I

"}-

,--
(

'It

v
Cedomil Silic
v
i\TLAS
DRVECA
I GRMLJA
 undnlcl
Ko.....
MItlO
tiilliJovornl urednlk
Euct Masnt:

Aulor fotograliia
Dr Cedomll $flit:
Ilu.trator
Dr eadomll $I lit:
lIkovno.graflt:ka oprema
Seld Haaanel.ndlt:
Tehni6k i urednici
Dr Cedomll ~Iit
Rutlca Rloroyit
Leklor
Mila MallukanoviC
Kor.klor!.
Dr CedomU Sillt
Ljublca Mladenovit

Tlra! 10000

Izda)u:
8P .svjetloal_ lzdaya6ko precluz.. Sarajevo.
dll'llklor SaYO ZlrOievie
Zavod za udlbenlke I ,naatavna .redSlva, Sarajevo
zavod za udZbtnllCe I nutavna ....daly&, Beograd
dlrektor dr Tomlt!av Bogavac
ZaIZd_
Abduaellm Ruetempdlt
RadaiIcoV_O
Stamp.
8JamA&l'8kl zavod .oan). Prlca.. , Zagreb
 Dr Cedomil Silit

ATLAS
,
DRVECA I GRMLJA
166 foragrafija u koloru
1150 crteza u crno-bijeloj tehnici

IV izdanje

IP SVJl:.ilOSTII. :laved toll ud! bcnike i aastavna sredstva. Sarajevo

Zavod 1,U ud!bcnike i nusl llVDU sredstva. Beograd
1990.
ClP - Kataloglzaclja u publlkacijl
Narodna I unlverzltetIJka blblloteka Boen. I HercegoYina
Sarllevo
UDK 581 9:6.'M.o.18(08U,

Slue, Cltdomll
All.. drve6& I gnnlJ. I Cedomll 81116 lautor fotogrell)a
I i1U1tn.tor Ctdomll AlUOl. - 4 1m - Sarajevo SVJetl08t.
1_ 217 ttr 168 faIogrefOa u koloru. 11SO cl1eta u
crno-bqelol lehRlel 24 em (Prlrodl. JugoelavlJe 1)
BlbllograflJa: atr 181-11821 - Rle&nlk botanleklh termine,
Imen. vtIta I varlJa_ dlJagn08UCklh .llrlbuta. te porllekl.
lmen. rodova upolrebqenth U oVOj knJ,lz1 atr 183-11941 _
Reglltrl
ISBN 1I8001-C1--''

ISBN 'WoQ1oQl1154.4
 SADRZAJ

Uvod 9"

Skracenice 11

Opis vrsta, fotografije i erteti 13

Literatura . . . .. . . . . . 181

Rjeenik botaniekih termina 183

Skraeeniee imena autora eitiranih u Atlasu (Abbrevlatlones auetorum) 195

Registri . . . . .. . . . . . . . . 200
Narodna imena . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Nauena imena (Nomina latina) . . .. . . . 200
Engleska imena (Common English Names) 209
Franeuska imena (Noms communs francais) 211
Njemaeka imena (Deutsche Namen) 213
Talijanska imena (Nomi comuni italiani) 215
Ruska imena (PyccKHe Ha3B8HHR) . 217
 UVOD

drve6a I grmlja je namljenjen ueenlclma osmcgodlinjlh I srednjlh slruCl11fl

iumarsklh I poljoprlvrednih) i kola, zatlm studenllma vllfh ikola. peda..
akademija I fakulleta, gdle Sa IZU08V8 oval predmet.
fe ..Atlas drveca i grmlja bltl od vellke karlal! lumar-
pri radu u praksl, keo I brojnlm hortlkultumlm SlruO-
fotosima u koloru, brojnlm ilustracljama u crno-biJeJoj tehntel
tekstu, ..Atlas dIVe!!a I grmlJa .. 68 na6:i Bvoje tllaoce I me(fu
i . turistima i svim Ijubileljima prirode. keo I me4u anima ko]l
o njenoj zastiti. Kr,jiga, dakle, Ima namjenu da omogu61 61taocu da sa ne
I nalbrfi naein upaz"a sa glavnim doma6im (aulohtonlm) vrslama drveca
I gr~~IJ .
Tteba naglasiti da ce u .. Atlasu drveca i grmlja II .. ne Isti na61n bill prikazane
naJglavnije strane (egzotit ne) dendrovrste, koje se iz estetskih. dekorativnlh,
ornamentaln ih i naucnih ciljeva kultiviu u vrtovima, parkovlma I druglm nasadlma
u gradovima i industnjskim centrima slrom nae zemlJe. Na taJ naeln c!e ova
materija biti zaokruiena i omoguc!it c!e svim zainleresiranim da vec!inu naiih
i stranlh vrsta drveca i grmlja lako upoznaju.
Od nekoliko stotina drvenastlh vrsla jugoslovenske flore oVdJe je delaljnlJe pr.
zentlrano njlh 166. Ovaj broj nije slueajno izabran. On je proizaao iz izbors onih
vrsta koje se, u prvom redu, najece susrecu u okolinl u kojoj !Ivlmo i za koja
c!e korisnici Atlasa imati najvise interesa. Vecina visokoplaninskih I primorskih
(medileranskih) dendrovrsta nisu obuhvacene u ovom Atlasu poito ce one biti
delaljno prezentirane u posebn im publikacijama u kOjima je posebno obradena
vlsokoplaninska, posebno mediteranska flora. a kOje su sastavm dio senje .. p,.-
roda Jugoslavije .. . Uz krace osvrte i manje opise navedeno ,e jos stotlnJak
vrsla i obHka. Prj lome se vod Uo rauna da Izlo!ena materija bude zaokruiana.
ImaJul:i u vid u naslavne planove i programa svih navedenih stepena naslave.
5 obzirom na namjenu ove knjige. autor je u lekslualnom dijelu najvise pafnje
I prostora posvet io fitografskoj obradi vrsta, Ij. njihovoj morfologiji. Prj tome su
uglavnom za svaku VIStu dati konclzni oplsi za : habitus, koru. korijenov sislem.
pupove, listove. cvjelove, plodove i sjemenke_
Osim loga. navedeni su: vtijeme cvjelanj a. nain razmno!avanja. rasproslra-
njenost u Jugoslaviji i opee rasproslranjenje.
U posebnoj rubrici dati su najbiln iJ i stanlni uslov!, kojl mogu poslufiU za
ople upoznavanje ekologije dolicne vrste. Zbog pomanjkanja prostota. a i zbog
koncepcije djela nismo mogH dublje zalazili U ovu maleriju.
U rubric! .. Primjedba .. cesto su izneseni neki inleresanlni podaci , koji ce
korisno posluzili u zaokru! ivan ju i dopuni znanja. U tom dijelu dal je I kratak
osvrt, na sislematski najbli ! u vrslu (vrste) III oblik (Obllke). kojl ovdje nlsu mogl!
blli detaljnije opisanL
Prilikom izrade ovog rada autor se sl ufio bogatim iskuslvom brojnih na~lh
i stranih dendrologa i fitogeografa. nastojeci da matetiju rzlo~i najjednostavniJe
1 najpristupacnije, imajuci u vid u, u svakom slucaju. slrucne i nau{:ne principe
obrade ovakvog materijala.
Izboru i izradi kvalltelnih kolor IOlografija i iluslracija u crno-bijetoj tehnicl
autor je posvetio najvecu paznju. Osim dobre tehni{:ke izrada, akcenat je dat na
sadriaj i kompoziciju fOlografija. pri {:emu se vodilo ra{:una, da svaka vrsta bude
predstavljena sa Io vise markanlnih delalja. karaklerislicnih za pojedino godJnje
doba. Tako se iz fotografija moze dobili uvid u oblik. bOju i raspored listova. bOju
Izbojaka , ponekad oblik i boju pupoljaka. Ie u oblik i boju cvjetova i plodova
~~aV.lsno od godlnJeg doba kada je vrsta fotograflsana). Autor se driao principa
~a JEt za ovu svrhu korisnlja fotografija raznlh biljnlh detalja, nego spoljnjeg
ItgJeda (habitusa) dotil!ne vrste. Izuzetak u ovom pogledu predstavljaju neke vrste,
1<ao npr. Sib/raea croatica Deg., Euphorbia dendroides L., Ephedra major HOSI,
poto se na fotosima ovlh vrsta, osim neklh neophodnih delalja, mogu vidjeti
habitus i staniiite, koJi su u svim ovim slul!ajevima veoma karakteristil!ni i
osebujnl.
Za stilizaclju crtela na kojima je nacrtano 1.150 raznih biljnih detalja (figura)
autor se slulio brojnim djelima klasil!ne dendroloiike literature, od kojih su naj-
glavnija: Hem pel G. & W if h elm K.: Die Biiume und Striiucher des Waldes.
I, II, Wien, 1889-98., Fi 0 ri A.: Nuova Flora analitica d'italia, Firenze, 1925-29 ..
Schneider C. K.: lIIustriertes Handbuch der Laubholzkunde, I. II, Jena. 1906-
1912. i dr., a veliki broj detalja autor je crtao po.prlmjercima iz prirode.
Sistematskl pregled porodlca Iznesen je prema prlznalom sistemu A. L. T a k h-
tajana, 1959. koji se prlmjenjuje u veelnl savremenih modernlh flora.
Redoslijed rodova I vrsta je' veelnom proizvoljan. Gdje je god to bilo moguce.
vrste su mahom re!1ane lako da je omogueena komparacija s najsrodnijom vrslom .
Pitanje savremene nomenklalure naul!nih (Iatinskih I grl!kih) imena rijeiieno je
upotrebom najnovljih djela botanil!ke, posebno dendroloiike literalure. u kojima
su primijenjenl najnovljl lerminoloiikl princlpi.
Osim nauenog imena koje je danas u upolrebl, navedeni su, radi lakseg sna-
lalenja, glavnl i najl!esei sinonimi.
Pilanje nomenklature narodnih imena rijeiieno je izborom najeesee upolreb-
Ijavanih narodnih naziva, kojih je uvijek veei broj, pri eemu je prvo ime one koje je
najvise u upolrebi. Ostali nazivi su veeinom regionalnog iii lokalnog znal!aja. Treba
naglasiti da su u obzir uzela narodna imena koja se odnose na srpskohrvalsko
jezieno podrueje. Radi uspjesnijeg koristenja strane dendroloske i sliene lilera-
ture. za svaku vrstu su unesena imena na pet svjelskih jezika. i 10 sljedeeim
redoslijedom: engleski, francuski . njemal!ki, talijanski i ruski. Za pojedine vrsle
nismo mogli saznali nazive na svih pel navedenih jezika, naroeito za neke bal-
kanske oblike, pa su neka imena izoslavljena. 510 neee uticali na uspjesno
korislenje Atlasa.
Na kraju rada unesen je spisak glavne naiie i strane dendroloske lileralure.
koja ee korisno posluziti za iscrpnije izueavanje predmeta.
Pojedini monografski radovi i studije nisu nabrajani iako se autor. lokom
rada. njima obilalo sluzio.
Kao dodalak uvrslen je I rjeenik bolaniekih termina (kojih ima blizu 1.000).
upolrijebljenih u ovoj knjizi. Rjeenik ee korisno poslulili naroeilo onima koji se
sluze ovom knjigom. a ne raspolazu prelhodnim znanjima iz morfologije i ostalih
bOlaniekih dlsciplina. koje su neophodne za solidnije izueavanje dendrofiore.
1510 lako. kao dodalak. uvrslene su i skraeenice imena aulora pojedinih vrsla
ciliranih u Atlasu.
U nadi da ee ova prva publikacija iz serije .. Priroda Jugoslavije .. opravdati
naslojanja i napore aUlora i izdavaca, da korisno posluli svim eilaocima. aulor se
zahvaljuje onima koji su mu pomogli brojnim dragocjenim savjelima. lileralurom.
kao i moralnom podrskom .
.. lak? je p~bl~kacija od.r~z dugogodisnjeg rada au lora na izueavanju dendrolo-
gIJ~. vl.segod.ls.nJeg ra~a I. Iskuslva na polju umjelnieke i slruene folografije i ilu-
slmanJa b~oJnlh bolameklh radova i bioloskih udlbenlka. bilo je nemoguee izbjeci
neke manJe propusle, i pored svih naslojanja aulora i izdavaea. Neki od lih
pr?pUSla su . odraz fina~sijs.kih i lehniekih poleskoea. Ie molimo sve one koji se
knJlgom ~onsle. da 10 !maJu na umu I uvale. Posebnu zahvalnosl aulor duguje
Izdavaeu 1 CGP .. Oelo- IZ Ljubljane, koji su se zalo!ili da .. Atlas drveea i grmlja I.
bude obr~!1.en sa,,:remenim s,rafiekim poslupcima i na odgovarajueem malerijalu.
Svaka pnmJedba 1 konslrukhvna krllika posluzll ee kao bogalo iskuslvo za dalji
rad , na eemu se autor svima najljepse zahvaljuje.
Sarajevo. maj 1972. Aulor
SKRACENICE

gr. = grOkl
I.t = latlnskl
n.dm. vis. = nadmorska vlslna
Fam. (Familia) = famlllja. porodlca
subsp. (subspecies) = podvrsta
var. (var/elas) = varljetet. odllka
I. (forma) = forma
cw. (cult/var) = sorta (Internaclonalna skraclenlca
za razne sorte kullurnlh blljaka u vrtlarstvu I
poljoprlvredl)
hort. (horlorum) = vrtnl (znaOI da je dotiOno Ime
uoblOajeno u vrtlarstvu)
X = znak krl!anja kod bastarda
syn. (synonim) = slnonlm
I. sIr. (sensu slr/ctiore) = u u!em smlslu
1.1.1. (sensu lal/ore) = u Alrem smlslu
ex = iz (djela, rada . .)
non = ne
p. p. (pro parte) = djellmi/lno
p. var. (pro var.) = kao varljetet
gen. = genlliv
I-XII = vrijeme cvjetanja I zrenja plodova ozna-
/len I su rlmsklm brojevlma
= vise III manje

GEOGRAFSKE SKRACENICE

S = Siovenlja
H = Hrvatska
D. = Dalmacija
BH = Bosna I Hercegovina
He = Hercegovina
Cg = erna Gora
Sb = Srblja
Ma = Makedonlja
 13

ABIES ALBA Mill.

(Syn.: A. pectinal.
Lam. & DC.)

Film. Plnllc

Obl~n. )ela

Europ.,n lilver Ilr

IIpln commun
Wllielan n., Edellinne
abele blanco
IIKua .,apon.,n,,,,,.

Habilul - u prosieku 35-60 m visoko d rvo i testo

s promjerom debts preko 2 m; kroiinJa pira-
midaln. W valjkasla. u sl aresll pr j v rhu Z8 rsv-
~, I
I' \ 'v
'" .,.,
'" ~/
njena (kao Odsjetena): grane u prsljenima
~
Kor. - na mladim slablim a sivkasla, gialka, U
~"
:,
K-.-
'1 , \.(1 ~
r.,. ,
starija) d obi potarnni, ispuca uzdu:! I popr ljeko.
~ .. ~'j
Pupovl - u prjljenima. kestenjssle boje. dugl \;,,~~
,~ ,\. ,
do 3 mm, n lSu smolaSl i_ \
;;
If
Ko, ll_ nov al l tem osim snafnlh bocnih ko rje- (. ' "
nova posloji kral kr centraln! korijen. koji prodire '- " v'
dOSla dub oko u zemljJsle. l. g,ant,eD S pupovima I o!oIje,ma igliell. 2. kllfanac
Igllce (celine) - plosnale, ns lieu lamnozelene, J mu!k, cva~1 4 Igllea, go,nja ,"ana, S. popr, pr"iek
'1IlIeo 6 prlpo.ak S plopnom IjuSkom , sJemenlm lama
slajne. na nalicju sa 2 paratelne bjelkasle pruge e,ma, unuua!nje. (lilevo) I vanjska (Pnno) 'Irana. 7. Ijuska
sloma. duge do 3Omm, ! iroke do 3 mm, vecinom t'h rke , gore unulrdnja strana. Poljo' vanlska slrana. sa
eiiljaSlo rasporedene, na vrhu Izrubljene (rljelko propo.kom. 8 sJemenka , kroleelom, 9, sjemenka $ Pviju
ootn,t\ ,I.ana
zaobljene iii u!iljene), pri osnovl su.tene, prela
leci u okruglasl i lavrselak kojim su vezane za
granICu OSlaju na granama do 8 I vise godlna 11m tercnima - na krenjackim blokovima). izl.
Cvjetovl - .tenski cva lovi u obliku malih sisarki, skuje poslojanu relalivnu vla1nosl vazduha sa
uspravm, na kralkoj peleljci, btijedoleleni, muski umjerenom Icmperalurom U brdskoplanlnsklm
.tuckasll, cllmdncni, u pazuhu iglica predjellma izgraduje mljesane $ume sa bukvom
81b ," (eSerl) - u mladosll zelenkasle, u dobs (Abieti - Fagotum Auc!.). smrCom. bijellm bo rom,
lrenlB zeienkaslosmede, dugake 10-20(-30) cm molikom i dr. vrslama. a esle su I ecidolilne
I promjere 3-5 cm. zru iSle gOdlnB IX, X sume jele (npr. 81echno Abletelum Horval).
51eme - sraslo sa kriocem, crvenkaslosmede. R" plos'ranl_nos, u Jugos'a"ljl - S. H, BH,
plaanato. Irouglaslo i rcbrasto, do 9 mm dugo. Sb, eg. Ma
Blologlla - j ednodomna, anemoiline wSla. Dobro Opta raspro. lrani. nos' - srednja j lu:t:na Evropa
podnosl sJenu, doSla Irpi od mreza i suse. Prlmj. db. - na leniorili Jugostal/lje (Makedonita)
V,lleme cvje,. nj. - IV- VI. zaslupljen je 'ntrogresivni lakson izmedu vrSla
Razmnob ".nte - sjemenom. A alba Mill. i grk. Jet. (A. c_phalontc. loudon),
Stanlile - reSle na dubokim. hrenljivim. humu- poznal pod imenom A. borlsli-regls MaUl, Syn
som bogalim, zemlJlslima (izulelno I na kameni- A alba Mill vaf. acultlolla TUIIII.

I granelea s pupovlma i oli lielma ig1ica, 2. klilanac
3. ten.IC. ev ' . " mutka eva,l. :;. lillie. (dolie pop r.
p,e.jekj. fj , Irboeeni lI.nl olliJel (Jas'uelfij na g"neiei.
1. IjutICe tl'erke. lilevo van! ska sirena. desno, unul,a~nle
,Ir.na. a 'Iemenka a krlleelom. 9 Ijemenka" dviju boenlh
tirana
Habitus - postiie visinu i dO 50 m i promjer
debla dO 1 m; deblo prevo, punodrvno; kroAnja
kupasla i siroka iii stubasla; grane prsljanaslo
raspore(Jene t yecinom sabljaslo zakrivlJene.
Kor. - lanka, na mladim !ltabUma glalka, sivo-
zelena. u starosl i mrkocrvene bole, raspueava
se u obllku okruglastih Ilusaka.
Pupovl - jalasto zaostrsnl, mrke boje, bez smole,
Korllenov . '. ' em - pJltak, lanjirasl , povrsinskl,
bez centralnog korl/ena, all zalo sa brojnlm boe-
nlm korijenlma: zalO pati od vje troizvala. Na nje-
mu je razvijena ektotrolna mikoriza.
Ivllee (cel ine) - revnomjerno spira/no raspore-
(Jene, veclnom uperene na sve slrane. rombie-
flOg popracnog presjeka, pri vrhu uAiljene, duge
PleEA ABIES (L)
Karsten
(Syn .. p, exec/sa
[l am_] link)
Farn. Plnaceae
Oblcna smrca, smreka
Common spruce.
Norway spru ce
Eple6~
Flehle,
Rotlanne
Pice~ comunc
e , \~ 06 ... .:"Olle Ilf13 ~
do 25 mm I OkO 1 mm siroke, izrasle na izboce nim
lisnim oiiljcima (jastueicimaj.
Cvjetovl - muskl u obliku sitnih Aisarki, erven-
kast i, zenska AiAarka u pocelku uspravna, poslija
oplo(Jevanja saylja se prema dolje, purpu rno-
ervena.
Sliarke (ceserl) - visece, prije sazrijevanja pre-
tetno zelene (chlorocarpa), !Ii crvene (erylhro-
carps), u s!adiju zrenJs sme(Je, do 18 em duge
i oko 4 cm u promjeru, nakqn sazrijevanja I ispa-
danja sjemena, sisarke opadaju.
Sjeme - sa kriocem, tamnosme(Je, jajasto, za-
siljeno, tvrdo, 4-5 mm duzine.
Blologlja - jednodomna, anemolilna vrs ta, dobro
podnosi sjenu; pati od kasnih mrazeva ; doiivi
starost do 300 godina. Veoma varijabilna vr sts .
Vrljeme cvjetanj. - IV- VI. zavlsno od nadmor-
ska visine.
Razmnoiavanje - sjamenom i yegetaliyno (za-
kOfjenjlyanjem prizemno lezecih grana).
Stanll te - uspjcva na ilovastim, pjesfanlm i
rahlim zemljls tima gorskog i subalp inskog po
Jasa, rasle i na podzolima ; iziskuje hladniju I
vlatniju kllmu. ZastuplJena u cistim iii mijesanirn
acidolilnim umama. Jaylja se u brojnim zajedni-
eama sveze Pleeion execlsao Paw!
RasprostranJenoat u Jugoslavljl _ S, H, 8H,
Sb, eg, Ma.
Opta ralprostflmJenost - Sjev. Evropa i planln-
ski prcdjell srednje I ju t na Evrope
15

PICEA OMORIKA
(pam~ic) Purk.

Farn. Pinaceae

Pantlceva omotlka

Se,bieo spruce
cpi<::c)& do Sarbio
Serbisctle Fichte.
Omorika
picca dl Serbia
e.\~ cep6cK"w

Habitus - usko piramidalan, sa pravim i vitkim

dcblom, grane lanke; najgornje luena, prema
gore usm/erene. srednJe horizonlalne. donIe
opustene, sa uzdignutim vrhovima. Stablo visoko
30(-40) m I oko 50(-60) em u promjeru
Kora - tanka, crvenosme!ia, tjusli 5e U obliku
veci h neprav ilnih platiea.
Ko r l/enov slslem - noki au tori sma tr aju da ima
zilu srtanieu, kojom duboko prod ire 1.1 pukotine
krecnjatkih stijena
Pupovi - sitni, jajoliko usiljcni, bez smole, ke -
stenjaste boje, dugi 3-4 mm.
Iglice (cetine) - pretetno rombicne, gomja strana
lamnnelena, sjajna, donia - sa dvije plaviaslo-
bijele pruge stoma (kao kod jele). vrh im Je tup
III kralko zailJen (ne bode), duge su oko 1-2 em
i 0,5-2 mm siroke.
Cv/etovl - muskl sVijetlocrveni, i.enski ervenka-
sloljubicasti, smjelenl pri samom vrhu krosnje.
Si!arke (ceseri) - Ijubicaste do Ijubicastosme(le,
dugacke 5- 6 em I oko 1-2 em u promjeru .
Sjeme _ lamnomrko, obrnuto jajofiko, 2.5- 3 mm
dugatko, okrlljeno: krllce dugo oko 8 mm ; sazri-
jeva iSle god inc : u oktobru i novembru.
81010gl/0 _ ]ednodomna, anemoli fna vr!lla. pod-
nosi mraz i veliku 51.151.1. 1.1 kulturi olporna prema
djelovanju dime, presine i gasova. Podmfaduje
so dosle tesko. . PrimJedbo: tercijami relikt, paleoendem . Otkrio ju
AazmnoiavanJe - prelctno iz sJemena. a sarno
pOjedinac no vegetativno (polo~enico . zalegnule
grane)
1. pupolJak. 2. klljanac. 3. fgllea sa stranc . odoZIiO I
OdOldo plesjek joliee. 5. j,anl:iCII " Iglic8ma j fen-
skarn cvastl. 6. g.an lca s 19 Icama I mutklm cvaslima.
1. p!odn a Iju5ka, vanjska slrana. 8. krilca. sa I bez sjc -
menke , 9. lfela ~ihrka , 10. sjemllnke s dvllu bonih
strana
Stan"le - javlja se prvenstveno na strmim, 55 do
65 0 nagiba, krecnjackim obroncima, (gdje obrazu-
je specil itnu zajednieu Picee/urn ornorikBe Trc-
gubov), a po Col l cu rijctko jc zastupljcna na
serpenlinu i dijabazu. Visinska amplituda omori-
kinlh slanisla se krecc Izmedu 300-1600 m.
Rasproslran/enosl u Jugosla'liil - recentni aroal
omorike je 'leoma malen : podrutje srednjeg loka
Dr ine: podrucj e oko Srebrenice, Viseg rada, Ro-
galice, Face i na planinama Tari i Zvezdi.
Opee raspro slronJenosl - endemltna vrsta Jugo-
slavl]e : sredn]a Bosna, zap. I ]ugozap. Srblja.
jo l B75. god. u sclu Zaovinnma na pI. Tarl (l kas-
nlje (1B87) opisao, nas poznali botanlear J os II
Pantle (1B l <l - IBBB}.
 LARIX DECIDUA t
(Syn. L aUfopae,
DC.)

Fam. Pinecoao

Evropskl arl! ,
macesen

European larch
m'lhe d'Europo
Europllscho LA rche
larice
cuponeilel<:\11
~"CTlIC,,,,,,,~a

Cvjelovl - mu~ki sumpornoi.uti, jaJolikl. fenski

.'ill. , ,

t
purpurnocrvenl, jajastookruglasti.
.'
r.i ~ SISarke (te~eri) - duguijaste, 20-40 mm dui.lne I
I" 1 , II ~"'" oko 2 em ~i r lne, :!:.ivosme(le, na kratkoj dr~el. do-

~
zrijevaju u kasnu jasen. prve godina. a OSlaJu na
:1 0 granama jos nekoliko godina.
.. f ~ I
',oj ~ ~
, Sjeme - trokutasto i okriljeno, sivosmede. dugo

" V & .' C. h 3-4(-5) mm; krioce 6-8 mm dugo, svijetloi.uto .

