaska na odreenim
rijeima ili slogovima (ono moe biti
protumaeno kao questioning or posing)
4. Tempo (brz / polagan)
5. Pauze izmeu rijei i/ili reenica
6. Visina zvuka (izraeno u herz-ima).
7. Boja glasa (priroda glasa, na primjer s
mnogo ili malo overtones)
Zapiite svoja objektivna opaanja u desnu kolonu.

Zatim dajte svoja zapaanja o tome koje su sve emocije bile upletene u priu.
Sluajte radio ili televizor sa zatvorenim oima, bez obzira na sadraj. Popunite tabelu iznad
po drugi put. Koja je razlika u odnosu na izblebetanu priu?
Tijekom dana sluajte razne varijacija tonaliteta glasova oko vas.

Ostavite tumaenje tih glasova za kasnije, vanije je vjebati sa znatieljom i iznenaenjem
kod otkrivanja ove nove dimenzije u svim smjerovima.

Vjeba 16 Opaajte razlike u pljeskanju rukama i u koracima
U troje:
A zatvori oi.
B i C pljesnu rukama odmah ispred osobe A. Svaki put u istoj poziciji.
A opisuje razlike.
Onda ili B ili C ponovno pljesne rukama na istom mjestu.
A opisuje zvuk.
A pogaa dali je to B ili C.
Napravite isto to, ali s koracima ili s lupanjem.
Mali detalji postaju vani ako ih se primijeti.

Postanite svjesniji ogromnih izvora informacija koji postaju dostupni ako ete koristiti vaa
osjetila tonije i fokusiranije.
Milton Erickson, poznati i uspjeni psihijatar jednom je rekao: "Da li ste znali da svaka vlat
trave ima drukiju zelenu boju? Ako uzmete vremena i paljivije promotrite vlati trave, vidjet
ete da je to stvarno istina. Kao biologu ovo mi puno govori. Jedna reenica iz prie Ericksona
moe promijeniti osjeaj dana.
Slian fenomen se deava ako netko upravo kupi auto odreene marke, odjednom tu marku
via svuda okolo. Ili netko tko je trudan, odjednom svugdje vidi trudnice.
Kada sam poeo raditi u Africi otrkrio sam da su Afrikanci jednako razliiti jedni od drugih, ba
kao i Europljani, ali potrebno je vremena da se to spozna.
Kada sam nedavno putovao u Izrael i Palestinu, pokuao sam nauiti itati hebrejski i arapski.
Uskoro sam postao svjestan injenice da neki simboli imaju znaenje, gdje ga prije nije bilo.
Odjednom sam vidio hrpu tekstova koje sam prije previdio. Shvatio sam da je svaki uitelj koji
mora uiti itati i pisati suoen s istim fenomenom. Panjom i promatranjem djeca ue zapaati
male detalje ,koji imaju vano znaenje ako ih se primijeti.
Obratite panju na to koliko ete vie detalja izraaja lica primijetiti sljedei put kod drugih
ljudi.

5. NLP komunikacijski obrazac
to je komunikacija, zapravo?
Komunikacija
rijei ton fiziologija
Robert Birdwhistlle je istraivao ljudsko ponaanje. Otkrio je da se ponaanje moe podijeliti

na tri tipa:
o Fiziologija: To ukljuuje sve to ima bilo kakve veze s pozicijom dijelova tijela, izrazom
lica itd...
o Ton: Ovo ukljuuje sve aspekte glasa; brzini govora, volumenu, glasnoi, trenucima
tiine, ritmu itd.
o Rijei
to odreuje uinak vae komunikacije? Uzmimo, na primjer, da vam netko govori neto, za
to kae da je jako vano, jako zanimljivo. U isto vrijeme primjeujete da vas ta osoba jedva
gleda, ona je nemirna i die brzo. Primjeujete takoer da ga jedva moete uti. Da li vjerujete
u njegove rijei? Najvjerojatnije ne. Kako je to mogue?
Birdwhistle je otkrio da je uinak komunikacije odreen:

o U prosjeku 55 posto fiziologijom,
o 38 posto tonalitetom,
o samo 7 posto rijeima koje netko izgovara.
U isto vrijeme je otkrio da je to najee nesvjestan proces.

Pojednostavljen NLP komunikacijski model
FILTERI
Unutarnja
reprezentacija
Vanjski
doivljaj
Izbrii
Stanje
Osjeaji Generaliziraj
Fiziologija
Ponaanje
Tvoje neograniene
NLP komunikacijski model kao strip
Kupio sam psa
A da? Velikog psa? Pa ne ba velikog
Dugodlakog? Ne, kratkodlakog.
Crno bijeli s
Koje boje?
tokicama
Kako lijep pas! Jest, zaista.

Kompletni NLP komunikacijski model
FILTERI
Brisanje
Unutarnja
reprezentacija Generalizaija
Vanjski
doivljaj
Stanje
Fiziologija
Ponaanje
Vjeba 18: Va unutarnji prikaz 2:

Zapiite ,svatko za sebe, barem pet rijei, koje vam padnu na pamet u vezi s rijei blagdan.
Koliko puta e tih pet rijei biti spomenute od svih u grupi?
Prebrojte zajedno koliko je svaka rije bila zapisana
Da li je unutarnji prikaz svakog lana grupe za rijei blagdan ista? Kakvu posljedicu to ima na
vau komunikaciju?
Tvoje neograniene
NLP Komunikacijski model
NLP komunikacijski model je najvaniji dio NLP a, , praksa i izvedba potjee od njega.
Bez obzira priamo li o sidrenju, strategijama, vrijednostima, stvaranju ciljeva, sve se uvijek
vraa na ovaj model.
Richard Bandler i John Grinder zapoeli su NLP sa analizom svojstava uspjenih ljudi, koji su
uinkoviti u komunikaciji meusobno i s drugima. Onda su oni to ralanili i predstavili kao
model.
Pa, to je to?
Kad vanjski doivljaj ue u na nervni sistem nai ga filteri obriu, izmijene i

generaliziraju.
Vanjski doivljaj moe biti slika (vizualno), neto to ujemo (audio) ili neto to
kaemo sami sebi (digitalni audio); osjeaj koji imamo to moe biti osjeaj unutar
nas ili taktilan osjeaj; miris (njuh) ili okus neega .
Filteri su vrijeme, prostor, materija i energija, jezik, sjeanja i odluke, meta programi i
nae vrijednosti, uvjerenja i stavovi.Oni filtriraju nae iskustvo i tako stvaramo
unutarnje tumaenje.Mi ta iskustva oznaavamo naim unutranjim dijalogom
digitalnim audiom. Moda niste svjesni toga, ali va unutarnji dijalog stvara prijedloge
koje vi dajete vaem podsvijesnom umu. Vae stajalite, vaa procijena vaeg
iskustva takoer utjee na vrstu prijedloga koji ete dati vaem podsvijesnom umu.
Evo zanimljivog dijela imamo oko 2 milijuna plus bitova informacija koje u sekundi
ulaze u sve kanale naeg nervnog sistema. Istraivanja su pokazala da je ljudski
mozak sposoban primiti 134 bita u sekundi.
Mozak je informacijska procesorska jedinica i uzima informaciju, procesuira ju u

unutarnje predstavljanje. Da bi se mogao nositi s 134 bita on ih grupira u praktine
blokove od 7 plus ili minus 2 bloka. Tako da, od 2 milijuna plus bita informacija na
sekundu, na mozak je sposoban zaprimiti 134 u sekundi, pa promislite koliko
proputamo.
Ljudski ivani sistem je dizajniran da prepozna obrasce koji postoje meu sadrajem
informacija. Izostavljamo toliko informacija koje vidimo, ujemo, osjeamo itd. Nije u
potpunosti mogue da skroz posvetimo panju svakoj informaciji koja nam doe. Tada
nai filteri izbriu, iskrive i generaliziraju informaciju.
Brisanje
Zbog ogromne koliine informacija kojima smo izloeni, potrebno je neke i obrisati.
Evo dobroga primjera:
Zmija u travi
Pita na nebu.

U nastojanju da razumijemo ono to vidimo, postoji tendencija da obriemo ono to
nam nema smisla.
Distorzija (iskrivljenje)
Do iskrivljenja dolazi kada radimo pomake u naem osjetilnom iskustvu podataka
krivo interpretirajui stvarnost.
Generalizacija
Generalizaciju vrimo baziranu na poznavanju i prolim iskustvima. Generalizacija

nam omoguava uenje povezujui se s stvarima koje smo nauili u prolosti i onda
generaliziramo prema tome iskustvu.
Svi smo iskusili dogaaj da smo bili negdje s nekim i da je taj netko totalno drugaije
protumaio dogaaj kojemu ste prisustvovali ili to nam je netko drugi rekao oboje
smo to uli, vidjeli i osjetili, ali na razliite naine. To je zato to briemo, distorziramo,
generaliziramo informacije koje nam pristiu. Karta nije teritorij unutranja
prezentacija koju imamo o nekom dogaaju ne mora nuno predstavljati ono to se
stvarno dogodilo.
Filteri
Meta programi su najnesvjesniji od svih naih filtera, i poznavajui neije meta

programe moemo odreditu kako snetko barata s informacijama.
Vrijednosti su kako procijenjujemo na vanjski svijet; one odreuju to mi vjerujemo

da je dobro ili loe, kao i nae motivacije.
Uvjerenja su rezultati vrijednosti. Ona su pravila koja imamo u naemu ivotu.

Uvjerenja su ono to vjerujemo da je ili nije istina.
Sjeanja filtriraju ono to nam nije poznato. Naa sjeanja se formiraju prema gestaltu
( Prema Gestaltu : odabrana sjeanja su povezana s odreenim subjektom, totalna
suma tih sjeanja e biti vea nego efekt pojedinane memorije) i, pogotovo kada
ostarimo, oblikuju se prema onome sto smo preradili ili usvojili.
Mi takoer filtriramo prema odlukama u prolosti, te odluke su stvorile uvjerenja i onda

filtriramo prema tim uvjerenjima.
Sa svim tehnikama koje imamo u NLPu,uvijek se vraamo NLPovom

komunikacijskom modelu.
U procesu sidrenja, to je stanje(naa unutarnja emocionalna kondicija) to sidrimo u

sidrenju.
U strategijama, moemo otkriti kako ljudi dijele i pristupaju informacijama i zapaziti

kakvu unutranju reprezentaciju vole najvie
U modeliranju (temelj NLP a) saznajemo ljudske strategije, vrijednosti i motivacije da

bi razumijeli kako rade to to rade i onda to repliciramo u nama.
Ako elite saznati vie o modelu i razliitim procesima, molim postavite pitanje.
NLP pretpostavka:
4. Rijei koje koristimo NISU podruje ili vanjski doivljaj ili stvari
koje one predstavljaju. (karta nije teritorij)

Ponekad bi mogli bolje
upotrijebiti:
Misiju
Duhovnost
Identitet
Vjerovanja i vrijednosti
Vjetine, znanje
Ponaanje
Okruje
6. Neuroloke razine
Koncept neuroloke razine je razvio Robert Dilts, pronalazei inspiraciju u radu Gregory
Batesona (vodeeg antropologa, filozofa I vane osobe u ranom razvoju NLP a). Inspiriran
Batesonom, Dilts zainje hijerarhiju razina koju um koristi da uredi njegov odnos s svijetom.
Dilts je povezao te Logike razine s neurolokim funkcijama i strukturom mozga. To jest,
Neuroloke razine!
Dok je navodna loginost modela bila napadnuta i Diltsova uporaba neurologije ponekad
dovedena u pitanje, skoro svatko tko je radio s modelom svjedoi njegovom sposobnosti da
opie ono to bi mi nazvali Nominalna razina adaptacije. Drugim rijeima, spoj identiteta i
Klju do zdrave psihe, prema Diltsu, jest da usmjeravamo razine od vrha do dna tako da
Identitet ima Uvjerenja & Vrijednosti da bi stekao potrebne Vjetinu & Znanje da bi
demonstrirao prikladno Ponaanje u Okoliu. Neuroznanstvenici su nasli da Diltsova
hijerarhija,po kojoj mozgovne strukture funkcioniraju po nivoima ,odgovara odnosima izmeu
Vrijednosti I Vjerovanja, kao I Vjetina i Znanja
.
Vjetine & Znanje (takoer zvani Sposobnost, ili kompetencija) ukljuuju viu razinu
procesuiranja u kori mozga. Ondje su mentalne karte formirane iz senzornih informacija,
drugih mentalnih reprezentacija i zamiljanja i planovi se stvaraju.
Meutim, Vrijednosti & Uvjerenja koje se odnose na pitanje Zato su povezane s limbnim
sistemom, i, posebice, amygdalinom stimulacijom hipotalamusa. Integracija informacija
limbnog sistema iz kore velikog mozga i regulacija autonomnog nervnog sistema ,znai da
psiholoke promjene kao kakljanje koe i ubrzanje orkucaja srca, esto se deavaju kada
radimo na ovom nivou. Meutim , amygdala moe reagirati na odreene senzorske informacije
bre nego to korteks moe procijeniti i planirati, rezultirajui takozvanom emocionalnom
otmicom. Ljudi mogu reagirati prije nego razmisle i bez bilo kakvog osjeaja za posljedicu
kada su njihove Vrijednosti & Uvjerenja izazvani.!
Zanimljivo da, ponovno preuzimajui od Batesona, Dilts takoer identificira razliite lingvistike
obrasce i rijei povezane sa svakom razinom ( Ovo se odnosi na rijei s desne strane
grafikog prikaza)
U Diltsovoj hijerarhiji, to via je razina promjene, vei e biti cjelokupni utjecaj . to ne

iskljuuje promjenu na niim razinama prema gore iako je to mogue tee odrati.

Vjeba 19 Neuroloke razine
1. Uzmite jedan ozbiljan, ali ne prevelik problem.
2. Poloi rijei neuroloke razine na tlo s razmakom od 30 40 cm
3. Zaponi s Okruzjem ili Ponaanjem na dnu, onda hodaj korak po korak prema Misiji i vrati
se od Misije do Okruenja.
4. Promijeni to bre moe u rjeenje problema
5. Da li primjeuje kako energija tvoje Misije mijenja tvoju neuroloku razinu ako se vrati.
Duhovnost misije: najvia razina,

Koji je moj cilj u ovom ivotu?to je Okreni se i pogledaj od najvie misije
znaenje moga postojanja? Temelj moga do tvoga identiteta.
postojanja. Iz kojeg razloga radim bilo to? to je tvoja krajnja najvanija misija u
ivotu?
Identitet:
Osnovni Ja osjeaj, moja samoprocjena, Osnovni Ja osjeaj, centar vlastitog
osjeaji i moje posveenosti u ivotu. Da li samoprocijenjivanja, osjeaja i
uvijek mora ispuniti zahtjeve drugih ili esto posveenosti u ivotu. Tko si ako
trai da drugi urade ono to ti eli uraditi? izvede ovu misiju?
Tko sam ja? to znaim drugima?.
Vjerovanja, uvjerenja i vrijednosti

Sve ideje u koje vjeruje da su istina, to Sve ideje u koje vjeruje da su istina,
misli da je vano? Zato neto radi? to misli da je vano?
Koja uvjerenja i vrijednosti odgovaraju
tvojoj misiji?
Vjetine, znanje, sposobnost, ovlatenost

Svi naini ponaanja, ope vjetine, Svi naini ponaanja, ope vjetine,
strategije, znanje, ono to orijentira tvoje strategije, znanje, ono to orijentira
ponaanje. Kako radi sve te stvari? tvoje ponaanje. Kako radi sve te
stvari?
Ponaanje
Vae specifino ponaanje i reakcije u Vee specifino ponaanje i reakcije u
vaem okruju. to radite? vaem okruju.
second Moete poeti ovdje Koje ponaanje e primijeniti?
Neeljeno ponaanje
Okruje
Vanjske mogunosti ili granice? Gdje?Kada? S kim?
Gdje?Kada? S kim?
Start Kraj