1 pUpOyl na duglm I kralklm Izb o]clma, 2 Igllca $ du-
gog (Ujovo) I kratkog (desno) l lbojka, 3 kliJenac. 4. ten-
ski c;vjelovl, 5 mu!kl cv jel oyl, 6. plodna IJu$ka, unutra~
nia slrana, 7. sjemenka s krllc:elom, 8. $jemenka s dvlju
bol:nlh $lrana
Habitus - aka 25 - 35(-50) m visoko dIVa sa deb-
10m eijl precnlk mofe bili i do 1,60 m. Dablo
ravno i punodrvno; kro ~nia Jajastopiramidalna, sa
vilklm, vodoravnim iii obJesenim granama, kaje
nlsu rasporedene u prsljenima.
Kora - ... tlo debela (2-4 em), duboko izbrazdena.
Karijenoy sls tem - jake razvijen. ima tHu sres-
nieu Aazvijena ek to l rolna rnikoriza.
Pupovl - ;;rven kasli, pokrivenl sa Mkoliko lju-
saka, l upO jaJollkl.
Igllee (celina) - u Jesen opadaju, nje!ne, tanke,
mekane i usiljene, svijetlozelene, a u jesen po-
prime zlatno!utu boju, na poprecnom presjeku
plosnato-lrouglaste, duge \ -4 em ; 0,6-1,6 mm
~iroke, na duglm izboJeima su pojcdinacno I spi-
ralno poro(lana, na kratkoras tlma su u cupor-
cima, Ima ih 20 ~ 50.
9101091ja - jednodomna, anemolilna i heliolHna
vrsta. brzog rasta. Podnosi niske temperature,
buru I sniJeg. Dostli.e starost od 600-700 go-
dina.
Vrijeme cvjelanja - IV-V. uporedo sa listanjern.
Aazmnoiavanje - sjemenom.
Stanl!le - kretnjaeka i doiomitna podloga, te
na sk rljclma, najcasee u subalplnskom I alpln-
skorn pojasu, (1000- 2500 mI. sa rahlim, svjei.lm,
ilovasto-pjeskovitlm zemljistem. To su krajevl sa
obilnlm padavinama I velikom zraenom vlegom .
Obrazuje elste III mijesano sastojlne sa jelom ,
smrcom, bljelim borom, limbom I kriyuljem.
Rasprostranj enost u JugosJavljl - S (Alpe I alp-
sko predgorje).
Opca ra spro str anjenost - Alpe, Karpati, Sudeli.
(postojl vise tak sona)
PrlmJedba - cesto ga nalazlmo Izvan prirodnog
areala, gdje se vee oda'mo kultlvlra u sumst..im
sQstojlnama, B Ima primjonu I u hortikuJluri
17

PINUS NIG RA
Arnold

(Syn.: P. nigricans
Host. P./Bricio Pour"
P. iJuslriaca Hoss)

Fam. Pinaceae
Crn l ber

Black pine
pin noir
Schwar~k l(! l ef
II pino r>ero
:lIlCTplt!1CM:..
\'lC])II:tM) cocltn

Habitus - do 50 m visine: krosnja jajasla, zaob-

Ijena, u slarQs ti, naroeilO na stjenovitim leranima,
siroke zasvodenog. 9010vo horizonlalno zaravnje-
nog vfha.
Kora _ u starijoj debi duboko raspucala na iz-
dulene nepravilne ploce, debela nekad i do 10 em.
Ko rileno.., slslem - razgranat i jak, sa slabo iz-
raienom s ranicom.
Pupovi _ u prsljenima, okruglas ti, 1-2 em dug1.
pokriven l tankim sivim Ijuskicama, smolasl i.
Igllce (Cal ina) - po 2 u bjelkastom, oke 1 em
dugom rukavcu, tamnozelene, krute, blago po-
vijene, naglo uslljenog. zuckaslog i bodljikavog
vrha, silno napiljenog ruba, 8- 15(-1S) em duge
i oko 1,5-2 mm debele.
Cvjetovt - jednospolni: mu~ke evasti .1:utkaste,
o ko 2 em duge, u grupama. 2:enske !;i~arke po-
jedinacno. HI 3- 4 u grupama.
Sliarke (ceseri) _ 4- 8( - 10) em duge i oko 4 em
si roke. Odrvenjele lerlilne Ijusko sa donje sl rane
C8 ('1 avoerne (za raztiku od munike, koja Ima do
nju str anu Ijuske jednolicno smedu). Zriju
druge godino, a olvaraju se u prolJete Irete
godlne.
Sleme _ Sivkaslosmedc, mal , 5- 7 mm dugo
oko 4 mrn siroko, sa oko 2 em dugim krioeom.
Blologlla _ jednOdOmna , anemolilno, heHolilna
kSo rotiina vrsla . Doflvi veliku slarOS!
VriJeme cV/elanja - V.
Razmnoiava nje - sjom onom .
Slanli le _ naseljava kserOlermna sian Isla, pre
1. pupolJak. 2 fupe ra k Igllca, 3. par Igllca u popr. p.!t-
sjeku. 4 kllJaoac , S. krllca bel $iemeoke ; sa 5jemeokom.
6 . plodoD Ijuska. voolSka StfolOol, 7 . OIVOfeoa ~Ihfka,
II sJemeoke $ dvlju bo~olh 'lrana
leino na krecnjaku, dolomilu I serpenllnu, veti-
nom na loplijim ekspozieijama, brdskog i gorskog
pojasa. ObrazuJe cisle iii mjesovile saslojine.
RasprOSl ranjenosl u Jugoslaviji - S, H, BH , Sb.
eg , Ma.
Opca rasproslranjenosl - sr. i j . Evropa, z. Azlla.
Primjedba - diieli sa na niz laksona, iji su
a reali geografski jasno izdvoleni. Morfoloske raz-
like su costo naznalne. 2.a nas su od najveteg
inleresa. iIIrskl ernl bor (P. n. Arnold subsp. nigra).
koji ie naibrojniji u eijclom araalu vrsle, dalmalin-
ski erni bar (P. n. Arnold subsp. d almallea (Vis.)
Franco), cndcmltni takson srednje i Juine Dalmo-
eljo (Brae, Hvar, Peljesac i dr.) te kr lm skl ernl bor
(P. n. Arnold subsp. pallaslana (Lamb.) Holmboe).
koji Je kod nas rasprostranjon u lugoistotnol
SrblJI i Makedoniji. sa brojnim prolozlma

~ilJ' ~.
~ .,I \
)
I . pupoljak. 2 tupers\( Iglles.. 3. par Igllea u popr. pre-
s/eku. 4. plOdna Ijuska. unutrdnja strana. 5 krilca sa i
bez $Jemenkl. 6. plodna Ijusks. ~'~a'ke. vanjska strana,
7 Irela !I!a,ka \zatvorena), 8. sjemenke
Habitus - do 30 m visoko drvo, s promjerom
debta do 1 m. Krosnja ovalnopiramidalna iii pira-
midalna; deblo snazno. ceslo pri dnu sabljaslO
savijeno, grane u pravHnim prsljenima
Kora - u mladosU glalka bjelkaslosiva (Iel.lco -
dermis), U slarijoj dobl poslaje pepeljastosiva i
karakleristi cno ispuca na jasno omedene, mnogo-
ugaone plocice. sllcne panciru.
KorlJenov slsl em - jako razvijen. sa brojnim I
snafnim ograncima, ko/i duboko prodiru u puko-
tine krecnjackih slijena.
Pupovl - dugi do 2 cm. bez smole.
Cellne (iglice) - lamnozelene, krUle, ostre, skon-
eenlrlsane na vrhu grancica u obllku zbljenjh
kitlea, 6 - 9{-1 I) cm duge I oko 1,5 mm SlrOke.
Cvj etovl - jednospolni . mu~kl u obllku resa, gru-
pisani, tenske ~j~arke rijelko pOjedlnatne, VC-
cinom po 2, 3 iH 4 zajedno. lamnocrvene.
a
PI NUS HEL DREH
Christ
(Syn.: P./euc ode
Antoine)
Farn. Pinaceae
Mu nika, erna mu ra,
b a r smrc
Whileb~,k pine.
Paleba,k Held'eleh
Pine
pin d'()colce blanche
Panlerkieler
;1 plno lorieMo
Slhrke (ce:eri) - 7-8 em duge i eke 2,5 em de
bele, sa plosnatom iii piramidalnom, iuckaslo-
smedom apofizom. Sisarke prve godine imaju
karakteristl(~:nu lamnoljubiastu boju Slicne 5U
crnoborovif'('l (u stadlju uenja). ali se od !)jih raz -
likuju po izrazitom, unalrag savinulom iii ravno m.
kratkom siljku na vrhu pupka i po plodnim liu-
skama, koje su s cbe slrane jednobojne _ svj.
jctlosmede i kit"" Zrl/u druge godine (IX, X).
SJame - eliplicno, eke 7 mm duiine. pjegavo, sa
eke 2S mm dugim kriocem, koje obuhvala sjeme:.
8 10109 1/a - jednodomna, anemofHna, helio/ilna,
kaleifilna vrsla.
Vrl Jeme evj ela nja - V, VI.
Razmn o!avan je - sjemenom.
SlanliUe - najce~ce naseljava sirme, kamenile
i sljenovile lerene subaipinskog pojasa, te u 10m
pogledu nema premea. To su mjesla gdje suro-
yost planinskog klimata dolazl do najveceg fna-
iala. Obrazuje cisle Hi mijesane saslo/ine sa dru-
gim celinarskim i li~carskim vrslama.
Raspros lranj enost u Jugoslavljl _ BH . Sb, eg, Ma.
Opel rasprostranjenost - endemicna vrsla een-
Iraln09 i zapadnog dijala Balkanskog i jutnog
dijela Apeninskog poluotoka.
Prlmjedba lakSonom ija vrsl e P. heldreiehii
Christ jo~ nije sBsvim jasna. Moze se reel da
se u okvjru isprekidanog arela munlke razlikuju
dva taksona va,. hcldrelchli (Syn P. h. Christ
va,. Iypica Markgl .) (JugoslaviJa, Albanija, Grcka]
i var leucodermls (Antoine) Markgr. [Jugoslavlla,
Bugarska. Grcka I luina Ita IlJa].
,.

PINUS SILVESTRIS L
Fam. Plnaceae

Obl~nl (bljell) bor

Seots pine
pin silvestre
Gemelne Kieler.
Fohre
plno silvestre
toe,,;! 06101 KIIO,","UIU.

Habitus _ do 40 m visine i s promjerorn debta

do prako 1 m; kronja svijetlozelena, rijelka. Gra-
ne form iraju prsljenove. a deblo Ie p rava, puna-
drvno. vilko.
Kora _ na gornjern dlJelu debla i na og rancima
tanka, crvenkaslozula, Ijuti sa u Ian kim Ijuska-
rna, donll dio debt. Ima sivosmedu, izbrazdanu.
debelu koru.
KoriJenov slslem - Ima jaku 111u srca nicu i braine
botne korjenove.
Pupovl - jajasto-valjkastl, zaobljeni. Ijuske pri-
IJubljene sa slobodnim resastim vrhovima, smo-
lastl, 6-12 mm dugi.
Igllc8 (feUne) - stoje na kralkim izbojcima po
dvije u bjelicaslom rukavcu, duge 4-6(-8) em. i
do 2 mm iroke, gipke i lanke, iljate, ces to
blago spiral no uvijene (usukane), svijeUoslvo-
zelene, ostaju na granama 2-3 godine, na viim
nadmorsklm visinama dute.
CvJetovl _ jednOspolni: muki jajastl, sumpor-
notuli. do 1 em dugi. tenski u obliku mallh sme-
Cllh III ervenih sisarica
S:llarke (ceseri) - sivosmeCle sa izratenom krat-
kom drskom, na kojoj vise, jajasto-kupasle, ceslo
aSimetri cne, 3-8 em duge I 2-3 em siroke, apo-
l ize ravne iii piramidalno izvucene, sa grbleom
oa vrhu
SJama _ lamnosmet'l"e, 3-4 mm dugo, sa 3-4
pula duiim prozirnlm krioeelom koje obuhvata
sjemo keo klljcslima i od njege se laka odvaja.
Sazrljcva u oktobru druge godlna. ispada u pro-
Ijel!e Irel!e godlne Kllja sa 4-8 kotlledone.
./ " f
t. pupoljak. 2 uperak 1911ea. 3 par Iglica u popr. pre-
aleku, 4. klljanac, 5. g ... n~;ea s mu~klm ev)elovlma. 6
z~1vorcni mu~ki evl)et. 7. fensk i cvjetovl poslije oplod-
nje. 8. !eMki cvljet. unut.ll!nja strano. 9. plodna Iluska.
vanjska slrana, 10 olvo.ena ilillrka. II krllC3 , bez sje-
menke I sa sJemenkom. 12. sjemenke s dvtlu boenlh $I,ana
8 1010glja - j ednodomna, anemofilne, heliolilna i
kserolllna vrsta. Dostite visoku slarosl. Veoma
valiJabllna VIsta, sa blojnim geogle/skim rasama.
Vlliemll evletenJe - V, VI. prema nadmotskoj
vlsini.
Razmnoiavanje - sjemenpm.
Stanlile - pjeskovlla I kamenila, suha. duboka,
mlncralima bogata iii siromaAna zemljlsta. a jav-
Ije se i oa tresetilima. Obrezuje tiste III mjeAo-
vile sastojine od montanog do suba\plnskog po-
jase, konUnentalnih krajeva. Dopire i do 2000 m
nedm. visine.
Ra.pro.tranjeno. 1 u Jugo.lavlll - S. H, BH. Sb,
eg, Me
Opl!a rprostranjenost - Evropa, sjeverna Azlja

" crnk asto oivitenom g rbieom (pupkom). _ DozTijc-
1 tuperak rgfh::n, 2 klljanac. 3 mlJ~~1 "vjelov;, 4. fonski
c'o're tov., 5. plodMl Iluska, unulrdnja SI.ana, 5 $Jcmenka
5 k.ilcelom, 7. sjcmcnku
Habilus - u zav/snes ti ad stanisnih uslova ha-
bitus veoma varira; j avlja sa kao nizak, polegnu!
g rm, iii narasle do 10 m visine. N ajvi~c ga sus re-
cemo U obli ku polegnutog g rma, eija nepravilna
debra leze na zemlji iii kamen/u; grana guste,
sabl jasto paYijene prema gore.
Ka - crv enkastosivopepeljasta. lanka (oke <I
mm). fi u!Ui sa u malim Ijuskama.
Korij enov 1IIIem - nema iilu srcanicu; boeni
karij enl brejnj i jako razg ranaU, si re sa u radio
JUsu j do 10 m.
Pupovi - iZdutenoJaJasti, jako smolasli, Ijusko
pupol jaka svijel locrvene.
Celina (igllee) - eke 2-6(-8) em dutine i 1,5 do
2 mm ilirine, tamnozelene, jednobojne na licu i
nalitju, ukol!ene, otra, na rubovlma fino nazu-
blj ana, nalaze sc po 2 u blJelom kotll!astom ru-
kavcu. Ostaju na granama 5- 10 godlna.
1
PINUS MUGO 'a
(Syn. P. men/an
Milf.. P. pumllie
Haenke)
Fam. Pinaceae
Klekovina, krivuf/,
planinski bor
MOllntain Pine
pin des montag nes.
pin muso
Be/gk,e!",r
pino montano,
pino alpino
c<>cua rup'ww
Cvjel ovj - mu~ki do 15 mm dugi, iuti ; ienski
okruglas ti. plavil!asti, vecinom 2- 3 zajedno.
~Iiarke (te~eri) - u mladosti plavitaste, kasnij e
smeOe. ok ruglaste. 2-7 em duge i do 2,5 em ~i.
roke, sjedece Apoliza rombil!na iii kvadrati tna sa
vaju u proljece trete godine.
Sjeme - iajoliko. sivosmeOe, do 5 mm duzine, sa
2-3 pu ta du i im krioeetom. Mlada biljbca sa 7
(3-8) ko tiledona.
8 1010g 11a - jednodomna (testo dvOdomna). ane.
molilna I preteino helioHlna vrsta. PrilagoOena
na cks tr eme SUTOVOg praninskog klimata na gor-
njoj granici sume i drveca. Doiivi veliku stares!.
Vrij em e cvj el anja - VI. Vl f.
RazmnoZava n/e - sjemenom.
Si anilite - subalpinski i alplnski po/as, gdje na
granici ~umske vegel acije Obrazuje posebnu j
V80ma ka rakteristitnu zajednicu klekovine bora
(Pine/urn mughi Horvat). U sjevernom dijelu area-
la naseljava i Imsel lsls. Dopirc do 2600 m vislne.
RasprOSlranj enost U Jugoslaviji _ S, H. BH, Sb,
eg. Ma.
Opea rasprosiranjenosl - sr. i juinn Evropa (u
~irokom arcnlu javlja sa nekoUko varijclets i lor-
mi: ns Dinarskim planinama najl!e~ci /e var.
mugo, na Alpama i Sudelima zastupljen je var
pum llio Haenke, a na Pirinejima i zap. Alpama
var. unclnala Ram.).
Prlm/edba - ima z8~Ii1ni karnkler; i::uva zemlJr~to
od erozl/e, a niic poloiaje od bujica I sn/oi-
nih lavina. S 11m u vczi Ireba 98 zl~titili
21

PINUS PINEA L.
Fam. Pinaceae

Pinll. , plnJ. pllo ml bor

Slone pine,
umbrella pine
pin pinier.
pin parasol
Pinle
n plno domeSlico
nl!lm~.
1t:ra .",a"C~a~ coc"J,

Habilus - eke 15-25(-30) m visoko dNa sa pro-

mjerom debla eke 60(-150) em, karakterist!cne
ki~obranasle krosnje, deblo p rav o i snazno, ad
grana ciSlo do maine visine.
KorB - smedecrvena, duboko izbrazdana, ispuca
na velike sivQsmelle plote, debe Ie 2-10 em.
Korijenoy slstem - dubok, yeoma razgranal, bez
zile sreaniee.
Pupavi - va ljkastl, utiljeni, svijetlosmedi: Ijuske
bijelo oivitene. resasta : nisu smolasti.
1 tuporak ighea, Z. popr prcsjek jcdnc iglie\!, 3, plodnB
Iglice (celine) - po dvije u cuperku. 10-25 em lruska, unu1ra~nla. slrana, 4. ploclna ljusko, vonjska ,rrana,
duge i 1,5-2 mm debele. blago povijene, krule, 5. sjcmcnka s krolcelom, 6. k' llea
05trOg vfha, zelenoplavicasle do svije!lozelene,
Opadaju trace iii celvrle godine. Vrl jeme evjetanja - III, IV,
ev /alov; - je(inospolni: mu~ke evasli valjkasle, Aaz mnoiavanje - sjemenom.
lule, zenski evjelovi (si~arke) izrastu na vrhovima
izbojaka Stan iste - kserOlermna slanisla eumedileranske
Silarke (ce~eri) - ervenkastosmecl'e, 8-14 em zone zimzelene vegelaeije. Javlja se pojedinacno
duge i oko 10 em siroke, sjedeee, jajaslo kupaste; iii u manjim saslo/inama.
I;uske sa izbocenom, tamnosmedom , sjajnom, Aasproslranjenosl u Jugoslavlll - smalra se da
grebenastom apolizom i izrazit!m pupkom. Zru je pinija kod nas autohtona jedino na pjeskovitim
krajem treee godine, nakon ispadanja sjemena terenima ISlocnog dljela atoka Mllela. Na mnO"
oslaju na granama los nekoliko godina. gim mjesllma Pnmoqa kullivisan.
S/eme - krupno, 15-20 mm duzlne I 5-11 mOl si- Op ea rilsprosl ranjenos t - Sredozemlje (od Por-
roko, okriljeno vrio uskim i kratkim krlocem, Ima tugata do Sirije),
tvrdu sjemen/acu, u osnovi smede, posulo crnka-
stlm prahom ; jezgre jestive, upotrebljavaju se za
dobivanJe jestivog ulja, KIiJanci sa 10-13 koll-
ledona.
Blolog11o - jednodomna, anemoillna, holiolUna i
kserol1lna vrsla, vrlo osjeUjiva na niske lempe-
rature

-'"
" "YIA': ...., '~
f.-. .)
,
~ ~.............
1" ,
~ . . \2,
" "-
~ 'i'\.::::::,.
, -" lu. ' \,:1 , SJema - jajollko, oko 5 mm dugo i 4-5 mm de
1. klljanac. 2, Cuperak II/Ilea, 3 pop . presJek Iglle8.
4. plodo! Ijuska, vanJska sirana, 5 plodna IJuska, unu.
tra!nja 51'803. 6. sjemenkll s kr!iCBtom , 7, sJemenkll
Habitus - eke 30 (<lO-SO) m visoko drvo, 30-35
(-120) em prsnog promiers. sa pravllnom, vall-
kasto z8obljenom kro~nJom. U vi~im nadmorsklm
visinama ima nepravilno i granato stable.
KO f. - u mladosti glalka. sivozelenkasla, kasnlJe
sivkasta, uzdutno ispucana ns nepravllne pletiee.
Karl/enov silliem - Jake rezvijan. sastavljen od
bra/nih botnlh ker/eneva koJI duboko prodiru U
2emlju. Razvijena ektotrofna mikoriZ8.
Pupo,,] - eke 1 em dugl, okruglasti, suteni u tan-
ki ~iljastj vrh, smoJastl, Ijuske Slobodne iii blago
priljubljene, sa tan kim bJelltastim rubom.
Igllca (tetine) - sivoletene. njeine. po 5 u Jed-
nom rukavcu, duge 8-10 em i do 1 mm debe Ie,
imaju 2 smolna kanela. OstaJu na granama 2 do
3 godlna .
CvJetovl - jednospolnl: muski ciJindrltni, gru
pisani (10- 13), iutoervanl. dugJ 1-1,3 em: ien
"
PINUS PEUCE Griseb.
Fem. Pinaceae
Mollka, bller. mura,
. Iov bor
Macedonlan pine
pin des BlIlCllns
Mazedonlscho Kiefer
plno del Balcan;
cae"" ~" 1(3,, eI(3H
ska !iSarka la/asia. lelenosmeda, 20-25 mm du-
ge i oko 10 mm iliroka, na kratkoj stapeL
allerka (teseri) - duguljastojajaste, sa siroko
laobljenim I/usksma, 10-15 em duge i oko 3 em
siroke, vise na kratko/ drSci. svlJeUosmede. Sa-
zrijevaju u saptembru iii oktobru druge godine,
nakon tega sjeme odmah ispada.
belo, sa 4 puta duiim krioc:em, koje obuhvala
sjemenku u obllku kUjesla.
8 10109 11a - lednodomna. enemofilna, kalc ifugna
vrSla, Dosia brzo raste, Dotlvi slarost 200-300
godina ,
VrlJeme cvj elanja - V.
RazmnOZava nJII - sjemenom.
Slanlsle - javlja se sarno ns silikatnoj (rijelko na
kretnjatkoj) podloll, Ira!i sV/eta, dosta vla! na I
duboka lemljisle. Njena visinska amplituda se
kree ilmedu 1400 (1000) do 2200 (2400) m. Ob.
rawje tisle III mjesovite seslo/lne (npr. Pinefum
peucls Em , I dr.).
Rasprosl ranj enosl u Jugo,lavl/1 _ eg, Melohlja,
Mo,
Opee resproatr anjeno,1 - endem centralnog dlje.
la Balkanskog poluOIOka: JugoslaVlja, Bugarska,
Albanlja, Grtka (sarno na granh~nom podrueju
sa Jugoslavljom).
PrlmJedba - tereljarnl re likt.
 PINUS JlALEPENSIS
Mill.
Alepskl, bill bor
Farn. Pinace ae

AloppO pioe
pin d'Alep
Aleppo-Kieler.
Seekle l er
plno d'Aleppo
coc"a a .'c" c ~aN

Habitus - do 20 m visoko drvo, ceslo zakrivl;e-

",~
, , ..-;.
4
nog dp.bl;! i grana: krosnja kuglastopiramidalna,

I ,
@ (j
J \
f'' \;;J.'"
u staroSli nepravitno razvijena.
('~1
',"
Kora - sivkasla, u mladosti 9Ia1k:a, kasni;e erve-
nosme(la, izbrazdana. " i!
II I
Korljenov iiilem - veoma razgranal , snatan . /"1 ~
Pupovl - izduieno valjkasli, sa slobodnim. tam- '
'
I
\ ~/
>;l"'

<'" - .,1.-
0I ' /
-rr.-r-~
nlm Ijuskama, ko;e su bijelo obrubljene: nisu
smolasli. /' ('__
I "'~ _.
\.
..\'
I
.
0
Igllee (celine) - po 2 (rijelko 3) u cuperku, 6 do 1. pupolj~k. 2. ~uperak igllca. 3. klijanac. 4. 9fan{:ica s
10 em duge i oko 0,7 mm debele, gipke, plavica- muik,m cvasllma. 5. !enska cv,,~t, 6. plodna liu~k". unu.
stozelene do svijellozelene, nje:!ne, obrazuju na tra$nja (gore) i boena (dolje) strana, 1. krltce sa sjemen.
kom. 8. sjemenka
vrhu izbojaka male kitiee.
Cvjelovl - jednospolni : muski vatjkasll, crveno-
smedi, ienski se javljaju u osnovi ovogodisnjJh Staniste - kserolermna stangla eumedileranske
izbojaka, na dugim drskama. zone z!mzelene vegelaeije: makija, garlz!, kame-
SI!'iarke (caserl) - ja;aslokupastc, vise na 1-2 nj~rski pasnjacl. Cesto obrazuje eisle sasl oj!ne
em dugim, debelim, zakrivljenim drskama, 6- 12 (Plnetum ha/epensis) sa brojnim kserolermnim
em duge i okO 4 ern slroks; apo!iza pljosnata Hi vrstama.
neznalno ispupcena, sa istaknu t im pupkom ; u Rasproslranjenost u Jugo. lavijl - srednJa i juina
mladosl i su zelene. u stadiJu zrenja crvenosme- Oalmacija, Hercegovina (Neum). Crne sora
(le, sjaJne, kasnije posive. Zru poeelkom Ireee Opes rasproslrs njenost - 2cmlje oko Sred02em-
godine I ostaju oa granama po vIse godlna. Jav- nog mora.
Ijaju se pojedlnacno iii u manjim grupama. Primjedba - slican alepskom je bruelj.kl bor [Po
Sleme - 5-7 mm dutine . lamnosmede. pJegavo: halepensls Mill. var. brutla" EI. & Hen . (Syn.: P.
krioee dugo oko 2 em. Klijanae Ima 6- 9 kotlle- brutia Ten.)] koji ima ne~lo dulle I deblje igliee I
dona. gOlovo sjedeee sisarke. R3sprostranlen je u Ka-
81010glja - jcdnodomna, anemOlilna. herio!ilna labri;i, Grckoj (Krela) I Krlmu. U nas se kullivise :
ksero!ilna vrs ta. Podnosi posolleu I jaku buru, pokazao se pogodan, naroello 23 posumljavanJe
krsa.
VrlJ eme evjetanje - III , IV.
RarmnoZavanje - sjc menom.

1 g'anica $ 1i510vima (I jus kama) . 2. mlJ~kj evjel ovi. 3.
mu~kl cvljot. OdOll,!O. 4. mu!k, evijer. 0<102110, S. zonska
cvast. 6 fenski eVIjer. odo~go. 7. plod"". Ijuska sa 61e-
men 1m zameclma, unulr3~nJe suana. 8. kliJonllC. 9. zrela,
otvorena ~j!arka, 10. sjemenka. S dvlju slran"
Habitus - jall!ja sc u dva vida : sa usko pirami-
dalnom, stupaslom kro~njom koja se suzalla pre-
rna vrhu i sa uspravljenim i priljubljenlm grana-
rna. Ova; obllk Je oznaen kao C. s. l. f. pyramIda-
lis (Nyrn.) Asch . & Gr., u naradu poznal pod ime-
nom ~muskl". Drugi oblik. oznaten kao C. s. L. f.
hOI/zon/elis (MilL) Asch. & Gr., a u narodu kao
~;!enski~. Ima siroku kupaslu krosnju sa horizon-
lalno oslojecim graMma.
KOla - tanka, dugo oSlaje glalka, slvosme"a do
lamnosmeda.
Korljenov slstem - jako razgrana l , razveden, pro-
dire duboko u zemljisle, prJlagodJjlv !aranu.
Igllce (taline) - JjuSkaSle, cvrsto prileglo uz
ce tvorougaone lanka grancice, porcdone u 4 re-
do, oko 1 mm duge, lamnozelene, nn lednoj slmnl
ImaJu u zdu~nu smolnu iljezdicu.
"
CUPR ESSUS
SEMPERVIRENS L.
Fam. Cupressaceae
OblCnl compres
Med itelllln ean cypless
cypn!s commun
Zypresse
cipresso
KIt"apltc r"'pa"".I,.""'''''~
Cvjetovi - jednospolni: mikrosporofili jajasli lJ
obliku rese. tuckasli. 4 -8 mm dugi, cesto na ci
jeloj kroSnji raspo reden i; ienski vecinom pri whu
krosnje, pojedinacni Hi grupisani.
Sitarke (ceseri) - 2,5-5 em duge, u mladosti
lelenkaste, kasnije sivosmerle, pepeljaste, sastav.
Ijene od 8-14 plod nih Ijuski. koje su u pocetku
priljubljene, kasnije (u doba zrenja) se razmll:u.
Zru druge godine, a olvaraju se Ireee godine.
SJeme - od 8 do preko 20 sjernenki pod svakom
Ijuskom, ono je 5-7 mm dugo, spljosteno, svijet.
losmede, uSko okriljeno.
Bioiogi/a - jednodomna, anemo/ilna, helio/ilna i
kseromna vrSla. Veorna otporna na visoke tem-
peratura i dugotrajne susa. DOSia brzo raste. 00-
tivi starost 400-500 cak i prako 1000 godina.
VrlJeme cvJetanja - krajem zime. u Primorju vee
u februaru.
RazmnoZavanJe - sjemenom.
Stanitte - kamenltl. skelctoidni tereni eumedi-
teranske zone zimzelene vegctacije.
Ra sprostran jenost u Jugoslaviji - smaua sa dO
je autohton u jutnoj Datmacijl. U ostalim kraja-
vim a je u kulturl.
Opca ralipro stranjenost - jugolstoCM Evropa. ju-
gozap. Azija (karakleristicna vrstn za zemlje Sm.
dozemlja).
Prlmjedba - veoma omlljenn ukrasnR vrsta u
hortikulturi U nas sa koristl u posumJjavanju
opustotcnlh i ogoljelih krasklh podrucja. U na!iim
parkovima sa uzgaja i nakollko egzoticnlh vrsta
cemprese.
25

JUNIPERUS
COMMUNIS l..
Farn. Cupressaceae

Oblt na borovlca,
klekll. YenJa, smrlka

Common junipor
genllvrler commun
Gemeln"" Waeholder
glnepro
Mu)f(;o;c"c."",,!K
oGl~ I(lIUUCIUII.!I'l

I ,t
Habitus - stednje visok grm iii nisko drvo (nekad
i do 15 m vlsoko i oko 0,5 m debelo). sa zljcba- ~ "
,o;~l
stim d eb tom, raznoliko formiranom krosnjom: ad ~ ;:~'j
sasvlm nepravilne do izrazito stupolike: grane
, . , "~ '() "<v
uzdignute Iii visece, nisu u prSljenima.
Kara - u poeetku glatka. kasnije izbrazdana, od-
,
,,' ,}
'j "
"",
vaia se u oblik u ljuskl I traka.
Korljenov , Islem - yeoma raz granat, sa til am
sr/!anicom. Razvijena endotrofna mikoriza.
~

())'Y :.J "(

Pupov! - si tni i obloieni Ijuskama.
Igllce (:atine) - po 3 u prsljenu, duge od 5-20
(-30) mm. I do 2 mm slroke, uspravne, najezene.
najsi re u osnovl, postepeno se suiavaju u si tjati
vrh. bodljikave, donja stran a zelena, gornja sa
bijelom iii sivom uzduinom prugom, popreeni
presjek trapezast, ostaj u na slablu do 4 godlne.
C..,jelovl - muskl iaiasti, svijellotuti. sas toje se od
veeeg broja ~prasnika", smjestenl u pazusclma
listova, 2-3 zajedno, tenski pojedina(:ni, zeleni.
Plod - bobi(:asta sis8rka (galbulus), okruglasto-
jajasta, debela. mesneta, sas tavlj ena ad 3-6 Iju-
saka, ns kratkoj drsci. ispoeetka svljetlozelena, u
doba zrenia modrikastocrna, sivkasto nahukana.
6-9 mm u promjeru. Zri druge iii trBce godlne.
Sleme - veCinom po 3 u slsarki, \vrdo, cunas to,
trouglasto, smedc.
Blotagila - dvodomna (Izuzelno jednodomna),
anemolilna i hetiorilna vrsta. Rasle veoma sp~ro,
mote doiivjetl veHku staros\. Podnosi jake mra-
zeve i velike su~e.
Vrij eme cvje tenja - IV, V. zavisno ad nadmor-
ske vi sine.
~' "
1. kll{anac. 2, 1911c8 S gornie 51,ane, 3. mu'ka cvast. 4
prdn'k. vanJska slrllna. 5. lensko cvast. 6. slemcnka s
dvlju b("~nlh stram., 7. AI!arka sa sirane I odoZIiO
Razmnofavonle - sjemenom i vegetativno (feZ
nicama).
5 1anille - ima vrlo ~iroku eko(o~ku valencu:
podjednako js nalazimo ne kserolermnim i me-
zofilnim stanistima, a veoma jo testa ne acldol!t-
nim zemljlslima i potpuno devas(iranim lefOnima
(sikara, vristine, zapusleni Iravnjaci i pasnjaci).
Nalazimo je u nizinskom pa dO subalpinskog po-
jasa nasih planine.
Rasprostranjenost u Jugosta..,ljl - S. H. BH, Sb.
eg, Ma.
Opea r asprostr anjenost - cijeln Evropa. zap. i
sjcv. AZIJn, sjcv. Alrika I Sjev. Amerlka.
Prlmjedba: na planinskim pasnjacimn, naJtosce
u subalplnskom pojesu zastuplJena je vrlo srodne,
J, lnterm edla Schur. (Syn.: J. communis l. var.
inrermedia [Schur.] Sanio), koJu naki autoti smat-
rsju hibridom izmedu obltne I patuljaste klaka.
 JUNIPERU S
SIBIRICA
Burgsd.