7. Proces uenja u 4 koraka
1. Nesvijesno nesposoban
Postati
svjestan
2. Svijesno nesposoban
Vjeba
3. Svjesno sposoban
Uigravanje
4. Nesvijesno sposoban
od koraka 4 do 2 i ponovno do 4
Jo jednom nauiti: od 2 do 4.
to je proces uenja u 4 koraka?
Ovo je model uenja svjesna sposobnost u 4 koraka. Najranije podrijetlo nije u potpunosti
jasno, iako je US Gordon Training International organizacija imala veliku ulogu u definiranju i
promoviranju njihove uporabe. Proces uenja u 4 koraka objanjava proces i nivoe uenja
nove vjetine (ili ponaanje, sposobnost, tehnika itd.). Najee je poznat kao proces uenja u
4 koraka ili model uenja svjesne sposobnosti, ponekad i kao ljestve svjesne sposobnosti ili
matrica svjesne sposobnosti, iako se koriste i drugi opisi, ukljuujui terminologiju povezanu
s svjesno vjet i svjesno ne vjet, koju voli koristiti Gordon Training. Ponekad se dodaje peti
nivo ili razina na novije prilagoene verzije. Kako god to zvali, model svjesne sposobnosti je
jednostavno objanjenje toga kako uimo, i koristan podsjetnik da postoji potreba za
treniranjem ljudi po razinama.
Uenik uvijek poinje na razini 1 nesvijesna nesposobnost, i zavrava na razini 4

nesvjesna sposobnost, nakon to je proao razinu 2 svjesna nesposobnost i razinu 3
svijesna sposobnost.
Uitelji i treneri obino pretpostavljaju da su uenici na razini2,i usredotouju se prema

postizanju razine 3, kada su uenici zapravo esto na razini 1. Trener pretpostavlja da je
uenik svjestan postojanja svojih sposobnosti, prirode, vanosti, manjkova, i koristi od dobijene
nove vjetine.. Budui da uenici na razini 1 nesvjesnoj nesposobnosti nemaju nita od tih
stvari posloenih na svome mjestu, nee biti sposobni postii svjesnu sposobnost dok nisu u
potpunosti postali svjesni njihove vlastite nesposobnosti. Ovo je osnovni razlog za neuspjeh
mnogih treniranja i uenja.
Ako je svjesnost o vjetinama i manama niska ili ne postoji uope tj. uenik je na razini
nesvjesne nesposobnosti uenik jednostavno nee niti vidjeti potrebu za uenjem. Jako je
vano uspostaviti svjesnost o slabosti ili potrebnom treniranju (svjesna nesposobnost) prije
pokuaja davanja ili araniranja treniranja ili vjetina potrebnih da se uenik pomakne s razine
2 na razinu 3.
Ljudi reagiraju na treniranje samo onda kada su svjesni potrebe, i osobnog dobitka koji e
postii njime.
Proces uenja esto postane tei nego je to potrebno, zbog loih osjeaja koje ljudi dobivaju
kada pogrijee u uenju. Loi osjeaji proizlaze iz osuda kao ne radi to kako treba, ne radi
to dovoljno dobro, nikada nee nauiti itd. Ironino je to da su krivi postupci i raenje
greaka vitalni koraci u procesu uenja. A opet naa panja preesto ide na pokuaje
izbjegavanja loih osjeaja, radije nego na uenje iz ruke. Razumijevanje 4 razine uenja je
vjetina koja pomae da proces uenja bude o uenju, a ne o loim osjeajima.
1. Nesvjesna nesposobnost
Ne znam da ne znam kako da to napravim. Ovo je razina blaenog ne znanja prije nego
uenje pone.
2. Svjesna nesposobnost
Znam da jo ne znam kako da to napravim je najtea razina, gdje uenje zapoinje i gdje je
formirano najvie sudova protiv nas.
3. Svjesna sposobnost
Znam da znam kako ovo napraviti ova razina uenja je laka nego prethodna, ali je i dalje
neugodna i samo svjesna.
4. Nesvjesna sposobnost
to, kae da sam napravio neto dobro? - finalna razina uenja vjetine je kada postane
prirodni dio nas; ne moramo misliti o tome.
Koristei primjer uenja vonje auta, kao dijete sam prvo misio da sve to trebam napraviti jest
sjesti za volan i okretati ga i koristiti pedale. Ovo je bila sretna razina nesvjesne
nesposobnosti.
Kada sam poeo uiti voziti, shvatio sam da u tome ima puno vie nego sam mislio, i postao
sam malo uplaen. Ovo je bila faza svjesne nesposobnosti. Bilo je toliko toga za napraviti i
toliko toga za razmiljati, doslovno stotinu stvari i ponaanja za nauiti.
U ovoj fazi sam poinio mnogo pogreaka, zajedno s predrasudama protiv samog sebe zato
to to ve ne znam raditi. Otputanje predrasuda je ovdje kljuno zato to su pogreke dio
procesa uenja. One su potrebne zato to je uenje esencionalno eksperimentalno i bazirano
na iskustvo, pokuaj i pogreka. Informacija moe biti akumulirana, ali dok nije ispraksana i
upotrijebljena, ona je samo informacija. To nije uenje, a pogotovo nije vjetina.
Vjebajui sam preao na treu razinu uenja svjesne sposobnosti. Puno bolje sam se osjeao
ali moja vonja jo uvijek nije tekla glatko. esto sam morao razmisliti o tome to treba
napraviti sljedee, i zbog toga sam se osjeao nezgodno i nelagodno.
Napokon, nakon dovoljno vjebi, doao sam do dijela gdje vie nisam morao razmiljati o
svakoj sitnici to sam radio dok sam vozio. Razmiljao sam o inu vonje samo kada me neto
upozorilo na to. Postao sam nesvjesno sposoban. Zbog lakoe i mirnoe u nesvjesnoj
sposobnosti, moja vonja je postala mnogo sigurnija.
1
4
Osjeaji
Vrije

1
4
Osjeaji
3
TIME
Neki ljudi imaju iskustvo da kada postanu svjesni neega to ne znaju napraviti, dobiju
osjeaje poput: Kako sam glup! Nikada to neu nauiti! Ovo je preteko za mene! Moemo ovo
vidjeti kao 2 korak, osjeaji su niski. Ali ako ti ljudi ipak odlue nauiti i trenirati, osjeaji postaju
bolji (korak 3). Na kraju kada su toliko vjebali da to mogu napraviti bez razmiljanja i biti
zadovoljni radi toga, to je korak 4.
Vjeba 20: Davanje komplimenata
Znanstveno je dokazano da se ljudi koji daju jedni drugima komplimente osjeaju sretnije i
imaju vie uspjeha u ivotu. Kompliment mora biti iskren. Ako iskreno misli ono to kae to
e imati najvie efekta. Takoer mogu biti i male stvari. Primjer:
Ako netko kasni Sretan sam to si doao.
Zadaa 1: Dajte si svaki dan nekoliko komplimenata! Zapiite ih i sljedei dan ih proitajte
ponovno. Oni su kamenje koje gradi vau kuu samopouzdanja.
Zadaa 2: Dajte svaki dan nekoliko ljudi komplimente. To, na primjer, mogu biti ljudi s kojima
ste u dodiru. Kakav je uinak na drugoga? Kakav je uinak na vas? ak i ako samo zamislite
komplimente oni ve imaju pozitivan uinak.
Vjeba 21 Proces uenja u 4 koraka

Osoba A kae osobi B u kojem sportu je dobar/dobra (kao npr. Rolanje, skijanje ili
snowbordanje, igrice, prianje viceva, muzika, kuhanje itd.). Takoer se sjeti kako ste se
nauili nositi s uspjehom, ili razoaranjem, ljubavi, hodanjem, vonjom bicikla, novim jezikom,
profisionalnom vjetinom, prelaenje ceste itd. Osoba A odgovara na sljedea pitanja:
1. Zato si to htio nauiti?
2. Kako si to nauio?
3. Koliko ti je vremena bilo potrebno?
4. Kako si se osjeao kada si po prvi put shvatio da to ne zna napraviti?
5. Koja je prva stvar koju si napravio a koju poslije?
6. Kako si znao da si nauio?
7. Koja su bila 4 koraka? Zapii ih.
8. A i B mijenjaju uloge.

Vjeba 22: Vai najvaniji uitelji
Osoba A kae osobi B o troje ljudi, od kojih je najvie nauila (profesori, uitelji.) A odgovara
na sljedea pitanja:
a. Koje kvalitete su oni imali koje su omoguile da ti uite od njih?
b. Kakve uvjete su stvorili, da bi uinili vae uenje moguim
c. Kako su vas motivirali?
d. Kad bi bilo mogue da sada, u ovome trenutku, kaete svojim najvanijim uiteljima
neto, to bi im rekli?
8. etiri osnovne pretpostavke

Uvjerenja i pretpostavke su moan i jak alat ovjeanstva. Pretpostavke su dio naeg modela
svijeta. Na model svijeta je onaj model koji koristimo da bi se nosili s podraajima vanjskog
svijeta. Unutar NLP evih metoda po naem uenju, na start se sastoji od etiri osnovne
pretpostavke. Ispada, da ako prihvatimo te osnovne pretpostavke i integriramo ih u nau
dnevnu komunikaciju, sposobni smo ostvariti rezultate puno bre i lake
Sve te pretpostavke su modelirane od ljudi koji su u mogunosti napraviti mone i uinkovite
promijene u njihovom komunikaciskom ponaanju.
1. Svo uenje, ponaanje, promijena je podsvijesno
Svo
uenje ponaanje
i promijena
je
podsvijesno
Sve to nauite, sva vaa ponaanja i sve promijene to se deavaju se skladite na
podsvijestom nivou. Naa podsvijest se odnosi na sve ega mi u ovome trenutku nismo
svijesni. Milton Erickson je onaj koji je mnogo puta koristio mo ovog mohanizma podsvijesti u
svojoj terapiji. On se oslanjao na injenicu da svaki ovjek u sebi ima sve kvalitete da bi bio
uspjean u ivotu. A u isto vrijeme, svaka ljudska kvaliteta je spremljena u podsvijesnom umu
osobe. Mjesto ili poloaj na kojemu su spremljeni Erickson zove podsvijest. Drugim rijeima,
sve stvari kojih nismo svijesni.
Naa podsvijest je takoer sposobna baratati svim fiziolokim procesima naeg tijela. Disanje,
probava, rad srca, itd. Sve to smo ikada nauili je negdje u podsvijesti, ak i ako su pobjegli iz
svjesnog uma.
Ova pretpostavka, naravno, ne pokuava umanjiti vanost svjesnog uenja. Ako uite voziti
auto, uite raditi puno stvari u isto vrijeme. Va svjestan um radi naporno da to to prije preda
vaoj podsvijesti, da bi postali nesvijesno sposobni.

2. Ostanite na strani uzroka, a ne na strani rezultata
Isaac Newton (1642-1727) je osniva modela Uzrok Posljedica. Postoji pria da je on
jednom leao ispod jabokovog stabla. Onda je odjednom osjetio udarac jabuke o njegovu
glavu. Ovo bi moda svaka druga osoba nazvala sluajnou, no Newton je stalno razmiljao
o tome i postavio si pitanje: Ako shvatim ovaj dogaaj ozbiljno, to je uzrok pada jabuke?
Poeo je traiti pravi razlog pada i tako je otkrio zakon gravitacije.
Uzimajui ove zakone kao poetno gledite, za svaki problem postoji uzrok, pod uvjetom da
vidimo problem kao rezultat neega.
Uzrok Posljedica uvjerenje nas

vodi do uvida da ako hoemo
rijeiti problem, najbolji nain na
koji ga moemo rijeiti jest da
promijenimo uzrok problema. Ili
bolje: ako maknemo uzrok
problema, cijeli problem e
nestati. U njihovim ivotima,
mnogo ljudi mora se maknuti s
pokuavanja mijenjanja rezultata
do uzroka. Vi sami ste oni koji
odluuju kako e si tumaiti
dogaaje koje proivite u ivotu.
Nikada ne moete staviti te stvari
izvan vas samih. Ako zna kako
Na kojoj strani (U or P) je ovaj ovjek?
bi mogli utjecati na uzrok, imate A ena?
klju do monog osjeaja da I feel powerless, because she .
drite konce svoga ivota u svojim He does it again!
rukama. Izraz Idi i stani na stranu
uzroka se esto koristi u NLP u. On je jedan od najznaajnijih alata do uinkovitih
promijena.
Ljudi koji su na strani uzroka su uvjereni da imaju utjecaja na ono to se deava u njihovom
ivotu. Oni znaju da su sretniji i uspjeniji ako svijet gledaju kao mogunost rijeavanja
problema. Oni mijenjaju njihov nain razmiljanja i u mogunosti su da vide rijeenje.
Kao metaforu moete gledati na va ivot kao na autobus. Postavite si ovo pitanje: Gdje elite
sjediti? elite li sjediti iza gdje va ivot ovisi o drugim ljudima? elite li preuzeti volan kao
voza?
U P
Stani na stranu uzroka, a ne na stranu rezultata.

3. Neograniene predrasude
Neograniene
predrasude
Dali ste ikada uli nekoga kako govori:
Ja to ne mogu...
Nisam u mogunosti da to napravim...
Ja sam predebeo, premali, glup, mlad, mrav itd.
Najrae nikada nebi nita poduzeo u vezi toga...
Ovo mi nikada nee uspjeti...!
Uvijek imam lou sreu...!
Ako ste uvjereni u to da neto nee uspjeti ili barem sumnjate u to, koliko et vaa potencijala
uloiti u to?
Ako ste prilagodili svoj mozak na NE USPIJEH, i to se stvarno dogodi, ponovno ste potvrdili
vlastitu pretpostavku da neete uspjeti.
Ponovno ste bili u pravu. Imate novo negativno iskustvo, koje slaete na hrpu s drugim
negativnim iskustvima.
Predrasude su moan okretni mehanizam uma. Predrasude su instruktori mozga. to vie
uimo o ljudskom ponaanju, to vie uimo o izvanrednim moima koje predrasude imaju na
na ivot. Prvi korak k uspjehu poinje s shvaanjem da su predrasude na izbor. Kada
vjerujete u uspijeh i promijenu, onda imate i snagu da to postignete. Kada vjerujete u
neuspijeh, postoji velika ansa da ete ga i doivjeti.
Vjeba 23
Vjeba 23
a) Zapiite deset ogranienih predrasuda, koje primijeujete kod drugih ljudi (ili kod sebe).
b) Promijenite te ograniene u neograniene predrasude ili i osnaavajue predrasude.
c) Koje neograniene predrasude moete pronau u tekstu iznad?

4. Sredninji
nji nervni sistem nije sposoban pohraniti
poricanje
Sredinji nervni sistem

nije sposoban pohraniti
poricanje
Rije ne postoji samo u naem jeziku, ne u naim mislima. U procesu stvaranja nae
unutarnje reprezentacije, u dnevnom jeziku naih krivulja
krivulja misli, na ljudski mozak nije
sposoban zapamtiti bilo kakvo poricanje. injenica je da je jedino mogue ne misliti o neemu,
tako da prvi ponemo razmiljati o tome.
Primjeri:
Ovo ne smijem zaboraviti ima totalno razliit uinak na nae ponaanje nego Ovo moram
zapamtiti
Ne misli na roza slona e vas vjerojatno samo natjerati da mislite na njega. Lake je misliti
na sivog slona i onda je roza slon van vae pameti.
Ne traim od tebe da zapamti broj tvoje kue.
Ne misli na tvoje posljednje jelo.
Ne misli na tvoju zadnju osnovnu predrasudu.
O emu zapravo razmilja?
Ovo je jako vano znati. Sada moemo davati nama samima i drugima uinkovite poruke
upute samo govorei ono to mi elim osim onoga to ne elimo. elimo. Ovo je takoer vano za
promijenu, zato to ovu pretpostavku takoer moe tumaiti kao: Usredotoite se na ono to
elite umjesto na ono to ne elite. Ako se ljudi ele promijeniti jako je vano da daju svu
njihovu panju i energiju na njihov cilj, a ne na njihov problem.
O emu razmiljate, na koje misli va fokus postaje vei i vei.
Vjeba 24 Mali slon

1. Ne mislite na malog ruiastog slona
2. O emu razmiljate?
3. Mislite na malog sivog slona.
4. O emu sada razmiljate?
5. to je najbolja strategija za to da ne mislite na

neto?
Tvoje neograniene
9. Sendvi povratni model
Ambiciozni profesionalci esto moraju biti uinkoviti manageri. S ovim na umu, koristan pristup
za osiguravanje konstruktivne povratne veze prema osoblju moe se postii tako da prihvatimo
sendvi pristup.
Gornja krika: Neto pozitivno.

Punjenje:Neto konstruktivno.
Doljnja krika: Jo neto pozitivno.
Takoer je vano imati na umu vae ciljeve u ostvarivanju povratne veze. Oni vjerojatno
ukljuuju:
Motivirati zabrinutu osobu;

Ohrabriti ih da nastave s dobrim poslom;
Pomoi im da zatvore jaz izmeu sadanjeg nivoa/razine njihovog posla i nivoa koji ti (i
vjerojatno oni) eli da bude;
Prema tome, s jedne strane, ne elimo demotivirati osobu previe istiui punjenje
konstruktivan element povratne veze. Takoer je jako vano da ne napravimo sendvi s
debelim komadima kruha. Kada to netko napravi, nitko ne moe osjetiti punjenje. Jednako tako
je vano ne previe naglaavati pozitivnu povratnu vezu tako da se zaborave konstruktivne
rijei.
U profesionalnim tvrtkama veina zaposlenika se eli razvijati i napredovati. Oni cijene

konstruktivnu povratnu vezu pa je potrebno biti sposoban ju osigurati u smislu motivacije i
pomoi. Pristup sendvi moe biti korisna struktura koja smanjuje izglede da ete morati
demotivirati zabrinutu osobu.
Kako bi eljeli da se konstruktivna povratna veza dogodi vama?
Znate kako je vaan dobar osjeaj za proces uenja. Vie ste otvoreni za prijedloge, savjete i
kritike ako ste u neutralnom ili pozitivnom raspoloenju. To je bit sendvi povratne veze.
Postoje mnoge metode povratne veze koje su uinkovite i korisne. Sendvi povratni model je
takva metoda koja se skoro svugdje moe upotrijebiti i biti vrlo uinkovita.
Dati povratnu vezu na ovaj nain je vrlo dobar nain treniranja u gledanju vas samih i drugih
na konstruktivne naine.

Sendvi povratni model u dijagramu
Ja mislim da ti (neto odreeno)

radi dobro.
i
Najvjerojatnije bi mogao jo bolje/razliito
Openito, ja mislim da ti ..
(neto pozitivno)
.... radi dobro.
Vjeba 25: Treniranje sendvi povratne veze

Vjebajte sendvi povratnu vezu kada netko iz grupe dri prezentaciju.

10. Sustavi reprezentiranja
Naa osjetila su ulazna vrata nae percepcije.Sve to znamo o svijetu spoznajemo putem
naih osjetila.Imamo pet glavnih osjetilnih modaliteta ili sustava reprezentiranja.
Nae unutarnje subjektivno iskustvo je strukturirano u terminima tih osjetila.Kada razmiljamo,
ili preraujemo informacije, mi re-prezentiramo informacije na nain da su osjetila na jedini
kontakt s vanjskim svijetom.
V Vizualni vid
A Auditorni sluh
K Kinestetiki dodir
O Olfaktorni njuh
G Okusni okus
Dio jezika koji koristimo dolazi iz jednog od ovih sistema. Ove na osjetima temeljene rijei
zovemo predikati.
Koritenje jezika temeljenog na osjetilima omoguuje vam da provjerite da li ste ukljuili sve
sluatelje,u pogledu njihovih primarnih osjetila,u potpunu komunikaciju.To vam omoguuje da
kreirate osjetima bogat opis prema kojem se svatko moe odnositi uinkovitije. Ukoliko ste se
usuglasili oko ideje, to je bogatije opiete, uinkovitije e se priopiti.
Vizualni Auditorn Kinesteti Olfaktorni Okusni

i ki
pogled govor dodir miris aroma
akcent premjestiti smrad
pitanje pritisak daak
ritam rukovati dimiti se
jezik labavo sumnjiv
rei bezosjeaj zrak
an nozdrva
surov
slika slatko
svjetlo apetit
izgled kiselo
focus feed
vizija sono
perspektiva zainjeno
Jezik neutemeljen na osjetilima sadri:

Razmisliti, znati, osjetiti, razumjeti, najave, odluiti se, objasniti, dogovoriti, uoiti, prepoznati,
raditi, sudjelovati, zapamtiti. .
Sustavi reprezentiranja ( poznati kao senzorni modaliteti ili skraeno kao VAKOG ) je
Neurolingvistiki model koji istrauje kako ljudski um pohranjuje informacije. On navodi da za
praktine svrhe ,informacija je ( ili moe biti tretirana kao da je) obraena kroz osjetila.Tako
ljudi govore sami sebi ( auditorni osjet) ak i kad rijei nisu izgovorene ,ili prave slike u glavi
kad razmiljaju ili mataju(vizualni osjeaj ), ili pak razmatraju osjeaje u tjelu (poznato kao
kinestetiki osjeaj)

NLP dri bitnim u ljudskom kognitivnom procesu da je prepoznavanje subjektivnog karaktera
iskustva vrsto povezano, i pod utjecajem injenice da su uspomene i percepcije pohranjene
izmeu svakog osjetila,u umu.To znai da izrazi poput"Sve je nejasno" esto mogu biti
doslovno nesvjesni opisi ,bez kojih osjetilni sistem,komunicira nesvjesno, gdje um opaa
problem u obradi nekog mentalnog dogaaja.
U NLP-u, razliiti osjeaji i njihova uloga kao procesori informacija,su poznati pod nazivom
sustavi reprezentiranja ili osjetilni modaliteti.Sam model se naziva VAKOG(prema poetnim
slovima pojedinih osjetila).Budui su, okus i miris blisko povezani,ponekad kao etverostruko
osjetilno utemeljeni opis. Submodaliteti su strukturalni elementi osjetilnih doivljaja, kao
udaljenost,veliina ili druga kvaliteta.
Sistemi reprezentacije i submodaliteti u NLP u pruaju vrijedan terapeutski uvid (ili metaforu)
te potencijalno radnu metodu,u to kako ljudski um organizira te subjektivno pridaje znaenje
dogaajima.
Prikaz sustava reprezentiranja

Sredinju osnovu NLPa ini vjerovanje da,kad su ljudi aktivni,da koriste sistave
reprezentiranja, koristei unutarnje reprezentacije materijala s kojima su u

odnosu,poput razgovora ili pismenog zadatka.Ove reprezentacije mogu biti
vizualne,slune,kinestetike ili ukljuivati ostala osjetila.Osim toga , osobe
mogu stvarati reprezentacije ili podsjeati se neke.Na primjer,osoba zamoljena
da slovka neku rije moe vizualizirati tu rije zapisom na komadiu papira ili ju
moe uti kako zvui ili moe konstruirati oblik slovkanja primjenjujui logika
pravila. (pp.138-139)[1]
Prema NLP u,za praktine svrhe mentalno pohranjivanje dogaaja i uspomena moe biti
shvaeno kao izvedba putem pet osjetila.Na primjer, Einstein zahvaljuje svoje otkrie
relativiteta strategiji mentalne vizualizaciji, a mnogi ljudi prilikom donoenja odluka govore
sami sa sobom u svojim glavama.a
Nain na koji je to uinjeno,i uinkovitost mentalne strategije,je osnova po kojoj NLP igra
vaan dio u nainu na koji se odvija mentalna obrada Ovaj pogled vodi do koncepta sustava
reprezentiranja, te klasifikacije ljudi u vrste vizualne,slune ili kinestetike stereotipe.Ova ideja
je kasnije diskreditirana,i ranih 80- tih izbaena iz NLPa, u zamjenu za razumijevanje da
veina ljudi koristi sva svoja osjetila( svjesno ili nesvjesno) i da dok jedan sistem moe
izgledati da dominira, to je esto kontekstualizirano - globalno postoji balans koji dinamiki
varira prema okolnostima i raspoloenju.
NLP tvrdi da u veini okolnosti i za veinu ljudi,tri od pet osjetilnih naina dominira u
mentalnim procesima.:
vizualne misli - oima, mentalna predodba, prostorne svijesti

slune(ili jezine) misli - zvuk, govor, dijalog, bijeli um
kinestetike (ili proprioceptive) - somatski osjeaji u tijelu, temperatura, tlak, a takoer i
emocije.
Druga dva osjetila okusa i njuha,koji su blisko povezani,esto su manje znaajni u opim
mentalnim procesima,te su isto tako esto smatrani kao jedan osjet.

Iz tog razloga, esto se susree pojam VAK u NLP referentnim tekstovima, kako bi nagovijestili
ova tri osnovna sustava reprezentiranja, kao i nain 4-torka (ili VAKOG) ako autor eli ukljuiti
sva osjetila ukljuujui i okus / miris. Isti izraz je takoer poznat kao Prvi pristup (John
Grinder), ili primarno iskustvo (Freud).

Test zastupanja sustava reprezentiranja
Oznaite svaku od slijedeih reenica brojevima 1, 2, 3, ili 4.
Koritenjem brojeva iskaite vau preferenciju
4 je najblie vaem vlastitom opisu
3 je sljedei najbolji opis
2 je bolji opis
1 je najmanje odgovarajui opis
1. Donio sam vanu odluku na temelju:

___ intuitivnog osjeaja
___ to zvui najbolje
___ to izgleda najbolje za mene
___ Tonog istraivanja i studija o toj temi
2. Tijekom rasprave sam vjerojatno uglavnom pod utjecajem:

___ tona neijeg glasa
___ako mogu vidjeti njegovo zakljuivanje ili ne
___ logike njegove argumentacije
___ako mogu razumjeti njegove prave osjeaje, ili ne
3. Ja usklaujem svoje osjeaje i misli najbolje :

___na nain na koji se oblaim i kako izgledam
__ po osjeajima koje dijelim s drugima
___po rijeima koje sam izabrao
___po tonu moga glasa
4. Stvari koje obavljam najjednostavnije su:

___ idealni volumen zvuka, pronalaenje najbolje fino ugoenog zvuka na stereo-
instalacijama
___s intelektualnog gledita , odabiranje najrelevantnije toke u vezi sa zanimljivim
predmetom
___ odabiranje udobnog namjetaja
___odabir bogate, atraktivne kombinacije boja
5.
___veoma sam osjetljiva na zvukove u mojoj okolini
___veoma sam dobar u brzom razumijevanju novih injenica I podataka
___veoma sam osjetljiva po pitanju odijevanja
___jako reagiram na boje i na izgled nove prostorije
Bodovanje
Prvi korak
Upii svoje odgovore iz testa u
tabelu sa strane: 1 2 3 4 5
___ ___A ___V ___A ___A

K
___ ___V ___K ___Ad ___Ad
A
___ ___Ad ___A ___K ___K
V
___ ___K ___Ad ___V ___V
Ad

Drugi korak V A K Ad
Upiite brojeve, koji pripadaju svakom slovu. 1
Svako slovo dobiti e 5 brojeva. 2
3
Trei korak
Usporedite ukupan broj bodova koji ste dobili 4
za svaki od 4 sustava reprezentiranja 5
Total V: A: K: Ad:
-20
V
-15
-10
-5
K Ad
20 15 10 5 -0 5 10 15 20
-5
-10
- 15
At
- 20
etvrti korak.Upii brojeve u diagram I povei toke.
Peti korak Svi rezultati su ispravni! Kojem sustavu reprezentiranja pripadate? Usporedite
dobivene rezultate s ostalima. Prouite razlike.

11. Rapport
Biti na istoj valnoj duini
Prisnost je jedna od najvanijih svojstva ili karakteristika

podsvijesne ljudske interakcije. Uobiajeno je od
perspektive biti u harmoniziranju, biti na istoj valnoj
jom priamo.
duini kao osoba s kojom
Postoje mnoge tehnike koje bi trebale koristiti u izgradnji

prisnosti, kao: usklaivanje jezika tijela (tj. Dranje, geste
itd.); odravanje kontakta oi u oi i usklaivanje ritma
disanja. Neke od ovih tehnika su istraene u neuro 1. lea i ramena u istovjetnom poloaju
lingvistikom programiranju. 2. kontakt oima
3. noge i stopala u istovjetnom poloaju
Klasini neobini primjer prisnosti moe biti naen u knjizi 4. ruke i dlanovi neznatno razliit poloaj
o psihoterapijskim interventnim metodama Miltona
Ericksona. Erickson je razvio sposobnost da ue u model svijeta svojih pacijenata i, iz te
prisnost), on je bio sposoban napraviti ekstremno uinkovite
prednosti (uspostavivi prisnost),
intervencije (da bi pomogao pacijentima prevladati njihove ivotne probleme).
U Neuro lingvistikom programiranju, Richard Bandler i John Grinder su primijetili da

Satir usklauje svoje predikate (glagole, pridjeve i priloge)
obiteljska terapeutkinja Virginia Satir
onima koje koriste njezini klijenti. Oni su primijetili da Fritz Perls takoer radi sline stvari sa
svojim klijentima. Nadalje je Milton Erickson oponaao stav tijela njegovih klijenata i pokrete
pokrete.
Meutim, zbog post polio sindroma, Erickson je bio ogranien u pokretima i nije mogao u
potpunosti uskladiti svoje dranje tijela s klijentima. Umjesto toga, on bi promijenio njegov glas
i poloaj glave u isto vrijeme s pokretima klijenta. Bandler i Grinder
Grin der su izjavili da jednom kada
je usklaivanje uspostavljeno, terapeut onda moe voditi klijenta mijenjajui njihovo vlastito
stanje i nudei prijedloge. To je bio nain da se pobolja odgovornost i komunikacija.
Kako doi do dobre i duboke komunikacije?

komunikacije? Kako moete potovati i cijeniti model svijeta
druge osobe i zadrati svoj integritet? U obrazovanju, terapiji, konzuliranju, biznisu, prodaji i
treniranju, rapport ili empatija je esencijalna da bi se uspostavila atmosfera povjerenja i
utar kojih ljudi mogu slobodno reagirati. to je potrebno napraviti da bi ostvarili
participacije, unutar
prisnost s ljudima, kako stvaramo vezu povjerenja i odgovornosti, i kako moemo oplemeniti i
proiriti ovu prirodnu vrlinu?
Da bi dobili praktini, rae nego teorijski odgovor,

odgovor, obrni pitanje. Kako znamo kada su dva
ovjeka u prisnom odnosu?
Dok gledate okolo po restoranima, uredima i mjestima gdje se ljudi nalaze i priaju, kako
znamo koji su ljudi prisni, a koji ne? ini se da komunikacija samo tee kada su dvoje ljudi
uprisnom odnosu, njihova tijela i rijei su usklaeni.
Ono to kaemo moe stvoriti ili unititi prisni odnos, ali to je samo 7 posto komunikacije.
Govor tijela i tonalitet su vaniji. Moda ste primijetili da ljudi koji su prisni obiavaju kopirati i
ednaavati stav, geste i kontakt oima. To je kao ples, gdje partneri reagiraju i kopiraju
ujednaavati
pokrete jedan drugoga vlastitim pokretima. Oni su ukljueni u ples obostrane odgovornosti.
Njihov govor tijela je dopuna.
Dali ste se ikada nali u situaciji da uivate

uivate u razgovoru s nekim i primijetili da su vaa tijela
usvojila isto dranje? to je prisnost dublja, to je usklaivanje blie. Ova vjetina se ini
uroena, budui da se novoroenad mie u ritmu s glasovima oko njih. Kada ljudi nisu prisni,
njihova tijela to reflektiraju to god da govore, njihova tijela nee biti usklaena. Oni nisu
ukljueni u ples i to se odmah moe vidjeti.
Tvoje neograniene
Uspjeni ljudi stvaraju prisnost, i povjerenje. Moemo stvoriti prisnost s kim god elimo time da
svjesno rafiniramo prirodne vjetine koje koristimo svaki dan. Usklaivanjem govora tijela i
tonaliteta moete vrlo brzo ostvariti prisnost sa skoro svakime. Usklaivanje kontakta oima je
jedna oita vjetina i obino jedina koja je svjesno nauena u zapadnjakoj kulturi.
Reflektiranje, po definiciji tono kopiranje, kao to sam iskusio, je uglavnom premehaniko i
kontra produktivno.
Usklaivanje govora tijela

Da bi ostvarili prisnost pridruite se plesu druge osobe usklauji se s njezinim govorom tijela,
senzitivno i s potovanjem. To izgrauje most izmeu vas i njezina modela svijeta.
Usklaivanje nije primjetljivo. Ako pretjerate i indiskriminirate kopiju pokreta druge osobe, va
partner u konverzaciji e to obino smatrati vrlo uvredljivim. Moe uskladiti pokrete ruke
malim pokretima ruke, pokrete tijela tvojim pokretima glavom. Ovo se zove Prijelazno
reflektiranje.
Moe uskladiti raspodjelu tjelesne teine i osnovnog dranja tijela. Kada su ljudi nalik na
jedan drugoga, onda se i sviaju jedan drugome. Usklaivanje disanja je vrlo moan nain
stjecanja prisnosti. Moda ste ve primijetili da kada su dvoje ljudi u dubokoj prisnosti, oni diu
skladno. Ovo su osnovni elementi prisnosti. Ali ne vjerujte meni. Pratite to se deava kada vi
reflektirate druge. Onda pratite to se deava kada prestanete. Pratite to rade ljudi koji su
prisni. Ponite biti svjesni toga to radite prirodno da bi to mogli rafinirati i izabrati kada ete to
raditi.
Neslaganje
Posebno pripazite na to to e se dogoditi kada se ne slaete. Neki ljudi reflektiraju i usklauju
nesvjesno, skoro kompulzivno. Neslaganje je vrlo korisna vjetina. Najelegantniji nain da
zaviite konverzaciju jest da se iskljuite iz plesa, a ne moete se iskljuiti iz pleas, ako niste
plesali uope.
Usklaivanje glasa
Usklaivanje glasa je jo jedan nain na kojim moemo ostvariti
prisnost.
Moete uskladiti tonalitet:
brzinu,
volumen
visinu tona i
ritam govora.
Ovo je kao da ste se prikljuili pjesmi ili melodiji neke druge osobe,
stapate se i harmonizirate. Moete koristiti usklaivanje glasova da
bi postigli prisnost u telefonskom razgovoru. I onda takoer moete
nai krivi par, mijenjajui brzinu i tonalitet vaeg glasa da bi zavrili
razgovor. Ovo je jako korisna vjetina. Zavriiti telefonski razgovor
prirodno ponekad je jako teko.
Dva ograniena
Postoje samo dva ogranienja k vaoj sposobnosti da ostvarite prisnost: stupanj do kojeg
moete uoiti dranje tijela drugih ljudi, gesta i govara, krivulja, i vjetina s kojom ih moete
uskladiti u plesu rapporta. Odnos e biti harmonian ples izmeu vaih integriteta. to moete
napraviti i u to vjerovati cijelim srcem, i koliko daleko ste voljni graditi mostove do modela
svijeta druge osobe.
Primijetite kako se osjeate kada usklaujete; moete se osjeati nelagodno usklaivati se s