(Syn.: J. nana Will j ,

J. communis
l. subsp. a/pina
(NeilL) eelak.
J. communis
l. subsp. nana Syme;
J. communis l. var
montana Ait on
Fam. Cupressaceae

KleficI, patuljasta
kleka

MOnll11n Juniper
Gen6vrier naln
Zw!rgwachoJder
goncpro none
MO)fl)l(CUC.'I.It.,,,
cliCiltllCKUA

Stanitta - na/~esce nasei/ava skeletoidna zem-

" ,3

'-I,
-~
y 'jiita na planinsklm ruellnama subalplnskog I al-
plnskog pOjasa , kako na silikatnoj tako i na kar-
bonalnoj podlozi, cesto prekriva ogromna pro
stranstva ; penje sa do nalvlslh vrhova na!);ih pia'
nina, tako npr, u Makedoniji do preko 2600 rn,
Ruproatranjllnoll u Jugoslavijl _ S, H, BH , Sb,
Cg, Ma,
Opea ral proalfanlenosl - Evropa, Azija, Amerika.
, igllcB, gornl3 $Irana, 2 p'Opf. presjek Igllce, 3 gran Prlm/. dba - nekl au tori smatraju ovu vrstu pod-
t'ca sa Igllcama I m:ll1m !1!arkllmB, . !ihrka, odozgo , vrSlom iii varij etelom obicne b%vice istic uci
S. IOJemenka, odoz\lo i as a1tane cinjanicu da medu njima, osim uzrasta, noma ne
kih veelh rszlika,
Habilus - nizak, po leg Ii grm, 30-60(-100) cm vi
sme, lankih. gustih razgranjen ih grana.
KOfa - siva, ta nka,
Korl/enov aillem - dosla plltak, razgranat
Igllee (cel ine) - poredane u gustJm pr!);ljenima,
krace SU od obicne b%vice, 4-10 mm duge,
1-2 mm !);iroke, mekSe, povijene, priklonjene
ka grancici, naglo suiene u u!);lIjen vrh, ns gor
nloj Sir ani s izrazitom srebrnkaslobijelom pru
gom,
Plod - slican obicnoj b%vici, nesta veei (do
10 mm u dijametru).
Sleme - trobfldo, smede boje.
Blologlla - dvodomna, anemofllna I hel1ol1lna
vrSla. Olporna na niske lemperature i jake vJe
trove Raste spora i dotivi vellku starest
Vllieme cvjetanja - kasno proljece.
R.zmnot.v. nj. - iz sjemena i vegetatlvno (po!o-
tcnlcama).
 JUNIPERUS
OXYCEDRUS l.
Fam. Cupressaceae

&mrlka. crYenll kleka,

prlmorska kleka,
amrie

Prlckty Juniper
ced'e piQuanl.
cad!)
Spaniscne Zedel.
Zede,Wacholdel
glnapro pungenta
MO"''''C~.\b'''''' Kpac,",jji

~
H.blt~a - grm iii nisko dNo OkO 8(-14) m vlsine , I '
i pre ko 50 em u p romje ru: k rosnja o kruglasta: , ~ ,
g rana duge i p rlllcno d ebele, nisu u p rsljenima. " ~I /
" - ~, 1
~,
Kota - u mladosti glalka. kasnije se Irakas lo
Ijusti. sivosme!la do sme!leeNena. __
W 1 ~~ _ ' '''-

y
Igllce (tellne) - po 3 u prsljenima, 1,5- 2 em du-
ge, os tro u$iljene, krule, bodljlkave, na pop rec-
no m p resjeku Irouglasle, S gornje slrane sa 2
potpuno odvojene bijele uzduine pruge sloma, na

~~
donjoj sira ni sa izraienim reb rom.
I. I" li ca, 90lnla Slrana . 2. 9,antlca se iglicll ma , ! ,!a,.
Plod - bo blcasta slsa rka, okruglasl a. gOIOvo sje- kama. 3. Slemenka . 4. ! I ~a l ~a. sa strllne I 000:90
deta. 8-12 mm u promjeru , u pocetku zelena. u
siadiju zrenja ervenkasI0sme!la. slajna. sazrijeva
u drugoj godini. ler8nske regije : kod nas: H, He. Ma. Igllee ove
Sleme - jajoliko Hi 9010'0'0 okruglo, veeinom po vrste su gipkije, a duge su i do 30 mm. Bobic8-
3 u jednol sisarki. sle sisarke su vrlo krupne. 12-15 mm debe Ie, u
8 101091ja - dvodomna , anemol ilna. hellofilna I zre!om slanj u su e rvenkaslosmede iii lamnogri-
kse rctermna vrsla. Podnosi posolieu. Ova kleka mizne. sadrie obifno Ir! sjemenke. One su jeSl ive
Ie domaeln poluparazi tnc imeliee ' Areeulhobium sa neslo smolaSllm okusom .
Oxyeedrl (DC.) MS.
SllInllte _ mediteranske i submedileranske ka
menjare (makija, garizi, kamenjarski pasnj aci i
dr.). prodire dosta duboko u kopno. gdje raSle na
kserotermnim Slanis \lma. Penje se dosts visoko i
do plcko 1400 m.
RasprOslranjenosl u Jugoslavljl - S. H. 8H. eg.
zap. Sb . Ma.
Op ea raspr OSlranjen051 - Sredo zemlj e. Perzija.
Slrlja, zap. M. Az l ja. Kavkaz.
Prlmjedba - sliena smriki je puklnJa (Juniperus
macrocarpe Sibth . & Sm. ) koj a i:ivi na iSlim sla-
nlSllma kao pre lho dne v(s ta, u zemljama mcdl-

.''..
.;,,?
,e
."
.~'
1 g,,,nica s Ijuskasl lm lisloylma. 2 {;i~a ' ka.
s d"'1u Slrona
Habitus - nisko iii srednje Yisoko zim zeleno drvo
5 piramidalnom. tamnozelenom k ro~njo~.
KorB - tanka, kod slarijih stabala slvosmeda.
plilko ispucana.
Iglice (cel lne) - juvenilne iglice malobrojne.
5-6 mm duge; Ijuskasle iglice 1-2 mm duge, po-
redane u 4 reda. Vrhovl pojedinih listica strse.
te su grancice pod prstima rapa y ~ (ime "diYlja"!).
za razliku od pi lome loje, kod kOle granclce pod
prslima nisu rapaYe (ime ~ pltoma~!).
Plod - bobicasta sisarka, oko 9-10(-12) mm u
promjeru , sasloji se od 6 sraslih ljuskL Zri druge
godine. Prve godine je smedezelena, u doba sa-
zrljeyanja l amnosiva IIi tamno crvenkastosmeda
sa sivkasllm nahukom (injasla).
Sleme - po 4-6 u jednoj Si~arkl, sjajno, svljetlo-
smede.
81ologlja - jednodomna (rijet ko dvodomna). anc-
moi llna, kserolermotllna, heliolHna vrsta.
28
JUNI PER US
EXCELS A
M. Bieb ,
Farn. Cu pre
Foja d lvlja,
lola go rcljiva
Greek or Crimean
JLlnlpor
Gen~""erdOrlenl
Hoher Wacholde r
Vrii.me CVjelanja - III, IV.
RazmnoZavanje - 5Jcmenom i vegetativno.
Slanltl. - kserole rm ni lereni, najce~ce na krec-
, niaku, dijabazu i serpenlinu. Cesto obrazuje
manje. 9010vo eiSle sasl ojine, Mroeile u kli su-
\ rama nekih dje ka . Kod nas dopire do 11 00 m
nadm. vi sine.
) RasprostranJenost u Juga s lsvljl _ Ma (Vardar,
.04
Pcinja, Valan dovsko, Demir Kapija, erna reka,
3. sjemenka. ostrvo Golem Grad, Prespansko jazere i dr.) ,
Opee r asproslranjenost _ juz"i diJelovi Balkan-
5k Og poluostrva, Krim, zapadna Azija do Hima-
lale i Tibeta.
Primjedba - sliena dlvljOj foji je piloma loja
(J. loelldisslma Willd.), koja je zastupljena kod
nas na kse t otermnim stani~tima. na krecnjaku i
silikatu u rasponu iz medu 900 i 1700 m. To Ie grm
iii drvo do 18 m visoko i s promjerom debia do
1 m. Protrljane iglice neprijatno mi r i~u. Bobicasta
sisarka je okruglasta. 6-12 mm u promjeru, me-
snala, smedecrvena iii erna, plavicaslo nahukan a
Zri u drug oj godini. Cvjeta u aprBu i maju .
 JUNIPERUS
PHOENICEA L.
Fam. Cupressacetle

Prlmor.ka samlna,
gluhaf

Phoonieian Juniper
Gen~vrjer de Ph~nicie
Ratlruchllger Sadebaum
ginepra lIela

Habltul - grm iii nisko drvo 4-6(-8) m visine;

kro!;nja okrugtastopiramidalna (panekad sHfna
tcmpresu): grane brojne, guste, grancice I<:nko
oko 1(-2) mm u promJeru. I,
Ko ra - tamnosmeda.
Iglice (cetine) - na mladim primjercima igliea-
sle, naspram ne iii 3 u prsljenu, uskokopljasle, do
6 mm dutine, na odraslim eg zemplarima Ijuskasle,
whom p riljubljene uz granticu, jajaHko rombicne,
nasuprolne iii po 3 u prsljenu, svijellozelene, 1(-2)
1. granleil S Ijuskastlm IIstovlma I fenSkl m evalom. 2_
mm duge, gomja slrana j e obla i teslo sa smol- ten$ka eVilS!. odozgo. 3. ptodna Ijusk~ sa $jomenlm la'
nom tljezdicom u plitkom ulegnuCu. mao.:lma. 4. sjemenka. S. ~i&arka SD strano I adolgo
Plod - bobicaSle sisarke, okruglaslo 6-12(-15)
mm u p romjeru, na slap kama dugim do 5 mm,
sas tavljene od 6(-8) sraslih opfodnih Jislica. u
sladiJu zrenj a crvenkaslosmed'e iii zuckastomrke,
sjajne. SazrijQvaju u drugoj godini.
Sleme - najcesce po 4(-9) u bobicasloj sisarki,
iajollko, siljastotupo. sa smonim iljazdama.
Blologlla - Jednodomna, rijetko dvodomna, ane-
momna. heliolilne, kserofilna vrsla. Podnosi po-
solicu j buru.
Razmnotavan/e - siemenom.
Slanllle - makija, garig, kamenjarskl prlmorski
pasnJacl. Orti se obalnog podrucJa eumediteran
ske zone zimzelene vegetacije. Ponle sa una
slm kr a/cvima do 600 m visine,
Ra.prol tranJenolt u Jugol'avlli - Hrvatska: Kvat-
narsko prrm orje, sjeverna, sradnja, juina Dalma-
cl/a: Hercegovina,
Opts ra.p rOllranJenOSI - oblast SradozamlJa,
Portugal, Madeira, Arabije, Kanarski olocl.
 30

JU NIPERUS
SABINA L.
Fam. Cupressaceae
pra ninska lomlna,
smrdeJika

S(lblna ,unlper
~8blnler
Sadobaum
glnepro sabin a
.. o)!<"'e....,.'~IHIK Ka:la1l~,,1i

,..,,~

,'.: ~~~
Cvje lovl - muski u grupama, zbijeni, 5-7 mrn
,
(~
(I 'f
\ '
~""
dugi, sa kratkom stapkom, svijetiosme!1i : ~enski
zeleni, sa kralkom stapkom.
Plod - bobicaste ~Isarke. ok rug Ie iii jajastookrug-

" J Ie, do 7 mm U promjeru, visece, na savijenim

r --~.
Ik ' )1, I
r~\ 'I ~) drskama, crnkaste, plava nahukane, sasloje se
od 4-6 sraslih oplodnih listita i sa 1-4 sJemen-
1" ';, , ~ .
ke. Zru u jesen prve iii u protjece druge godine.
Slerne - iajaslo, smede, sa !vrdam sjemenja-
1 l)uska~lI Hstovl, 2. iglilISti I1Slovl, 3. 1enska evas!. sa
com.
strane (gore) I OdOlgO (doIJe). 4. tihrke. sa alrane i 610109i/8 - dvodomna iii jednodomna, anem o!il.
odozgo. 5. sJemenka na, heliolilna i kserolilna v.sla.
Razmn oZavanje - sjemenom I vegetativn o (rezl'li-
cam a).
Habitus - u obliku niskog ill puzavog {po leg log)
grma, rije tko kao manje drvo, 3-4 m vis ine, sa Stanl tile - pukotine stiJena, skeletns, plilka, 51'
rom~~na zemfi.is.'.a, narocilo I'IS kretnjaku na
neprsvifnom krosnjom; grana vrlo guste, sa
topllJlm ekspOZICIJama brdskog i gorskog pojasa
uspravnim, do 1 cm debe lim, okruglaslim do ce- nasih visokih plan ina.
Iverouglastim grancicama. Rasproslranjenost u Jugol la'lill _ S. H, BH. Sb.
Kora - pepaljaslo5iva, kasnije crvenkaslosmet1a, eg, Ma.
fjusti se u obJiku lislova i traka. Opea raspro str anJenosl - srednja i jutna Evropa,
KorlJeno'l sls tem - dobro razvijen, razgranal, M. Azija, Sirija, Kavkaz, Ural, Sibir, zap. Azi)e.
prifagodava sa larenu. Ima zaslitnu ulogu, stileci
zemljis te od erozije.
IgUce (feline) - Ijuspasle, prilegle ne granei.
cama. naspramnoukd'ene, Irokulastojajaste. tupe
do za$iljene, duge 1-3 mm. na ledna) slrani ve-
cinom sa jednom ilijezdom, protrlJane neprijalno
mirisu, sadrte olrovno etericno ulje - s<Jblnal.
Na mladim granflcama odraslih primjeraka posto-
j e i otitra, Iglil:asle eetine do 4 mm duilno.
Sf

TAXUS IACCATA L.
Fam. Taxaceee

Common yltW
U commun
Gemelne El ba
iI ,ano
'''~C RI<,.'Ublli.
ToteC cU(>I>"""CK""

Habitul - grm iii srednje visoko drvo, narasle

, I\, ,
=-~
nekad i do 20 m. Ima siroku piramidalnu krosnju
s nepr8vilnlm deblom, koje ima prom jer do 1 m.
"J
Grane ne stoje u prstjenima.
;J{i! '~ '"
Kor. - lanka, crvenkaslosmeda, na mladim iz-
'l"
bo/elma glalka, u starl/oJ d obi po du~inl ra spu- I
i ~ ,\0
'\J ~

. '" "
cana I IJusti S8 u vidu 11slic8 I Iraka. '
, "
Pupovl - malenl, usiljeni, tamnosmedl.
~)
Korl/enoy slltem - znalno razgrana l , s central-
nim korijenom. Prodirc dosta duboko u zeml]l- " ."--'-"- . ,
I. Igllea. gornla 51rana. 2. popr. prssjek 19t1ee. 3 raspo-
sle ne "/emu sa nalazl andollalna mlkoriza. red 19l1ea nil grllnl:lci, <t. kllJQnae. ~ mu!kl cvlJet. 6.
Igllc. (teline) - vccinom ccsljaslo r asporedene, lonskl evllot. 1. presjek plods, B. sjemenkp
pr l osnovi su~ene kao u petcijku kOja je pradu-
tena niz sam lzbojak, sa naglo usiljcnim vrhom.
spijoitene su I mekane, gore tam no zelene, dolje lovi l ise sadrie olrovni alkaloid taksin, osim ari-
blijede, sa dvije blijedozelene pruge. Duge do lusa kojeg plica fado jedu. Poslepeno izumire,
treba je zaStiliti
3 em, iiroke 2-2,5 mm, ostaju na granama 4- 5
(- 8) godlna. VrlJeme cvjelanJa - lit, IV.
Razmnofava nja - sjamenom i vegeta tivno, ob-
C.,Jalo.,1 - muiki pojodinatni, loptasti, u pazuhu
navlja se j izbojeima iz panja.
Igllea. na kratkoj pe teljci. sa 5 - 10 .. prainika ~ ,
kojl su prj vrhu ititasto proSireni. 2cnskl pojedl- 51anille - najeSe se J8vlja u pojasu bukovih i
mjeSovUlh tetinarskih Suma, pojedinatno iii u
nacnl, gusto pokriveni Ijuskama, od kojih nal-
manjlm skupinama, vecinorn na sjevernoj ekspo
gomja 3 para pokrivaju sam cvijet.
zicl]1 I no sjcnovillm i vlatnijlm mjestima.
Sleme - sJajno. lamnosmede, jajasto, malo spljo- Rasproslrenjenosl u Jugolla,ljl - S, H, BH, Sb,
Sleno, dugo 5- 8 mm, Siroko do 5 mm, sa tvrdom eg, Ma.
sjemenjacom, u dOba zralostl obavijeno mesna-
O~ca rasproslranjenosl - Evropa, sred. i sjav.
11m vrcasllm omOlaam skarlelnOClVene boje zv.
Azlja. sjcv. Afrika I Sjev. Ameriks.
Brllus. Sazrljeva Isle godlne u Jesen. do decem-
bra sasvim opadne ; kllja druge godine.
BJologlja - dvodomna, rijelko jodnodomna, me'
zolilna, anemofilna, sciofilna vfsla. Dostlte vrlo
vi soku slarost, i do prako 1000 godlna. Svl dlJo-
 EPHEDRA
CAMPYLOPODA
C. A. Mey.

(Syn.: E. fragilig Desf.

subsp. campylopoda
[C. A. Mey.] A schars.
& Graebn.)

Fam. Ephedraceae

Kr1a kosilernlca,
yiasac

Y rljeme CYjel anja - IV, V

'~' ,
~
Slanll e - krecnjacka slijene. kamenjare, zid ovi,
'~ sikare i zivice Jadranske i Egejske provincije
,.,, ~

, ~\ medileranske regije. Kroz rijacne Ijesnaca i je-

zerske kotline prodire dublje u unutrasnjost.

~,y-
,r".- . Aasp r ostranjenost u JugoslaYljl _ H. He: eg, Ma.
~, ~
, )
t:.l
Opea raspro stranJ e nost - istocnomediteranska
bltjks: ad Hrvatskc do Sirije i Kurdis tana.
Prim jedba - kod Demirkapije u Ma, K 0 5 an i n
L !lran~ica. 2. mlkrosporotIJ (mukl evllst). l. uell piC- je opisao E. macedonlca Kosanin, all la vrsla u
dovi, 4. sjemenke (dolje: popr. presjck) slslemalskom pogledu nije dovol/no jasna. Sm!1--
Ira sa de je 10 jadna odllka vrste E. campylopoda
C. A. Mey.
Habitus - razgranal grm (Iijana), dugih. tankih,
krutih grana, koje se penju i vise po drvecu i
stljcnama iii puze ; grantice tlankovile, kao kod
preslica; naraSle do 6 m.
Kora - grancica tamnozeJena,
Ll slov! - do 2 mm dugi, malobrojni Ijuspasti. no-
dijima srasll, obuhvataju stablJlku.
"Cvjelovl " - ~mu~ki~ (mikroslrobilusi) grupisani,
Imaju ovol od dva medusobno, pri dnu, srasla,
listiea, koji sa sasloja cd 2-8 .pra~nika~ (mikro-
sporangija), .. tenskiH (megastrobilusi) pojedlnat-
ni, iii po 2-3 U skupinama, a sastoje sa od
jednog sjemenog zametka.
" Plod.. - bobicasta iarka, 0 ... aln09 obUka,
8-9 mm duga, spolja obavljena jarko crvcnim
mesnalim ovojem,
Sleme - 1-2 u jed nom Hplodu~.
Blol091ja - dvodomna (rijelko jednodomna), he
lIollina. kserofllna vrsla.
33

EPHIDRA MAJOR
Host.

(Syn.: E. nebrodensfs
Tlneo)

Fem. Ephedraceae
IkpNYnll k081temiCII

HllbitUi - manll grm, visok 1-2 m, 5 brojnirn i

gustlm, uspravnlm I ukoeenlrn g ranama. ,
KOrl! - n. gr.otlcama tamnGzalena, prugBsta.
KoriJenov ...tem _ ralgranat, duboko prodire u , Ii
pukotlne kreenJaekih stllen8.
UatoYI - 8u h okolh~astl. do 3 mm dugi.
_CVjalovl_ _ _muSki cvatovi- gotovo $Jede~l,
"
oktugl.atl, &aslavllen] od 4-8 .. muikih cvJelova. ,
tanakl ns kratklm stapkama. jednocvljetnl. 'lJr
- Plod- - . boblessta !ilarka- , crvan. iii lute 1. orlnth;:l. 2. mlkro.poro!ll (mutkl evljll). 3. II_min i
bole, dugs 5-7 mm. nm' llk. uzdu!n l pr..llk, 4. zt,1I plodovl
.,.,.. _ vecinom jalaslo. u zre-lom stanju oba
vlleno crvenkastlm III tuUm mesnalim ovojern.
BIoIotI,. - dvodomna (rijatko lednodomna). ane-
motuna, helloliln. I kserolilna vrsta.
Yrljtme cvle.anJe - III -VI.
St.Inllle _ pukotine raspucalih kretnjaekih stl-
len., kamen/are primorskog i montanog po/asa;
kod nas: u Jldranskoj I Ege/sko! provlneiji medl-
teran,1ta regll e. Naj~aica sa Javila kao pojedi-
naenl grmovl ill u manJim skupinama. Na nekim
planlnama kole au pod utica/em medileranske i
,ubmedltetan,ke klime, penj") S8 u vislnu neko-
IIko Itollna metara.
Ruproatrl nJenol t u JugOl lavll1 - H. He. Ma.
Opt. raaprol".njenoll _ Meditetan, Kana tskl
oloel, ,red. I zap. Azlla.

,. klijanac:. 2. mukl c:viJel. uldu1ni pre.jek. 3. praAn;c:I.
4. lueak, 5. tenski c:vijtl, uldutnl presjek. 6. plOd
Habitus - zimzeleni grm iii slablo do 12{-15) m
visine. sa precnikom do 60 em; kOd odraslog
stabls grane su uperene prema gore; kro~nja
~Iroka i gusta.
Kora - pepeljasla. glatka i pone~to sja;na, dosla
lanka. kod slarijih slabala Ie erna ; hrapava.
Korl/eno... slstem - jako razvijen, ucvr~cuje teren
I ~liti zemlji~te od erozije.
LlSlo...i - spiralno rasporedeni. kozasti, Ivrdi, sjai-
nl. goll. cielo ... il; all pn rubu uSlalasani, aroma-
ticna mirisa (Ie ie od davnine trazeno keo miro-
dlja). na lieu lamnozelenl, na nalitlu bljedi, do
12 em dugi i 3-5 cm ~iroki. sa kralkom 5-8 mm
dugom peteljkom. nemaju palistica.
CVJato...1 - pojedln; cvjelovi se javljaJu u pazuhu
IiSlova u cupercima. imalu jednoslavno ocvijece
sastavljeno iz 4 IIslica koji su pri dnu donekle
medusobno srasli; muki cvJelovi imaiu 12 pra~
nica koje su poredane u Irl kruga po 4; zenski
LAURUS NOBILIS L
Fam. Lauracese
Lovorlka, loyor
Sweet bay tree
l aurIer c:ommun
LOlbaar. Lorbeer~ um
sUoro. lauro. lauro nobile
,uep 6.,aropoA,l'o.IH
evjetovi imaju tucak s nadraslom, jednogradnom
plodnicom i s jednim vralom; u zenskim evjelo-
vima se nalaze zakrtljali pra~niei.
Plod - jajasl a. jednosjemena boba lam no modre
boje. 8-12 mm duga, iz nje sc dobiva ulje (Oleum
Lauri); sazrijeva kasno u lesen.
SJema - zasljano sjeme nice poslije 3-4 mje-
seca, a nekad i druge godine nakon sjetve.
Blologija - dvodomna vrsla, podnosi jacu zasje-
nu, iZdri:IJlva prema su~i, olporna na Jake vje-
trove. Podnosi niske temperalure i do _180C;
;ma jaku izdana~ku snagu.
VrlJame evjetanJa - II-V.
Razmnolavanje - sjemenom i reznieama.
Stanlils - zaslupljen u zimZclenoj sumi ern ike,
a najv;~e ga Ima u g rani~nom podrucju sa Sub-
medileranom; nalbolje uspijeva na humusno-krec.
njackom zemljislu, ali podnosi ; skelelna zemljl-
~ta. Penje se i do 300-400 m nadmorske visin e.
RasprOSlranjenosl u JugoslaVlji _ kod nas ga
ima u primorskim krajevima, uz oba!u i na 010-
cima. Tu raslc divlje ali se mnogo i uzgaia.
Opea rasproslranjanost - porijeklom je iz Male
Azlje i zemalja oko Sredozemlja.
PrimJedba - u an!icko doba lovor SU smatrali
svetim Apolonovim drvelom, simbolom mudrosli,
slave, zahvalnosli i priznanja. Cijeni se kao deko-
ralivna vrsla koja odlicno podnosi obrezivanje i
da se lako formirali u razlielle oblikc. Iz Uh ral-
loga uzgaja se veoma eeslo PO svlm parkovlma I
baseama toplijeg juznog podru~ja. POznale su
broIne forme lovorlko.
35

CLEMATIS
YITALBA L
Fern. Ranunculaceae
Pml oblen. , gulva

Trayalll'" loy. wild

climber
c lt!malill des haies
gem, ln. Waldrebe.
Hlxen,l,ang
vil,lb', clematlde
.\<;>"Q"O<::
IUIJ'Orp;i..\o.UICTIl ... n

Habitue - lislopadna drvenasla peojatica do

12(- 20) m du2:ine i do 6(- 10) em debljine, vilkog !\:y.')
\:'., ..
'/~
j lankeg stabla koje nama sposobnosl samosla'
nog vertikalnog rasta Ie 58 zato panje uz slabls .<J,
i grmlJe druglh vrSla.
Kor. - vlaknasta, Sivosmeda, la nka. .
Korll.nov 'I'tam - dobro razvijen, povr ~jnskl.
Pupovt - puslenasti, okomito su Ol ktonjeni od iz-
bolka i tlJesno prilJubljeni uz $uhu petetJku pro-
i logodisnjeg liSla. 1. klijllnac. 2. dio !IranCico s pupov,ma u paZu$imll li-
U,IOYI - saslavljeni pretezno od 5 listiea, ko]t slova. 3 :(00 pra$nik. 4, pr(l~nlk nakon iSllosanla po
su goll. cjelovitog ruba, iii su krupno, . lapovl to lena. 5. p!o<:lmca S luCkom. 6, plodl
nazublJenl: listiel su dugi 3- 10 em. O~. hsmh ye-
teljki pojedinih listica odvaJaju sa msiJlkc (V!hce) opasan korov. pa so mora unislavali radi osloba
kojima sa pavi! ptlhv ala za p redme le uz kOJe. se dania stabala i podmlalka.
penje. LiSlovi u jesen, prije opadanja. popnme Rasprostra njenost u Jugoslavij l - S. H. BH, Sb.
tamnocrvonu boju. . Gg. Ma.
Cvlatovl _ prsvilni. aklinomorlni u slojecim metil-
Opes raaproslranjenOI ' - Evropa. Kavkal. sjev.
cams u pazu scu I1stova. oko 2 cm u promjeru, Afrika
mljeenObljeli, slabog mirisa, .. PrlmJedba - u predjelima naseg Primorja tes ta
Plod I I lema - jednosjemeni prosnali orasclc sa je srodna vrsla Izv. i krobul (C.llammula L). a II
dlakaVim repicem modlteranSknn I submedl!eranskim kr3Jcvima se
BIOIogll. - entomofllna. anemo filn a vrsla s her- susrcce haloiina (C. vllleelle L). dok na nektm
malrodilnim cvje tovima Otporna na hladnocu. planinama Slovenije. Hrvatskc i Srbijc rasle pia-
susu i gradskl klimat. nlnska pavlt (C. alplna Mill.; syn.: A/ragane a. L.)
Vrlleme cvJellinJ a - VII. VIII. sa dosta krupnim. pojadinacllIm. zvonasllm. tjub i
Rumnouvanje - sjemenom i vegelalivno rezllI- easl lm cvjelovima
cama, povafjenicama i dijeljenjem grana, ,
Stanlite - mezofllna Hi suha bogata zemlJlsla.
naroeilO u tlumsma i sikaramo hraslovog I buko-
vag reg iona. Cesla Ie na loellima i siparima, Ie
smirUje k, elanje kamen/a. U sumi je eeslO kfiO
 "

BERBERI S
V ULGARI S L
Farn. Berberidace ae

l uti ka, simslrlka

Ba rberry. pipperldge Ute

Vll'HIltier. ' pine -
vinetle
Sauerdorn
Cresp i no , berberl
63p6apuc
06Io1KIl OIICIlll lolil

!~
RllzmnOZeva n/e - sjeme nom I vegetativn o,
,- ;;:;r 1"\ "
1,1 1 '1
SllInil te - pretetno u nizinskim i brdskim pre-
djelima, gdje je zas tupljena u raznim termomnim
r;,.,- ~ \1)/
i heliol ilnim vege tacijskim jedinicama sv~ ze Be,-
:g y ber/dion S r.- S I., najee$ee na devastiramm te re-
nima uz poljoprlvredne kulture i uz nasel/a,

~
\~
'
1r, oJ
t , kll)enac. 2 graneic; s pupovl ma. 3. c~ijel , uzdufnJ
preslek. 4. unutra~nJa straMI latlce s nektatllama, 5. OIVO-
ren prdn lk, 6. ploCl . 7 sjemenka
Habitus - oko 3 m visok, uspr ava n grm, Aibolikih
grana. Dugo rasli SU sa t rnovjm~. sa ~-5 oAlrih
bodlji. koji su naslali translormac!Jom tlslova.
Kar. - jzbojaka svijellosiva do sivosmed'a, gola,
kada se zare~e pokazuje inlenzivno tulu boju
(Ime!).
Korllenov "Ile m - dobro razvijen.
Pupovl - spir al no rasporeClenl, jajoUki i lupi,
sjedecl, 3- 7 mm d ugi. . .. . s manjim, uflm I krucim rtstovima , siromMn ij1m I
Llslo.,,1 - objajas ti. fino nazublJem I trepavlcavo
dlakavi, sloJe u tupercima u kratkorastlma. . lIelnenl ls Prest., koja se u literalurl navo di za
CvJelovl - u vlsecim grozdovlma, hermafrOdltnl,
t ul l.
Plod - do 10 mm dugs bobe, klselkaSlog ukusa,
Sjeme - po 2, rje(l e 3 u jednom ptodu, dugul/a-
slo, 4-6(- 10) mm dugo,
Btotogljll - anemotitna, hertolilna vrsla.
Vrlj eme c vjelan/II - (IV), V, VI.
Rasproltranjenosl u Jugosillviji - S, H, SH, Sb,
eg, Ma.
Opea ra sproslrllnjenost - Evropa, Kavkaz, Iran,
Indija, Japan.
PrlmJedba - novijim istralivanjem ( K usa n,
1969), pokazalo se de na svim vislm regio nima
pie nina Hrvatske, Sosne. Hercegovine i erne Gore
raste samosiaina Vfsla : plll ninska fuUk e (8 , eroa -
liea Horvat el( Kuhn), koju je i I. Horvat , u
svojim radovima tako tr etirao. To je mediteranska
p laninska biljka. o lvorenlh, svijelilh i topilh k r e~~
njaekih lerena, najeesee zastupljena u vegela c111
Izned sumske granlce iii u degradlranlm zaj ednl-
cama subalplnske bukve iii klekovine bora. Ova
fullka se odrtkuJe nifim uzrastom, jacim bodlj ama,
vise uspravnlm cvatovlma. Na/srodnija je sa 8.
nase krajeve,
2.utika je opasan prenosnlk ~ l lne r(le, pa n ile
polaljna uz polJoprivradne kulture.
37

PLATANUS
ORIENTALIS l.
Fam, Platanaceae
Platan Islocnl, platan
azljskl

Eastern plane. oriental

planetrell
platene d'O,lent
orlenlaliscl'l, Plalana.
morgenl.nd's~h. P.
plat,no d'Orlente
n"IIT:m IIOCTO.",,~/\.
'I1U1:;tp

A
. ,

HabHua ~. do prako 40 m visoko listopadno dNa
I 2-4m u promjeru, snaznog debts I ~iroke, ne-
prBvilne raz vijene, dosls rije tke kro~nje.
Kor. - glalka. bjelitastosiva, lanka do 5 mm,
prO$logodl!mji periderm neprekidno se IjuiHi u
vleim iii manjim plocama. Ked slarih slabala.
kora u donjem dijelu ie dosts sllno ispucala.
Korll. nov alatem - vearna razgranal, snatan,
prodir. znslno duboko u zemlju I dosta u $irinu.
Pupovl - wlc krupn l, 6-9 mm dugi, crvenkaslo-
smadi III zeleni, sjede na zadeblJanom uzdignu-
10m MJastucicu ~: vrsni pup man;1 od bocnih; po-
kriveni su same jed nom Ijuskom, kao kapuljacom.
Lll lo, l - naizmjenicni. tanko kofasti, na dufoj
debeloj crvenkasloj peteljci, koja Ie pri osnovic1
pro$lrena !uplJlm dijelom u kojem se nalazi
pupoljak (sve dok lislovi ne opadnu).
CVlelo,l _ jadnospolni, u visecim loplastirn eva-
slima: muska lop\lce zelene I javljaju se u pa-
zuhu lislova; fanska su ervena I javljaju sa tar-
mlnalno na izbojeima; poJedlnl evjatlcl su vrlo
silnl I neupadljivi.
Plod I II-me - javlja se u vldu plodnih lopticil
koje visa na dugoj visecoJ zejedniekoj osovini, a
mote ih blti 2-8 (najce!ce ih je 3- 4, rjeae po 2
III pleko 5), one su u prosjeku 20- 25 mm dabela,
ostaju na granama preko djele zime, a raspe-
daju se na slablu lokom prvlh loplljih prolJe tnlh
dana; Izmedu pojedinih plodova prlmjelno slrfe
dlaciee; pojadlne oraslce su siroke do 4 mm,
konleno su zaslljene I ns vrhu zadabljale.
,~
"" ;"'j
.' ', X "
""- ,,
'i
.
. "
--.,
l~(Z'
to-
",. "'i,
fJ
t. lIrpnt l ~a 5 pupovim a , 2. kUJana~. l ~e~rll.mftrni mubl
~vlJet towamernJ hnskJ cvijel. S. plod
81010glJa - jednodomna. anemolilna. svjellolju-
blva, higrotermolline vrsta, doiivl slarosl od ne-
koliko Slolina godlna.
YrlJeme evJatanja - IV, paralelno sa IIslanJem.
Ralmnofa,anja - sjemenom i vegetativno (po-
loi.enicama) .
Stanilia - pratefno na aluvijalnlm sta nistlma: na
pjeskovitim i sljunkov!tlm rijecnim tarasama i
sprudovima. uz vodana tokove. jazera. ali slagnl-
rajueu vadu ne podnosi. To su uglavnam stanisla
u zoni polusredozemna lislopadna vagataeija, na
aka 400-500(-600) m nadm. vislne
RalproltrllnJenol' u Jugol lavl)1 - Me: 511'1 Var-
dare I uz njegove pritake. jufno od Skopske kat-
line, aliv Strumesnice, priloke Strume i aka 001-
rana. Dolali u rellktnoj zeJednicl sa orahom (Jug-
IEmdo P/efanefum orientalis Em-Dlekov).
Opea , prolltanlanOI' - zapadna Azije. Kavkez,
do Himala)e, jugolsloeni dlo Ba1kan. poluoslrve

1. granlco s pupovlma, 2. kllj llnllC. 3. cvlje"
Habitus - do oko 40 m visoko, lislopadno drvo,
pravog dabls i sa ~irokom, guslom kro~njom .
Kora - preletno uzdutno, dUPoko Ispucala u
catvdasle i mnogougaone Ijuske. do 3 cm debora,
crvenkastomrke boje.
Korl/anov IllIem - jako razvljan, u mfadosti, do
oko 15-0 godine ima tllu srtanicu kola kasnije
izumifo, a zamjenjuje Je brOjno botno korijen/e.
Pupovl - pokrivenl lamnosmedim, jednoJl~no
obojanlm, oko 3 mm duglm I/uskama,
Lliloy/ - na 6- 1Srnm dugoj poleljcl ; u osnovi
Dslmatri tni; 5-10(-13) em dug I I sa (8-)12(- 15)
pari bot nih narava, Od koJih so noki od nJlh
vllju~kaslo dljalo bllz:u fuba IIsla,
CY/elovl - dvospolnl, brolni, u guslim tupereirna
na protllogodlsnJlm grantieama.
Plod - bjelkaslotull, okrllJen l, jodnos/amenl ora-
Mlc, srn/e!ton okseentrltno u krloeu. 1/, u njego-
yom gorn/em dJjelu, to dodlrujo uroz krloeeta na
vrhu;samo krioea oblalaslo IIi sreaslo, 1,3-2,Scrn
UL MUS MINOR
Miller
(Syn.: U, eorpinlfo/ia
Gled,;
U. c8mpesfris l. p.p.;
U. foliacaa GWb)
Fam, Ulmaceae
Poi/ski brl/est
Common Elm.
Flold elm
Orme chamP~lrO,
O. rouge
Feldutme,
GewOhnlh:;he Ulmo
Olmo eomunc. O. gcnllle
GcpeCT Kapa r:l'I,
UMJ .\IICTol,I,~TI.lil
dugo i do 2 cm si roko. Sazrijeva vet u maju IIi
Junu i odmah nakan zren/a otpadne sa slabla
Kii/a eplgeicno.
Blolog11 - Jednodomna, anemo/ilna, mezoksoro
IlIna, poluskiolitna vrsla. Dotivi starost i preko
500 godina.
Vrljeme cvjelanja - HI , IV, prile listanja,
RazmnoZavanje - sjemenom I vegetalivno.
Slanl!ile - prelezno na aluvllalnim lerenlma, gdje
4. plod raste za/edno sa vezom, poI/skim jasanom, lut-
n/skom, klenom I d r.; cas I je I u zajednicama
kitnJaka I grabe, sladuna i cera, a penie se i do
montanog, bukovog pojase, Stavlja veliko zahtje-
ve u pogledu kvaliteta zomllisle. Ie raste na/vBe
na Svjozim, humoznim, dubllim zemljls tima,
R.sprO&lranlenOSI u Jugosl.vf/I _ S, H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opea rasproslran/enost - Zapadna, srednja, jui.
na Evropa, Istotno do Perzije, Kavkaz, M. Azi/a.
Prlmjedba - oslm tipa vrste var, minor, ked
nas je zas tupl/on var, suberO$lll (Moench) Rehder,
ko/I Ima na granama i granticama uzduina, kri -
lata, plulasla rebrs. U nalio/ florl 10 zaslupljona
jedna kserolilna vrsta brl/esta, el/I se aroal pro.
taic Juznom I zapadnom Evropom. To je U. pro-
cera Salisb. (Syn.; U. ca mpos/ris Mill.). Lisiovi su
mu aslmetri!':ni, ovalni IIi !ilroko elipl ltni, kotasll,
oko 5-8 cm dugl i :3,5- 5 Cm sirok!, sa 12 pari
bot nih norava; pelet/ka vrlo kratka, 4-6 mm dug a,
sllno dlakava. POl/Ski b. testo strada od .. holand-
ska bolestl bri/oslova .. Ophlostomma IIlml (Bulsm,)
Nan!.
39

ULMUS GLABRA
Hunds
(Syn.: U.scab,. Mill.:
U. manlana Siokes)

Fam. Ulmaceae
Gorski (brdlkl) brlj t.

SC01Ch Elm, Wych 0.

Mounlein Elm
Orm. commYn, O. bl.nc
Bergulme
Olmo mOl'lteno
Gc:PCCT "'\~", "M)
iU"J>lIIall,.fi

~,
Itabltui j - do eke 35(-40) m visoko listopadno

tf #I
d'rvo. maslvnog deb la, jakih grana j gU:lte kroSnjo.
KOf. - do 2 em debela, tam nos iva. duie vreme
oa glatka, kasnije pli tko ispuea.
Korll. nov "Ite m - jako razvijen. povrsinski.
-l_l
J(
Pupavl _ late dlakavi i znatno veei cd pupava

poljskog brijesla, pokriveni $U sa vise sivosmedih
Ijuski; lisnl su konieni, tupog vrha: cvjelni su
Okruglasli I jako uol:IJivi.
U . 1oY1 - oko 8-17 em dugi. na)!!iri lznad polo-
vine du!ine: pelellks kratka 3-6(-10) mm duga;
pored glavnog vfha, cesto se pojav'juju Jos po 1
IJi po 3(-4) sa slrane.
CvI. loyl - dvospolni. golovo sjedeci. u guslim
lupercima na pro!logodi!njim granama ; pra!nici
Imaju crvenoljubieasle anlere.
Plod I aj.m. - Jednosjemeni krilati ora!elc koji
Ie smje6ten u sredini membranasts perutke I do
njega ne dapire urez na vrhu krioceta. Sazrijeva
u aprilu i maju. nakon lega paslepeno otpada sa
stabla. Kllla eplgeltno.
BlologU. - Jednodomna. anemolilna. mezofilna
vrst .
Yrll.,.,. CYlet.nl. - III. IV. prlje listanja.
RUinnoh nje - sjemenom.
Sillnllt. _ najte6ce zastupllen u raznlm asocl-
JaciJama u pojasu monlane (brdske) bukovc ~ume
I mljeliane !iume bukve I jele. To su mezolilna
stanl!ila sa svjeiim i plodnlm zemljllitlma I sa
<Iovolino relal lvne vlage u vazduhu. Nalazimo ga
u rasponu ad 400- 1200(-1500) m. najfe!ice paje-
dmaeno III u manjlm grupama.
l~
~ -
I. g'.n~lc. s pupoy;ma. 2. k1llanac, 3 cyller .. plod
R.sprostr anlanoa! u Jugosl. vlll - S, H. BH, Sb.
eg, Ma.
Opcs r.sprostrsnlanost - Evropa, jugozapadna
Azije, Kavkaz.
Prlmjedbs - zapata se varljabllnos! kroz lakso-
ns: var. glsbrs (Syn.: U. s. Mill. var. typica Beck),
elje je lllice bez relnjeva sa slrane glavnog vrha,
a dugo je 9 12 cm. var. cornut. (David) Rehd. sa
krupnlm, objajastim lI!;cem, kaJe Ima pr j vrhu
2(-4) reinja (spore<lna vrha), ali na iSlam stablu
posloje i lislovl bez reinJev8. U hortlkuUuri je na-
rocllo eljen/en ~b los n l brIJe.t- (var. pendule
Klrchn.), tije grane I granciee golOYO okomilo
vise, a krolinja mu Je okruglasta, Ie ~ plrsmldslnl
brll ast ~ (var. l .sUVlal s Loud.) s piramldalnlm ha-
bilusom.
Poznal Ie i kriianae izme~u poljskog I gorskog
brijesla, zv . holandskl brlle.t" (U. x hol. ndlc.
M UI.) koji se i kod nas nalazl u parkovlma. kao
ukrasna vrSlil
 ULM US LAEVIS
Pallas

(5yn. : U. elfusa Willd.,

U. pedunculata Foug.]

Farn . Ulmaceae

Spruud lng brunched Elm

Ormu pMonclll6,
o blanc
FlaUerlilme, Flalle, rU$lel
I'almo cllia to
D~J oGIoIlIllQDCUIlLoIIi

Plod I sjeme - viseci krltal l orascic, na 3-4 em

dugoj pe tetjel (pedunculate!); perulka okrugtasta

~
, ,
'iI, .'
to graM:lca s pupovlm a, 2. klljanac, 3. cvljllt 4. plod
Habitus - listopadno d rva do aka 30(-35) m vi-
sine, siroke, razgranale, pi ramidalne kro!nje i
5 p ro m jerom debta do 1,5 m.
Kora - do 2 em debela, la m nosivosme~a, uzdut-
no raspucava i tanka se jjusti; naratilo je bogata
liki nim vlak n ima (vezl). Mlade grane:lce imaju
smedu, lanku, glal ku i dleticama posutu koru.
Karllenov all tem - dob ra razvijen; znalno pro-
dire u dubinu i Si rinu.
Pupovl - pok rivanl zagasitosme(1lm Ijuskama,
koje su po rubu lamnije i t repavl~ave: ~~je~nj
pupovl su viSe lrbusasti I s kraetm U$1lj8mm
whom.
LlI IOYI - u 05novl jako asimetrinl, 5-1~(-17) em
dugi, 3-9 em sirokl: peloljka 4- 8(-10) mm dugs;
odraslo lisce na lieu golo, glatko I zelano, a na
naliju sivkaslozoteno. sa me kim mal/ama III go-
lovo gala.
Cvl _lovl - u rahllm cuperclma, na duglm, nl-
tastJm pelet/kama (do 20 mm): anlere tjubiaste.
do siroko jaiasla, po rubu trepavicasla, 1-1 ,4 em
duga. Sjeme tezi na sredini iii u donjem dijelu
plods. Zri u aprilu i maju.
81010glja - jednodomna, higrolilna, polus~i ofilna
';"
vrS la. tma jaku izdanacku snagu iz panja. Dozivi
starost do 400 godina.
Vrt/em e cvletanja - tit, IV. prlje Hstanja.
AazmnoZavanje - sjemenom i vegetativn o.
51anil le - vez je na/cesce zastuptjen u higro!il-.
nim su mama sveza Salfc/on albae S06 i Alno -
Querc/on roboris Horvat. To su bogata atuvijatna,
vla!na i, oblno, periodic no plavtjena zemtj tsta,
uz vece rijeke i rioetce u nizinama i brdskom
pojasu.
Rsspros\rsnjenost u Jugoslavljl - S. H, BH , Sb,
eg, Ma.
Opee rasprolilrenJenost - srednja i is!ona Evro-
pa. zapadna Azija.
Prlm/edb. - lijepa dekoralivna vrsla. Dosia je
pol1morlan. Manja pati od holendske boles!1 ad
os!alih brijestova.
41

CELTIS
AUSTRALIS l.
Fam. Ulmacea.e

erna ko! la! la,

koprivic

H8<:, ' I)<!"1

m ('houho;.'
!&D'''<:'<)'J',~r
5u~ ,<:.~.,r Z"t?ljll;;~~";
.t<:"d.~",,'O
..a ,,,m'9'''.
p. ,)jp~ "II""
Habitul - hslopadno dIVa do 20 m visoko, jakog
tj!<b1a. "ole mote bili u dijametru I do preko
11-2) m. "ro!nja ~,roka, zBokruzena. prozracna
/'

.~ -
V -!!t--. :/.
/
/ >
~ .~
-'~

KO l a _ dosta debela. pepeljastoSivB (slicna buko-
10J) dugo vremo::na ostate 9tatka. kod slarih prj-
mjera"'a palamn, I silno Ispuca Mlade grancice :!IU
~,/(jsme{le. dl.:.kave, sa ilrazenirn lenticelama
Kortjenov ,Istem _ dobro rOlz'/ijen, prod.fe znatno
po(:Ilogu
\J
Pupo"t _ do 5 mm dugi: I vr!ni i bocni 5U pod-
Je<jna ~e '/ el line
U&1ovl aSlmelnni, rasporedenl u dlla reda, po
rubu O~1I0 testera';IJ, na lieu grubi. tapavl, tamno-
zel,,>ni. na nahtju 5 me kim dlatieama s1Yozo;lenl:
4-151-201 em dug! i do 6 em iroki. na dlal<a'lol
~1f:Jle, dugol oko 0.51 1.8, em. Zahsd olpadaju
rano
Cvlelovl _ lednodomni. ali se na iSlom slablu
nalaze hermalrodltni (d'lospolni) I jednOspolni
c~Jeto/' on, su na duglm peteljkama 1uckastl,
511n, IXlledlnatni iii po 2-4 u skupinama
Plod I tl6ma _ o"'uglas13 mesnala koitunica. ve-
IItln: zrna gra~ka, u zrelom 5tanju crnka.slosme-
t'Ja, ~I~ oa peteljei dugoj oko 2 em. Ko~tiea na
OQIr~'ru mr:13510 Izbrazdana Z" Jula i augusta
8101ogll. _ jednodomne anemohlna, kseroterm
I'\a he.,oldna spororasluca vrsta OO!ilo'l slarost
<:10,-4001-1000) godina
'1n,6m. c:vjetanla _ IV. V. IstO'lremeno sa lista-
!lJelT'
Rezml'lOuv.n)e alemenam i 1egotatJlno.
8t.n,jl. nelteite u t..umama J ',karama hrasta
/~
~
J .~
r "
! ~-
'"
- ;.t .<'f/
medunea u submed.teransk.m kraJe'/ lma. Alede je
1m3 I u mak.ji. Oollnama ( ijeka {narotlto Nerel-
'10m i Vardarom} prodire dosta duboko u kopoo
Trafi taka, rastresila, Plesko"lla zemlJi~la na kre~
nlaku,
Kao -uSia lercljarne sLarosll satu1ala 5e I<ao
rel,kt na neklm mjesllma ,IVan 5-/Og kompaklnog
areata Tako Ie Ima u kJl5ufl Derdapa. gdJe Ie
zaslupljena sa orahom, rdetJkom. metrom I ..
jeskom, grabicem. crmm lasenorn I (lrug,m 'If~La
ma (a.s.oc. CelloJuglandelUm Jov) U v.,inu Ie
panje do 900 m
Ra,pro'llan]eno'l u JugoslavlJI - S. H. BH. Sb.
eg, Ma
Opt. r.sproslranle nosl - jutn. Evropa, MAllia
Ka1kaz. 5JIW AI(lk.a
Prlmledbe _ zbog 'leoma aliko'illOt;j hab,tuu c
Jenlena u hon,kuflufl

1 granl:ICIi s pupovlmll, 2. klljanac, 3. plOdovl, 4. ko.
,M ica s dVlju strano
Habitus - listopadno drvo do oko 10(-15) m vi-
soko, iii oveci g rm.
Kora - tanka, siva i glatka.
KorlJenov sistern - dobro razviJen, snatno p rodi-
re u krecnjacki kamenja r.
Pupovl - pokriveni smedecrvenim Ijuskama, koje
su djeJimiena pokrivene bjelkastlm dlacicama :
dugi 4- 5 mm.
Llsloyl - oka 3-8 cm dug I i 1,5-5 em iroki. ko-
~as l i, ns licu gla tki, tamniji, na nallcju plavh~as l o
zeleni i malo dlakavi , peleljka 1- I ,Scm duga.
CyJelovl - herma froditni (dvospolni) i jednodom-
ni. sitni.
Plod I a/erne - iu la mesnata ko~ t unica oko 8 mm
u diJomcl ru, na pelerjci dugo! 11- 14 mm . Ko~tlca
na povrsini gral ka, bridssta. Zri u oktobru, j dugo
nakon loga prodovi ostaJu na 9rsnama
81010glla anernofllna , hellolllna, kseroterrno-
Itlna vrsta. DoiiYi vellku starost
CELTIS
TOURNEFORTII
Larnk.
(Syn .. C. orientalis
MilL)
Farn. Ulmaceae
2ula koseefa
European Netll e-l ree
Tourneforh Zi rge l
Vrljeme evletanJa _ IV, V , istovremeno sa lista
njem.
Razmnoza vanje - sjernenorn i vegetalivno.
Sianisle - u podrucju medileranskih i topri jih
su brned lteranskih ~ u m a . Rasle na suvim. skele!-
mm zem lji~ti m a. Penje se u visinu do oko 900 m.
Ra sptOl lranjenost u Jugol lavljl _ H, 8H (He),
M .
Opee raspro strenJ enoSI _ isloeno Sredozeml je.
M. Aziia.
PtlmJedba - zu ta koseela irn a veliku primjenu u
po!lu mlJavanju Iju log krsa, s obzi rom da je izvan
redno o lporna i iZd r~ljiva na sye ekslreme krskog
podneblja. Koristi se I kao dckoralivna vrsla. U
na~oi zemljl, kao au ioh iona. raste jos kavka skl
koseela (C. caucasica Willd.) ~ije se jedinslveno
nalaziste u Jugoslaviji nalazi na oSlrvu Golem
Grad na Prespanskom iszeru.
U parkovirna i nasadima, naroeilo u drvoredima,
sirom Jugoslavije dosta so ~eslo susreee obiena
americka koseela (C . ac cid enlaUs l.), t ija Je do-
mavlna SJev. Amerika. Naras le do oko 30(-35) m
i veOrna je dekoralivna . Lisee joj je jajaslo do
Iajasla izduzeno, 5-10Crn dugo. sa kralkim III
izvueenim vrhom. Kora debla , za razliku od nasa
kostele, je lamna I ispu cala
..
fiCUS CARICA L.
Farn. Moraceae
Obl6na amob.

Fig-tree
IIguler co mmun
Feige
lIeo
HHJIUIP, 4>11 1'U1IOe .\Cpell()

~.~lIu. - listopadno drva III grm. koje poslizo

YISl~U od 3- 10m i p fsnl promjor ad prcko 1,5m
sa :!i l rokom razgrnnalom I(roSnjom.
Kor~ - pcpeljasloslva, svije tla i glatks, obiruj e
gustlrn rnlj etnlm sokom kao i svi osl ali dijelovi.
KorlJ.noy Illtem - dob ra razvi/en, prilagodava se
lerenu.
PUpoYl - term, nalO! jajoliki s dugim usiljenim
vrh om, s. 2-3 zolenkostosive Ijuske, a bocni su
okrugl aSll, do 0,5 em d ugi, sa vise ljuski.
LI.lovl - n8Izm/enitni. vearns polimorini, koias li,
gore ra peYi, dolje neslO pahuljaslo dlakavi, tam-
nozelem. sa pelal/korn dugom 3- 6(- 20) em.
CVlelovl - jednospolni (iznimno dvospolniJ. vrlo
malen!, sa kralkim slapkama, ima ih mnogo u
zalvorenom 2.ajednitkom mosnatom evje ti ~lu kru-
~kaslog obUk a, IE;I se izvans no pnmjotUlu : ima ih
3 vrSl e mu~ki sa 3 pranika lonski s tu tkom I
~ensk i sieriini. ' k, su I na svn11 ekspozlclJama podjednako. U j u!-
~IOd - k ru~kol ik i mesnnti skupni plodovi naslaju
11 t llaylh 'ensklh eyal oya, oni su razliti te YOIi-
tlno (5-8 em), nn povr~inl su goti, u zrelom sln-
nlu na,Mto jutl. smedi, rjode IJubltasti Iii pol-
puno tamnl, POStO)1 oko 50 kulturnih oblika u od-
nosu nn plOd Prnvi plodovi su sl tn e Ivrdo ora-
~icc
Slem. sll no, kllJnvosl trnje godinu dana, po-
5118no u proljete potinje klijoti kroz 30 dana.
BI0109111 jednodomna, eniomoillna, kserotltna
VISla
RI ,mnOhvlnje rijOlko il sjomena, jor se Iz
oJega ' 31viJo poludlvlja smok\Oa zv. glusico. lnae,
,
)
(f."
,'
".
(
1 g'3n~i~3 s pupovlm3. 2. kl'iM3C, 3 !cnski cviic!.
uzdu!nl prC$ICk, 4 sicmonkC , 5. sku pnl plod, uzdutnl
prusJuk
razmnozava se roznicoma, povaljenieama i ka-
lemljenjem.
Stanl!l e - nlje izbirljiva, dobro se razvija i na
mr~avlm skelelnim zemljisllma, tak i nil Ijutom
noj Dalmaciji nninlimo je no preko 500 m visino.
Ra sproslranJenost u Jugoslayll' S, H (Istra,
Dalmaelja, Hrvalsko Primorjo), Hercegovina, eg,
Ma. POledinano I u unulrasnlosli, obino u logio-
nlma vinove loze. UZlJajfl se u bDZbroJ kullumih
ob!ika, n susrotemo Je i snmoniklu.
Opta r asproslranlenost zapadno AzlJn i iSl ocna
Evropa. Kao kuliulnfl Hi poludlvlja bllJka danas je
iml'l nfl sVlm konlinenlimfl
Prlmledba vr/o je zanirnlJivo oprasi van le smok-
vo kole so vrsi .. kaprilikacijom .. , IJ, osicn Bla -
Slophaga grossorum p,onosi polon s mUklh cYje-
10VIl dlvlJe sm okve (F. caprilic us T seh & Rav).

~~
, Vrijem. evletanla - IV, V. uporedo sa listanjem
".
.
I'
~~' ~
y subnlpinskom pojasu, gdje obr~u:uje ci~te iii mia
I . 9f1ntlca s pupov(ma, 2, kllianac, 3 mu!k' cvijet,
4, ienski evilll, 5, plOd sa Slfane i 'OdOlliO
Habitus - lislopadno drvo oko 40( -48) m visine
I do prako 1(-2) m prsnog promjera.
Kora - pepeljaSloslvkaste boje, tanka (1-1,5 em)
I glalka do u duboku starost. . . ..
Korll_nov Iistem - vrlo razviJen, srednJedubok lit
plltak,
Pupovl - sa svijetlosmedim uslljenim Ijuskama
s Ismnijim I Ilepavicas'im rubnim dljelom.
L1l lovl - sjajnozetenl 5-12 em dugi j 3-8 em !ii
rokl, sa 5-9(-12) pari nerava
CVtelovl - mutki skupljenl u kuglasle evalove
kojl vise na koncasloj. do 5 em dugol. dlakavoj
petellcl: 2'e'1ski su na kralkim peleljkama.
Kupula - u zrelom slanju (IX-X) kolasto odrve-
nlela. oIVara se s 4 zaklopea
Plod - poznal pod imenom ~bukviea~ dug oko
16 mm. zrl u seplembru I okiobru. Klija eplgeltno.
Blologlla - jednodomna. lednospolna. anemolil-
na aclofitna, mezoilina vrsta
FAGUS SYLVATICA
L. s. I.
Fam. Fagaceae
Bukva obicna.
evr opska
European beecll
Mtre dEurope. 'au,
'ayard
ROlbuche
6 Razmnolavanl' - sjemenom i vegetativno (iz po'
leglih grana i Hal .
Stanllte - na razlltilim geolo~l:im podlogama \
vrslama zemlji!';ta, [pak Ita!i duboka, svieza i boo
gata zemljl!';ta, izb jegava poplavna podrucja. Opli~
mum , azvilka bukve kod nas je u monlanom I
!';ovite (najce!';ee sa jelam) sastajine. Znacajna i
karakteristlcna vrsta razteda Ouerco-Fagelea
Br.-BI. & Vhieg i svezA Fag/on iIIyrieum Horv I
Fagion sylva/ieae Pawl. ZastuplJena u brojnim za
jednicama opisanim !';irom Jugoslavije. Njena VI
sinska amplituda je velika. Rijelko je nalazimo u
doli nama, a ns visoklm planinama penjs se I do
prako 2000 m nadm. visine, ali tada u obliku po'
jedinacnih, zakr!ljalih. iskrjvljenih, testo grma'
slih slabala iii pri osnovi sabljasto povijenih.
Rasprostranjeno.t u Jugoslavlli - S, H, BH. Sb
Cg, Ma.
Opee ra. pro. tranl_nost - eenlr, zap. i j EYJ"opa
Prim /_elba - sve do 1897. godine smalralo su da
na citavom evroazijskom kontinentu trvi jedn8
jedlna vIsta obicne bukve. Fagus sylva/iea L
Kasnije je konSIatovano da je na jugOiSIocnom
dijelu Balkana zastupljuna Izv balkanska iii me
zlj ska bukva (F. moeslaea [MalyI Domin) (Syn,
F. s. L. subsp. moes/aca [MalYI Czeezon),
Sa prlrodnrh stanista je opisano nekollko Intra
speeijskih obllka obitne bullve, a u horlikullurl
su poznall raznl obller, voe prems boji IIslova i
proma habitusu.
 (Byn C. vescs
_rln. C vuff/arlS
Lam.)