nekim ljudima. Takoer postoji i odreeno ponaanje s kojim se neete htjeti uskladiti direktno.
Neete se uskladiti s krivuljom disanja koja je mnogo bra nego to je to vama prirodno, niti
ete se uskladiti s krivuljom disanja osobe koja ima astmu. Moete reflektirati oboje malim
pokretima ruke. Njihanje tijela moe prorijediti ogledalo u nemirne pokrete osobe. Ovo se
ponekad naziva unakrsno usklaivanje, koristei neka analogna ponaanja rae nego direktno
usklaivati. Ako ste spremni koristiti ove vjetine svjesno, moete stvoriti rapport s kime god
hoete. Ne mora vam se sviati druga osoba da biste s njom stvoriti rapport, jednostavno

gradite most do boljeg razumijevanja te druge osobe.
Stvaranje rapporta je izbor, i neete znati da je uinkovit ili kakve rezultate daje ako ga ne
isprobate.
Dakle prisnostbje dodatak verbalnoj poruci. Ako je znaenje komunikacije odgovor koji
dobijemo, stjecanje prisnosti je sposobnost da otkrijemo odgovor.
Rapport
Govor tijela i Znaenje
tonalitet
Rijei
Koraanje i voenje
A B
Koraanje
Rapport
Voenje
Prisnost (rapport) Vam doputa da sagradite most do druge osobe: imate nekakvu dodirnu
toku razumijevanja i kontakt. S time ustanovljenim, moete poeti mijenjati vae ponaanje i
oni e ga najvjerojatnije slijediti. Moete ih voditi u drugom smjeru. Najbolji uitelji su oni koji
uspostavljaju prisni odnos, i ulaze u svijet uenika te olakavaju ueniku da ue u veliko
razumijevanje toga predmeta ili vjetine. Oni se odlino slau s njihovim uenicima i dobar
odnos ini njihov posao lakim. U NLP u ovo se zove koraanje i voenje. Koraanje
uspostavlja most, kroz prisni odnos i potovanje. Voenje mijenja vae ponaanje koje druga
osoba slijedi. Voenje nee raditi bez prisnosti. Ne moete voditi nekoga preko mosta a da ga
ne sagradite prvo. Kada sam rekao prijatelju da piem knjigu o neuro lingvistikom
programiranju, nisam koraao s njim, pa mu nisam mogao objasniti o emu piem. Zadravati
svoje ponaanje i oekivati od drugih ljudi da to razumiju i koraaju s vama je jedan izbor.
Ponekad e donijeti dobre rezultate, a ponekad nee. Ostajui stalno pri svome ponaanju
dobit ete razno razne rezultate i nee svi biti dobrodoli. Ako ste spremni promijeniti vae
ponaanje da bi promijenili ishod, imat ete vie uspjeha. Mi stalno koraamo, da bi se uklopili
u razliite socijalne situacije, da smirimo druge, i da sami budemo smireni. Mi koraamo s
razliitim kulturama potivajui njihove strane obiaje. Ako elite ui u hotel visoke klase, nosit
ete kravatu. Ispred sveenika neete psovati. Idete na intervju u prikladnoj odjei ako ste
ozbiljni u dobijanju posla. Koraanje je osnovna vjetina koju koristimo kada raspravljamo o
opim interesima, prijateljima, poslu ili hobiima. Mi koraamo emocije. Kada je netko koga
volimo tuan, mi upotrijebimo ton i ponaanje suuti, a ne viemo Razvedri se!. Radi toga bi
se vjerojatno osjeali jo gore. Mislite dobro, tj. Imate pozitivne namjere, ali to ne radi. Bolji
izbor bi bio prvo ogledati i uskladiti dranje tijela i koristiti njean tonalitet koji je usklaen s
njihovim osjeajima. Onda postepeno se mijenjati i podeavati se vie pozitivnom i izvornom
dranju tijela. Ako je most sagraen, druga e vas osoba slijediti. Oni e podsvijesno zapaziti
da ste potovali stanje u kojemu su bili , i bit e voljni slijediti ako ele ii tim putem. Ova vrsta
emocionalnog koraanja i voenja je moan alat u konzultiranju i terapiji. S ljutom osobom,
uskladite njihovu ljutnju jedan stupanj ispod njihovog. Ako odete predaleko, postoji opasnost
od eskalacije. Jednom kada ste usklaeni, moete ih poeti voditi dolje postepeno u mirnije
stanje smirivajui vlastito ponaanje. Osjeaj za hitnost moe biti koraan i usklaen
tonalitetom glasa, prianjem malo glasnije i bre nego obino. Ostvarujete prisnost cijenei
ono to ljudi govore. Ne morate se slagati s tim. Jedan dobar nain za napraviti ovo jest
eliminirati rije ali iz vaeg vokabulara. Zamijenite ju s i. Ali moe biti destruktivna rije,
ona implicira da ste uli to je reeno....ali...imate neke prigovore koje to sputaju. I je nevino.
Ono se jednostavno nadovezuje i proiruje ono to je ve bilo reeno. Rijei imaju veliku mo.
Razmislite o poduzimanju ove promjene. Moglo bi biti teko. Najvjerojatnije ete shvatiti da se
isplati. I postii ete vie prisnosti. Ljudi koji dijele istu kulturu e imati sline vrijednosti i slian
pogled na svijet. Slini interesi, posao, prijatelji, hobiji, stvari koje volimo, stvari koje ne volimo,
i politika uvjerenja e stvoriti neto prtisnosti. Mi se prirodno slaemo dobro s ljudima koji
dijele nae osnovne vrijednosti i vjerovanja. Koraanje i voenje je osnovna ideja NLP a.
Ono ubraja prisnost i potovanje za model svijeta druge osobe. Ono pretpostavlja pozitivnu
namjeru i moan je nain prema postizanju dogovora i zajednikog ishoda. Kako bi koraali i
vodili uspjeno morate posveivati panju drugoj osobi i biti dovoljno fleksibilni u vlastitom
ponaanju da bi mogli reagirati na ono to ujete i vidite. NLP je borilaka vjetina
komunikacije: draesna, ugodna i vrlo uinkovita.
Vjeba 26 Mo DA, ALI rijei:

Otpor je znak nedostatka prisnosti
Budite svjesni ako nekome dajete komentar, postoji mogunost da e primijetiti samo dio
onoga to ste rekli. Razmotri sljedei primjer: Tvrtka je ostvarila profit od 5 milijuna funti ove
financijske godine, ali zavravamo operaciju u San Francisku. Ako to tako kaete, ljudi e
zapamtiti samo ono to ste rekli nakon rijei ali. Sada razmotrite sljedee: Tvrtka je ostvarila 5
milijuna funti profita ove financijske godine i zavravamo operaciju u San Fransicku. Ako to
tako kaete, ljudi e zapamtiti to ste rekli prije i poslije rijei i.
Saznajte koliko malih rijei radi razliku u vaoj dnevnoj komunikaciji s Da, ali... igra za tri ili vie
igraa.
1. Osoba A pone rundu jedan s dobra ideja (npr: Vani je sunan dan, kako bi bilo da
uzmemo slobodno poslijepodne i odemo na plau?)
2. Osoba B odgovara .Da, ali ...' i ponudi vlastitu dobru ideju'.
3. Osoba C i svi drugi lanovi tima ponude njihove ideje, uvijek poinjui s Da, ali...
4. Runda dva se nastavlja s osobom A koja nudi dobru ideju.
5. Osoba B odgovara 'Da, I ...' i nudi vlastite dobre ideje'.
6. Osoba C i svi drugi lanovi tima nude njihove ideje, uvijek poinjui s Da, i...
Primijeujete li razliku?
Vjeba 27 Ne slaganje i prisnost

Osoba A ispria priu koja je vana osobi B.
Osoba B izbjegava kontakt oima, kontrastiranje govora tijela itd.
Oboje zapiite kako se osjeate.
Osoba A ispria drugu priu, osoba B radi najvie rapporta koliko moe.
Zapiete kako se osjeate.
Rapport. Nema nikakve veze s papirom s kojim ste doli kui iz kole s dobrim ili loim
ocjenama. Kaite rappoor.

Rapport
Upotrijebite isti reprezentacijski sistem
reflektira
nje
Kontakt
oima
usklaivanje,
S rapportom sve je mogue
Obraanje panje jedan na
drugoga richten
Volja za slijediti
ostvaruje emocionalnu vezu
gradi povijerenje
Iskaite potovanje za drugaiji model svijeta
Tvoje neograniene
Pretpostavka 15: Sve je usmjereno da opet jednom bude
kompletno svoj
Prisnost s samim sobom

Da li ste svjesni svojih osjeaja i da li ih prihvaate u potpunosti? Da li ste u harmoniji sami sa
sobom? Da li znate koji su vai najvei strahovi? Imate li napet odnos s vlastitim podsvijesnim
osjeajima? Da li ste svjesni kako komunicirati sami sa sa sobom? Ako jeste, onda ste u
mogunosti imati prisan odnos sami sa sobom.
Umjetnost je doi u kontakt s vaim podsvjesnim umom. Dajte si doputenje da vodite i
nemojte forsirati.
Nasmijeite se sebi i diite mirno, uivajte u injenici to ste ivi.
ko ostvarite napredak u ovoj umjetnosti onda ste takoer sposobni ostvariti prisan odnos s
Ako
vaim partnerom za komunikaciju.
Tvoje neograniene
12. Govor
Mo govora
Jedna od pretpostavki NLP a jest da karta nije terirorij. Kao ljudska bia, mi ne doivljavamo
svijet direktno, ve kroz modele i karte stvarnosti koje smo stvorili u naem nervnom sistemu.
Zato je L u NLP u toliko snano i vano. Jezik koji osoba koristi je odraz njezinih karti i
modela stvarnosti i otkriva aspekte tih mapa i modela kojih ta osoba nije niti svjesna. Kada se
njihovi model promijenje, njihov doivljaj stvarnosti se mijenja. Jezik je poluga za mijenjanje tih
modela, i stoga mijenjanja stvarnosti osobe. Molimo proitajte to ponovno:
Jezik koji osoba koristi je odraz njezinih karti i modela stvarnosti i otkriva aspekte tih mapa i
modela kojih ta osoba nije niti svjesna. Kada se njihovi model promijenje, njihov doivljaj
stvarnosti se mijenja. Jezik je poluga za mijenjanje tih modela, i stoga mijenjanja stvarnosti
osobe.
Moete upotrijebiti jezik da bi promijenili vau (ili tuu) stvarnost.
Ova injenica ini jezik jednim od najsnanijih alata za treniranje sebe i drugih. Puni NLP
jezini set je esto loe nauen, a opet je jedno od najsnanijih setova alata koji postoje da bi
omoguili promijenu (uo sam da Richard Bandler kae da je NLP ev lingvistiki alat Meta
model poetna toka za sve to je otkrio na podruju NLP a.
Vjeba 31 Potrebnost mogunosti:
1) Zamislite neto to elite (npr. elim novi auto/ novi posao/ nauiti francuski itd.). Recite
to naglas, i obratite panju na to kako se osjeate. Onda to recite na sljedee naine,
obraajui panju na vlastiti unutarnji doivljaj svaki put:
- Trebao bih (npr. Trebao bih nabaviti novi auto)

- Mogao bih (npr. Mogao bih nabaviti novi auto)
- Trebao bih (npr. Trebao bih nabaviti novi auto)
- Moram (npr. Moram nabaviti novi auto)
- Stvarno moram (npr. Stvarno moram nabaviti novi auto)
Kakvo je bilo vae iskustvo dok ste to govorili na razliite naine? Dali se neki od tih naina
inio moguim da se dogodi, ili manje moguim?
2) Ovaj put, izrazite iste elje, ali zaponite s sljedeim reenicama. Ponovno, obratite
pozornost na va unutranji doivljaj svaki put:
- Volio bih (npr. Volio bih nabaviti novi auto)

- Mogao bih (npr. Mogao bih nabaviti novi auto)
- Moda bih mogao (nrp. Moda bih mogao nabaviti novi auto)
- Bilo bi dobro (npr. Bilo bi dobro da nabavim novi auto)
- Nabavit u (nrp. Nabavit u novi auto)
Koliko razliito je bilo vae iskustvo dok ste govorili reenice na te naine? Dali ste nali jedan
nain da to kaete i da je bolje zvuao od ostalih naina? Mnogo ljudi misli da su rijei s druge
liste (koje su povezane s mogunou) vie motivacijske nego rijei na prvoj listi (koje su
povezane s obavezom). Ako ste nali jedan nain koji vam se inio najvjerojatnijim, pitao bih
vas pitanje. to se deava kada zamislite da koristite taj nain govora za sve to elite u
vaem ivotu? Samo pomisao.

Teko ili Ne tako lako
Ako kaete sami sebi ili nekome drugome Ovo je teko onda to tvoja podsvijest shvaa
doslovno i nee se ba potruditi oko sljedeeg pokuaja. Ponaa se kao da ste rekli Ovo je
preteko.
Ako si kaete Ovo nije toliko lako to znai da e postati lake nakon nekoliko pokuaja.
Centralni ivani sistem ne moe pohraniti poricanje, kao to znate. esto je to tako. Sjetite se
uskoiti u korak 2 iz procesa uenja u 4 koraka.
Da, ali ili Da, i

Jedno vano stanovite NLP a jest da se otkrije kakvo se unutarnje iskustvo pojavljuje
koristei odreeni jezik. Ovo nam omoguuje da koristimo jezik na vrlo izravan nain da bi
dobili rezultate koje elimo. esto paljivo prouavanje jedne rijei otkriva velike dividende, i
rije ali je definitivno jedna od njih.
"Ali" je negativ (Fritz Perls ju je obiavao nazivati ubojica) svakog iskustva koje prethodi rijei.
Za mene, slika koja prethodi rijei ali brzo klizi na moje lijevo, nestajui iz moga polja
unutranje vizije. Dakle, ali je vrlo koristan bilo kada kada elite (morate) spomenuti neto
nekome, a onda elite da to umanji vanost ili ak nestane iz njihove svijesnosti u potpunosti.
Primijetite to se deava u vaem unutranjem doivljaju kada uzmete bilo koja dva sadraja,
poveite ih s ali i onda to ponovite, ali obrnite ta dva sadraja. Umorna stara ala to ilustrira
jako lijepo. Majka kae keri: Znam da je ruan, ali on je bogat. Ker odgovara: Majko, u
potpunosti si u pravu. Znam da je bogat, ali je ruan.

Dakle, druga strana novia jest da budemo sposobni koristiti ali da se obranimo od
komunikacije koja zahtjeva da ignoriramo neto to je vano za nas.
Kada su ljudi lukavi ili oprezni, esto znaju reagirati obrambeno, i suprotstavljati se bilo emu
to netko drugi govori, i pronai problem u tome, bez obzira koliko razborit prijedlog bio. U
takvoj sitaciji, druga osoba e esto odgovoriti s Da, ali ... (negirajui da dogovor) i onda
odgovoriti s razliitim miljenjem. Da, razumijem ja to, ali postoji problem. Kada je netko
usredotoen na problem, lako je upasti u tunel viziju i zaboraviti da je razlog radi kojega je
prouavao problem da nae nain da prijedlog upali. Mnogo ljudi onda postane frustrirano zato
to su zapeli s diskutiranjem problema, i ne znaju kako vratiti razgovor na prijedlog za koji bi
htjeli da ga druga osoba razmotri.
Jedna od alternativa jest da se ponovi ono to je druga osoba upravo rekla, ali zamijenjujui
rije ali s i. OK, razumijem ja to i postoji problem u vezi toga. Ovo odrava obje
reprezentacije (prijedlog i problem) povezane zajedno u svjesti osobe, i problem moe biti
razmatran u kontekstu moguih prednosti prijedloga.
Vjeba 32
U dvoje.
A pokua promijeniti miljenje B u vezi s neim. B uvijek odgovara: Da, ali........
Zapiite svoje osjeaje.
Promijenite uloge.

13a Hijerarhija jezika

Chunking / Komadanje
Dali ste ikada:
Zapeli u pregovaranju ili argumentu i niste mogli pronai zajednika podruja dogovora?
Trebalo vam je vremena da razmislite sa strane?
Bili savladani nekom aktvnou?
eljeli neto napraviti, ali niste se osjeali uzbueno radi toga?
Komadanje vam moe pomoi da proete te zapreke.
to je komadanje?
NLP evo raskomadaj se odnosi na prelaenje na vie ope i apstraktne dijelove
informacije. Dok odkomadaj znai prelaenje na vie specifine i detaljnije komade
informacije..
Da bi komadali dijelove informacije, koristimo jedno ili vie od sljedeih pitanja:
ega je ovo primjer?
ega je ovo dio?
Koja je namjera?
S kojom svrhom?
Da bi ilustrirali koncept, poet emo s zgradom knjinice. Primjeri raskomadavanja zgrade

knjinice bi bili:
Zgrade (zgrada knjinice je primjer zgrada), ili
Gradska etvrt (zgrada knjinice je dio gradske etvrti), ili
Gradski sistem knjinice, ili
Osigurava ljudima sredstva za poduzimanje istraivanja.
Ako slijedimo stazu od gradske etvrti, onda moemo razrezati grad, onda na provinciju ili
dravu, onda na zemlju, itd.
Da bi odkomadali, upotrijebite jednu ili vie sljedeih pitanja:
ega je ovo primjer?
to je dio ovoga?
to/tko/gdje tono?
Primjeri odkomadavanja ili biti vie specifian u vezi zgrade knjinice su:
Zgrada knjinice u gradu Ottawa, ili
Zgrada knjinice izgraena 1950., ili
Trei kat zgrade knjinice, ili
Odreeni prozor u zgradi knjinice, ili
Red knjiga u zgradi knjinice.
Ako slijedimo put reda knjiga, moemo nastaviti odkomadavati (dobijati vie osobina) do NLP
knjiga, onda do knjiga koje je napisao John Grinder, onda do posebnog poglavlja. Itd.
Ovaj jednostavan koncept sadri razne korisne aplikacije.
Kako i kada moete koristiti komadanje?