Fam Fagaceae

KI.tln pltoml

Spant.1I eho.l nul

chall gnler deuropo
Edt' Ka.lant . [chte
Kutenlll
CUIIgno

'>
HabHus - lIatopadno drvo visine 20-30(--40) m 1
sa znatnlm primm promjerom: k r o~nJa gusta,
KOla u mladosh gl&lka. ma5l1nasiOSIl'Icda sa
~I
j) 'ifit
svJeUlllm lentleolama. kasnija smedcsiva i uzdu~
v
no I.pucela
KorQtnov I ll tl m _ dubok, sa ~ilom srtan!corn od
kol.18 boCno grana ju jake I duboke b,otnc. ~lIa.
PUpovi _ vr.nl pup vec! od postramh. Lluske
dOila krupne, crvenosmedc. gole. sjajne.
it; t t
'.
'J
I

LltlOvl nalzmjem(:ni. IIsna plojka tvrda. kota-
Ita, 8 23 em dugs I 4-8 em Alroka. na Ilcu go~?
lamnozelena. ajajna. na nall(:ju dlakavn. kasmlO
ogO!! avlJeUozelena do sivkaSla, PololJka 0.5-3cm
dugl zeUsel 1.5 do 2 em dugl, dlakavi. dosla
rano opedeJu, lisle u mlliU , vogctacionim porledom (6-7 mjosoci) I blagom
evJelovl muAkl u gruplcama od po 3 I vl!lc
aakuplJeni u uspravna 10-30 cm dugo pr!vldno
klaaove la dlskavlm vrolenom. prl njlhovoj osn,ov!
nalaze .. .tanski cvjelovl, ponokad mu~ki cV!Jel
la zakr21Jailm lutkom (hormalrodltan), 2.ens~1
cvjllovl lakupljeni u grupicama od po 3{ -7). k011
Ie nalaze u zajadnitkom omol atu (kUpuU).
Plod _ Jednoljemona, fjede dvosJomena or~6Ica.
lkellen}. a8 ko.laslom. lamnosmcdom. sjalnom
Ijulkom U l8Jadnltkoj kupull razvlja so nalte~tc
PO 3 ploda (rJede 2 III samo 1), kupula loptasla,
kotalla I jebsl.. guslo pokrivcnII Iglifasll m
bOdlJama.
81olotiJa _ iednodomna. ontomollina vfsta, sa
ektotrolnom m,kofllom
Yrlltme evlltenle VI. znatno poalija IIstanl",
RumnObvlnJe - sjomonom I vegetatlvno,
1 grllntlell 5 pUP.O~lm~, 2 dlO eVlolno f~~" n ,kl1plnom
ad 1.1 !onsko eVII"a. 3 dlO cVjotno f"~C sa ~l<.uPlnom
ad 7 mutklh C'/IOIC.", ~ muJkl cVljCl.!o plod
51anill e podrutJa 10.. vlatnom kllmom, dug 1m
Josenl, Ij, lamo gdjO nema kasn,h proljolnlh nI
ranlh jesenjlh rnra16VIl, 10 su ugtavnem modlle-
ranska i SubmcdltOlanska podrutla Rasta na iz-
ralllO klsellm lemlii~tlma. (pH presJetno 4-5) na
gna/su, porllru, granltu, pje~t .. ru_ III$u, kriljcima.
laporcima I dr izbJegava krecnjak (~karclluga~),
nsJbelle uspljcvn na plodnim, duboklm. rastres!
11m i umjereno vla.tnim lomlJIlima, posloJe I S\a-
nlAta na kroCniaku. ali na dubokom zemlJI!tu NaJ-
teACc u nl11m polo.tsjima
Ral proltranlanolt u Jugol la,,111 - S_ H. BH. Sb.
eg, Ma
Opta ralprOl lranlanOl 1 kao pradomovina PlIO-
mog kastena smalfa sa M AZIJa Oanaa je ras
prollranJen u vahkom diJelu Evrope, ns Krlmu,
Kavkazu, u sjev AlrlCI,
 "

QUERCUS PETRAEA
(Matt.) Lieblein

(Syn.: Q. sessilis
Ehrh .)

Fam. Fagaceae

K l1njak, Ijulik, belJik,

brdnl k

Ourmost Oak. Sesslh,Oat

chiloe l trochers . ch. ooir
Stein-Eiche. Trauben.
W,nterEiche
quercia. rovere ,schio
~IlMFUIIi .lyG

",
81010glj8 - jednodomna, anemolilna. prelefnO
mczoWnll vfatD
Vrij eme ellielanja - IV, V.

," Razm nOZallanle - sjemenom.

Slanls!e - nalbolie uspijeva na svjezim zem\II'
Sllma. a u pogledu hranljlvosll zemljlsta nema
.-

velikih zahljeva, nalazimo ga na kiselom, pod

" zoJastom eak i na slabo fa zvijenom skeleloom
l.emJjistu, nizijskih, a naroeilo brefu\/kaslih .i brd-
sklh lerena. Zaslupljen u brojnim zajednrcam a
p. v,rna 2 .!'ms~, CVJolQ' 3 mu~k,
4 !,r kllpy1e sveza Quercion farnetto Horvat, Carpinion beWl,
i/lyrico podo/icum Horvat, F8gion iIIyricum Hor'
vat. Quercion roboris petraeae sr.-a!.
Habitus - !i' lop ldna drvo do 35(-40) m Visoko. U asoelJacij i Querce - Carplnetum croaticu~
1 ~ pr._ 'I,'rorn debta do 1 --3) m Horvat kilnjak je najvafniji edifikalor. Takod~r Ie
Kora - {Ia <:;tOlr,m pr,mjIHG.ma debela (do 2 em) veoma eest u aCidOli!nOj hrvalskoj sumi kunlaka
p',tl<; .'ipu.illa. bje1'l'IslosiuA i Pltomog kestena (Querco - Castane/urn croall'
KOlijenoy slstem 1'.10,0 razvl/en. 5 raZVI/cnim cum Horvat), a na na5im terenima sa ~es to su'
(t:rll, .In P'I kotllcnom Razvljcna eklotrofna mI sretu eisle kilnjakova sume (npr. Querce/um
k"lrtl8 men/anum Ceroj. & Jov.).
Pupo/lel do 8 rnm dug'_ sa zasliJenim I koni RasprOSlranjenosl u Jugo$lavlil - S, H, BH, Sb
n m 'IUS kama Vdm pUpOul su najkrupnlJI eg. Ma.
lislovi na u~IIJebIJenim. golim peleljkamn. 12 Ope" rasproslranjenos! _ gOIOvo eijela Evropa
C' JO I 40) mm duglm hsna plojka lanka, Primjedba veoma pollmorfna vrsta. U na~lm.
vr~la dO 12 em dugs I 7 em itroka.
pr~lcl.no lslo(':nim, krajevima zastupljon je tlV
Cvjelovi mu kl u lI1<:;ama dugim do 6 em, oa .tsloe n! hraSI" (Q. polycarpa Schur), koji je po
os r I kop je gQI;'I II> flJctko dlakavo, tonski 'iU ekoJog!Jl (a i morfolo~ki) silean kltnjaku, ali Je
P ,ed' ,II po <'- ;; grupisani VIS~ pfllagoden naMo suvljoj i loplijoj klimi. NjB-
Kupul. p ';.I opta~la, pl.1ka, tanluh z,doull. gOY (Ileal zahvllta dijelove jugoislotne Evro~
~ 12 rnm .; 5 ku ,8 '4 mOl laoka 1 MAllie IslO lako. po ekologiji (a i morfoJo:t~11
Plod (tlrl dug 1 J 4 C'n ~Irok 0,8 -2.5 em, lean kllnj3ku, u nasOJ Z!lmlji sa navodl I Q. dille-
" na ,riO kratK drier. go Zn IX. X chllmpli Tlln
.,

QUERCUS ROBUR l.
(Syn.; Q. peduncu/al a
Ehrh.)

Fern. Fagaceae

LufnJak, dub

Common Oak,
Plld uncul310 03k
ch6ne cammon, ch.
blanc, fOUYJO
Sliel -. SommOf- Eicho
qultrcla commune, 18m;a
c1I.<.... \ ....'IT,.1I .WG,
,' c"I"",,;i IWe.

Habitus - lislopadno dIVe, 30-40(-50) m visoko.

pretnlk debla do 2,5 m (nekad i vise): k ro~nja
srroka, nepravilna, dobra razgranata.
Kor. - u mladosti glatka, kasnije uzduino ispu-
eala, u slarosti debela Ii do prake 10 em). uzduz-
no ispucala dubljim, (do 3-4 em), a poplatno
phlki m. b razdama.
Korljenov aislem - jako razvijen, s centralnirn ko-
l ijenom, koji prodire u dubinu po nekoliko me-
lara , botni korijcni se sire watno u sirinu. Obla-
zuje aktolro tn u mikorizu.
PuPooti - pokriveni brojnim, golim. spiralno ras-
pored'enim Ijuskama svjCllosmede boja, vlsni pup
js ok,u.ien sa vise manjih posiranih pupeva
Llalovl - na dosle debelim, golim, poluokrugllm,
2-10mm duglm peleljkama; plojka a-IS(-20} em
duga i 3-10 em ~iroka, na osnovi nesimelricna,
okrugJaSla iIi usasla
Cvjetovl _ jednospolni: muski u 2-S em dugim
.esama, 1enski so javljaju pojedinacno iii u gru-
plcana do S
Kupula poluloplasla, sa lankim zidovime, 7-12
(--20) mm visoka, 7-14(-23)mm siroka, pokrivena
SIIniJTI, 1 -2 mm sirokim Ijuskama.
Plod (tir) _ oko I ,S-5 em dugacak, 0,7-2,7 em
sirok sa povr&inskim uzduinim prugama, svjcllo-
sme" iii 1uckasl, viri iz kupu1e 1/2 do 2/3 duzine
~Ira: visi no 2 3(-6) cm dugoj peleljci. Zri IX, X
Blologlja _ jednodomna, ancmofilna, heHofilno,
mel(;.hlna vfsla.
Yrijemo cvjlllianja IV, V
Aazmnotavanle sjemonom I vogolalivno.
/
1 \lfane,ca s pupovlma, 2. vrh ilbolka sa !lInskim evje-
lov,ma, 3. mu~kl cvijlll , 4 tir s kupulom
Sianiste zahtijova duboka. glinovita iii pjesko-
vIta, plodna, preleino vlazna zemljista, sa viso-
kim nivoom podzemne vode_ Teie uspijeva na
plitk?m i suvom zemljistu_ Zalo su luinjakova
slanl~la prete;!:no na l1uvijalno-deluvijalnlm zem-
Ijist,ma nizinskih Iii blago brciuljkastih lorena.
Tu je on zaslupljen u eisHm lutnjakovim sumama
!Ii u mjesovllim saslojinama sa grabom, poljskim
Jasenom I d/. OpisBn Je v611ki broj zajcdnica u
kOJ!ma luinJak !mB vidnu ul09u, a u poznatOJ sla-
vonskoj hraslovoj sumi (Gcnisto Querce-lutrr
roborls HOlvat) lu.!njak je edilikator.
Aa sprOl tra nlenol1 u J ugolla,,111 - 5, H, BH, Sb,
Cg, Ma
Ope a r esproslranjenosl - 9010VO cijela Evropa,
Kavkaz, M AZiJa
PtimJedba dosla vlHijobilna vrSla
U na~oj zemlj! je zastuplJon i Izv. slepski lutnjak
(0 peduncullllora C Koch)

I tobru.
1. grBn{:lc8 I; pupovlma, 2. killanac, 3. l en,ki cvil!!t.
4 mu~kl cvllet, 5. ll r
Habitus - listopadno drva, visoko j do 30(-35) m,
s dijamel rom debla do preko 100 cm.
Kora - 'leoma karaklerislicna zbog upadlJivo
crvenkas te boje u dnu brazdl, Inaee je sive bole
I duboko ie uzdu1: izbrazdana, sa rijetkim, us kim,
popretnim pukotinama.
Korllenav slstem - jako rszvilen, s cenlralnlm
konjenom.
Pupovj - do 2 em dugi. dlakavi, U osnovi opko-
Ijen; brojnim, kontasto-Ilnearnim, do 2 em duglm,
krutim zalisclma, Ijuske sil no dlakave.
L! slovl - na dlakavoj. 5-25 mm dugO] petel]cl;
plojke dUg6 5-15 em j do 9 em !iroka, obllkom
'leoma pollmorfna, kotasla, na lieu tamnozelena,
pamela rapava, gala III posula silnlm zvjezdestlm
dlaeicama, na nalltju pepeljasta III tutkasta.
CvJetovl - jednospolnl: mukl sakupljani u rastra-
slle evasU no lenkoj osovlnl, dugoj 4-11 em: len-
ski na zajednitkoj dlakavoj peteljci.
QUERCUS CERRIS l
(Syn.: 0, Bus/riaca
Willd.)
Fam. Fagaceae
Turkey Oak
cMne chevelu,
ch. lombard
\I cerro
Kupula - poluloptasta, do 2 em visoka i 1-2
(-3) em siroka sa brojnim pepeljastodlakavim,. do
1 cm dugim, stipulama, koje su kon~asto Ime-
arne, siljaste (kupula podsjeta na Subarul.
Plod (fir) - pojedina~an iii po 2-4(- 7) lao
jadno, sjedeei iii na drsci dugoj do 3 cm : 2,-4
(-5) cm dug, do 2,5 em debeo, go, uzdu~. IIno
jzbrazdan, ui dluge godlne, u septembru III ok
Blologlja - jednodomna, anemofilna, kseroler
mna i heliofilna vrsta. Ima dobru izdana~ku sna
guo Dolivl Slarost do 300 godlna. ,
Vrljeme cvj etanja - IV, V, (-VI), paralelno sa r~
stanjem (nesto kasnlje od lutnjaka),
RazmnoZavanje - sjemenom.
Stanl!Ue - na kre~njaku !Ii sJlikatu, pretezna nJ
dubljim, slabo kiselim zemljitima, naj~esce ,u
brdskom pojasu, u zonl listopadnih kserolermmh
i mezotermnih suma. Uteslvuje u Izgradnjl razll-
cilih sumskih zajednica, a posebno ucesee I zna'
caj ima u klimatogenoj zajednici sladuna i ce.ra
(Ouercelum larnello-corris Rudski) u Istotnlm
krajevime nase zomlje
Rasprosh en/enost u Jugoslevi/i _ S. H, BH, Sb.
eg. Me.
Opca rasproslraoje nos! _ juina i jugoisloCna
Evrope, M. Azi/a. Sirlja.
Primjedba - varljabilna vrsta, opisano nekoUko
niith sistematskih kalagorija
U Hercegovln! je zablljaten h!brid makedonskO\l
hrasla (O.lro/ano Webb.), sa cerom, u nauc! po-
zna t pod Imenom Q. x IIchnolderl Vlerh
49

QUERCUS
FRAINETTO Tenore
(Syn .. O. farneffoTen.,
O. confer/a Ki l. :
Q. hungarica Hub.)

Fam . Fagaceae
51adun, blagun,
krupna granica,
ploskac

Ue.llan Oak
"amatto Eiche
II Farnello

Habitus _ listopadno drvo, 25(- 35) m ... isoko (ce-

sto i grmJ, s promjerom debla do I m. Kro~nja
siroka, okrugJasta, dosta gusta.
Kora _ dosta lanka, svijetlosiva, uzdu!no j po-
precno ispucala. Jednogodisnje grancice gusto
dlakave. u jesen ogole.
KOllj.noy a isle m - dobro razvijen.
Pupoljc i _ grupisani pri vlhu grancice. mnogo,
krupniji od pupoljaka oslalih hrastova. dl"kavi,
zu6kas tomrki do sivkasti, garnii najkrupniji, 1. granl:icll s pupovima, 2. Iorh lzt\ojk:l sa lensklm cyje
Lisloyl _ r ozelasto skupljeni ns vrhu izbojaka: na lovimo, 3. mu~ki cv!Jot. 4. ilr s kupolom
dlakavim, obitno 2-6 (rijetko do 20) mm dugim
peteljkama; plojka 10-20(-30) cm dug a, 6- 12 Ima ucesce u brojnim sYjellim, kserofilnim, hra-
(-20) cm siroka, na osnovi srcasto usasta. na slovim zaJednicama SyeZa Quercion '/lfnerto Hor-
licu zetena. na nalicju meko dlakava. yal, no najveCi znacaj ima u klimatogenoj zajed
Cvjetovl _ jednospolni: muski u resama, nil :I:: nici sladuna i cera (Ouercetum larnello-cerris
dla~avOj osovini, dugoj do 12 cm , !enski grupi- Rudski). gdje je glayni edi l ikator. U HercegoYini
sanl, sjedeci, ill, rjede, na kratkoj. do 6 mm du-
je opisana Ouercetum con/crrae hcrcegovlnicum
gOj, dlakayoj drsci.
Kupula _ sa dosta tankim zidovima, 6 - 12 mm vi- M. Wraber. U visinu se penje preko 1000 m.
soka i 12-15 mm Siroka. cropaslo pokrivena broj- Ra sproslranjenosl u Jugoslavljl - Dillmacija. BH,
nim ljuskama. koje su gusto obrasle rdasto!ucka- Sb. eg, Ma (praleino isloeni dljalovi nase zemlje).
slim dIE' kama. Opea rasproslranjenosl - jugoislocna EYropa
Plod (llr) _ oko 15-25( - 35) mm dug i 10-12 (Apenlnsko pol.. panonska obi est. Balkansko
mm S,lrok. 2-3 puta duii od kupule. Zri u septcm- poL), M Azija.
bru i oktobru iste godine. Prlmjedba - opisani su Yarljeleli' Yar. macroph,l.
810100l1a jednodomna, anemolilna, heliolilna i loa (C. Koch) Schwarz. ciji su li$IOvi sjodeci. iti
kserolermna Yrsta. Ima wlo jaku izdanacku snagu.
na kratkim, do 6 mm dugim peteljkama. u osnoyi
VrlJeme cvjelanja - IV, V, paralelno sa IISlanjem.
duboko srcasto usasl i: var. minor Ten. eiji su
Razmnoiavanj e - sjemenom . tisloYI nn dosta dugackim (- 15 mm) potellkama, a
Sianlit. _ lercni brdskog regions, prclei.no na
dosla suyom. kisclom, dubljcm zemlji ~lu . pri osnov! srcasl i iii odsjeceni

1 9ranica $ pupov,ma, 2 vfh i(bojkll sa lcnsklm cvle.
'ov,ma. 3. mu!;k, cvijal, ~ . lir 3 kupulom
Habitus - listopadno drvo iii grm. dosligoe visinu
do oko 15( -20) m i prsni promjer do preko 100 cm.
Kor. - dubOko ispueals uzdut.nim i popreenim
pukotinama, debela. sivopepeljasta.
Korijenov sislem - dobro razvijeo, snatno pro-
dire u kameni tu pOdlogu .
Pupovl - dosla sitni, 3-6 mm dugi, sivosmedi,
maljavi. Zalisei siroko lincarni do kratko kontasli.
Llslovl - na 4-15(-22) mm dugim, odozgo slabo
,t ljebljenim, peleljkama; plojka debela i evrsta, u
osnOVi malo sreasta do klinaSla, 4-10(- 13) em
duge, 3-6(-8) em siroka, na lieu, u pocetku dla-
kava, kasnije obieno ogoli, na nalltju sa gustim
maljama, sivozclena
CvJ.lovl - jednospolni ; muski u reS8m a, oa gusto
dlakavoj asovini dugatkoj do 6 em; tenski paje-
dlnaeni, lJI u zbijenim grupieama po 2 do 5.
Kupula - sa lankim zidovim!l, plitka, 8-15 mm
visoka i 6- 15 mm siroka.
QUERCUS
PUBESCENS Willd.
(Syn.: Q.lanuginosa
Thuill.)
Fam. Fagaceae
Medunac, sUna
granlca, magaricar
Pubescelll Oak. dowllY
0.>
chMa pubescenl.
ch. blallch
flaum-Elchc
rovere pubesccllle.
roveralla
,WG l1yulllcn~i;
Plod (f ir) - javl ja se pojedinacno iii u grupicama,
dosla sitan, sjadeci ill na kratkoj dr~ci. Zri u
seplembru i oklobru isle godine.
Blologija - jednodomna, anemo/ilna, kserolerm-
na, kalcililna (ali i na silikatu), helio/iln a wsta
Vrljeme cvj etanJa - IV, V, paralelno sa listanjem
(kaSnije od kitniaka i lu1njaka). .
Stanlite - pod rucja sa suvom i lop 10m submedlle-
ranskom i medit(lranskom klimom, ali zalazi duo
boko u konlinenl . Praleino iivi na suvom i ~!i~'
kom skelclnom zemljislu, na IOplij im ekspozlcl-
jama. Nalazimo ga pojedinacno iii u raslrkanim
grupama u podrucju degradiranih hraslovih sum3,
u ~ i karama, Ie u svijellim hraslovim i drugim ICI-
rnofilnim surnama_ Zastupljen u brojnim asocija
cijama reda QUfJfcelalia pubeseenlis Br. - Bl.
Rasprostr anjenost u JugO$laviJI - S, H. BH, SI>,
eg. Ma.
Opee rasprostranJ enost - srednja i ju1na Evropa.
Krim, Kavkaz, M. Azija
Prim jedba - veoma polimorlna vrsla. Od vainiiih
taksona navodimo samo ove var. p u bescen~
(Syn.: Q lanuginos(J Thuill. var. /ypica Beck). kOll
ima listove srednie velieine. a najeesee ne prelaze
dufinu od 6 em, a lisna peteljka ie duga 1 - 1~
mm: var. pl nnalilida (Gmel.) Spenn. elil su lislOVI
najeescc dug I 3-5 em; var. c rlspale (Stev.) Spenn ,
kotl Ima listove najeesce sarno oko 2 em duge,
rjede vece. U naso) zernlji je zastupljen I t. ZV.
~vlrg lli Jskl hrast" (Q. vlrgltlana Ten.), kojl ie slitan
meduneu, Ie ga neki smatraJu samo nJegovlm va'
rijelelom
 51

QUERCUS TROJANA
Webb.

(Syn.: Q. macedonica
A . ~C .)

Fam. Fagaceae

Crnl cer, makedonskl

hrasl, oslrogun

Macedonian Oak
chime de Macedonie
Mazedonische Ei che
Iragno

Habitus - lislopadni grm iii manje drvo kOje ne-

kada maze izrasti i do 20 m visoko i dostiei prsni
promjer ad preko 100 cm. Krosnja u mlados ti pi-
ramidalna, kasnije si ro ka, j ajas ta iii polukuglasta.
Kora - sliena ce rovoj. Na tanjim og rancima i
graneicama glatka, sivkastozelenkasta, sjajna, na
deblu i debljim ograncima debela, po nekoliko
em, sivQsmeda, duboko mreiasto ispuca.
Korljenov slslem - ima centralni korijen i dobra
razvij ene boene korjenove.
Pupovl - aka 5,5 mm dugi i aka 3 mm debeli,
~astavljeni ad veeeg broja crepas to poredanih
Ijusaka, koje su u mlados ti dlakave.
Llslovl - elipticni, 5-8 cm dugi i 2-3 cm siroki, na
kratkoj peteljci, tvrdi , rolukozasti, sa izrazenom
nervaturom, narocUa na nalicju ; botni nervi se
zavrsavaju trn asto, izvan zubaca . Ostaju na g ra-
nama preko cijele zime.
Cvjelovl - jednodomni ; mu ske rese duge 22 do
36 mm, sa 7-13 cvjetova, sa 4- 6 prasnika, antere
sasvim gale iii pri vrhu dlakave ; zenski najcesee
pOjedinaeni , iii najvise s 4 cvijeta na istoj resi.
Plod (ilr) - slican cerovom, duzina mu znalno
va rira ad (22) 28- 45 mm, debljina 13-29 mm , do
pola se nalazi u kupu li koja je visoka 11 - 35 mm I
19- 33 mm debe la, sjede ':a. Sazrijeva druge go-
dine (do novembra) .
Blol091ja - jednodomna , anemolilna , kserotermo-
IIlna, lololiina i kalcililna vrsta . Ima veliku izda-
nacku snagu , najveeu od svih listopadnih hraslova.
Vrljeme cvjelanja - IV, V.
Razmnoiavanje - iz sjemena
1. gran t ic a s pupov i ma , 2. musk i cvjetovi, 3. prasnik ,
4. ilr s kupulom
Stanisle - topliji tereni submedi teranskog pod-
rucja (strme kreenjacke kamenjare, vrt aeasti tere-
ni , degradirane povrsine podloine eroziji, uvale.
doci itd.). Cesto tvori eisle sastojine od nekoliko
desetaka hektara, iii manje sumarke, iii ima ele-
menats meduneeve iii bjelograbove sume, pone-
kad i sa zimzelenim vrstama, ali su cesta pojedi-
nacna, starija soliterna stabla. Nalazimo ga od
obale mora (Crnogorsko primorje) pa do 900 m
nadmorske visine : na juinim padinama nekih
vrhova penje se i preko 1000 m visine, ali se naj-
ce sea i najobilnija slanista nalaze u prosjeku iz-
medu 200 i 500 m.
Rasprostranjenost u Jugoslavijl - He, ju i na Oal-
macija, Crnogorsko primorje. lilogradsko pod ' uc -
je, skadarsko podru cje , Metohija i zap. Ma.
Opea rasprostranjenost - zap . dio Balkana , juga
istocni di o Ap eninskog poluotoka (Apulija) I s/e-
verozapadn a M. Azija .

, Ijenirn, m aljavim st lpulama,
1 1enski evJelovi u paz uhu IIs13. 2 tenskl evljet. 3 mu
!ki evije1. 4 fi r !I kupulom
Habllus - zlm zeleno drvo iii grm sa $irokom i
o kruglaslo m kro~niom .. Doslig ne vi~.i nu oko 20 m,
a p rsnr promier debla Ie oko 30 (rrJel ko 1 dO 100
1200) em
Kora - u mladosl i siva i glatlta. kasnije lamno-
siva. ispuea na sil ne, lamne Ij uske
KoriJenoy lillem - jako Hlzvijcn, ima dugacku 1
Jaku t ilu srtanicu, ali su i botni korijeni dobro
razYi jeni.
Pupovl - tuckaslobi jeli, guslo dlakavi.
Lil loyi - oko 3- 8 em dugi. 2 4 em $i roki. silj a!i.
na kralkoj pe!eljci, t .... rdi, kot asl l, no od raslim
stabhma c j ctovil og. ces to nadole povljenog ruba,
a na izdancima su jate nazubljeni. na lieu lam no-
zeleni i sjajni, na nalitiu bjelkasti iii i.utkasti i
pahuijaSl i OSlaJu na g(anama prosietno 2 go-
dine
CVlelOyi - jednodomni: muski u rOS Oma, dugim
do 7 em : .f:enski su po jcdinatni, iii po 2 zajedno ,
QU ERCUS ILEX L.
(Syn . Q. sempervirenl
Mi ll)
Fam . Fagaceae
Celvina, crnlka
Ev~rgreen Ollk, Holm 0 ..
Yeus!! EousE)
G.un.Elche
elice. Iccclo
.\\6 "<I"Clllll~1I
Kupula - sa Ian kim zido .... ima i sa .... rsto priljub-
Plod (iir) - oko 2 em dug. svijetlosmed Z(I pl'l6
.
godne u seplembru I oktobru
Biologija - jednodomna, anemoi llna , kserotermo-
l ilna. heiiolil na vrs ta sa jake izra ~ cnom kserom~r':
nom gradom. Ima jaku izdanacku snagu iz pan,s I
zita. Dolivi Sla rost i do 1000 godina,
Vrljeme cvjelanja - IV, V.
Razmnolavanje - sjemenom. .
Slanltte - ces .... m a ie edifikator zimzelenc, kl~
malogcne (kli mazOnalne) sum sko asocijaci je cr
nog jascna i ces ....ine (Orno -Ouefcetum ilicis Hor
val iC). koja pripada svezi Ouercion ilicis .8 r. ~1
Pr cte~no raSle na dubl jim zernljistlma. naJce~ct
n;, c rvenici ( Ierrll fossa). Mula je, tukvih ~um3
sacuvano u Primo riu (npr. ~ u ma Oundo na Rsbu.
zatim na Mljel u, Brionima ild ,) , Tc Sume su de-
g radi rane, Ie danas susreCern o naj razlit itije de-
g radael j ske sladije lipa neprohodnih zimzelen lh
sikara. zvani h makije. sa vecim brojem vrl o zna'
taj nih faeiesa. nasl alih pod utieajom co .... jeka III
lokalno-klimalskih prilika
RalprOl lranjenol1 u Jugollayll' _ S, H, BH , Cg
(oloei i uski, priobalni pojas). .
Opc:a ra sprostranlenOl1 - Sredozemlic, sj ov. ~,/~
ka. zapadni i sje ..... dijelo .... i M. Aliie, Kir enalka
Ka $mir.
53