Meta Model i Milton Model. Meta Model je primjer odkomadavanja (tko, to, gdje tono) vi
pitate svoju stranku da bi dobili vie odreenih podataka. Milton Model, koji koristi nejasan ili
apstraktan jezik, je primjer raskomadavanja.
Pregovori i meditacija. Raskomadavanje i Odkomadavanje je vrlo koristan alat u
pregovaranjima i meditaciji. Preesto se deava kod pregovaranja da nastavljamo istraivati
rijeenja na nivou misli na kojemu se ne slaemo. Klju je raskomadati dok se vi i druga osoba
ne sloite i onda odkomadati u detalje toliko brzo koliko se moete dogovoriti. esto u
pregovaranju, pretpostavljamo da druga osoba eli ono to mi elimo, a to nije uvijek sluaj.
Misliti sa strane. esto smo poticani da mislimo sastrane. To nije uvijek lako uiniti. Lako je
ako koristimo komadanje. Da bi mislili sa strane, prvo raskomadajte, a onda odkomadajte.
Primjer, recimo da morate odnijeti paket na odreenu destinaciju i ne elite koristiti svoj auto.
Da saznamo alternative, prvo raskomadajte, tj. ega je primjer: voziti va auto? Jedno
posebno raskomadavanje jest model prijevoza. Sada odkomadajte, moete lako identificirati
mnogo razliitih modela prijevoza koji su na istom logikom nivou kao i va auto tj. Bicikl, konj,
vlak, avion, hodanje itd. I moete izabrati model koji najvie odgovara vaim drugim
potrebama.
Stvaranje strasti za vae ishode. Raskomadavanjem i odkomadavanjem moete formirati vae
ishode tako da su oni uradljivi i osjeate uzbuenje, motivaciju i strast za njihovim
postizanjem..
Prevladavanje ravnodunosti. Zato nama postaje dosadno? esto zato to nas ne uzbuuje
ono to radimo. Zaglibili smo u detalje. Ako imate rijeenje, i niste uzbueni radi toga, zapitajte
se ovo: Ovo rijeenje je zbog koje svrhe? tj. Raskomadajte. Dobijte veu perspektivu ili veliku
sliku. Imati rijeenje i ne znati veu svrhu moe biti demotivacijski.
Addressing Overwhelm. Ponekad se osjeamo pretrpano. To se moe dogoditi ako je veliina
komadana prevelika. Onda moramo odkomadati i biti vie odreeniji ili fokusiraniji na detalje ili
biti vie realni. Najzad, kako pojesti slona? Jedan griz po jedan!
Ako se osjeate pretrpano ili ne znate gdje poeti kada razmiljate o ishodu; komadajte da
budete odreeniji i identificirajte izvedljive zadatke.
Vjeba 33 Komadanje
Komadanja je od velike vanosti u svakom razgovoru. Veinom to radite podsvijesno:
1. Raskomadavanje ini duboki rapport mogu na najviem neurolokom nivou.

2. Odkomodavanje ini moguim da razgovaramo o vrlo konkretnim stvarima, tako da
oboje znamo to je znaenje razgovora.
3. Komadanje sa strane moe promicati osjeaj nisam jedini koji to ima.
U grupama od troje ljudi A B C
A = ispria priu npr. O njezinim/njegovim praznicima,

B= daje upute za odkomadavanje, raskomodavanje ili komadanje sa strane, dajui nove upute
samo nakon to je A rekao/rekla nekoliko reenica a C je pogodio/la.
A= reagira prema B govorei mu: vie apstraktno ili konkretno, ili dajui primjere na istom
nivou
C= pogaa dali A raskomadava ili odkomadava ili komada sa strane
Oko 5 minuta po osobi
Ciljl: Vjeba u komadanju

Vjeba 34 Komadanje
Komadanja je od velike vanosti u svakom razgovoru. Veinom to radite podsvijesno:
1. Raskomadavanje ini duboki rapport mogu na najviem neurolokom nivou.

2. Odkomodavanje ini moguim da razgovaramo o vrlo konkretnim stvarima, tako da
oboje znamo to je znaenje razgovora.
3. Komadanje sa strane moe promicati osjeaj nisam jedini koji to ima.
U grupama od troje ljudi A B C
A = ispria priu npr. O njezinim/njegovim praznicima,

B= daje upute za odkomadavanje, raskomodavanje ili komadanje sa strane, dajui nove upute
samo nakon to je A rekao/rekla nekoliko reenica a C je pogodio/la.
A= reagira prema B govorei mu: vie apstraktno ili konkretno, ili dajui primjere na istom
nivou
C= pogaa dali A raskomadava ili odkomadava ili komada sa strane
Oko 5 minuta po osobi
Ciljl: Vjeba u komadanju
B C A
B points with thumb C listens and A tells and changes the

up (chunking up) or guesses story in more or less
down (chunking) or abstract or with
sideway (lateral examples at the same
chunking) level

ABSTRACT
EXISTANCE Up-chunking: From specific to abstract.
Questions: With which meaning? Where is this
AAN an example from?
Down-chunking: From abstract to specific.
up chunking
Questions: What is specific, can you give an

MOVING example ..?
Lateral chunking: At the same level, more of the
same (see bus, car, train, etc.).
Questions: With what can you compare this?
TRANSPORT
lateral chunking
CAR, PLANE, BUS, BOAT, TRAIN
CLASS SPARE PARTS
VW, BMW, OPEL WHEELS down chunking
GOLF WHEEL COVER
GTI CHROME
CONCRETE

13b. Meta - model: Sakupljanje
odreenih informacija
Richard Bandier i John Grinder, osnivai NLP - a, su otkrili da kada
ljudi priaju, po prirodi usvajaju tri kljua procesa jezikom, koji su
etiketirali kao: brisanje, generalizacija i iskrivljenje. Ti procesi nam
omoguuju svima da drugima objasnimo svoje iskustvo rijeima bez
laenja u duge detalje i dosaivanja svakome na smrt.
ulaenja
Virginia Satir
Ovi procesi se dogaaju stalno u normalnim svakidanjim susretima.
Mi briemo informacije ne dajui cijelu priu. Mi generaliziramo ekstrapolirajui iz jednog
stvarnost doputajui naoj mati da divlja. Slika
iskustva u drugo, i mi iskrivljujemo stvarnost
demonstrira NLP ev model toga kako mi doivljavamo stvarni svijet kroz naa osjetila:
- vizualno (slike ),
- auditorno (zvukovi ),
- kinestetiki (dodir i osjeaji), FILTERS
- olfaktorno (miris), i
- gustatorno (okus). Deletion
Vaa percepcija stvarnosti je filtrirana Generalisation
ili provjerena protiv onoga to ve Distortion
znamo kroz procese generalizacije,
iskrivljenja i brisanja. Tako stvaramo
osobnu mapu ili mentalni model
stvarnog svijeta.
Bandier i Grinder su promatrali i

analizirali dva razliita, visoko iskusna
terapista na poslu kako priaju s
svojiim klijentima: Virginu Satir i
Miltona Ericksona. Iz ovoga je
proizaao NLP Meta model kao nain
da objasnimo vezu izmeu jezika i
iskustva i Milton model kao nain da uinimo
uini model naeg svijeta veim.
Bandier i Grinder su bili zainteresirani u pronalaenju pravila koja odreuju kako ljudi koriste
jezik tako da i drugi naue sline vjetine. Njihovo vlastito znanje lingvistike i polja
transformalne gramatike je utjecalo na njih. Ovo je donjelo ideje o tome kako ljudi opisuju i
pamte njihova iskustva u jeziku. Oni su objavili rezultate 1975. u Structure of Magic. Iako je
rani rad proizaao iz polja psihoterapije zato to su htjeli obogatiti vjetine ljudi pomagaa
eli su bacali svjetlo jednako dobro i za mene i za vas u obinim situacijama gdje bismo
modeli
jednostavno priali s prijateljima, obitelji i kolegama
Meta model nudi seriju pitanja koja nam omoguuju da pobijedimo brisanje, iskrivljenje i
generalizaciju koju bi inae radili. Prepoznat ete neka od pitanja. To e biti pitanja koja ljudi
obino pitaju kada ele pojasniti znaenje. Moda ipak niste razmiljali o njima svjesno prije.
Pitajui njeno i s rapportom, ova pitanja nam omoguavaju da prikupimo vie inf informacija da
bi definirali iu sliku od onoga to se stvarno misli. Tabla ispod saima neke razliite naine
na koje moemo brisati, generalizirati i iskriviti iskustvo kroz jezik koji usvajamo. Ne brinite se
ponete ugaati ui na ono to ljudi zapravo kau.
za imena krivulja NLP a jo. Vanije je da ponete
Kako uite prepoznati glavne Meta model krivulje koje vam najvie odgovaraju, a pogoduju i
drugima, u velikoj ste mogunosti da reagirate prikladno. Mi vam nudimo neke prijedloge to
rei kada reagirate da a bi sakupili informacije koje vam nedostaju da bi vam pomogli da budete
sigurni u razumijevanje onoga to druga osoba stvarno misli.
Tvoje neograniene
Table NLP Meta Model Patterns
Meta Model argon Primjeri koje ste Pitanja za prikupljanje informacija ili
moda uli irenje percepcije u druge osobe
Brisanje
Jedostavno brisanje Bio sam vani! Gdje si tono bio?
Pomo! S ime eli pomoi?
Obini glagol Ona mi dosauje Kako te tono dosauje?
Usporedba Ona je bolja od mene U emu bolja?
Osuujue Nisi u pravu Tko to kae i na osnovu ega?
Postavke Naa veza ne funkcionira Kako to da nismo vezani jedno za drugo?
Promjena je jednostavna to je jedostavno mjenjati?
Uopavanje
Jedno od Ne mogu. Nije mogue to te sprijeava?
mogunosti
Obvezujua Morali smomorat emo to bi se desilo da nismo?

mogunost
Openita norma Nikad ne misli o mojim Nikad, nikad?

osjeajima
Uvijek to radimo na taj Svaki put? to bi se desilo da smo napravili
nain drugaije?
Iskrijvljenje / Izvrtanje
Nominalizacija Mora da je popularan, s Zato bi imati takvu reputaciju znailo
obzirom na njegovu i biti popularan?
reputaciju
itanje misli Ovo e sigurno voljeti Kako to zna? Tko to kae?
Uzrok i posljedica Ljuti me njegov glas Na koji nain te ljuti njegov glas?
Uinio sam da se osjea Kako si to tono napravio?
loe

13c. Milton model
Kao ljudi, imamo zapanjujuu mogunost da shvatimo to ljudi govore
ak i kada su to besmislice. Postoje vremena kada je vano biti
slikovito nejasno ne specifian u sadraju onoga to govorimo da bi
omoguili drugoj osobi da popuni rupe sama. Kada je konstrukcija
jezika slikovino ne jasna, ljudi mogu uzeti to trebaju iz vaih rijei na
nain koji je njima najprikladniji.
Milton Erickson 1901-1980
Milton model je set jezinih krivulja koje moete koristiti da uvedete
nekoga u stanje transa, promijenjeno stanje svijesti, u kojemu su sposobni ui u podsvijesne
resurse, napraviti promijenu i rijeiti vlastite probleme. Milton model je dobio ime po Miltonu H.
Ericksonu, ovjeku koji se smatra najutjecajnijim hipnoterapeutom naeg vremena; moete
itati vie o njemu i njegovoj tehnici u rubnom stupcu Milton H. Erickson the Master at
Work.
Milton Model sve iste krivulje koje koristi i Meta model, samo to idu naopake. Milton model
raskomadava, namjerno usvajajui nejasan jezik koji moe biti interpretiran na iroko. Dok
Meta model cilja da sakupi vie informacija, Milton model cilja da se izdigne iznad detalja.
Tabela ispod istie razlike izmeu ta dva modela.
Milton Model Meta Model
ini jezik vie openitim ini jezik vie specifinim
Kree s povrine k dubini Kree s dna prema povrini
Usmjereni ka opem razumjevanju Usmjereno k tonom primjeru
Ciljano preme nesvjesnom Svjesno dokazivanje
Dri osobu fokusiranu na nutrinu Dri osobu fokusiranu na vanjtinu
U tablici ispod vidite oznaene neke kljune jezine krivulje Milton - modela. Ba kao i u Meta
modelu, Bandlerovo i Grinderovo ranije objanjenje jezika, Milton model identificira tri kljuna
tipa krivulje. Vidjet ete ista brisanja, generalizacije i iskrivljenja koja se deavaju u normalnom
govoru. To su naini na koje mi inimo smisao od naih svakodnevnih iskustava i
gransformiramo ih u jezik.
Moete primijetiti iz usporedbe ta dva modela u prvoj tabli ispod da Milton model radi izjave
koje su namjerno vrlo ope po prirodi.
Uinak toga jest da umirimo osobu s kojom priamo, dok Meta Model pita pitanja da bi dobio
odreene detalje koji nedostaju iz opih izjava.
Tablica Milton Uzoraka

Primjeri neodreenog jezika kojeg
suprotstavljamo brisanju, generalizaciji i
iskrivljenom, kako bi nas neka osoba
razumjela
Brisanje
Jednostavno brisanje Jesi li spreman posluati
Neodreen glagol Davajui smisao u svom vremenu.
Indeks neodreene referencije Ondje e biti ljudi vani za tebe

Uzorci Primjeri neodreenog jezika kojeg suprotstavljamo brisanju,
generalizaciji i iskrivljenom, kako bi nas neka osoba
razumjela
Usporedba Sve vie si znatieljan
Osuujue Zapamti da si prolazio kroz teka vremena i da si usprkos
svemu uspio
Nominalizacija Stjecanje novih uvjerenja, izgradnja novih prijateljstava
Generaliziranje
Jedno od mogunosti Moe postati jo uspjenijijesi li sposoban istraiti nove
naine
Obvezujua mogunost Mora to nastaviti gdje god to vodilo
Openita norma Svaki put kada se osjea ovako
Sve vjetine vrlo lako usvaja/naui
Iskrijvljenje / Izvrtanje
Nominalizacija Znai da dobiva svu potrebnu pomo i podrku
itanje misli Znam da postaje sve vie zainteresiran
Uzrok i posljedica Svakim udisajem sve si oputeniji
Tko je bio Milton Erickson?

Kao neodoljiv uitelj i terapeut, Milton H. Erickson (1902 1980) je inspirirao i zaarao one koji
su doli uiti od njega ili one koji su doli biti izlijeeni. Njegove su vjetine terapije donjele
pozitivne rezultate mnogim ljudima i dovele do toga da ga se imenuje kao najutjecajnijeg
hipnoterapeuta naeg vremena. Imao je dubok utjecaj na John Grindera i Richarda Bandlera,
koji su demonstrirali jezine krivulje koje su zapazili. One tvore bazu Milton modela u NLP-u
koja namjerno prisvaja jezik gdje je znaenje ne jasno za razliku od Meta modela, koje cilja
na otkrivanje vie odreenih informacija.
Primjeri Milton jezika:

Ovo je lako, zar ne?
to je zanimljivo jest to kada si zadnji put uio tako lako?
elite li to naruiti u plavoj ili zelenoj boji?
Jednog dana, svi emo biti slodobni.
Stvari mogu ii samo na bolje.

13. Sidrenje
Definicija:
Sidro: svaki stimulans koji je povezan s odreenom reakcijom. Sidra se dogaaju prirodno, no
takoer mogu biti postavljena namjerno, na primjer, zvonjenje zvona da bi privukli panju ljudi
ili vie prikladno, stajanje na odreenom mjestu kada odgovaramo na pitanja. Sidrenje: proces
asocijacije unutarnjeg odaziva s nekim vanjskim okidaem (slino
(slino klasinom uvjetovanju) tako
da odaziv moe biti brz i ponekad prikriven, re accessed. Sidrenje moe biti vizualno
(specifine geste rukom), zvuno (koristei specifine rijei i ton glasa), i kinestetiko (kao
dodirivanje ruke ili stavljanje ruke na neije
n rame.)
Kada netko, tko je u snanom emocionalnom stanju, u trenutku najnapetijih osjeaja tih
iskustava prima specifian stimulans, oboje i stimulans i snano stanje e biti neuralno
povezani jedan s drugim.
sidrenjem. Podesite sidrenje koristei energiju vrijednog,

Moete stvoriti snano stanje sidrenjem.
snanog iskustva u prolosti. Moete, na primjer, misliti o dobivanju vae vozake dozvole, ili
nekog drugog pozitivnog iskustva. Moete aktivirati sidrenje u trenutku kada elite raditi neto
ega vas je strah kao govorenje pred publikom, ili odlazak na ispit.
Tvoje neograniene
etiri koraka sidrenja
1. Sjetite se snanog pozitivnog iskustva iz prolosti.
2. Upotrijebite specifian stimulans kao korak u zamiljeni krug ili dodir zadnjeg lijevog
prsta vae desne ruke na najvioj toci (vidi graf ispod), ponovite to nekoliko puta.
3. Promijenite svoje stanje
4. Postavite sidro u akciju da bi napravili test.
Postavljanje sidra
sidrenje
start kraj
3
intenzitet
1 osjeaji
vrijeme
etiri kljua k sidrenju

Da bi sidra radila kako treba, potrebno je zadovoljiti etiri kriterija. Ovo nazivamo etiri kljua k
sidrenju:
1. Intenzivnost iskustva, budite u potpunosti asocirani, vidite, ujte, osjeajte kao to je

bilo prije,
2. Vrijeme sidrenja (vidi grafikon iznad)
3. Jedinstveno svojstvo stimulansa (ne uzimajte unutranjost vae ruke, uzimajte dodir
zgloba ili korak u krug)
4. Ponavljanje stimulansa (poticaj se mora biti u mogunosti ponoviti).