QUERCUS
COCCIFERA L
Fa m. Fagaceae
Pmar, komorovac,
ol trika,

K&rmes Oak
ch6ne kermh
Kef"" ' -' Stec hEtc he
quere la $plnon

Habllus - javlja se pretetno kao nizak, gust, ne-

pravilno ,azg.a na! grrn, rjede kao manie drvo,
koje IZrasl e dO 10 m visoko j ces to s promjerom
debta do 30 (rjede j do 50) em.
Kor. - do oko 2 em debljine, siva, pfltko J guslo
ispucana u Ijuske lam ne boJe.
KoriJenov I latem - sa jako razl/lj enlm centralnim
kor ijenom j broj n!m b oe n/m korijenima.
PUpovl - sllnl, smede boje , bez zalislaka.
Lliloyl - zirnzeleni, kof asti, kruli, u mladosl i dla-
kavl, kasnlje g oli, (1)2-5 em dugi i (0,5)1-2,5
(-3) em irokl, na lieu sjajnozeleni na nalicju bll-
j edozeleni, na peleljci dugoj 3-4 mm: ostaju na
granama 2-3 godine.
Cvjelovl - muski u 2-4 em dugim. dlakavim re53-
mao l enskl su po 1 iii po 2 zajedno.
Kupula - duboka, debe Is. odrvcnjela. pokrlvena
tvrdi m, bodl jasl im, dolje I gore 111 uslranu povije-
nim stipulama. golovo 5jedeCa, ill je na kralkoj
drAei,
Plod (1Ir) - veCim dijelom u kupuli, do 3 em dug
I do 1,5 em sirok. Zri VIII, I X, druge godlne.
Blologlja - j ednodom na, anemofilna. heliofilna.
kserolermns vr5ta. Ima jaku Izdanseku snagu.
YrlJeme CYjelanja - IV, V.
Razmnoiavan/e _ sj emenom_
~t anli t. -:- kod nas je zas tupl/en u nskim kra-
lavlma Pnmorj a, u makiji zajedno sa eesvinom
(9 Hex L-J- Tu Je on kal akteristiena vrsla zajad-
mce Orno - Cocci/aratum Horvsl lc, koja je za-
stupljena u AirOj okoli ni Orebica ns Peljescu i oko
UICinj a. U julnim dijelovi ma Makcdonlje izgra-
1, ienskl evjelovl u pazuhu lIS\6, 2 mu~kl eVlJeL J. pra~.
nlel. s Irllu nunih slrBna. 4 tir. 5. razlleltl obllei 2"eva
s kupulama
duje prOSlranu, guslu i leAko prohodnu zaiednieu
(as. Coccllelo-Carpinefum oriental/s) tips pseu-
domaklje zajedno sa kukrikom (Carpinus orienta-
lis MilL), zelenikom (Phil/ylea media lo ). jasmlnorn
(Jasminum fruficans L.), primorskom smrdljikom
(Pis/acia IBre binthU5 lo), grozdaslim rujem (Rhus
cor/aria lo), fojom (juniperus exce/sa M. B.).
Amrikom (Juniperus oxycodrus lo ). Aimsirom (Bu-
xus sempervirens lo) i d r. Preleino nsseljsva sirO-
masna. kreenjaeka zemlJlsla. penjuci se u vislnu
do 400 m, rijel ko do 600. a pojedinaeno i u gru-
pama I do BOO m.
Ral prollranjenol l u Jugoalavijl - H. eg, Ma
Opca rasprollran/enoal - juina Evropa, M. Azija.
sjcv A frika. Slfija. Palesl ina
Prlmjedba - prema obliku i velieini lisne plojko.
obliku i velieini kupule i fira. oplsano je nekolllo.o
Ifllraspecijskih obllka

~ /1~\-'"
u~ l~>.~)
,\ '
'0
~
~~.
~.
rlC"\' V'i' c
t
'
..... J
(
1 grantica s pupov lma. 2 klijanliC. 3. mutkl cv)elovI, sa
$l rane. 4 lensk i cv/alovi, 5. plodna Ijuska. IlVana.
6 oknljerll plod. 7, plod (ora!;fi)
Habllus - listopadno. do 30 m visoko d rvo. s
precnikom debts 40-60 em.
Kora - kod miadih iZbOjaka c(venkaslo5me~a,
sa brojnim bjelicastim, vO~lanim bradavicaslim
(Ime'l nakupinama, malo Ijapljiva: kara deble u
mladosti bijela . tjusti se u horizonlalnim Irakama,
kasnije u donjem dljelu je erne i duboko Ispuca.
Korljenov slslem - osim manje razvijene t ile
srcanice u prvoj mladosti, ima jako razgranate
baena tile
PUPO.,) - aka 3-4(-8) mm dugi. brajne Ijuske su
zelenkaslosme<le do crvenosme(le
LISloy) - gall , U POCClku malo Ijepljivi, 3,5-7 em
dugi i 2-4 em iroki, imaju 6-9 pari bocnih ne.
rava, peleljka lista gola, 2-3 em duga.
Cvjelovl - mutkl u sjedecim, 4-6 em duglm reo
samo, formiraju se ve e u jesen, fenskl takodar
u resoma, koje imaJu drku, duge su oko 2 em,
pojavtjuJu so lek u plotjeee.
BETULA PE ND ULA
Roth
(Syn.: B. verrUCOS8
Ehrh.)
Fam. Betu laeeae
Breza bradavi';ava
Sliver Bilch
bouleau veffuqueux
GemelJle Bllke.
WeiB8irke
betula blanca
Go::pc~a 6oPOA30'I.:lTall
Plod - u plodnim visetim resama koje su na duo
goj tankoj peleljei, smede boje : 10 je oracie oko
2 mm dug . Zri u julu i auguslu.
Blologija - jednodomna, anemolilna, heliofilna
v(sla. Izdrfi veoma niske temperature.
Vrijeme cVjetanja - IV, V. para lei no sa listanjem
Aazmnozavanj e - sjemenom i izdan eima .
Slanlste - cesto Obrazuje tisle sum ice (brezikej
na smede kiselim i podzolaslim zemljiHma, a
kao pionirska vrsl a naseljava sletine i sumska
pozarista, kOja brzo osvaja posto jOj sjeme raz-
nosi vjetar i sa velikih udaljanosli. Qsim loga,
natazimo je pojedinacno i u manJim grupama u
Svijetlijim sumama. Pojedinacna Slabia se penju i
do oko 1900 m nadm. visine. Nije mnogo izbirljiva
u pogledu kvali tela zemljista, a javlja se i na
kretnjackim i silikatnim masivima.
Ra sprO Slranjenosl u Jugos lavi jl _ S, H, BH, Sb,
Cg, Ma (juzna graniea).
Opea ra spro5lran/enosl _ zapadna , sjcv. i juzna
Evropa, M. Az ija, Kavkaz , Sibir.
Prlmjed ba - s Obzi ro m ne 'leoma p rostrani area!
breze pozna li su brojni ekotipovi (rase) pa Ie da-
nas Lin n G-ova, prvobilna B. alba L. ra~clanI ena
na veliki broj vISla i nizih sislemalskih kateg o.
rija. Od au lohtonlh vrSla breza kod nas jo zaslup'
liena mal/aY a (cretn a) b. (B. pubescens Ehrh .j,
koja jtl mnogo (joda od obicne breze Odlikuje
se gusto dlakavim grancicamfl, koje su baz bra-
davica, Jajastim Ustovima koji su u mladosli, "flO
i njihova peteljke, dlakavl RaSle no Clclovimn !
drug 1m vlo tnlm lerenlma
.
ALNUS GLUTINOSA
(L.) Gaertn .

Fern. Belulaceae
Joha (Iova) erne

Stl~ky Alder
tune commUrl. ,une nair
SChwarzerl., Rolerle
.'no. onl.no nero
o.\loXII KMlhca., o. 'IeI'IIU

Habitus _ lislopadno drvo do oko 20(-25) m vj

sine, sa pravim, vitklm deblom.
Kor. - kod mladlh primjeraka glatka, zelenka-
stosmeda, vil-manja sjajna, kasnije crvcnosme-
da I IJuskava, do 2 em debele.
KoriJenov alltem - jako razvijen, nema zilu srca-
nleu, aU ima snszne bofne korjenove.
Pupovl - Ilaplj!vl, pokriveni sa 2 smedeljublcaste
IJuske.
lItlovl - u mladosti ne lieu Ijapljl"i (lme!); adreali
su 4- 10 c m dugi i 3-7(-9) em sircki; peteljka
1,S-2cm dugs, lislOyi prije opadanja jako potarn-
ne, Inace su zslvorenozeleni, goli j sjajni, sarno
1'18 naUcJu u pazuhu nerava sa crvenosmodlm
dl.tleama; lista u aprilu.
Cvjetovl _ mu~ki u 5-6 em dugim, visecim. riu-
bltastosmedim resama, po 3-4(- 5) u grozdu, na
debeloJ savijenoj peterjei: tenske su lese silno,
na petalikama po 3-4 u pazuseu Iislova.
Pfod I aJeme - aka 2- 3(-4) mm dugl smedi,
splJottenl ora$tici (nux), koji sa slrane imaju
vrl o uska krloea, a nalazo se u $isarkama, koje
se sasloje iz zadebljellh i odrvon jellh Ijuski : sl-
$arke u dOba zronja no opadaju, oSlaJu na gla-
nama do Ijolll OlaStici sazri/ovalu u oklobru IIi
novembru. oslaju preko zime u Sisarkama, a ispa
dalu tek u predproljecne dano.
Siologila _ jednodomna anemolilna, holiolilna
(ali dobra podnosi I sje~u), izrazito hlgrolilna I
hldrolilna, brzorasluca vrsla .
Vrlleme evJetanJa _ II, III, prije Ilstanj a.
Razmno!avanje - sJemonom Ivegelal!vno.
I 9.an~ l ca s pupo~lma I lenskim le5ama. 2 klljell8 c .
3. p. lperak (pokrovnl lisil sa IIi mu~k ... cvijeta . sa s t.ane,
4. p'lI~n'k nil t lsll~u parlgon . 5. lenska .esa. 6 prlperll~
Ipokro_nl tist) 511 (Iva t(:n51<0 evilate. vonlSka ,lIla_ol '
unutrdnili . (desnoj s trana. 7. tjusks llhrke. 8 plod s
(lv'Ju bo~n,h st,ana
Sianiite - vl aina i duboka humozna. tes lo pje-
skovila zomljisla na aluvijalnim lerenlma. Susreto
se uz nizinske i brdske poloka i rileke. Obrazuja
teslo elsIe sastojine (jos!ke) na zamocvaronim to-
renima, gdje voda duze na siagnira, all gdje je nivo
podzemne vode visok, a testa je u mjet;ovillm
umama Obraz uja t;ume koje pripadaju posebnoj
svezi higrofilnih suma (Alneto - Quarc/on ,oboris).
Ra,prostr anje noal u Jugo,lavlll - S, H. BH. Sb,
eg, Ma .
Opta r.apro.lranleno,1 - Evropa. Kavkaz. jugo-
zapadna Azija. zapadni Slblr
Prlmjedb. - na brojnlm bocnim filama mogu so
vidjetl oraSasle kvrllee od bakterlje Actmomyces
_ Schinlis slni, koja sa koristl slobodnlm ale
monlarnlm szolom iz vazduha

~ ~, . ~ V,
",
~
~.'
J.
.'" .
( ,
I
."
\j )
1. grantiCil a pupovima. , klilanac. 3 prlpefak sa If.
mui ka evil,la . . pra$nik na hslitu perigon a. 5 ien, kI
reM, I . prlperak (pokrovnl list) l a dva lens ka CVllela.
vanjska (gOrell unullainja Idol,e) Slranll. 7. Ijuska "hrke.
unulratn,a alranl!. 1 plod II dvlju botnlh .wa ne
HabHua - listopadno drvo eke to( - 25) m visoko
$8 uspravnlm, guslim granama.
Kor. - svlJeliosiva (Imel) I dugo glalka. slaJna.
kod duglh IzboJaka I IzboJaka Iz panla I korljenla
je fucltastosmeda III sivosmec:la. sa broJnim bJel-
kasUm lentleelama. Kora sadril oka 15 /, lanina
KoriJenov .....m - Jako razvljen. plilak, o buhvala
vellku povriinu.
PupOYI - nlau Ilepljivi, lino su dlakavi, u poc!atku
su z.elenkasH, kasniJe ervenkaslosmec:ll.
Ullcm - oke 4- 10(- 12) em dugi. 3 - 7(- 9} em !i-
rokl. na lieu golovo goll i tamnozeleni, na nali~ju
slvozelenl do modrlkastozelenl, gUBlo dlakavl.
CVjetovi mu6kl I fenakl u 1888ma, fermiraju ae
u leun I lakvl prelime; mulke fesa po 3-5 u
grupama na vmovlma graniea. duge 7-9 em,
smed_, ImaJu obl~no etvorotlani perigon I
ALNUS INCANA (Ll
Moench.
Farn. Belulaceae
Joha Uova) bilele,
,Iva
Grey Alder
1Il1"e blanc
Weisserl(l , Grauerlo
IIlno bian co
0.\11:1 CCp:t K
4 pra!nlka U cYijetu. Zenske rese U obliku male
ellpsoidne :iii.rko, sjedece iii na maroj drsci.
Plod I aJ-.na - okruglasti. plcsnal! orast i6, op
kellen neprovidnim uski". kriocelom , a nalazi se,
takeder, kilo kod erne Johe u Jajaslim, odrven!e
11m AIarkama. Sazrijeva U oktobru.
BiologlJa - jednodomna. anemolilna, heliofilna
(ali dobra padnosi i sjanu) , higro-mezofilna v(sla
Yrijame cv,atanJa - iii, prije listanja (evjets za
eka 20 dana ,anije cd erne Johe).
RumnolDllnJe - sjemenom i vegelalivno.
Stanili. - ne slavlja velika zahtjeve u pogledu
kvalilela zemIJI!la. Rasle na pje:icanim i iloya-
slim zemljistima, uz hladnije riJeke. potoke i pia-
nlnske izvore, izbjegavajuci terene sa stag ni~a
jucom vodom i obrazuJuci zajednicu AlnelUm m-
canae Aieh. & Sigr. To su polozaji iznad stan i~la
erne jolle. u prosjeku od 500- 1300m nadmorske
visine. ali jo zasl uplJena j u mijesanim saslojl-
nama s njom, na neslo nlllm nadm. visin am<l
R.aploall.nJenoat u Jugoal.vlll - S. H. BH . Sti.
Cg.
Opt. r"ploalranj_noat - Evropa . Kavkaz. jugo-
zapadna Azlja.
Prlmj_dba - u nasoj zemlJi je zasluplJena i le-
len. iii . Ipso Joh. (A. vlrldla (Chahc] lam . & DC.)
~ iji areal zahvata Alpe. Karpate j neke d ijeloye
Balk. poluostrva. Na slaniAlima blJete i erne Johe
zapatenl su i njlhovi kn! anei. opisani pod rnznim
Imenlma . Islo keo i kod erne joho. lako so ne
ll1ama blJele Johe obrazuju kv rl iee od Actino'
myces - Schlnlie alnl.
57

OSTRYA
CARPINIFOLIA Scap.
Fam. Corylaccae

Grab ernl III hmeliasti

Hop hornbeam
cha. me houblon
Hoplen-, Schwarzbuehc
carpino nero, O$I.la
Ute , erpa6 oGbllI"OIlC""'" ,'j

Habitus - aka 15(-20) m visako listopadno dIVa,

sa prsnim promjerom do 50 em, masivnog i ceslo
krivog debla i si roke, dosta , ijelke, kro~nje.
Kaf. - kod slarijJh izbojaka sjajnomaslinasta iii
crvenkaSlosmeda. gala sa svjetlijim lentiecta-
rna; kod starijih slabsla sliena kuri dlvlje kru~ke:
lamnosmeda, ispucala, laka se Ijusti, aka 1 em
debela,
Ko rlJenov _Istem - dobra razvijan, dubok. sa
jako razvijenim bocnirn tilama .
Pupovl - zcienkasl osmceJi, Ijuske gale, brajne.
vr~ni i botni pupovl pribliino iSle veliCine.
Lislovl - dugi 5-13 em i 2.5-6 em ~iroki. lamno-
zeleni. imaju 15- 18 pari bocnlh narava. Usia kra-
jam aprila iii u prvoj polov!ni maja.
CyJelOYi _ mu~ki u viseeim, do 12 cm duglm i
5-7 mm deballm resama. koje se razvijaju vee
u jesen uz vr!lnl pupoljak. najce!lce u grupama
od 2-4, pojedini mu~ki cvjetici goli, sa 3- 14
praAnika. bez cvjelnog omolata. tenski u polu -
USpravnim. 3-6 cm dug 1m r9sama u pazuhu 11-
Slova ovogodi~njih izbojaka _
Plod - jednOSjemena ora~ica. 6-10 mm duga,
glalka, tulosmeda. jedva prlmjelno uzdutno re-
brasl(I. poipu no zatvorena u mjelnaslom plod-
nom ovoju. koJi obrazuju rese popul j!iarki, sllc-
ne resam3 hmalja (imel). Ovol ie izduteno iajast.
2a~lljen. polpuno zalvoren, 10-25 mm dug I 6 do
14 mm Alrok. spolja obraslao o!llrlm dlacicama,
kOje prl branju mogu Izazvali upalu ko l e. Sazri-
jcvaju u julu IIi auguslu.
1. grll.n~ l ea S pupo~lm3. 2. kllj ll. nll.e. J mu~k; evijel
OdOldo . 4. pra~nik. 5 dva 10nska evljela. 6. tenska resa .
7 plod u mjdinaslom ovoju. dolle : uzdu1nl preslek.
a plod (ordei l:) s dvilu bo~n l ll sirana
81010gljo - jcdnodomna, anemo/ilna, larmofilna
vrsla. Dotivi slarosl do oko 100 godina
Vrljeme cvjelanja - IV, V.
Ra zmnoiavBnje - sJemenom i vcgelalivno.
Stan1!ile - tislc iii mje!lovile sastojinc na strmim.
plitkim kretnjackim i dolomilicnim (javlja se I na
serpentinu) . vecinom prisojnim Icrcnima. naj-
ce!lce u pojasu hraslov8. U na~oj zemljl uceslvu-
je u izgradnjl brojnih zajednic8. npr. Dstryefo-
-Ses/erie/urn 8utumnalis Horvat, Querco Ostry
atum carp /nUoliae Horval, u konlinentalnim dlje
tovima Hrvatske I Bosnc. Ie : AceriOslryoFage-
tum Jov., OSlryOQuercelurn cerris Vukic. i dr. u
zapadnoj SrblJI.
RBIprol 1r8njenoll u JugollB~tjt - S, H, BH, Sb,
eg, Ma
Opea ralpro l lranjenolt - sradnJa Evropa, Bal-
kan . M Alija! sjeverozapndni Iran

1. granica a pl,lpovlme. 2. klllan!c. 3. mubl cvije1.
odo~do, 4 praSnlk. 5. <Iva 1ensku cvl!C IB. 6. Ije!niak Ii
dvlju strane
Habllus - veoma ral.granal. gust lislopadni grm,
2-4 m vislne, all se nekad ral.vije kao manic
drvo do 7(-10) m vlslne I do 20 em 1,1 prom/eru.
Kora - pepelJastoslva IIi ervenkasle , glal ka. lan-
ka, sa markanlnim bjelkaslim lenlleelama, kasnlje
posivi i plilko ispuea.
Korljenov sislem - plitek, siroko razgranlcn, d?
Ircee gOdine ime verlikalan korijen, kasnlJe horr-
zonlalne file.
Pupovl - dosle krupni. do 3 mm dugi, pokrivcni
svijellosmedim, po rubu trepavieastim IJuskama.
Lislovi - 6 - 10( - 13) em dugl I 5 ..... 9 em slroki, na
lieu tamnozeleni sa rijetkim dlael eama iii goli,
bel. sjeja, na nalleju svjelllj i, du1 nereve dlakavi.
Cvjelovi - muski u resama, ob/eno 2 - 4 zajedno
u grupoma. formirane su vee u je.sen, i lada su
svijet!osmcOe do sivosmede, prezlme zalvorene ,
u ran o proljece se olvnroju I prase polen, ImaJu
CORYLUS
AVELL ANA L.
Fern. Corylaeeae
Ujeska oblcna
European Filberl. halli.
hazel-nul
nolsetl er. coudrler
commu n
gemelne Haselnuss
noe dil lo, av eliano
.\\:u"",a ue;"Kuoucllllal,
Op~ ""'''K
guslo dlakave pokrovne Ijuske, veeinom 4 pra~
nika koji Su preteino razdijeljeni na dvoje, lako
da svaki evijet ima 8 prasnlea ; zenski po dva
u evastima keji su slitni pupoljeirna iz kojih u
rano proljeee vire l amnoerveni dvodije lni, kon
tasli iigovi.
Plod - u grupama, naJtesee 1- 4 zajedn o, okru
ien; lislollkirn zvonelikim ovojem, nazubljenog
iIi reinjevitog ruba, koji je u potetku zelen. ,so:
tan, kaSnije sme~, kofas\. Plod jednoplod nl~kl
orascie (Ijesnik) sa jed nom sjemenkom , okrugaO
iii jaiast. IS-IS mm dug i 13- 15 mm slrok.
Biologija - jednodornna, enlomolilna, u odnosu
na sjenu veorna plaslltna vrSla.
Vrljeme cvjelanja - II, 111, dosle prije listania.
Razmnohvanje - sjemenom I vegel al ivno.
SlaniiUe - sume I sikare umjerenog pojasa sje
verne hemisverc. CeSlo u asoeijacijama Querco
-Carpine/urn i Fagetum mon/anum. a cesto obla
zuje guste sibljakc. Javlja se od nizine, a penla
se i do 1700(- 1800) m. Jevlja se nn svjezim. plod
nim i dubok im l.emljislimn. a nile ri jel ka nf ns
toeilima i siparlma kao pioni rska vrst a.
Rasprostranjeno5t u Jugoslavl/i _ S, H, 8H. Sb.
Cg . Ma .
Opea raspro 5tran/enosl - SkandinavlJa (osim sjs
vernih dljelova), srednja I zapadna Evropa, Sre
dozernlje, Balkan, Klpar, M. Azlja, Kavk az, sjav
Afrika
PrimJedba - u kulturi sc uzgajaJu r81.ne sOlie li-
Jeske koie se razll kuJu po velieini I kv alilelu plo-
dova , koji su veorn a tra.teni ns Ir1islu
59

CORYLUS
COLURNA L.
Fam. Corylaceae

LlJe,ka met la,

dlvolljeska

Turkicll lIaZOI
nolselier du LIlIJanl
Baumha$c l, Oicknuss
nO(:clOIO madil'uranc()
"CUlI-lIIll APl'IIOU n ,\"a~,
~u,.\nc","ir OP"~

Habitus - do 25(-30) m visoko lislopadno drvo,

sa pretnlkorn i do 75(-100) em, ~a pfOlvilrrorn,
kupastom. !iroko zaobljenom, gustom kesnjom.
KOfll - slvkastobi jela do tamnosiva, debela, me-
kana, plulasla. plitko uzdufno Ispucala, u sta-
rOSll ljuspasto se Ijusti; kod slarijill izbojaka zuc-
kastoslva sa debljom i nepravllno ispueatom plu-
tastom korom.
KOriJenov slslem - snaian. Oobro vcic teren, te
se uspJe! no koriSl i za poljeza~titnc i vjetrobrane
pOjaserve.
PupaYI - dosta krupni (oko 7 mm dugl), Ijuske
zaobljene, svljellozclene sa tamnijim ruborn,
pustenaSle, vrsnl krupniji od postranih.
lIsloy( - ns lieu tamnozeleni i u pocelku dla-
kavi. na nalicju svjeWji, uz nerve dlakavi, 7-12 em
dugi I 5- 10cm siroki, imaju 5 6 pari nerava.
Cv)elovl - mU!kl. u I csama, po 2- 3 zajedno, for-
muaju sa u jesen i lake prezimljuju, rano u pro-
I,eee prase, tanski, kao ked obicne lijcske_
Plod - crastici (Ijesniei) u skupinarna 3- 8, ok rug-
laSIi. -j 'pljoslenl, sitniji od Ijcsnlka obitne IiJeske,
all debJjeg i tvrdcg peflkarpa i silniJe jezg rc. ovoi
ploda mesnat, go, dlaksv III tljezdasto dlakav,
Cakin/ssl, obuhvala eiicli plod i znslno ga pre-
ma!uja (i la 2-3 pu l a) svoiim dugackim koncaslo
11dl/alJenlm nepravllnim kovrdtavirn naslavcima
(IS ra zllku od ovoja kod obicnc lijeskc kod kojo
/e krsci ilt ISlo dullne od IJeSnlka)
81010glj8 JednOClomna. cnlomoHina vrSla, pod-
nOSI vete lasjenJivanje od obltne Jijaske, lOla
.X
I !lrpn~jca s puPovima, 2. IISI. 3. tenska CVM!. ~ dVQ
1enska evljera. 5. mu~kl evllel, odozgo, 6. pra~nlk
jaku izdanacku snagu, dolivi starost i do pleko
200 god ina.
Vrijeme cv/etanja - IV, V, znalno prije lislanja,
R8zmnohvanJe sjemenom I vegelalivno.
SlanlSte - ima siroku okoloSku ampliludu, za-
slupljena jo U vlcem broju reliklnih zajednica
loplijih prodjola. Traii dublja i svjezija zemljisla
nil krOr.njllku Prole~no jo nalazimo od 100- 1200
malara, 11 penle se i do 1700 m nadm. vis inl_
R8sprostranjenosl U Jugoslavijl - BH, Cg, Sb,
M'.
Opee ,asprost,anJenost - Rumunija, Mndnrska,
8alkansko poluoslrvo (Jugoslavija, Bugarsko. AI-
banija. Grcka), M Azija. Zakavklllja, Iran, Indo-
-himalaJska oblest
Prlmjedba U Hercagovlnl I Crnoi GOfi pOlnal1
su i krilsnci izmeClu obicno i meclo Iljeskl
C, X Intermedla Loddigos. kOla jo u narodu hh
kraJeva pOlnOla pod ImonOIl1 "bljela IIleska~.

, -c,
1\
;j!;"
,
':,~
Ij
"''-;.'' .
.1
" >- ... I ~ ,
V
1 .---~
1. grlnt ici I pupoylml, 2. kll llnic. 3. f. nlkl r. 4, dYI
flnlkl eyll.t., S. mulkl evlJel, OdOldo. 6_ pretnlk.
7. plod $ Irokrpashm kritom , a . plod (oralt:lt; duno:
popr. prelJek
Habitul - lislopadno dNO do 25(-30) m vlsoko I
promjera debla I do 70 em. KrolnJa ra.lgranata.
gusla, a debJo vecinom zasukano i uflijeblJeno.
Kora - tanka, glalka. slabo ispueala, svlJeliosiva.
KorlJenov 11, l em - dobro razvi;en, prilago(lava
sa terenu. zavlsno od dubine i kvaliteta zemllilta.
Pupovl - oko 5-8 mm dugi. sa brojnim . po rubu
tr.pavieastim ervenomrkim IIi sme(lim iiuskama.
U . lovl - oko 5-10(-15) em dugi I 2-5(-7) em
Airokl, sa 10-15 psri boCnih nerava.
Cvjelovl - mu4kl sa razvijaju iz krupnijih bofnlh,
evjelnih pupolJaka noll pro~ logOdi~lIji m granl:lca-
ma. u vldu okruglastih, visaclh, ra slresltlh, 4-6 em
duglh resa; i.naki Iskoele' u okruglaslim, viso-
elm. all sarno do 2 em duglm r8eama
Plod - lednoalemena, boeno sploAlena oralica.
5 10mm duga, 8vijellozelena, keaniJe slvosmel'lA
CARPINUS
8ETULUS L.
(Syn.: C. vulgaris
Mil L)
Fam. Belulaceae
Grab obienJ, grab
b ljeli
Hornbeam. Ironwood
charme. charmlU8
He ln -. WeiBbuchll
carpino. c. bianco
rp:r.G. Ge.'blil GYK
, f.
\
gala, sa 7- 11 uzdufnih rebara: djeHmieno ie pre-
krivena trolaplm plodnim priperkom. eiii ie sred
nii lap (refanj) dug oko 3-4 em. Plodovi vise u
Izdufenlm gustim, do 15 em dugim i do 6 em 51
~ ...
rokim plodnim skupinama .
.
81010gl11 - jadnodomna, anemolilna . mezolilna
seiolUna Vrsla.
~
.
Vrljeme cvjetl nja - kraiem IV. V.
Slanll le - javlja sa u b roinlm sumskim zajedni
colima. od nizlnskog do brdskog pojasa. do o~o
800(-1000) m nadm. vislne. Kao edilikator naj
znaCajniji I najbrojnij i je u mjesoviloj sumi kil
niaka - graba (Querco -Carpinetum croaticlJm
Horvat. O.-C. serb/cum RudSki) i dr. Trat l prele~no
bogata j rahla zemljisla.
RI. pro. lranJeno.! u Jugo. levlll - S. H. BH. Sb.
eg. Ma.
Opt. r.,pro. tranj. no. t - Srednja I jutna Evropa
jugozapadna Azlja. Kavkaz_
PrlmJedba - oplsano nekoliko obllka u prirodi
Je.dan Od.. n.aJznatajnii1h ie var earplnilla ~eil'
reich, kOJI Ie zastupljen u jugoisloCnom dlJeiU
areala vrsle. a kod kojeg ia srednii la p (retanH
prodnog priperka Cijelog ruba iii slabo nazubljen,
.loll ra.lliku od var. 'e"lla G, Beck. kod kojeg je
srednji lap priperka oilro nazubllenog ruba.
U hort ikultun Ie pO.lnato nekollko ukrasnih obJl
ka, od kojih su najpoznatlji ' f. pyramidalis Dippel,
sa usko plramldalnom kroinjom: t. pendula Pell
& Klrchn. sa lanki.m visecim gra nama. /. hel,
rophyUa Pelz & Klrchn. sa duboko retn) ev(lim
IIstovlma I brojnl drug!.
 61

CARPINUS
ORIENTALIS Mill.
ISyn.: C. dulnensis
Scop.)

Fam. Belulaceae
BleJograb,
bJ.logr.blc, kukrlka

Orienta. Hornbeam
charme d'Orielll
or ntlUKhe We.6buche
carplnella
rpau",,,,,,,,

'l\J" .. . ,
Habilitl - manje drvo, do aka 10 m (rfjelko i do
/."
~ .

4-.:.:'
-.~
, "

~
18m) YISOko, all najt:esce 3-4 m visok grm.
!/ ...... ,
.
<~:@'
KOrl - glalka. manje uzljebljena. siva iii svijello-
siva, kod mladih grantica je lamnosmeda.
Korlltnow 11,lem - dobra razvijen .
,

, ,
,
"
j
Pupovl - vrlo sitni, oka 2-3 mm dugi. pokriveni
f\<.1/ ' .I
,,..'
'"
sVIJeliOsmedlm, zasiljenim Ijuskama. . . ~
.,7"
Lls'owl - dvosl ruko te sterasti. 2,5-6 em dug. I
1-3cm lliroki. na peteljci dugOj 5- 8 mm _
CvI'1ov1 - jednospolni: muski u 3- 6 em duglrn.
! '
_ -J

okruglaslim, gusl im r958m3 : zenski u mnogo kra-
elm, Sivodlakavim re58ma, iigoYi crvenl.
PJodI .,ema - jednosjemena plosnala i izdu-
f ena ora~ic a. 3-5 mm duga. syi jeUosmeda. sa
8-12 slabo izratenlh uzduinih reb ala; nalazi se
Pfl dnu nesimelricnog trouglastog (ne tro-
lapog'). nepravilno nazubljenog plodnog pliperka:
ko,. Ie dug 1.5-2 cm i ima 5- 8 nerava. Plodov.
su Sakupljeni u izduzeno oyalnoj. gustoj. oko
3-8cm dugoj i 2- 3 em ~i rokoj plodnoj c va sti .
kOla Ie na ZajednlckOj. 12 -20 mm dugoj drSci.
BlologlJI jednodomna. anemofilna. kaicillina.
k$8rotermohlna. heliofil na. spororastuca vrsta
Vrileme cvJelanJa - IV. V.
Razmno.tavanje - sjomenom.
Sllnlile - najco~ce u kra)ovima sa mediteran-
'>kom I submed.teranSkom klrmom. ali se susre-
ce na IOpli jim Ckspozicijama i dublje u konli-
Ilenlu Vllo eeSlo obrazuJc ncpregtedne ~jka r e. u
med ter3nskom i submedlteranskom podrUCIU.
IlBleeSCe na jako dcgradiranim zemljil ima. bilo
da su 10 skelctoidne crvenice. smaOa pI.morska
1 gmnica. S pupo~irna. 2. kli j80ll C. 3. i.cn~k~ rcs~.
4 d~i1 zenska evlleta. 5. mu~l" evije!. odo~do. 6 pr3~nlk.
7 plod s kfllcelorn. 8. plod (ota!t,t)
zemlji~ta. IIi skelelne i isprane le~dzine. ~Ii !:!~
ima I na dubljim zcmlji$tima naslalrm na IIlsu lit
skriljavcu. Zastuptjen )e u. broj~'m zajednic~~a
sveze OSlryo-Carpinion Of/enlalls Horval. all !~
na)znaeajni;i u klimatogenoj $umskOI as.oCllaC!Jt
Carplnelum orien/alls croal/cum Horvatlc. kOla
so nodovezuje nn zimzelenu vcget(l~lJu. a ~a$ela:
nJena Ie na nekoliko. sUba~?CIJaCl)a. veci brOI
facijesa i degradacijsklh sladlja
Aa sprosltBnJe nosl u JUgOSIBViji - S, H, 8H. Sb.
eg, Ma. . .. .
OpCiI rasprostranjenost - ~led~Ja I lu9olstocna
EVlopa, Krim. Kavkaz. M AZlla, slev Ir~n
Primjedba - opisano. je nek?lIko nl.ilh tak sone.
Bjelogfsbic ima veJlkl Znaea) zo. pnvredu Kr~a,
ima ulogu za$tile zemljl!ta od erOZI)e, odronl(l
Yanja, te so zbog toga masovno upOl reblravn Z8
posumljavanje krsa

I granica 5 pupoyima. 2. klijanac. 3, mu~kl cvijal. odo-
19O. 4, mu~ki cyljet, sa strano, 5. fon$ki evijer, uzduini
presjek, 6, plod. gore: popreni, dolje: utdutnl presjek
Habitus - listopadno drvo do oko 25{-30) m visi-
ne i do oko 1(-2) m debljine, sa dosla rijel kom,
siroko oval nom do okruglastom krosnjom.
Kora - l am nos iva, do 2 cm debela, u pocelku
gtal ka, kasnije uzduz. raspucava.
KoriJenoy sistem - Jako razvijen s dubokim cen-
tralnim korijenom i brojnim bocnim zilama .
Pupovl - smedasti iii zelenkastosivi, sa 2-4 sivo-
smec:le, lino maljave, ljuske,
LIIIOyl - neparno perasH, 20-40 em dugi, sa (3-)
59(-11) listica, naizmjenitni, nemaju pallstica,
sjajnozeieni, 5-13( - 18) cm dugi i do 5 em siroki,
vrsni ie neslo duz.! i nn duzoj peteljci; imaju ka-
rakterislitan miris. Lisl a u aprilu
Cvjetovl - jcdnospolnl: muski skupljeni u debe-
11m i dugim (do 10 em) visecim macama (rcsama),
a svaki od njih se sastoji od 8-40 prasnlka I Iz
3,5 listica neuglednog ocvijeca, pojavljuju se
JU GLANS REGIA. L
Fam. Juglandaceae
Orah obleni
Walnut tree
floye, commun d'Europr
WalnuB. EdelnuB
noee commune
opc~ rpcUI<";'
prije listanja: zenski su pojedinacni iii u skupi'
nama po 2-3(-4), (lite na pupoljke).
Plod - kostunica 3-5 cm velika, koja je u pa-
cel ku zelena i na pevrsini glatka, u zrelom slanju
smc de boje, nepravilno raspuca i ispusta kostu
nieu, koja puca uzduznim savom na dvije polut
ke. Zri u septcmb ru.
Sjeme - zuckastobijelo, vrlo nepravilnog oblika
i kvrgavo. jako masno i hr<lnljivn, sadrii dosta
masnog (orahovog) ulia (Oleum Juglandis).
8lologija - jednodomna, anemolilna, mezolilna i
toploljubiva vrs ta.
Vrijeme cvjelanJ a - muski, prije listanja (IV).
z.enskl cv)etovi, poslije lislanja (IV, V)
Razmnoiavanje - sjemenom i izdancima.
Slani!ile - u pogledu zemljista stavlja velike za'
hljeve: t raii duboka, rahla i neslo vlazna zem'
Ijista, vecinem na krecnjaku (protczno kalcilil),
no cesta su stanista na skelelnom krecnja c!<om
zemljiSiu. Kod nas uglavnom u nizim zonama,
Rasprostranj enost u Jugoslavlji _ S, BH, Sb, eg,
Ma. (Ima ga u prirodnim surnama u cislim S8'
stojinama, npr. eko Bihaca, te u drinskom ba'
zenu, a u mjesovitim sastojinama nalazimo ga na
vise mjesla Hercegovine, Srbije i Makedonije) ,
Opea ra sprostranjenost - neki dijelovl Balk. po'
luosirva. M. Azija, Iran, Avganislan, Himaleja, KI~
na. Uspjesne se kullivira u mnogim zemljema
Evrope, na sjeveru sve do Engleskc I Skandl-
navije. Mnogi autori smelraju da Ie porijoklom iz
sradnje Azlje i de je u nase krejeva unesan I
kullu rom prosiren, Ie tako podivljao
63

CISTUS VllLOSUS L.
Faro. Cistaeese

8ulln ruitta.1i

Hairy Rock. Rose

Cisl e ~lIIeux
Behaartes Clslrose
Remb.oUlne villoso

Habitus - zimzeleni grm. 0,5-0,7(-1) m visok, sa

uspravnim i guslim granama
Kor. - kod mladih izbojaka sive iii sme('le puste-
nasla, kod starijih grantica smeda, uzdu:t ispu-
cana i silno se Iju!;U.
Ko rljeno'l ,l'lem - dobra razvijen, snatno pro-
dire u kamenjar.
Lillo'll - ellpticni iii jajasti, 3-6 em dugi, na
kratkOj peleljci. gore nabofani. dolje gusto sive
dlaksvi, inaee S obje Si rane sa zvjezdastim dlaci-
cams, na rubu cjelovilL
Cvjetovi - dvospolni , po (1-)3-5 sakupljeni na
vrhu gra n(:ica. 5-6 em u promjeru: Ispovi 1- 1.5
em dugi, tuckaslokestenjasti sa dobro vidlji vim
rebrlma
Plod - sivozeleni tobolac, koji raspucava na 5
dijelova (TJede na 4), guslo ob rastao sa 0,5-2 mm
duglm dlakama. Sadrfi po 40- t50 sjemenk.i.
Sjeme - vi!lebridno, nepravilno prizrna titno, Ivr
do, Crvenkaslokestenjasto.
8101091ja - jedn odomn a, enlomolilna, kseroler
rnofllna, heliofilna 'Irs tn.
VrlJ eme evje tanjl - VI. VII.
Rlzmno!aYlnje _ sjemenom i vegetal ivno,
511nit te _ kao saslavni clan grmovilih gariga
uceS \vuje u izg radnji nekih znjednica endemicne
sveze bu!lina i crnjuse (CisloEric/on HOlvalic)
rada CiSlO -- Erice/alia Horvnlic: npr. asocijacija
Ef!co,Cislelum Cl8ric; Horvati c (Erica v8rtieillala
. Cistus villosus subsp, era /reus) sa broJnim su-
hasOCij8Cijama i facijesima. To su ve orna degra-
duane Ilr umjereno degradlrane, testo ogromne
1. klljanac. 2_ Ii$lovi, 3. cvljel, odozdo, 4. cvije l , uzdutni
presjek, 5 zaklopcl zrel09 plOd~ (tobolac). 6 $Jemonka
povr!line duz naseg Primorja, na otoeima i utem
obalnom pojasu
Rasprostranjenosl u Jugoslavljl - H, He, eg, Ma.
Opel r asprostr an jen05t - Sredozemlje.
Primjedba - polimorfna vrs ta, Spominjemo sarno
neke laksone koji su zaslupljeni u nasoj flori
subsp. vlll05U5, ciji su listovi vi!le okruglasli, osim
gornjih , koji 5U prelelno lancetasl i, subsp. ere-
ti eus (L.) Hayek, tiji su lisiovi neslo manji , deb
Iji, vrlo naborani , jace tljezdaslo Ijopljivi. a rub
lisla je 'leoma valovi\.
Pored rUlil:astog busina, u n8sim garizima su
zastupljeni i' Ijepljlvi b. (C. monspe llensis L.),
koji izrasle i do 1,5 m, a ima krupne b ijele cvje-
love i IjeplJive (ime l), linearne lislove Kod nas
je zaSlupljen najvi:'le u Islri i Dalmoeijl. Kadu ljlsU
b. (C, sa lviaelollus L.) Ima bijetc cvj()IOve, clje
su lalice \l osnovi sa ~u lom pjogom, II Ii!le mu
jO ellplicno ill jajaslo, 2 4 em dugo_

..
V.O
g'anf,ca I pupov,me. 2 kl ljan.c, 3. m u~k i
4 .tensk, CVIR I I d VIIU botn ih strana. S OI VO"",
01801 lobol.c. 6 sismen ka 5 kunadl om
Habilul - eke 25{ -30) m visoko i do 1,5 m dc be lo
lisl opadno d rvo s nepravtlnim slablom i dobc lim,
krtvirn. ~ horizonlal no isprufe nim ograncima
KOl. - kod mladih grantica bjelil:asta. svilasto
dla kave, ke snlj. 09011 i poslale c lve nkaSlosiva iii
zelenkesl 8 Ko d slsIIjih pl imjeraka tamnOSivo
smada, 3-4 em debeta, d uboko i koso ' spucala.
kOl a sadrt i sa /ici/.
Kolijenov I ll tem - jako ra ZII'Jen, 5 dubokim con
tralmm konJonom I b roJmm boC:: mm kOlljc nlm o
Pupovl goll. crvenkaslotuli II I sil/kastl, .maJu 2
pnleglo d laksve IJusko
L1110YI na lz mJ e nu~ ni , do 10 em dug' I do 1,5 em
Airokl, nslaM! u sredin l svoJe duline, po rubu S.I
no l e81erasli , lisna petelj ka duga oko 1 em
CvJatOYI - mu6ki u maeama, dugim 4 -5 em, an
tere su 1m zlalnoJ:ute, pri osnovi imaj u dv. js nok
letiJo J:ansk! su l akod ar u macoma
SALIX ALBA L.
Farn. Salieaceae
Vrb a bijela
Wh ite W.llow
sallie blanc
SlIbQrwefdQ
II GallCQ biancQ
"'~' G<-",,~. 11,:1.\.'
Plod - JaJaslo ~ un asti tobolac. kOJi uzduino raj
pueava, sadrii bloj no sjomen ke.
Sleme - veoma sltno, aka 1,5 mm dugo .
BlologlJ_ - dvo domna. anemoli lna, hid rofilna. br
zora stu ca i na stud en olpo rn a vrsla.
Vrllame cyJ alanla - lit , IV, isl ovremeno iii po-
slije listanja
Razmnofayanj_ - sjemonom i vegetativno .
Slanllte - niti predjeli. riJ 9cne do line. poplavna
podlut j a. itd ., traZ I dobra aluvijalna zemlji~la
evli e!.
I~p'd . dovoljno vlage I mnogo svje lla. ne podnosi. h
sels zemlJil s, Javlja se u tisl im saslojinama Iii u
smjesi sa oSlalim v(bama i l opolama.
RasprostranJenosl u Jugaslavlll _ S. H, BH, Sb
eg, Ma.
Opea ra sprostranlanost _ slcdn/a 1 juzna Evropa
um jcrona Azi je, SIOV Afrik a
PrlmJadba - bijela vrba Je vcoma polimorlna. U
na!hm prodJollm a. naroelle u vinogradalskim kra
lovi ma. tes t j e varilol et sa + svinu l im grsntica
rna. t 'la je ko ra sj alna, olvoreno zutc bOJe. to I~
fu la vrba (S. a. L V ll f . yUaUna Il .1 Saringe). Cesto
se uzgaJs i fo rm a zulo vrbe sa visccim 9ranom~
(S. a. L va'. v. III Seringe I pandula Lasch) kOJa
se lbog vlsccih. l ankih granu zove " zaIOsn'
vrba ~. COSio so W mjenJ ule sa azijskom iaJosnoll1
vrbom (S. babylonlca l. ), kOl a je ked nns doslJ
l ijelka Slitna bi /elo j vrbl, II Ceslo 1 nn islim Slo
nl~ l lma zasl upJ jeno je i krhka (krta) vrba (S. lr.
gilll L.l Dna dosllgne mania dlmenziJe od bijehl
v'be. Graneiee su loj u osnovi jako krte (imol). I
hsna plojka JOI je u donjOj Iracini nuj!lirn
..
a.wX PURPUREA L
Fam. Sallcaceae
Rekltll

Purple WlIIow
0.1 .... rouge
PurpurWeide
Slielo rolSo
.... nypnypKP.
:lKCAro.\OlHHK

HUltu. - liatopadnl grm eke 3(-5, rijelko j IIje) ,

m ylaln uspravnih. vil kih grana.
Kora - ked mladlh. &ibolikih izbojaka svijellolul!
kasta do Blvoervenkasla, sjajna, lanka: kod deb-
Ijlh grana Je Sil/klsta i sa pukolinama.
KOlIjenov . Istem - jako razgranal, iilicas!.
Pupoyl - splralno, ali lIeoma testo I naspramno
ruporadeni, vrtni su najman]l, botni pOipU no
prllegll uz Izbojak, ani su valjkasli. pokriveni so
jednom Ijuskom, koja ie na pocetku zelenkas to
lined kesnila tamn o purpurnocrvena.
UeIovI - naizmjenicni, ali cesto naspramni, dugt
do 11 em, I Airoki eke 2 em. najiri u garnjo; Ire-
linllisns ptoJke. po vrhu siino lesleras!i, jnaee
ejelovll., na kralkoj peleljci. Nemaju zallstaka.
Cvjetoyl _ i muski i ~enski u resama , muKi
ImaJu 2 prasnlka koji su lilamenlima sasvim sra
III, tako dB izgleda da imaju samo jedan pra!mik:
antere su ervene, plodnica je pahuljasta, kralkog
slubi~a
Plod - lobolac, koji raspuca va uzduino na dva
zak1oPC8 I sadrti brojne sjemenko.
B)tm. - vrlo sitno, 5 pamutnom kunadrom.
BktktoIJa - dvodomna, anemolilna, heliolilns
hlgrOllina vrsta. Rasia dosta brzo.
VllJem. cvl.tsnja - IV, V, priJe IistanIa.
Razrnnotavsnje _ sjemenom i vegelativno.
llanltl. - na]tel:e u rijetnim dolinama, uz ri
Jeene obale. na slJunkovilim sprudovlma i adama,
zasluplJena je na raznovrsnlm zemljiStima, a no-
l&zu,:,O je pOjedinatno I na vlatnlm planlnskim
toelhma I do 1BOO m nadmorske visine. Javl]a sa
1/
1. grantiea 5 pupovlma, 2 klljanae, J. mu!kl eV'le' s
dV'lU strana. 4 lenskl evljel 5 dvllu ~trana
u mjeovitim sumama vrba i lopola , a testo ob-
razuje pionirsku zajednicu - guste vrbake (Sa-
IiCO/llm purpurcao) na Sljunkovitom nanosu.
R.sprOllranjenolt u Jugollavill - S, H, 8H, Sb,
Cg, Ma.
Opea ralprostranieno.1 - zapadna, sredo)a i jut
na Evropa, sJev Afrika.
PrimJedba - 'leoma variJablina vrsta, Tipskl oblik
subsp. purpurea rasproSIranjen je u s)everoza-
padnom dljelu areala, a odlikujo se sJedecim Ii-
slovlma. koJi no obuhvata ju stabljiku, a subsp.
.mplexh:aull. Bory & Chaub. tiJi IISlovi siroko
obuhvalaju slabiljku, )e rasproSlranjen na kraj-
nJlm, Jugolslotnim dijelovima areala, npr. u Grc-
koj, M. Azi]I, kod nas u Makedonijl.
U pleliHS!VU se narot,to upotrebljava hlbrid Iz-
medu S. purpurea l. I kosarasle vrbe (S. vlmlna-
/IS L.), u nauci poznal pOd Imenom S. )( rubrs
Huds.

, Cvjelovi - musk] u maeama koje su jajaste, 3 do
,'"}, ,
'~'t
,,
'(
-:-:-..:-
,
) ,
\
, !,aniCe s pupov'ma, 2 klijanac. 3. musk; cvijet,
4 enski cvijet $ dviju slrana. S. otvorerl' lobolac sa
slemenkema. 6. sjemenka s kunadfom
Habltus _ lislopadni grrn iii nisko drva do aka
10 (-20) m vi sine i do blizu 50 em u promJeru,
sa sirokom i nepravilnom, svijetlom krosnjom,
debelih uspravnih grana
Kora - lelenkastoslva, u mladosli glatka, kasnije
plitko iSPUCB, do oka 2 em debela
Korijenov sislem - s centralnim korijenom I jako
rszvijenim botnlm povr$insklm kOf!jenima
Pupayi _ spiral no rasporeOeni, krupni (do 5 mm),
Ijuske gale. !utkaste, crvenkasle iii sVljetlosme-
de. evletni pupay; SU krupniji.
Llslovi - do 10 em dugi i aka 6 em siroki, na]siri
na polovini duzine, 5 lica lamnozeleni , goli i malo
sjajnl na nalitju pahuljasli iii glBtki, imaju jako
izraienu nervaturu peteljka oko 2 em duga, rub
narova~en Iii cjelovlt; zaliscl su kratl od peteljke,
bubreiastl, nazubljenl i vetlnom brzo opadaju.
lIsta u maju
SALIX CAPREA L
Fam. Salicaceae
,,,
Goal Wi llOW
saula des eh'yre5
Sal-Weide
saliee. salieone
Itua "O~I.~. lipe.\HIIJ
4,5 em duge i do 2 em debele, prije eyjetan ja
omolane guslim. bijelosivkaSl im dlaticama, eyje-
tOVI gusto pored ani, imaju 2 slobodna. gala,
prasnika; ienski takoder u valjkaslim, oko 6 em
dugim macama.
Plod - sivomaljavi tobelae. sadrfi brojne sje-
menke.
Sjeme - veoma silno. sa pamutnom kunadrorn.
Klija epigeitno.
Biologl;a - dvodomna. anemofilna i heliotilna
vrsta.
Vrijeme eVj t!la nja - III, IV, mnogo prije IistanJa.
Razmnofavanje - sjemenom i vegetativno.
Slanite - kao pionirska vrsta najeesee je za-
slupljena na potaristima, sjeCinama i sumskim
cislinama, Ie na rubovima suma. Zahtijeva pladna
I vlaina zemljista, ali dobra uspijeva i na slabl'
jim I suvljim zemljistima. Najtesce je nalazimO
pojedinatno Hi u manjim grupama. Penie se do
oko 1700 m nadm. visine,
Ra sp rostranlanosl u Jugoslavl/J - S, H, 8H , Sb
Cg , Ma
Opea ra spros tranlenosl - eljela Evropa i Azija
do Dalekog lsloka
PrlmJedba - vcoma pollmorlna vrsla. U nasim
planlnsklm sumama susreee se velellsna vrbl
(Iva) (5, appendleulata VIIL) , (S),n. S grand"ol'~
$er.), koja )e sllfna obitno) Ivi. ima klupmj e h~ce
I manjeg je uzrasta
67

SALIX
PENTANDRA L.
(Syn.: S. lauri/alia
Wesm.)

Fam. Salicaceae

Loyor vrba, praljika

Bay Willow
saulo laurier
Lo/beel-Weide
SllelO odo/eso
IIIl.l ".ruTl"~""KOU.'~.
"'p"O..,",
Habitus - listopadno. srednje visoko drJo sa vi
sinom aka 13(-15) m i premje/om do 60 em i 51-
rokom i nepravilnom, jako lisnalom, ali prozrae-
nom krosnjom i 5 debe lim nt~pravilnim granama.
Kor. - kod mladih grancica je nesla Ijepljiva.
kod proslogodisnjih je siajna. kao lakirana. Kod
slarljih primjer aka sivosmeda. 2-3 em debels,
uzdu~no ispucala.
Karll. nov aislem - snaian i dubok.
Pupovl - jajasti, pri vrhu slabo usiljeni, vise- 1. .. ,ancic;) s pupovlma, 2 peleljka i osoova 1l~la, ~ do,
manje priljubljeni uz izbojak, pri dnu su zelcn- ole Sitanil. 3. dio tub~ liSI;), 4, mu~kl eV'jlll, sprlleda I sa
~1rene S, !cnskJ eVlie1. ~ I,;ju Slt;)na. 6 :'elo sleme $;1
kasti, pri vrhu crvenosme<li, terminalni su nesla kunadlom
krupniji.
Llslavl - aka 5-10(-13) em dug; i 2-4 em ~irokl,
na 8-15 mm dugo) peleljei, koja ima mnogo iljez- Vrijeme c vj elanja - V, paralefno sa listanjem. ali
diea, na pocelku listanja nUe je Ijepljivo ; miris- se cvjelanje produzava I u IJelnim mjesecima.
Ijavo, kasnije Ie koiaslo. jedro, na lieu lam no- Ra zmn oZava nje - sjemenom 1 vegetalivno.
zeleno, sjaJno, na nalicju sivo, golo, na rubu Sla nlste - \(eseli~la. mocvarne i poplavne Suma.
cesto zajedno sa crnom johom (Alnus g/u/inosa
silno iljezdaslo, lupO napillano. Zalisei su sllnl,
Gaer/n.) i cretnom brezom (Belula pubescens
izduieni, brzo opadaju.
Ehrh.j i drugim higrofilnim vrstama.
CvjelOYI - mu~ki u resama koje SU valjkasle, Rasprol tranje nol l u Jugollavllt - S, H, BH, Sb.
duge do 6 em, imaju 2-5, ponekad do 7 slobod- eg, Ma
nih pra~nika, fije su anlere zlalnoiule; ienski u Opca rasproslranje nosl - Evropa, srednja Azija,
resama, luckevi na maloj dlakavoj drsci. stubie Sibir.
Irna lule. dvodijelne iigove i 2 neklar;je. PrimJedba - zbog sirokih, koiaslo-sjajnih li510va
Plod - izduieno kupasli, goli lobolae, oko 6 mm i dosta vehkih maca, moza naei primlanu u hor-
duiine. Sazrijeva od augusla do seplembra, a UkullurL
rese oSlaju na granama i preko zime.
Sleme - silno, line dlakave.
81010glJ8 _ dvodomna, anemotlina, higrofiina i
na sluden 0lPOlfl8 vrsla.


SALIX CINEREA L
Fam. Salicaceae

Baraka Iva

Gr8V S~Uow. gray Willow

Sellie cendr'
Asch-We ide, Grau-Wtidt
sa Hee eenerognolo
IIIIa nene.lbuall

SJerne - tulosmede iii iutkaslo, c ilindrifn o, g181

ko, sa fuperkom dlafica u osnovi. . .
Blologl,. - dvodomna, anamofilna. ha itahlna I
hidrofilna wSle.
VrlJeme cjel.nja - (III)IV, V, prije liSlenja.
" Razmno.f:av. nJe - sjemenom i lIegelalivn o.
Slanlll. - uz brdske i pianinske potoka, na via!,
nim livadama j treseliil;tima. Najfeste izg raduje
fiste zajednice (vrbake) (as. SaUce/urn c/ner(J86
1 IiIrantlcll , pupovl m.. 2. kUjllnac, 3. mutkl evlJet. Em.) iii sa drugim vrbama. Penje se mjesl imltno
4 ' , nsk i tvi jllt I dv lJ u str,na i do preko 1500 m nadmorske visine.
R.sprostranJ.nost u Jugo. lavlll - S, H, BH, SII,
Habitul - listopadni, yearns razgranat. gust grm Cg, Ma. ..
1,5-3(- 6) m visine. Ope. ,asprostranlenoa' _ Evropa , Kavkaz, AZ I)a,
sjellerozapadna Afrika.
Kor. - kod grantlca siva, u drug oj godini gusto,
kratko dlakava. Prim jedba - prema obliku i velitini lisne ploJ~e
KorlJanov Illtem - dobro razvijen, opisano nekoliko taksona od ranga varijeteta do
formi. Poznali su bastardi sa broJn im druglm
Pupovl - pokrivonl sivkaslim, kralko dlBkavim IIrbama.
IJuskama.
lIl lovl - obrnulo jajaUki, kralko zditjeni, lalas,8:
slog i gilno napiljenog r uba, 4-7(-12) em dug. ,
1.5-3(-4.5) em siroki, na peteljc; dugoJ do 1,5
em, imaJu (7- ) 10- 15 pari istaknut,ih ner8~8:. gore
sivozeleni, bez sja/a, dOIJe pepelJBsloslvl (Ime!).
gusto dlakavi. Brakteje dobro (azvljene, ,one su
polusrcasle !Ii bubre!asle, po rubu nazublJone.
CvJetovl - musks mace do 5 em, a !enske do
gem duge , i do 1,5cm u promjeru . Neklarlja du-
te ze oko 1/ 3 dr6ke plodnlka.
Plod - lobolac koJi raspucava uzdutno na dva
zeklopca. Zrl od juna do jula.
 SAUX RnlJSA. L
Fam, Sallcaceae
VIba pe~lnerka
&iul. 'mous"
SNmplblllttlge Weide
ulelo ..,molllno
IIU -ryno.\HCTHU
H8bltUi - polegll grm, kratkih, zbiJenih, ktulih,
krivudavlh granelca koje u duzinu ponekad iz-
rastu i 2-3 m.
Kora - crvenosmecia. glalka, gola, tanka.
Korljenov ,Istem - snazan, duboko prodire u pu-
koUne raspucahh stiJena.
PupovI - sllnl. sjajni, lamnosme(li
Ustovl - cljelog ruba III pn osnovi iljezdaslona-
zubljeni, tupoyrhi lime!}, zaobljeni iii plilko us/e-
~en nekad i Hslljeni, 0,5-2.5 em dug, i 0.5-1 em
tfrokl, ne kratkoj, do 5 mm dugatkol peleljci.
Cv)etovl - skupljenl u macama kole imalu kral-
ku drtku.
Plod tobolac. k011 uzduzno raspucava sa dva
zaklopca sadt:b brolne slemenke
....... - yeoma silno. sa bjehtaslom kunadrom.
BloIoglJa - dvodomna. anemoilina. heliohlna Yr-
aiL Resle Yeoma toporo. doiiv; veliku sunosl
YrlJemtI cvJets.nJa - VII, VIII
RumnoiaVanje - sjemenom , vegelalivno.
SlanJite _ sljenov,lI suntani lereni u subalpin
Skorn I alplnskom pojasu naslh plan ina Zaslup'
IJena na kamenjarama. u pukotinama stilena. uz
kamenile blokove I Izme(lu njih. na rubovima
6ktapa I vnata. a tesla je oko snjezanika na
polusmlfenlm siparima Uglavnom dolazi iznad
grantee sume. od oko 1600 m. u pojasu klekovi-
ne bora I na planinsk,m rudmama
RuproatranJenost u JuVoslavljl - S. H. 8H. Cg.
Ma
~~ " 'ploslranlenos' - Alp'. Karpall, Balkan,
J
"
""!t '"
,, , /
,,
'::\,
r"l ----- ;
, \\
J
I 5 pupov,ma. 2 vrh 'ZtlOlka s hSIOy,ma.
gra,,~,ce
3 mu!k' (;v'jel. 4 ten,k, (;Y'lel
Prlmjedba - polimorlna vrSla. u sjeverozapad
nom d'Jelu areala preovladava Upskl obllk sub$p.
retusa, kojl Ima 8-20 mm duge I 5-8 mm Siroke
hSlove. a u jugozapadnom dijelu naSe zeml,e
zaSlupllena Ie S. ..rpyllliolia Seop. kao dobra
samoslalna vrsla lako Ie nekl smatraju podvrstom
predhodne Ona ima mnogo manje. 4 do 10 mm
duge, u rozelama zbllene. hSlove.
U predjelima Alpa i na neklm plan,nama Jugo-
;Slotnih Omatlda (Sara i dr.) na nalvislm polo-
1:alimn zaslupljene su jos dvije veorna interesant-
ne patullasle vrbe Jedna od njlh je tzv -a rbor
min I m a _ - najmanJe dIVo - zelJ.sta vrba
(S. herb. c.s L I koja Ima palul,aslu puzavu stab-
Ijlku I Sllno okruglasto, po rubu fino napilleno
Iisce a druga Ie mreiasta vrbe (S. reUculs .. L)
kOla t ako(ler Ima paluljastu I poleglu stabljlku
sa 2-4.5 em duglm IISlovima kO!1 Imaju jako ats-
tenu mre!:astu tlmel) neIVsturu

." ,
"):
,1
,~
,- ''''.
-.
, ~,
1!!-t.
~/~'
, ~V
,
,
'ltd I
1 grantic;! S pupovlma. 2 klijanac. 3. h!nSki tvliet
5 properkom, 4 . !onski t\l'lOI. 5 icnsl(i cVljet. UZduinl
proslek. 6 mu~kl cvijat S prlperkOrn'
Habitus - IIstopad no. do oko 30(-35) m visako
drva, s promjerom debta i do 1 m.
Kora - glatka, ako 2 em debela, kod sl arijih prl-
mjeraka tamnOSlva, ispucana i izbrazdana.
Karijenoy sistem - phlak, povrsinski, ali jako
razvljen
Pupovi oko 5-7(-10) mm dugi, sastaje se ad 3
do <I sjajne, tjeptjive, svijelJosmede, gate Iju-
ske. Vrsni su krupniji. cv;etni pupolJcl su trbu-
Sasli, debeli. nalaze se na krstkim izbojelma.
Ll slo'll - naiZffijCniCnI, U pocelku dlakayj, kas-
nlJe goli, veoma va rijabilni, 19(-30) em dug I loko
13 em sIrok1, na vrlo dUg8Ckoj (3- 6 em) i lankol,
spl j o~lenoj peleljci, zbog cega IJstovi i pri naj.
manjem povjelareu trepere (imc!).
Cvlelovi - mu:!lki u 7-10 em duglm, visecim, sl.
vovunas1l!n (esama, kOla poslije cvjel anjo pocr-
vene tenske mace su tamnosmede, visece,
70
POPULUS
TREM UlA L
Fam. Salieaeeae
Jasi ka, IrepeUjika
European aspen
tremble
Aspe. Zll1ererle.
Z,tlerpappel
,I piopo tremo to
OCII"U
Plod - gol i, mnogosjemeni, siv?smed.i" uski 10-
b olae, 2-3 mm du1ine, na kra l kOI petelJCI.
Sjeme - iulosmede, sa njeznim bijelim dlecl
cama, 0,9-1,2 mm dugo.
Biologija - dvodomna, anemofitna, heliofilna, me
zofilna, brzoras tuca V(Sla,
Vrijeme cvjelanja - III, IV, p rije listanja.
RazmnoiavanJe - sjemenom i vegelatlvno.
Sianislc - ne bira zemfjisle, ali suva i pjeskovlta.
te taska glinovita zemljj~ta tesko podnosi , Na~a
zimo je od ravnica rskih krajeva, na aluvijalnlm
priUcno vlaznim Zemljistima, pa sve do skel~lnlh
zemljistn subalpinske zone, gdje se javlja pOledl'
nacno, iii u grupicama, U tom sirokom raspo.nu
nalazimo j e primjesanu u hraslovim, bukovlm,
srnrcevim i drugim surname
RasprostranJenosl u Jugoslavlji _ S, H. 8H, Sb,
eg, Ma.
Opee ra sproslranjenost _ Evropa, sjcv, Azij s,
sjev Afrik a.
Prirnjedba - veorna varijabilna vrsta. Najpoznatiji
SU oblici var Iremula, kod kOja rnladi izbojci I
lislov; nisu dlakavl i var vlllo sa Lang .. kod koje
su grancice i rnladi trstovi s obje strane prilegl o
svijetlo d!akavi. Prvi varijetet je vise zastupljen u
sjevernom dljelu areala I on ide vIse u planine,
dok Ie drug I vatiJetet vise revni cflrski : oba s~
ZaStupljena u na!!oj Zemlj!. Vazno je Spomonuh I
sl'lu lop olu (P. x C8 nescen s Srn.). kOJu nakl autol!
smatrOlu posebnom vrstom, D nokl Ie smatHlfu
hlbridom izrnedu trepctljiko I b,jole topole
11

POPULUS ALBA L.
Farn. Salicaceae
Topol. bile,.