Sidrenje je proces u kojemu se um prisjea, mijenja stanje ili neku drugu reakciju koja postaje
asocirana (usidrena) s nekim stimulansima, na takav nain da percepcija stimulansa (sidra)
voena refleksom usidrene reakcije koja se pojavljuje. Stimulans moe biti po poprilino neutralan
ili ak izvan svjesnosti, a reakcija moe biti ili negativna ili pozitivna. Oni su sposobni biti
formirani i pojaani stalnim stimulacijama, i zato su analogni s klasinim uvjetovanjem.
povezan s odreenom reakcijom. Sidra se dogaaju

Definicija: Sidro: svaki stimulans koji je povezan
prirodno, no takoer mogu biti postavljena namjerno, na primjer, zvonjenje zvona da bi privukli
panju ljudi ili vie prikladno, stajanje na odreenom mjestu kada odgovaramo na pitanja.
Sidrenje: proces asocijacijeje unutarnjeg odaziva s nekim vanjskim okidaem (slino klasinom
uvjetovanju) tako da odaziv moe biti brz i ponekad prikriven, re accessed. Sidrenje moe
biti vizualno (specifine geste rukom), zvuno (koristei specifine rijei i ton glasa), i
etiko (kao dodirivanje ruke ili stavljanje ruke na neije rame.)
kinestetiko
Kriteriji za sidrenje:
a) intenzitet ili istoa iskustva;
b) vrijeme; na vrhuncu iskustva; timing;
c) tonost u repliciranju sidra.
Mehanizam
Osnovno sidrenje ukljuuje u biti izazivanje jakog sukladnog iskustva ili eljenog stanja,
koristei neke znaajne stimulanse (dodir, rije, prizor) u isto vrijeme je najvie ostvareno. U
mnogim sluajevima, ponavljanje stimulansa e reasocirati i povratiti iskustvo toga stanja.
afiniranja i sofisticiranja da bi doveli sidro u to stanje, i suptilnosti ukljuene da bi se
Postoje rafiniranja
oboje podesili s preciznou, i da bi se izbjegla njihova sluajna neutralizacija.
Tipovi sidra
Sidra ("okida", ili stimulans) mogu doi u beskrajno mnogo oblika:
oblika: verbalne fraze, fiziki dodiri
i senzacije, odreeni prizori i zvukovi, ili unutranji, kao neto to si sami kaemo, ili sjeanja i
stanja u kojima smo. Proireno stajalite jest da se skoro sve to netko opaa ponaa kao
sidro, u smislu da opaajui ih h izazivamo refleksivno neke misli ili osjeaje ili reakciju.
Sidrenje je neutralni proces koji se obino pojavljuje bez da smo toga svjesni, i moe imati
pozitivan uinak, ili biti krivo prihvaeno. Na primjer,
tet glasa koji lii na ljutit glas, ne mora zapravo biti
tonalitet
rezultat ljutnje, ali e obino izazvati emocionalnu reakciju u
osobe koja opaa tonalitet i postoji mogunost da se i ta
osoba naljuti.
Kriterij
Postoje odreene spekulacije u tome koje kriterije moraju
biti zadovoljene prije nego se Sidrenje moe formirati kako
spada. Veina se slau da okida mora biti:
Specifian inae ga subjekt nee moi osjeati
U prekidima kada bi bio stalan, ne mogunost osjeanja
bi se kad tada pojavila
Sidreno na jedinstvenu, specifinu i tonu reakciju
inae sidrenje nee uspijeti ostvariti i poboljati niije
reakcije radi mnogo drugih reakcija koje se povezuju s A rose can be an anchor for ever
okidaem.
Takoer je jako vano da ojaavanje sidra (drugim rijeima, ponavljanje forma
formacije s ciljem
ojaavanja) bi trebalo imati pauzu izmeu svakog ponavljanja, zato to je neuroloka
poduka sposobna raditi bilo kako, a samo jedan nain je poeljan. Ovo je primjer gdje tonost
i struktura mogu stvoriti razliku izmeu uspjeha i neuspjeha.
neuspjeh
Tvoje neograniene
Primjeri
Ako ste, kada ste bili mladi, sudjelovali u obiteljskim aktivnostima koje su vam priinjale veliko
zadovoljstvo, a zadovoljstvo je bilo asocirano s samom aktivnou, pa kada se sjetite tih
aktivnosti ili vas je neto podsjetilo na njih, ponovno proivljavate te ugodne osjeaje.
Listajui obiteljski album on u vama izaziva ugodna sjeanja i neke osjeaje asorirane s njima.
Djetetova utjeha u ne poznatim situacijama je zagrljaj mede.
Stara ljubavna pjesma budi romantino raspoloenje.
Miris svjee peene pite od jabuka donosi sjeanja na sretno bezbrino djetinjstvo.
Fobije se u ovom smislu mogu smatrati kao vrlo mona sidra vidite pauka, osjeate se
prestravljeno i zgaeno.
Ponovno posjeivanje stare kole ili nekod drugog mjesta izaziva snana sjeanja.
Istraivanje
Ellen Langer je prouavala neobinu uporabu sidrenja u dvije grupe od 75 80 godina starih
ljudi na Harvard sveuilitu. U pet dana, obe grupe su bile izolirane u osamu, s tim da je jedna
grupa bila ukljuena u seriju zadataka koji su od njih zahtjevali da razmiljaju o prolosti
openito (da napiu autobiografiju, raspravljaju o prolosti itd.), a druga grupa je bila ukljuena
u niz zadataka koji su ih sidrili natrag u odreeno vrijeme u prolosti pisali su autobiografiju
do 1959. godine, opisujui to vrijeme kao sadanje, gledajui filmove iz 1959, sluajui muziku
iz 1959, i ivei samo s artefaktima iz 1959. Prije i nakon 5 dana, obe grupe su bile
prouavane na brojnim kriterijama povezanima s starenjem. Dok je prva grupa ostala ista ili
pogorala kriterije, druga grupa je dramatino poboljala fizike zdravstvene mjere kao
pomicljivost zglobova, vid i irinu miia, kao i IQ testove. Oni su bili fiziki usidreni natrag u
dob od 50 godina, prizorima i zvukovima iz 1959. (Langer, Mindfulness, Addison Wesley
1989).
Upotreba
NLP-stil sidrenje je proces koji ide oko nas i koji je u nama stalno, bili mi svjesni toga ili ne.
Veinom nismo svjesni zato se osjeamo tako kako se osjeamo, zapravo mi ne shvaamo
da smo isto tako reagirali prije u nekim situacijama, to ga ini jo veom silom u naem
ivotu.
Sidrenje se u NLP u koristi da bi se omoguilo stanje uprave. U ovom smislu sidro je
podeeno da se aktivira svjesno izabanim stimulansima, namjerno povezanima vjebom do
poznatog korisnog stanja, da bi se omoguio refleksivni pristup tome stanju po volji.
To moe biti dodirivanje zgloba, pravljenje ake, ili poniranje u zamiljeni krug. To moe biti
koriteno za nervozu pred ispit, premoivanje strahova, osjeaja kao sree ili determinacije, ili
se prisjetiti kako emo se osjeati ako se odluka odri.
Sidrenje u filmovima
Sidrenje takoer koriste vjeti stvaraoci filmova da bi pobudili neizvjesnost u publici. Sjetite se
vlastitih psiholokih promjena koje se pojavljuju kada ste uli pojaan, snaan ritam udaranja
srca u trenutku koji vodi do pojavljivanja ubojice morskog psa u filmu Ralje. Kakvo sidro je
bilo uspostavljeno u tebi kreendom zvuka kada muzika susree morskog psa? Dali vam se
bilo ubrzalo? Dali su vam se dlanovi poeli znojiti? Dali ste morali vidjeti morskog psa, ili je
snana muzika dovoljna da odskliete do kraja sjedala? Slino je s finalom klasinih simfonija,
ili ambijentalnom muzikom kao romantina, klimatska ili primijenjiva u filmovima. Leitmoti u
muzici i literature takoe sluze da potaknu prijanje utvrene odgovore.
Sidrenje i traume
Za rtve traume nagli zvukovi ili pokreti mogu sluiti kao strana sidra sposobna ih prisjetiti na
traumatine dogaaje. U tome sluaju, meu drugim pristupima, NLP e se koristiti na malko
drugaiji nain da smanji osjetljivost stimulansa i moda usmjeri na neki vie pozitivan ili
neutralan osjeaj.

Vjeba 28 Krug nadmonosti: NLP proces samosidrenja
Krug nadmonosti
Krug nadmonosti je osnovni proces samo sidrenja originalno razvijen od Dr. Johna Grindera,
suosnivaa NLP a. Krug nadmonosti moe biti upotrijebljavan da izazove, stvori i stabilizira
eljena stanja.
1. Identificirajte vanjske okidae za ne izvorno stanje. Oni mogu biti vizualni, ulni, taktilni,
mirisni ili okusni stimulansi.
2. Izgradite snano izvorno stanje koristei tehniku kruga nadmonosti. Da bi stvorili krug
nadmonosti, nacrtajte imaginaran krug na podu i oznaite krug kredom, te stanite u njega.
3. Sjetite se iskustva gdje ste se osjeali mono, kreativno, mirno ili bilo kojeg izvornog
iskustva gdje ste se osjeali izbalansirano i u centru.
4. Zakoraite u krug onako brzo ili sporo koliko se sjeate i ponovno ulazite u izvorno stanje
kroz vaa unutarnja osjetila. Vidite to ste vidjeli kroz vae vlastite oi tijekom stvarnog
iskustva, ujte zvukove i jezik upotrijebljen i doite u dodir s vaim dranjem, disanjem i
emocijama kada ste unutar eljenog izvornog sjeanja. Ako vas netko promatra, on e
primijetiti u vaoj fiziologiji kao bolje dranje, dublje disanje i promjene u boji koe. Ako nema
primjetnih promjena u vaoj fiziologiji, onda ste stanju nadmonosti slabo pristupili ili niskim
intenzitetom. Ako je mali intenzitet, izaberite drugo stanje nadmonosti koje je snanije.
5. Ponovite korak 4. s dodatnim izvornim stanjem, nastavljajui dodavati izvorna stanja. Jedan
po jedan. Kada imate dovoljno izvora, automatski ulazite u vrlo mono stanje ulazei u krug,
koji je sada uistinu krug nadmonosti.
6. Prisjetite se okidaa za ne izvorno stanje kada uete u krug nadmonosti. Ponovite proces s
svakim starim okidaem. Ili zamolite partnera da igra ulogu raznoraznih okidaa (geste, rijei,
ton glasa itd.) kada ulazite u krug nadmonosti.

Vjeba 29 Spojeno sidro
1. Dovedite se u rapport s partnerom
2. Ustanovite kako e vjeba ii (vidi korake).
3. Pobrinite se da i vi prvi uete u eljeno stanje!
sljedea snana stanja istim stimulansime, na istom mjestu (na

4. Usidrite naredna sljedea
primjer zglob ili krug.)!
MOTIVACIJA
HUMOUR / SMIJEH
SNAGA
LJUBAV
5. Partneru: Sjeti se trenutka u svojem ivotu kada si bio vrlo motiviran, u kojemu si
osjeao dubok humor, u kojemu si se morao smijati glasno, u kojemu si se
osjetio pun energije, u kojemu si se osjetio pun ljubavi.
6. Stani u potpunosti u trenutak, oivi taj trenutak kao da se tamo nalazi, pogledaj
kroz vlastite oi, vidi to si onda vidio, uj to si onda uo i osjeaj to si onda
osjetio. Budi asociran.
7. Testiraj sidro nakon prvog stanja.
8. "Zatvori oi ako eli primijetiti to se deava
9. Aktiviraj sidro i osjeti koja je promjena u tvome stanju.
10. Izmeu dva koraka: Stanje pauze / Bijeli zaslon
11. TEST:
12. Nai se u trenutrku iz budunosti gdje e moda trebati ovo sidro,
13. Daj stimulans, zakorai u krug, vidi to vidi,
vidi, uj to uje, itd. Aktiviraj sidro...
Tvoje neograniene
14. Kako doi od straha
Od straha: do ljubavi: do ljubavi..?
Vjeba 30 Radionica Od Straha do Ljubavi, Bijes, ......
Zadatak 1: Karta nije teritorij

3 minute individualnog pisanja u krug, 5 minuta sredinjeg dijeljenja i zakljuaka.
Unutarnje reprezentacije. Zapiite 5 rijei na papir koje asocirate s rijeju strah.
1. ; 2. ..
3. . 4. ...
5 .
Zadatak 2 Lista straha

Napravite popis strahova koje bi htjeli smanjiti:
1. ............................................. 2. ....................................................
3.............................................. 4......................................................
5 ............................................. 6 ...................................................
7 ............................................. 8 ...................................................
9 ............................................. 10 ..................................................
Zadatak 3 Funkcionalni strahovi

Napravite listu strahova koji su vam prihvatljivi, jer imaju vanu funkciju:
1 .......................................... 2. ....................................................
3.............................................. 4......................................................
5 ............................................. 6 ...................................................
7 ............................................. 8 ...................................................
9 ............................................. 10 ..................................................
Promijena emocija:

Intensity of your emotion
Time
Discharge
Speaking
Therapy
Praying
Reframing
etc.
Situation A: You are entirely in Situation B: You are able to

the 1st position (the I look above your emotion, your
position). are able to switch from the 1st
You are angry, sad, afraid, position (the I position), to
etc. you see just your own the 2nd (the You position) and
emotion, there is nothing else. 3rd position (the helicopter
view).
You are not your anger,
sadness, fear, etc. you see
your own emotion, and a lot of
other things, you overlook the
situation.
Zadatak 4 Pokret izlaenja iz straha

U parovima: svako 5 minuta.
Napravite pokret povezan s strahom sljedei vlastitu unutarnju reprezentaciju i uspori ga. Moe
postojati pokret koji odguruje, vas titi, ili ...........,
Ponovite to i recite suradniku to ste osjetili kada su navrla sjeanja.
Podijelite vae iskustvo, ako elite u krugu.
Zadatak 5 Seansa pretvaranja straha u snagu, ljubav ili...

Seansa u parovima svako po 15 minuta o jednom ili vie sjeanja povezanih s strahom ili
podnoenjem straha.
Prijedlog partneru: provedi jednako vrijeme da bi se iskljuio i osnaio. Uzmi barem minutu da
se vrati.
Pitanja koja mogu biti korisna za suradnika:
Moe li doslovno opisati to se dogodilo?
Kako se osjea/U kakvom si stanju radi toga?
Koji pokret je asociran s ovim sjeanjem (fiziologija) ?
Kako si se ponaao?
Koja su bila tvoja obrambena ili oslabljujua uvjerenja?

to bi elio rei sam sebi da bi prihvatio da si napravio najbolje to si mogao u tome
trenutku?
to bi mogao nauiti iz tog dogaaja?
Koja osnaujua uvjerenja moe ponijeti iz ove seanse?
Koje su to tvoje kvalitete koje su omoguile ovu seansu?
Oslobodite se s plesnom muzikom. Slobodni pokreti.
Zadatak 6 Krug sree

Izaberite para, a da ga ne poznajete. Svako 15 minuta.
Moda mislite da nije mogue stvoriti krug sree s jednim A4 za sebe u koji moete stupiti i
gdje ete dobiti osjeaje sree lako?
Da bi prerezali krug A4, pogledajte u figuru ispod:
Krug Sree je metoda bazirana na krugu nadmonosti originalno proizvedena od Dr. John
Grindera, suosnivaa NLP-a. Krug Sree se moe upotrijebiti da bi se prisjetili, stvorili i
stabilizirali eljena stanja. To je takozvana tehnika sidrenja.
etiri kljua sidrenja su:

Iskusite intenzitet ulazei u iskustvo sree to dublje moete. Vidite to ste vidjeli, ujte to
ste uli, osjetite to ste osjetili, namiriite to ste onda namirisali itd. Moe biti od koristi ako
zatvorite oi.
Vrijeme je vano. Ako osjetite da osjeaj sree postaje snaniji, stupite u krug. Na vrhuncu,
prije nego osjeaj izblijedi, izaite van.Da ne bi usidrili smanjivanje osjeaja.
Ponavljajte sidro nekoliko puta s razliitim sretnim dogaajima.
Neka krug koji ste stvorili bude specifino za ovaj cilj. Kasnije moete aktivirati sidro samo
mislei na krug.
1. Vi kao partner izgradite snano stanje prisjeanja, sjeanje trenutka u kojem ste se osjeali
vrlo sretnima, puni sree, snano ili pozitivno. Da bi stvorili krug sree, stvorite zlatni krug na
podu s uem papira koji je izrezan tako da moete ui unutra.

2. Sjetite se iskustva u kojima ste se osjeali mono, kreativno, staloeno, ili bilo kojeg drugog
izvornog stanja gdje ste se osjeali izbalansirano i u centru
3. Zakoraite u krug onako brzo ili sporo koliko se sjeate i ponovno ulazite u izvorno stanje
kroz vaa unutarnja osjetila. Vidite to ste vidjeli kroz vae vlastite oi tijekom stvarnog
iskustva, ujte zvukove i jezik upotrijebljen i doite u dodir s vaim dranjem, disanjem i
emocijama kada ste unutar eljenog izvornog sjeanja. Ako vas netko promatra, on e
primijetiti u vaoj fiziologiji kao bolje dranje, dublje disanje i promjene u boji koe. Ako nema
primjetnih promjena u vaoj fiziologiji, onda ste stanju nadmonosti slabo pristupili ili niskim
intenzitetom. Ako je mali intenzitet, izaberite drugo stanje nadmonosti koje je snanije.
4. Izaite iz kruga kada osjetite da se vai osjeaji sree vie ne poveavaju.
5. Ponovite korak 4 i 5 s dodatnim stanjem, nastavljajui dodavati izvorna stanja, jedan po

jedan.
6. Provjerite kada imate dovoljno izvora, automatski ulazite u vrlo snano stanje ulazei u krug,
koje je sada uistinu krug nadmonosti.

15. Nenasilna komunikacija
Po Marshallu Rosenbergu.
Poetni korak.Pretpostavka:
Pretpostavka: Mislim da je on/ona . osuujue, okrivljujue.)
Iskreno u objasniti bez okrivljavanja ili kritiziranja.
Promatranje
Korak 1. to promatram (gledam,
(gledam, ujem i pamtim, zamiljlam, nevezano uz moj sud o
tome),), to na mene na kraju utie kao ovjeka:
Kad ja (vidim, ujem).
Osjeaji
Korak 2. Kako osjeam (emocije zamisli) kao promatra:
emocije i osjeti ispred zamisli)
Osjeam ...,.
Potrebe
Korak 3. Koje su moje potrebe odnosno vrijednosti (prije
( prije moje sklonosti nego konk
konkretne
akcije)) a koje su vezane uz moje osjeaje :
jer trebam/vrijedim ..
Znati to e obogatiti moj ivot bez potraivanja
Zahtijevi
Korak 4. to bih konkretno poduzeo :

Da li bi htio ..?
Tvoje neograniene
16.. Ponovno formuliranje Promije
ni okvir
Pokrij donji dio ove

stranice.
Promotri sliku u ovom okviru.
to opaate?
to se dogaa ako jo jedanput pogledate u drugi okvir?
Divne stvari se
mogu dogoditi!
Tvoje neograniene
to sam traio od ivota
Traio sam snagu...

I ivot mi je dao tekoe da me ojaa.
Traio sam mudrost...

I ivot mi je dao probleme da rijeim..
Traio sam blagostanje...

I ivot mi je dao mozak i miie da s njima radim.
Traio sam da mogu letjeti ...

I ivot mi je dao prepreke da preem.
Traio sam ljubav ...

I ivot mi je dao ljude koji su trebali pomo.
Traio sam usluge ...

I ivot mi je dao mogunosti.
Nisam primio nita od onoga to sam traio...
I.......
Primio sam sve to mi je trebalo!!

Mali crni blokovi ili .. Da li se neto die?
to vidite?

O ponovnom uokviravanju
to zapravo radimo u ponovnom uokviravanju? Odvajamo
znaenje (namjeru) i ponaanje (ono to kaemo ili
napravimo). Mijenjamo perspektivu.
Ponovno uokviravanje znai da stavljamo drugi okvir o (=okvir

portreta) oko njega. Stavite neto u drugi okvir. Radei to,
automatski mijenjate znaenje.
Ba kao na sliku, okvir postavlja granice na ono to moemo
vidjeti na slici, okviri reference koju biramo kao rezultat naih
najboljih uvjerenja o nama ma i drugima, shvaamo nau ulogu u
ivotu, shvaamo granice u vjetinama/sposobnostima, itd. I to
moe ograniiti to mi vidimo kao mogue ili moe otvoriti
Dali je ova aa na pola prazna
mnogo drugih mogunosti. Vi (i ako im dopustite, drugi) ili na pola puna? Ili,da li ete
konstantno postavljate vremenske okvire, granice,g limite, itd. Na staviti vino u manju cau, ili e te
ono to moete i ne moete uiniti esto bez da ste pravo je napuniti do vrha?
promislili o posljedici ili jesu li oekivanja istinita.
Mijenjanje okvira jednog iskustva moe imate ogroman utjecaj
na to kako shvaamo, interpretiramo i reagiramo na to iskustvo. Kada nam netko kae da
imamo jedan sat da napravimo zadatak do kraja, zadatak e najvjerojatnije rezultirati u
razliitom emocionalnom stanju, pristupu i kvaliteti posla nego ako nam netko kae da imamo
tjedan dana da napravimo isti zadatak. Ovo ilustrira kako promjena u okviru (u ovom sluaju
vremenskom okviru) moe imati vaan utjecaj na odluke koje donosimo. Mijenjanje okvira
reference u NLP-u u se naziva ponovno uokvirivanje. Cilj ponovnog uokviravanja jest pomo da
jaje, utjee na njihova vjerovanja itd. Iz razliite perspektive (okvira)
osoba doivi vlastite doivljaje,
i potencijalno da budu vie snalaljivi i da imaju vie izbora u tome kako e ragirati na to.
ale su ponovno uokviravanje ueni ste da mislite u jednom okviru i onda se okvir (znaenje
ili kontekst) mijenja. Koliko je psihologa potrebno da se promijenji arulja?arulja? Odgovor: Samo
jedan, i arulja mora eljeti promjenu.
aputanje
aputanje
Bio jednom jedan mali djeak u crkvi. Morao je ii na WC pa je rekao majci: Mama moram
pikiti.
Majka kae: Sine nemoj govoriti pikiti u crkvi. Sljedei put kada mora pikiti, kai, aputati
jer je pristojnije.
Sljedee nedjelje, mali djeak je ovoga puta sjedio pokraj oca, i ponovno je morao ii na WC.
On kae ocu: Tata moram aputati.
Bajke esto koriste ponovno uokvirivanje da pomognu djeci vidjeti razliite perspektive ili
posljedice uplakani vuk.
1. Kontekst Ponovno uokviravanje

prikladna u nekom kontekstu. Upadati u rije govorniku
Skoro svaka ponaanja su korisna i prikladna
ustajui i nudei vae stajalite usred predavanja e biti ocijenjeno kao neprikladno. Napraviti
to isto na kraju prezentacije da bi ostvarili razliitu perspektivu moe biti dobrodolo od svih
prisutnih.
Kontekst ponovnog uokviravanja je koristan za izjave kao to su: Ja sam prenapastan. Ili da
se bar nisam usredotoio na ono to je moglo krivo poi. U takvim situacijama, va je klijent
zakljuio da takva vrsta ponaanja nema vrijednost. Va posao je da otkrijete kada neko
ponaanje nema vrijednost postavljajui si pitanje: Kada i gdje bi to ponaanje bilo korisno i
vieno kao resurs? Mogu okvir moe biti: Nije li to krasna vjetina za imati kada stvari
Tvoje neograniene
moraju biti uinjene ili da bi izbjegao potencijalne probleme? Jednom, kada va klijent
postane vie snalaljiv, onda mu moete pomoi da otkrije ponaanja koja su prikladnija u
drugim situacijama.
Djeca i roditeljstvo
Djeca pokazuju razna ponaanja neka su prikladna a neka neprikladna. Samo se fokusirati
na djetetovo neprikladno ponaanje moe rezultirati da se dijete osjea prekritizirano ili
napadnuto, rezultirajui poveanje problematinog ponaanja ili da se dijete pone ponaati
obrambeno. Kao alternativu, roditelj moe izabrati dva smjera djelovanja:
Pretpostavljajui da svako ponaanje ima pozitivnu namjeru, roditelj moe izabrati da
otkrije pozitivnu namjeru. Onda roditelj moe raspraviti s djetetom o drugim
ponaanjima koja bi bila prikladnija i djetetovim i roditeljskim potrebama.
Roditelj moe istaknuti gdje i u kojem kontekstu je takav tip ponaanja prihvatljiv i tako
pokazati djetetu da je njegovo ponaanje prihvatljivo u nekim kontekstima.
Dakle, ovo je bio primjer ponovnog uokviravanja sadraja, a sada slijedi primjer ponovnog
uokviravanja konteksta.
Primjeri:
1. Kada netko isplazi jezik prema vama, vama se to najvjerojatnije nee svidjeti.
Kontekst ponovno uokvirivanje: Ako ta osoba ima tri godine, onda je u potpunosti
drugaije. Moda ete mu se nasmijati. Ili ako to napravi odrasla osoba tijekom
lijenikog pregleda, onda to pokazuje suradnju tijekom medicinskog pregleda.
2. Ako vidite nekoga u njegovim kupaim gaicama, vjerojatno ete to smatrati udnim.
Kontekst ponovno uokvirivanje: Ako se ista osoba u istoj odjei kree po bazenu to e
biti sasvim normalno.
3. "Ja uvijek viem tako glasno."
Kontekst ponovno uokviravanje:: "To moe bit jako korisno ako stvarno trebate
pomo, kao npr. Kada ste u opasnosti.
Ukratko: Izokrenite razliit kontekst u kojemu e osoba koja je umijeana reagirati drugaije na
isto ponaanje.
2. Ponovno uokviravanje sadraja

Sadraj ili znaenje situacije je odreen onime to izaberemo na to emo se fokusirati.
Moemo gledati na pad napona struje kao na smetnju, veliku katastrofu. Ili moemo gledati na
njega kao na priliku da provedemo neto intimnog vremena s naim suprunikom ili u igri s
djecom pronalazei inovativne naine da bi izdrali situaciju.
Crveno svjetlo na semaforu moe biti vieno kao prepreka koja e vas sprijeiti da doete na
posao na vrijeme, ali takoer ga moete vidjeti i kao poeljan trenutak za meditiranje i mali
odmor.
Ponovno uokviravanje sadraja je korisno za izjave kao to su: Ja se naivciram kada moj ef
stane iza mene dok radim. Primjeujete li kako je osoba primila situaciju i dala joj odreeno
znaenje to moe biti istinito ili neistinito tako si postavljajui limite za svoju snalaljivost i
mogue smjerove djelovanja. Da bi ponovno uokvirili situaciju, sjetite se NLP-ove
pretpostavke: Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru, i postavite si sljedee pitanje:
Kakvo drugo znaenje bi ponaanje efa moglo imati? Ili s kojom svrhom on to radi?
Mogu okvir moe biti: Mogue je da eli pomoi i ne zna kako drugaije ponuditi
pomo.
Koja je pozitivna vrijednost tog ponaanja? Pozitivna vrijednost moe biti srodna s
ponaanjem efa (kao gore navedeno) ili moe biti srodna ponaanju govornika.
Mogu okvir moe biti: Nije li dobro to zna svoje granice i nisi spreman nikome
dopustiti da ih oskvrne?
Ako prolazite kroz fiziki problem (ukljuujui fobije i alergije), moete se zapitati: Da li je taj
problem meni koristan na bilo koji nain? Npr. Moe ti dati doputenje da kae ne. Ako je to
sluaj, moete se pitati: Postoji li neki drugi nain da dobijem isti rezultat bez da imam fizike
probleme? I moda fiziki problem nestane.
Primjeri:
Postavite sebi (ili drugome) pitanje:
"Koja pozitivna namjera moe biti iza ovog ponaanja? ili
"to jo moe znaiti ovo ponaanje? Ili

"to ta osoba nije primijetila (u ovom kontekstu) to moe biti uzrok drugog znaenja i
moe promijeniti reakciju?
1. Kolega pria bez prestanka. Ponovno uokviravanje sadraja: Mora da je jako pametan
kad ima toliko toga za rei.
2. Vojni general daje naredbu svojim trupama da se ne povuku, ve da krenu u drugom
smjeru, u trenutku kada ih neprijatelj ozbiljno napada.
Osoban stav ponovnog uokviravanja
Svi prolazimo kroz patnje u naem ivotu kao smrt i porez, ini se da je to univerzalna
konstanta.
Zapravo, ini se da ivot malo skree s tranica da bi nas osigurao s nekim odabranim
oblicima patnje, bilo to odbijanje od osobe koju smatramo privlanom, sramotan neuspjeh na
poslu, ili jednostavno injenica da svi drugi imaju vie (novac, sreu, sex itd.) od nas.
Patnja je neto na to obino ne elimo misliti. Da imate izbor, bi li selektivno izbrisali trenutke
patnje kroz koje ste proli? Kakav bi va ivot bio onda?
ini se da se svi mi suoavamo s patnjom na na osoban nain. Neki ljudi se jako uzrujaju i
onda nastave ivjet kao da se to nikada nije dogodilo. Drugi se povuku, postaju vie oprezni i
ak paralizirani dogaajima. A neki opet ini se napreduju zbog onoga to bi mi nazvali
patnjom, gledajui svaki bil kao izazov ili nekoga s kim se treba boriti.
Razmislite o tome na trenutak...Kako se nosite s patnjom? Dali volite da vas prijatelji
konzultiraju? Bijesno se bacate na neku aktivnost? Ne razmiljate o tome iskljuujui svaku
misao o tome?
I kako ste evoluirali va nain s noenjem s emocionalnom boli? Veina nas ima omiljen nain
noenja s boli onaj koji je evoluirao u proizvoljan obiaj.
NLP je postao vaan alat za one koji prolaze kroz emocionalnu bol prouavajui ili
modelirajui one koji su se nauili nositi s ivotom osobito dobro.
Moja omiljena tehnika jest da promijenim etikete patnje. Openito, mi obiavamo stavljati naa
sjeanja u prostrane kategorije boli ili uitka.
Moemo difuzirati mnogo nae prole boli iskreno gledajui na nae kategorije i vidjeti dali one
mogu biti pre etiketirane.
Na primjer, recimo da radite s raunalom i ono kolapsira, unitavajui va dnevni rad. Kako
etiketirate bol? Dali mu date destruktivnu etiketu kao nisam dobar s raunalima? Ili
konstruktivno kao Vau, nikada o tome nisam razmiljao, malo u ee sauvati moj rad
onda.?
Bol koju ste iskusili u prolosti moe biti pre etiketirana ili drugaije pogledana ili
preokvirena kao vrijedna lekcija prilike da se razvijamo i irimo. Moe nas obdariti s
najljepom kvalitetom brige i suuti naih prijatelja koji pate.
U dodatku procesa pre etiketiranja postoji raspon drugih NLP evih tehnika koje moemo
iskoristiti da reprogramiramo (ili promijenimo nain na koji to utjee na nas) nau prolost. I
da bi dizajnirali bolju budunost, s obzirom na to da naa prolost moe odrediti nau
budunost ako nismo oprezni.
Za razliku od drugih modela uenja, NLP ne osigurava krut recept koraka koji e raditi samo
pod strogim uvjetima. Umjesto on osigurava neto kao vicarski no alata koji nas odravaju
na kursu, pozitivne, uspjene i sretne.
Vjeba 35 s ponovnim uokviravanjem

U troje 3 x 5 minuta: (upozoriti svakih pet minuta)
1. A ispria problem koji je stvarno vaan za njega. On se asocira s njim.
2. A izae iz sobe na neko vrijeme, B i C smisle bar dvije reakcije (kontekst i/ili
preokviravanje sadraja).
3. A je pozvan natrag.
4. B ponavlja problem: Ako sam dobro shvatio, ti hoe rei......................................
(primijetite dali A kima glavom u odobravanju, ako ne promijenite intervenciju kako vam
A daje prijedlog, bez diskusije!).
5. B ispucava preokviravanje: Dali bi mogao zamisliti .......................................... (pitate i
dajete hipotezu ili sve govorite zapovijednim tonom), B pazi na to kako A reagira i dali
A slua (ne priajte).
6. C isto kao B ponavlja problem (kao u 4): Ako sam dobro shvatio, ti hoe rei......

Vjeba 36 Ponovno uokviravanje u est koraka (Robert Dilts)
Ponovno uokviravanje u est koraka je NLP eva tehnika koja se koristi da bi se zamijenilo ne
eljeno ponaanje ili loa navika s vie poeljnom dok zadravamo beneficije, ili ponovno
steemo staro ponaanje.
NLP pretpostavlja da Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru, i da svako ne eljeno
ponaanje e takoer imati pozitivnu korist iza toga (esto podsvijesno).
1. Identificirati problematino ponaanje.
"Koje to ponaanje ili simptom elite promijeniti?
2. Ustanovite vezu s dijelom vas koje je odgovoran za ponaanje.

"Idite unutar vas i pitajte dio vas koji stvara ponaanje, Molim te daj mi signal ako si voljan
komunicirati samnom. Obratite panju na vae unutarnje rijei, slike ili osjeaje koji bi mogli
biti signal iz tog dijela vas.
2.1. Ako ne dobijete jasan signal, pitajte taj dio da pojaa signal. Moete takoer koristiti
simptom pitajui Molim te pojaaj simptom ako je tvoj odgovor da
2.2. Ako taj dio nije voljan komunicirati, pitajte: Koja je tvoja pozitivna namjera u tome to ne
eli komunicirati samnom?
[Ako nastavljate imate tekoe s pokuavanjem ustanovljivanja veze s tim dijelom, bilo bi
dobro da isprobate drugaiji proces promijene.]
3. Odvojite pozitivnu namjeru od dijela s problematinim ponaanjem.

Idite unutra i zahvalite dijelu to je komunicirao s vama i zapitajte ga: to pokuava uiniti
pozitivno za mene ili komunicirati samnom s ovim ponaanjem?
3.1. Ako se namjera dijela ini negativnom, nastavljajte pitati I to e napraviti pozitivno za
mene? Koja je tvoja pozitivna svrha?
4. Pronaite tri druga izbora koji zadovoljavaju pozitivnu namjeru dijela, ali nemojte
uzimati negativne posljedice simptoma ili problematinog ponaanja.
Idite u kreativni dio vas i zamolite ga da smisli bar tri razliita naina da zadovoljite pozitivnu
namjeru problematinog ponaanja.
5. Natjerajte dio koji stvara simptom ili problematino ponaanje da se sloi da napravi
nove izbore.
Idite unutra i pitajte dio odgovoran za problematino ponaanje: Signaliziraj mi ako pirhvaa
alternativne izbore. "
5.1. Ako neki izbori nisu prihvatljivi, ili nema signala, idite na korak 4 i modificirajte ili dodajte
izbore.
6. Provjera ekologije. Saznajte dali se neki drugi dijelovi bune zbog novih izbora.
Idite unutar vas i pitajte:Dali se bilo koji drugi dio protivi novim izborima? "
6.1. Ako da, identificirajte taj dio i idete na korak 2, ponavljajui krug s dijelom.
Ostvarite nove izbore. Idete unutra i pitajte dio odgovoran za porblematino ponaanje.

3. Perceptivna pozicija
Gregory Bateson: Da bi sudili situaciju najbolje to moemo, potrebno je situaciju sagledati iz
tri razliite perspektive.
Prva pozicija:
Ovo je vaa vlastita perceptualna pozicija kako ju vi, sami, doivljavate. U NLP u bi
mi to nazvali potpuno asocirana pozicija. Tj, vi ste u potpunosti u njoj i doivljavate ju
kao da se upravo deava to i je. Vi vidite, ujete i osjeate kao kada ste to onda
osjeali, u trenutku na kojemu radite.
Druga pozicija:
Ovo je Perceptivna Pozicija drugog. To je hodanje, vienje, sluanje, osjeanje,
miljenje, vjerovanje itd. U cipelama drugoga ovjeka. To takoer moe biti i drugi dio
vaeg uma i tijela.
Ova pozicija moe biti u direktnoj vezi s prvom pozicijom. Tj., ako ste usvojili drugu
poziciju, i razgovarali sami sa sobom u prvoj poziciji, obraat ete se sami sebi kao vi.
Trea pozicija:
U treoj poziciji ste kao zainteresiran, ali ne direktno umijean promatra drugo dvoje.
To je korisna pozicija za skupljanje informacija i primijeivanje dinamike odnosa koja se
deava meu njih dvoje. U treoj poziciji, ako se obraate sami sebi u prvoj ili drugoj
poziciji, upotrijebit ete tree lice zamjenica, kao on, ona, ili oni.
Promatra: pozicija je izvan prve dvije, ali obuzdava bilo kakva vjerovanja ili
pretpostavke o prvoj i drugoj poziciji. Ponekad ja to nazivam prijateljski
posjetitelj iz svemira koji je upravo stigao pozicija. Dobar nain za nai se u toj
poziciji jest da primijeujete stvarno oite stvari, kao injenice kao da je osoba u
prvoj poziciji visoka dva metra i ima dva oka. Ako prva i druga pozicija
komuniciraju jedna s drugom, primijetit ete da one proizvode smijene zvukove
i reagiraju jedna na drugu na vrlo znatieljne naine. Od tamo moete poeti
promatrati vie kompleksne krivulje i interakcije.
Vjeba 37 Perceptivne pozicije

Radite u troje A, B i C. 3 x 7 minuta, nakon svakih 10 minuta prekinite da se promijenite.
Uzmite oko tri minute za svaku poziciju.
1. Rapportirajte. A, B i C stoje.
2. Stavite tri stolice, s natpisima 1., 2. i 3. pozicija.
3. A zauzima stolicu koja je oznaena kao 1. pozicija,
4. A izabire jedan vaan dogaaj u kojemu kontakt s nekom drugom osobom nije proao
onako kako je osoba A eljela.
5. A nam poinje priati: Bio sam.....................
6. B trai od A i C da opaaju. to ste vidjeli? to ste uli? to ste osjetili? Budite paljivi!
Upravo kada A mijenja njegovu priu u 2. poziciju, B trai A da se promijeni na stolicu
2. pozicije. Upravo kada A ulazi u 3. poziciju, na primjer analizira, odvojen B pita A da
zauzme stolicu 3. pozicije (helikopter pogled)
7. A odlazi na stolicu 2. pozicije. A totalno ulazi u osjeaje osobe B i uzima za
pretpostavku da B ima pozitivne namjere. On kae kako se osjeao u tom dogaaju i
to je iskusio.
8. A stoji na vrhu stolice 3. pozicije i gleda odozgora situaciju. On opisuje to vidi bez da
zauzima neiju stranu. On alalizira i daje objektivne savjete obojici.
9. B i C rade sendvi povratnu vezu.
10. B i C se izmijenjuju.

3
Trea pozicija
Odvojeni od sebe i drugih.
Takoer zvan:
Meta pozicija,
Promatra
Ili helikopter pogled.
1 2
Prva pozicija Druga pozicija
Asocirajte u vama! Asocirajte u drugome!

16a. Ponovno uokviravanje u radu Byron Katie
Upotrijebite sljedea etiri pitanja i podpitanja da istraite stresno uvjerenje npr: Moja majka
me ne voli. (Neka od podpitanja se ne mogu primijeniti):
1Da li je istina?
(Zatvorite oi, budite mirni, idite duboko dok razmiljate o odgovoru. Ako odgovorite s
ne, nastavite na pitanje 3.)
2. Da li ste u potpunosti sigurni da je to istina?
Dali znate vie od Boga/stvarnosti?
Dali stvarno znati to je najbolje dugorono za njegov/njezin/va vlastiti put?
Dali ste apsolutno sigurni da bi bili sretniji kada bi dobili ono to elite?
3. Kako reagirate kada mislite tu misao? (Kada vjerujete u tu misao?)
Gdje vas osjeaj pogaa, gdje ga osjeate u tijelu kada vjerujete tu misao? Koliko
daleko osjeaj putuje? Opiite ga.
Koje slike vidite kada vjerujete u tu misao? Pratite, budite mirni, primijetite.
Kada vam se ta misao prvi put pojavila?
Kako se ponaate prema drugima kada vjerujete u tu misao? to im kaete? to
radite? Koga napada va um i kako? Budite specifini.
Kako se odnosite prema sebi kada vjerujete u tu misao? Dali se onda pojavljuju
ovisnosti i vi navalite na hranu, alkohol, kreditene kartice, daljinskim upravljaem? Dali
se misli samomrnje pojavljuju? to su oni?
Kako ste ivjeli svoj ivot zato to ste vjerovali u tu misao? Budite odreeni. Zatvorite
oi, gledajte svoju prolost.
Dali ta pomisao donosi mir ili stres u va ivot?
Gdje va um putuje kada vjerujete u tu misao?
(Napravite listu bilo kakvih uvjerenja, istreite kasnije).
U iji posao se upliete kada mislite tu misao?
to dobijete za to to se drite za to uvjerenje?
Dali moete nai miroljubiv razlog da bi zadrali tu misao?
to mislite kakve strane stvari bi se dogodile da niste vjerovali u tu misao? Zapiite
strane misli, i obrnite ih i testirajte za sebe dali je obrnuto kao istina ili istinitije?
4. Tko biste bili bez misli?
Kako biste drugaije ivjeli da niste vjerovali u misao? Zatvorite oi i zamislite misao
bez nje.
Zamislite da upoznajete ovu osobu po prvi put bez prie. to vidite?
Tko ste vi sada, sjedei ovdje bez te misli?
Okrenite misao naopake.
(Izjave mogu biti okrenute naopake za vas, za druge, na suprotno, i za moje miljenje gdje god se to
primjenjuje. Pronaite minimalno tri originalna primijera u vaem ivotu gdje je svaki preokret istinit ili
vie istinit kao vaa originalna izjava)
Da ivite tako naopake, to biste radili, ili kako biste razliito ivjeli va ivot?
Dali vidite bilo koje druge preokrete koji se ine kao istina ili istinitije?
Sljedee istraite svaku izjavu koju ste zapisali na radnu povrinu s sljedeim pitanjima:
1. Da li je istina?
2. Da li ste apsolutno sigurni da je istina?
3. Kako reagirate kada mislite tu misao?
4. Tko biste bili bez te misli?
Moda ete se osjeati dok se to pitate (posebice prvo pitanje) da ve znate odgovor. Klju da bi iskusili
Rad jest da idemo iza brzog odgovora uma i tapkamo u dubljoj mudrosti. Pitajte, onda budite mirni i
ekajte da unutranji glas odgovori. S vjebom, ovo e postati lake. Nauit ete se osloniti na sami sebe
ne na svijet da bi vidjeli to je istinito za vas.
Primjer: Paul bi me trebao razumijetie.

Kada primijenjujete etiri pitanja na broj jedan iz radnog lista, poeljet ete pojednostavniti originalnu
izjavu. Na primjer: Ja sam ljut na Paula zato to me ne razumije moe biti pojednostavljeno u Paul bi
me trebao razumijeti ili ak Ljut sam prije nego istraite.

18. Odgovori na vjebe
Vjeba 5
FINISHED FILES
ILES ARE THE RESULTS O
OF YEARS
OF SCIENTIFIC
IC STUDY COMBINED WITH
EXPERIENCE OFO YEARS OF TRUTHFULL
ULL WORK
AND OF INTENSIVE REFLECTION
RE
There are ten effs in total
7 6
8 5
9
4
10 3
1 2
Vjeba 6
Postoji 10 glava sve ukupno za pronai.
Distorzijom moete zamisliti vie glava. to vie
panje obraate, to vie vidite.
Vjeba 8
Fotografija 2 je ista kao fotografija 1, provjerite okreui ju.
Fotografija iz vjebe Ista fotografija naopake originalna fotografija
Tvoje neograniene
Vjeba 9
Slika 1 ima sive horizontalne linije, slika 2 crne linije, nema vie razlika.
Vjeba 11
Odgovori Vjebe Promatranje ili interpretacija
1. OBS 2. I 3. I 4. I 5. I
6. OBS 7. I 8. OBS 9. OBS 10. I
11. OBS 12. I 13. I 14. 1eOBS,2e 15. OBS
I
Vjeba preokviravanja crnih blokova ili....dali se neto pojavljuje?
Sada moete vidjeti rije LIFT.

17. Vie o NLP u (Knjige i web
stranice)
Knjige
1. NLP for Dummies, Turn positive thoughts in positive action. by Romilla Ready
en Kate Burton, ISBN 9043010502
2. Introducing NLP, Psychological UNderstanding and Influencing people by
Joseph Oonnor & John Seymour ISBN : 10 185538 344 6
3. NLP Workbook A practical guide to achieving the results you want by Joseph
Oonnor ISBN 0 00 710003 5
4. Free yourself from fears, overcome anxiety and living without worry Joseph
Oonnor ISBN1-85788-360-8
5. Unlimited power, thee way to peak personal achievementAnthony Robbins
ISBN: 0449 90280-3
6. Awaken the giant within, Anthony Robbins ISBN 0-671-79145-0
7. Time Line Therapy and the basis of personality Tad James & Wyatt Woodsmall
ISBN0-916990-21-4
8. Training trances, multi-Level Communication, The therapy and Training John
Overurf & Julie Silverthorn ISNB 1-55552-069-3
Web stranice:
www.nlpls.com
www.nlpschool.com
www.renewal.ca/nlp5.htm
www.nlp.com
www.nlp-world.com
www.nlpinfo.com
www.richardbandler.com
www.johngrinder.co.uk
look at Google
18. Citati:
Richard Bandler:
Najvea osobna granica se nee nai u stvarima koje elite napraviti i ne moete, ve u
stvarima koje nikada niste uope razmatrali da napravite.
Albert Einstein:
Nikada ne mislim o budunosti ona dolazi dovoljno
uskoro.
Dalai Lama
Ovo je moja jednostavna vjera. Nema potrebe za hramovima; za kompliciranom filozofijom.
Na vlastiti mozak, nae vlastito srce je hram; filozofija je ljubaznost.
Mahatma Gandhi
Ne isplati se imati slobodu, ako nemamo slobodu praviti pogreke.
Prorokt Mohammed
Tko su naueni? Oni koji prakticiraju ono to znaju.
Martin Luther King

ovjek koji nee umrijete za neto, je ovjek koji nije dostojan ivjeti.
Nelson Mandela
Kako smo osloboeni od naeg vlastitog straha, tako naa prisutnost automatski oslobaa
druge.
Majka Theresa
Budite zahvalni na malim stvarima, jer u njima lei vaa snaga.

Tvoje Neogranicene Moci NLP Course HR Mai 2010 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tvoje Neogranicene Moci NLP Course HR Mai 2010 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Trainers: Sytse Tjallingii

I Marlies Tjallingii NLP-Practitioner

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 1

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 2

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 4

to je to, to elite raditi u budunosti da biste se osjeali sretnima?

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 5

Kako razviti dobar cilj?

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 6

Ime Neuro-lingvistiko programiranje je bilo pokuaj da se u kratkim postupcima opie opus

Programiranje se ne odnosi na kompjutersko programiranje, ve na studij razmiljanja i

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 7

Richard Bandler Gestalt terapeut John Grinder jezini profesor

Virginia Satir, poznata obiteljska

Alfred Korzibsky Profesor Ivan Petrovich Pavlov osniva

1. Potovanje za tui model svijeta.

Tumaenje: Uspjena komunikacija jedino moe biti izvedena iz potovanja

2 Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete

Tumaenje: Ovdje se pretpostavlja da e ljudi reagirati na ono to misle da vi mislite,

3. Va um i vae tijelo su dijelovi istog sistema, ne moete ih rastaviti.

Tumaenje: Gledite da su nae tijelo i na mozak/um zasebno bie je bilo razvijeno

Vjeba 3: Tijelo i um.

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 9

5. Najvanija informacija o nekome jest njegovo/njezino ponaanje

6. Ponaanje je prilagodljivo, a prirodno ponaanje je najbolji izbor koji postoji

Tumaenje: Drugim rijeima: Ako usvojimo odreeni oblik ponaanja to je zato to

7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru

Rjeenje takvog neprimjerenog ponaanja je da se pronae nain na koji e se

8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i moda e eljeti

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 10

Dopustite mi da objasnim to mislim odnosei se na pitanje kako bi djeca trebala biti

10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 11

Ugodno, ruiasno obojano pozitivno razmiljanje? Ne zapravo.

14. Promjena urzokuje promjenu

Prihvatite stvarnost takvu kakva je

Pretpostavke NLP-a su moan temelj na kojemu su sve NLP metode izgraene.

Pretpostavke NLP-a su uvjerenja. One daju izravnu mo ljudskom ponaanju. U

Ako prihvatite pretpostavku u potpunosti i integrirate ju, poimanje stvarnosti e takoer

2. I u kojem postotku ste odgovorni za reakcije na vau komunikaciju?

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 13

1. Potovanje za tui model svijeta

2. Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete

3. Va um i tijelo su dijelovi istog sistema ,ne moete ih rastaviti.

4. Mapa nije teritorij

5. Najvanije informacije su ponaanje.

6. Ponaanje je prilagodljivo.Aktualno ponaanje je najbolji izbor.

7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru.

8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i moda

9. Svi imaju sve potrebne resurse

10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata

11. Osoba s najveim brojem izbora u danoj sitaciji e najvjerojatnije

12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna sila

13. Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak nedostatka veze

14. Promjena urzokuje promjenu

15 .Ne moete ne komunicirati

16 .Svi postupci bi trebali poveavati mogunosti donoenja razliitih

17. Prihvatite stvarnost kakva je

Tvoje neograniene moi Teaj u NLP strana 14

FINISHED FILES ARE THE RESULTS OF YEARS

Kakvu radnju izvode naa osjetila?

Vjeba 6 Drvo glava: izotravanje senzora u vienju

2. Koliko glava vidite ako pogledate ponovno na jo jednu sekundu?