Sllve.... l..f PoP lar

J*!pll.,.. bllnc:
SIII,.,o W,IBpappel
II ploppo blanco, g.Ue
libereno
1'OaO.Uo cepeGpnCTwA

HabIlu8 - IIstopadnc, oke 30(-40) m visoko drvo,

sa prtnlm promJerom debts do oke 2(-2,70) m.
KonI - kod mladlh stabale je glalke, sivobjelka-
ata do zelenkasta, sa karakteristicnim rd aslO-
crvenlm lenl/eelama, oa starijim je lamnija du-
boko Ispucana, narofito ns donjem dijelu debta.
KorI)lnov alii.". - jako razvljen, 5 dubokim I
povr!lnskfm koriJenima.
PupowI - Imalu nekoliko smedlh tjuskl, kole su
altno bllelo dlskave. nlsu IJepljlve.
LiIIovI - dok su mladi, i na lieu I nalifJu su ma-
',avl tankl; starlle UAce Ie dosta ko2asto. mi lieu
alalno. tamnozeleno, na nalit ju je islo kao i na
mladlm Izbojclma I pupolJclma, snJefnObljelO.
CYJttovI - mu6ki u debelim , visecim. 3-7 em du-
glm r8l8ma, imalu 7-10 pra6nika, ~ije su anlere
JlUrpurnocrvene: zenlke rele IU dule I vUklje.
Plod - goll lobolsc ns izr82itol dr!ici, svllello-
amide bole. otvara sa uzduzno na 2 zaklopca.
8jtme - oko 2 mm vellko, svijetlo, dlakavo.
BloIogIja - dvodomna, entomofilna, mezo/ilna.
hellofllna (all podnosi i zaslenu) vrsta.
VrI)ema cv)alanJa - Ill, IV.'
Razmno1avan.. - sjemenom i vagalalivno.
Slanll.. - ne slavlja vellke zahlleve u pogledu
kvallteta Zemljilita, ali se nalbolle razvlla na svje-
!1m I bogatlm zemlji!itima, a nalazimo je na vial:
nlm lerenlma uz obale rljeka I potoka, najtelics
u nlzlnaklm lumama, ali se kod nas npr. u Ma
kedenlll, penle I do 1100 m. Ujepe tlale sastojine
bllele lopol. nalaze ao duz nasih vellkih rlleka,
npr uz Dunav. Tiau, Savu I dr.
~I
I. grlntlCI s pupovlml. Z. ktijlnlC. 3. tlnskl evllel S
ripe.kom. 4. mutkl evilet s pripe.kom. 5. olvo"nl lobo
CIe. 6 'Iemankl s kunadrom. 7. ajamenke HI kun,dre
dvlju bonlh s l.l nl
RasproslranJanol1 u JugoslavlJI - S, H. 8H, Sb,
eg. Ma_
Opt. rprostr.nlen", - Evropa do sredoJe I
zapadne Azije.
Prfmjedba - varijabilna vrsta. Kod nas se susrete
lip vrsle (P. a. L. var . 'ba). kod kole su IIslovl
lerminarnih rzbojaka. bez iii sa veoma slabo rua-
zenrm reZnjAvima. srcaslog su obUka I zaJlljenog
vrha. na nalitju blijedodlakavl III goll, IISlovi krat-
korasla su ellplltnl. varovllo nazublJenl, na na-
IItlu su naJtesce goll III slabo dlakavl. Kod P...
L. var. nlYea Wllld. IiSlov! lermlnalnlh grantlca su
sa 5-7 duboko usje~enih reznleva, a na nall~Ju su
guslo blJelo dlakavl: lislovi kratkorasta 8U valovlto
nazubljanl. na nall~lu goll. U kurturi se ~eslo nalszl
hortlkuJlurna odllka, mu6koga spola, kola Ima
usku plramldalnu kronju I pravo vlsoko deblo.
To je plramldalna b. t (var. bollna Lauche).

\ g rantica 5 pupovlma. 2 kliianBC. 3. 2enskl cvile l s
priparkom, 4. mukl cvijel s prlperkom. 5, o\voren l lobo.
lac. 6. slemllnka bel kunadra. s dvlJu botnlh Sirena.
1 sjemonke 5 kunsdrom
Habitus - lislopad no, oko 35 m vlsoko drvo, do
200(-300) cm prsnog promjera, sl roke, granale i
dosla rahle krosnj e.
Kora - na mlad im stab lima glal ka. pepel/aslo-
siva, kod slari/ih primje raka je lamni/a, duboko
ispuea. do 5 em debela.
Korl/anoY alatem - iak, povrsinski sa nekoliko
dubokih tila. Ima Jaku Izbojnu snagu iz zila.
Pupovi - splralno raspore Cleni. 1- 1.5 em dug I.
ljuske gole, sjaJne, pokrivene iuckaslom mlrls-
Ijavom smolom.
Llalovl - na spljos!enlm, 3-5 em dugim petelJ-
kama, pJojka 5-7(-10) em duga i 3-6 em siroka.
lIsla u aprilu i majU. laUsel brzo opadaju.
Cvjelovl - u valJkaslim vlseclm re5ama i maea-
rn a dugim 3-6 em; muski sjedeci. prij6 prasenja
purpUlnocrveni, lenske maee su na paieilci s
kojom su duge i do 14 em.
12
POPU LUS NIGRA L
Fam. Saticaceae
Topols erna, JagnJed
Black Poplar, Willow
Pop lor
peuplier oolr (I"Europe
$chwarzpapp el
11 pioppo O~IO
TonOAb '1CP"loIil, oco"op~
Plod - ku g lastr tobolac, 7-9 mm duzine, zelen-
kastosmed, go.
Sleme - sit no, svijetlosmede. sa njeinom kunad'
rom. SaZrije\la u maJu i junu. KUja epigeicno.
81010glja - dvodomna, anemolilna, heliotilna i
higro/llna. brz o rastuca 'usla .
Vrijeme cvjelanja - IV (p rile lista nja).
Aazmnoiavanje - sjemenom i vege taHvno.
51anll'8 - aluvijaJna, rahla pjeskovita zem lJi~la
ra vni(:a rsklh i nizih brdskih podrucja, do oke 300
m nadmo rske visine, najcesce na uzdignutijim
lerenlma, koJi nisu Izloie ni stalnim poplavama.
Zastupl jena ie u vise zajednica nasih ,itskih suma.
Rasproairanjenosl u Jugoslavl/I _ S, H, BH , Sb,
eg, Mil.
Opca r. sprOslran/enost _ Evropa, zapadna Azija,
Slblr.
PrlmJedba - varijabilna vrSIO. Kod nas se u kulturi
su~.rece " J ~ bl a n " (P. n. L. vaL pyramldalfs Spac/l),
kOJI se odllkuJe uskoplramidalnim habllusom, l an-
kim i prema gore usmJerenim granama.
Oslm obicnog iablana kod nas se nalazl bie-
lok~ri i e nskJ j ablan (P. Ihevesllna Dode), koji se
razl.'kuJa od oblcnog jablana po b/el1caslosivoj
kOrl, a l ma tenske rese. Danas je u kulluri crnn
topola .uslupila mJesto brojnim hlbridima koji SU
poznal! pod zaiednlcklm Imenom .. ka nad,ka 10'
pola" (P. x euramerica na [Dode] Gulniar, koj i sa
kod nas uspJesno kultiviraju. Nastall su ukr!Us'
nJom crne (evropSke) l opole sa sJcvernoamerlc-
kim crnlm lopolsma.
73

ARCTOSTAPHYLOS
UVA - URSI (L)
Spreng.

FBm. Ericaceae

Mllvnjak obltnl,
madvedje uvo

Common Bearberry
Bu sse rol e oltlcln al
Immefgrune Birentraube
W a d'orao. !,IVa urs ini
TOAo"".""a
OO""klioDClUla.,
."C'~"'bC ylll~O

Habitus - nlzak, po podlozl polegao, ralgranat,

dmzelenl grm, eiJi pojedinl ogranci dostlgnu du-
tinu do 1 m. Obrazuje guste lepihe na manJim iii
vetirn powSinama.
Ker. - tanka, crvenosmeda, gala III slabe dla-
kava.
KartJenoy slslem - gust, vise povrsinski, ima izu-
zelnu sposobnosl vezivanja zemijita.
Uslo,,1 - aka 3 em dugi i 6- 15 mm siroki, kota-
Sli, debeli, S obje strane goli, odozgo tamnoze -
1. cv!jel 88 slrane, 2. cvljol , u~du!nl pre sJak. 3 prdniei.
leni i sja]ni. s donje strane sl/jelliji i 5 izrazilom 4. sj emenka s dvlju boenlh 31rana, S. plod. OdO l gO,
mrehstom nervaturom, po rubu cjetovlli. 6. plod, popr. presjek
CVjetovl - po 3- 12 u kratkim visecim grozdovima
ns Zajedni ckoj, kra l ko dlakavoj I rijetko zljezdasloj
klekovin9 bora iii u vege to ciji planinskih rudina.
peleljcL Cvjelne peleljke oko 5 mm duge, gole,
gdje obr~zuJe guste vrl!lInske zajednlce (npr.
u osnovi sa po 2 mala jajasla zaliske. Ca~ka oko
oplSana Je na na!im planinama asoc. Arc/as/a-
1 mm. krunica 5-6 mm d uge: pranlka 10, spu r-
purnlm anlerama. phyle/urn din8ficurn Slel.). Nalezimo je ne suhim,
raslresilim, topllj lm skelelnim zemljlMima.
Plod I sjeme - sjaJna i gola, branasla (imel).
skerl9l nocrvena, kugtasta, 6-8 mm debele, ko Rasproslr anjenosl u Jugostavljl - S, H. BH, Sb,
.Iunlcasta boba, sa vj~e, 3-4 mm dugih bubreta Cg. Ma .
stih ko.tic3, sa po Jednom sjemenkom. Opea ra spros l ranjenosl - Evropa, sjev. Azl/a,
Blologlja - jednodomna, entomofilna, heliolilna. Sjev. Amerika.
spororsstuca vrsta. PrlmJedba - ad davnina poznala kao Ijekovila
VrlJeme cvjetanja _ IV-VII , vee prema nadmor- bUjka. U tu svrhu se skuplJaju lislovi. najboljo od
skoj vlsini. apriln do june, Ie keo suva droga (Folia Uvae
Razmnoiavanje - sjemenom, ali vi.e vegetallvno. ursi) se korisli ze ej, pilule I druge preparele
Sianli le _ u sjevernim (borealnim) diJelovima pro tiv kronlnih kalara mokranlh puteva (Cys/I
areBla ova vrsta nasel/ava dolinsko livede I vri lis). U drogl Ima uglavnom mnogo Irestovina, glu
! !Ino, dok se nn j ugu, penje i do preko 2000 m kozlda arbutina, ursona, melilerbu lina i 6rikolina.
~lsl.no. Kod nas se prele.!no jsvljs u svijollim boo Kod nas S9 namitlca aksploe t l~e na prirodnim
rovlm !umams. na gornjoj granici Au me, u zoni $ lanl ~tl mB .

I cvijOI. S8 sirano, 2 cvijel. uzdutnl presjok, 3, eVije!.
OdOlg0, 4 pr(l ~nik, 5, plod. odoZIIO, 6. siemenku
Habilus - lislopadni grmic, sa kratkim, do 45 em
dugim gra ncieama, koje pollje'-u po zemlji i ka~
menlu,
Korijenov sislem - povrsinskl, iz poleglih granci-
ea izbija advenlivno korijen;e.
Llslovi - Janeetasl i, najcescc 3- 4(- 6) em dugi j
oko 1(-1,3) em Siroki. po rubu osJro nazubJjeni, S
donje sl ran'c sivozeleni. U Jesen pop rime pur-
purnoervenu boju.
Cvjelovl - u kralkim , visecim. 2- 5-evjctnim groz-
dovima, zelcnkaslobijeJi, rjeae ervenkasti, 4,5 do
6,5 mm dugi, imaju 10 prasnika.
Plod - kuglasla. mesnata, ko!Uunif:;Jv;J boba, u
pocelku zelena, zatim crvcnkasla, a u zrelom
slanju modrikastocrvena, sjajna i gola: s(ldl ~ j 5
kosties, Zn od avgusta do oklohra .
Sjeme - tamnolJubltaslo, oko 3 mm dugo.
81010glj8 Jednodomna, cnlomofilna vrsla ,
"
ARCTOUS ALPINA
(L.) Nledenzu
(Syn .: Arctostaphylos
alpina lL.J Spreng.)
Fam. Ericaceae
Mlivnjak planlnskl
Alpine Bearberry
Busserole alpin
AlpenB o. rentra ube
Arbulo alpi no. corbeuolO
delle Alpi
Vrijem e evietania - V-VII, vee prems nadmor
skoj visini.
Razmnozavanje - sjemcnom j vege tativno. .
Stanisle - najeetee na neutralnim do slabo klse-
lim, svjcti m humusnim zemljitlima, preleino na
kreenjaku, u svijetlim arisevim sumama, u kle-
kovi ni bora, ili iznad gornje granice sume, n3
stj enovifim policama, kamenim gromadama, pia
ninskim sipnrima. kojima u jesen daJe ~ivo pisa~
izgled karakterislienom bojom Ilstova. 2ivi naJ
vise na hladnijim ekspOzlcijama i na mjeslima na
kojima so du~e zad rzava sniJeg ,
U nasoj tlori, planinski mJivnjak najvise raslo sa
sljcdecim vrslama; Vaccinium gaullherio ides, V.
m yrlillus, Loise/euria procumbans, Empetrum her
maphroditum, Homogyne alpina, Lycopodium se
lago, RhododOndron hlrsulum, Salix relusa ild.
Planinske p lice rado se hrane plodovima Ove
vrSle i tako doprinose njenom rasJjavanju.
Ra sproSlranjenos\ u JugoslavljJ _ S, H. BH, Gg
Opea ra sproslranJenosl _ Evropa, Azij s, Sjav
Amcrika, Grcnland.
75

CAUUNA VULGARIS
(L ) Hull.

Farn. Ericaceae

V,II...k, vrlt l, v,n

Common heat her, li ng

bruyj:r. co mmune. Wtruee
Hl idekrlul, Besenhel de
Ilepe<:K oI5L1 IUIOIIC " "L1i<

H.~ltus - nlski zimzeleni grm 30-60(-100) em

vlslne, grane su mu tanke usp ravne. polegle ill
poI/Ilene, ~ibol i ke. guste, lako lomljille.
Kora - slvosmeda, lanka.
KoriJenow slslam - gusto razg ranJen, otezs V8
razvoj drugih biljaka, Ie S8 zbog toga vrijesak
smalra opasnlm korOl/om, narotil o u sumskim
kullurama. Dale braine izdanke iz iila.
U , IOYi - nasuproln i, p oredani u 4 reda (unak rs-
nl), prilegli uz izbojak, sitni, Ijuskavi, trobridni, 1. c~ljel . sa stranl'l, 2 eviiel, uldu!nl presiek, 3. cvljOI.
lupl, gall, ake 2 mm dugi i 0,3- 1 mm sireki, olvo- odozgo. 4 lu~lIk. 5. pla~nlk. 6. sjemenka
reno zelene boje, zimi smedastocrvenkasl i.
CvJelovl - u grozdast im, do 20 em dugim evasl i-
zionomiju, a nalazimo je i u svjeUijim Sumama .
rn a, oblf no su okren ul i na jednu slranu, pojedini
sumskim progalama i \! vadama. Zastupl jena u
cvJ etovl su lvonas!i, imaju ~etvorodjelnu ruti-
brojnim acidolilnim su mskim asocij aci jama.
~aslu III bj elk aslu ( t . alb a Don.) taSku, koja je
Rasprostranjenol l u Jugoslavlj l - S. H. BH. Sb.
lnalno duta od vjentiea i JoS poscbnu van jsku
(u Srbiji je n a istotnoj granici).
ta!ku od pri cvjeln ih listova: imaj u 8 prasnika;
Opea ra&prostranJenosl - Evropa, M . Azljs, lS-
plodnlca j e nadrasla. Cvjelovi su medonosni.
padn! Sibir, Ural, sjev Alrika, sjeverozapad ne
Plod - vj~sjeme ni , okru glasll catvorooki tobo-
lac. primorskc oblasti Sje~. Amerlke.
Prlmjedb a - u nasadima se uzgaJaju brojne hor-
Slama - vrlo sitno, smede. tikulturne lorma vrijeska.
Blologlj8 _ jednodomna, enl omofflna, heliolilna i
acldollJna vrsta
Vrlj' ma cvjetanja - krajem IIeta i u jesen (VII)
VIII- IX.
Rl zmnozavanje - sjemenom I vcgala1ivno.
St8nll ta _ slaba. siromasna i kisela :zemljista,
cesto prekriva og romne pOVfsinc degradiranih
podzolasl ih terona :zv. ~vriSt ! ne .. - :zajednlca Cal-
lunoto- Genistel um Horvat (najtesce u Gorskom
KOlaru i u lici), koje imaju poseban saslav i Ii-

, , ($'. '.
~ .
, RllzmnQill"lInje - sjemenom i vegetalivno.
1. lislovi, 2. evljet. $,<1 stranc. 3. evijet. uZdulni pre9jek.
4. cvijet, odozgo, 5. mladl plod, 6. mladl pl od, popr. pre-
5jek. 7. Sjl:lmenka, dOlje : uldutnl presjek
Habitus - zimzelenl grm aka 30{-50) em vislne,
puzavih iii uspravnih stablj ika i laka lomtjivih
g ranCica.
KOla - tanka, svijetlosmeda.
Korlj.nov slstem - dobra razvijen, sa brajnim
zilama , odli!!no vete zemljiSte.
lislovl - po 3-4 u p rsljenima, geli. iglicasti, za
sll jeni, dugi aka 5-9(-10) mm i 0,9-1 mm sireki,
sa liea spljosteni i tamnozeleni, sjajni, s nalicia
svjell iji , jaka alkloojen l od izbojka ; bez palistica.
Cvjetovl - dvospolni, po 2-4 u pazuhu najviscg
lisea. valJkas tl, sulalieni, imaju zeljaslu (:asku,
koja je dva pula kraea od vjcncica, vise na sa-
vijenim peteljkama, erveni SU, rjeCle bjelkaSl i,
praAnlcl su prira sli za evjeli5te. tu~ak Ima jadsn
vrsl s jednlm !igom.
Plod - vl~es j e m an j celvo rooki tobolac kojl se
olvara na taj nacin da se zoklopel o lkidaju 5(0-
dinom samih okaea.
ERICA CARNEA L
Fam . Erieaeeae
Crnju!ia rumena
bruyere incamata
Frilhllngs-. Schneeheici
Scopa camicine
n.cp<:<:. nc~CK
Sjeme - vrlo sil no, smede boje.
Blbloglj. - jednodomna, enlomo/ilna, kaleililna
vrsta.
VrlJeme cyjetanja - (I) II-III (IV-V).
Stanltle - u bazilitnim ~umama cmog i bijelog
bora, krivulja, Ie u cmograbovoJ sum; (Querco,
OS l rye l u~ carpinifoJiaa Horvat); izrazlla kalei'ilna
vrsta, all sa sem na krecnjsku j dolomilu testQ
javlja i na serpenlinu. gdje prekriva velike po-
vrSine. Penje se i do 2000 m nadmorske visine.
Aa sprOslranjenost u Jugoslavili _ S. H, BH, Sb,
eg, Ma (jadino na planini Jablaniei, na jugoslo-
vensko-albanskoj granici).
Opt.a rasproslranJenO SI - prosior ad Alpa do
Karpata, Apeninsko j Balkansko poluoslrvo. .
Prlmjedba - u horlikulluri su poznali brojn; vrlm
obtici, kojl se Iraze, naroeilo za ozelanjavanje
kamenjara.
U na5em Primorju su zaslupljene sljedoee vrSle
ovog r?~a : drYol.ikl (velikl) vrijes (Erica arborta
L.), kO]1 Ie u na~lm uslovima visok. do 4 m: wlJes
pozemlju A (E. ver1iclllata Forsk.), to je nizak, po-
legl.', 20-80 c,:" visok grm, kojl je kod nas n~'
rOCIIo zaslupl,en u makiji. pseudomakiji ; gart
zima (sveza Cislo-Ericion H-Ie) i. najzad, mnogo.
cvjelnl vrijes (E. multi/lora L.), kOji ima ukotene,
usp ravne Izbo/ke i visok Je 30-60(-100) cm.
17

ARBUTUS UNEDO L
Fam. Erlcacea8
PlanlkII. IMglnJli.
JqodnJak

strawbry-trM
. rboul.er
!rdbMrblum
alMtro. eOrHuolo
~ IIIPIHOc .t.epe1lO

H-.. - zimz.lenl grm, rJ ede nlsko drva, ako

5m vlline I do 15cm deblJine, uspravnlh grana I
gulte kroinje.
Kora - kod Izbolalta crvenosmaCla, kod starijih
grana I n. deblu )e aivosmecfa ill crvenkasta,
IJult1 .. u usklm uzdu!nim Ijuskama.
KorQencw 811tem - ,azgrana!. odillno se prila-
god's",. krel:!nl.~kl m kamenjarlma I pukotinama
IUJana.
LIItowI- splrarno rasporedeni, kohstl, sla)nl aka
7(-8) em dugl I 2-3 em &Irokl, nalaze se na 3 do
10mm dugal. crv.nkastol, petelJci.
CyJetovt - u terminalnlm. oka 5 em dugirn. vise
6lm groldUm cvastima, vrl!asl og ill zvonastog
obllka. bll.1I IU ill crvenkasti, S 5-t'!lanim periJso-
10m.
Plod - vlleal_mana, aka 10-20 mm debela bobe
xvan. -maglnl ... , kOja Je u unutrB!inJosti mesnalo
brlinJava, solna, na povriinl bradavilasto tolka
Ill, l.sUva; od nje se prired'uja pakmaz. pravl
.. I'fIklja, vino I dr. Sazrijeva nakon godinu dana.
te .. plodovl u zralom stanju mogu vldleU u Isto
vlllame sa novim cvJelovlma.
lJeme - sllno. Izdu!eno. smad's boje.
IIDJogIJa - Jadnodomna. sniomolllna, hallomna
vrsla. Podnoal dobro suiu I posollcu. Ima laku
Izdt.nalku snagu Iz panja.
YrIJeme cvJahlnJa - X-XII .
Rumnomanla - slamenom I vegelatlvno (raznl
camalz proilogodlinjlh Izdanaka).
1. kli Janac. 2. cvlatov'. 3. cv'I.!. uZdu!n. preslak. 4 cv;-
jet. bez vJenClta. S. plod. pOpr. p,,,jak. 6. sjemenkl.
doll' : uzdu! nl praslak
Slanlll. - kserolarmnl leranl na krelnJaku. Sa
stavnl dlo erniki nlh umB I u makljl.
R.lprol lr.nJenol t u Jugol lavlll - S (rijalko). H,
BH , (Hercegovina) ; od Islre do jutnog Prlmorja,
kako na oball taka i na otoeima. narotllo Mljalu.
Braeu, Kortull. Sipanu, l okrumu, poluoloku Pe-
Ilelieu ild.
Opta ,alproltranJ.nolt - Medllaran I. u allant-
skom podrutju zapadna Evrope.
PrlmJadba - zbog dekoraUvnlh osobina Ira!ana
u hortlkulturL
U naiol lIorl je zaaluplJana I greka planlb III
"go ovlak .. (AndrachM L.) koja Ie ,asproslrs-
njana u jutnol Dalmaelli I Makadonlji (Konlska
Reka zapadno od Devd'aliJe I u tjesnacu erne
Reke). Odllkuja sa lajastlm Ilstovlma na dugim
petaljkama I glatkom. crvenkastom korom debl"
kola sa [julU poput kore kod platana.
 "

RHODODENDRON
FE RRUGINEUM L
Fam . Ericaceae

RdasU slee, rdas!i

p/enlsnlk

Ru sly-Ieaved Alpeoroso
laurlor roso des alpes.
rhododendron
lerruqmoux
Raslblaueroge Alpenro$~
Rodoaendro :
ptJ.\u.\CU,\POIi

, Slanll le - u klekovini bora, u svijellim smrcevim.

('I I I
, " ~'" ! arj~evim I eembrinim 5umama, od montanog do

t v subalpinskog poJasa. Prelotno nO! svjctim humol'

-, r nim, dubokim, neutralnim do kiselim zemlji$lima

,
~. ~ .\w' )0
na slilkatnoj podlozi.
Re. prosirenjenosl u JugoslsYi;i _ S (Julljske

'+ '7 K :;;

1 cvijel.odOlllO. 2. evlJe1, sa slraJle. 3 l U~Dk. 4 pra!nlk ,
5. ueli lobolBC. 6. sjemonka s IrIJu sl.ana
Habitus - zirnzeleni grm, festo do 1 m visok,
sa gusUm uspravnim granama,
Ko,. - siyosmed'a, tanka.
Lislovl - Ivrdi, kotasll. prosjecno 1,5-3,5 em du-
gi, 0,5-1,0 em sirok;, po ru bu goli, all nesta pa-
vijeni, oa lieu lamnozeleni, goli j sjajni, na nalicju
POsul i ok,uglim tljezdaslim Ijuskama, koje su u
pocet ku tulozelene, kasnl]e rd'a slocrvene (imel).
Cvletovl - sakupljeni u cvatove POput gtozda,
koji su najeesee 6- 10-cvjel ni.
Plod - loboiac, koj! puca na pel dijelov8. Sadr!i
veliki bro) sJemenki.
51.me - aka 1 mm dugo, svijellosmede
81010gll. - jednodomna. enlomolilna, praleino
heliofilna vrsla
Yrllem e cvJelanla - (V) VI. VII, p rems nadm .
vlslnl.
RazmnofavanJe - sjemenom i vogelalivno.
Alpe, Karavanke, Pohorje), H (Klek, Velebit). Sb
(Kosmet: Sar pl.). Ma (Sar pl.).
Opcs rasprostranjanost _ Pirineji, Jura. Alpe,
Apenini, Balk. pol.
Primja dbe - u na~oJ flori, osim rdas!og slec~:
zastupljen je dlllkevi slac (R. hlrsulum L.), kOli
ima :.:imzelene listove ei/i su rubovi !repavjeaSIO
dlakavi. RaSle veelnom na krecnjackoj podlOll
uglavnom u sjeverozapadnom dijeiu na$e zemlje.
a postoje eksklave izvan glavnog areala (npr
Vranica u BoSni),
Cesto se nalazi bastard izmedu navedena dva
sleea: R. x Inlermedlum Tausch
U flori Slovenije, oa mal om broju lokaliteta (oko-
liea Bos tanja. Brusnice kod Novog mesla) za'
stupljen jc i utl alec (R. luleum Sweet. Syn.: Aza'
Ica pontics L.), kod kojeg IiSlovl u jesen opa
daJu, a p r ekrasni zuli eVJctovi se javljaju od m8)a
do j una.
U Makedoniji, na vrJo ogranieenom prostoru (Ja
kupiea - KaradZlcil) javlja se karpatsko-balkanska
vrs ta R. kolschyl Simonkai, koji 11vi na vi smi ad
2 1S0-23OO m na silikalnoj podlozi
..
YACCINIUM
MYRTILLUS L.
Fem. Erlcaceae"
<2,.. borovnlc.

Whortlerbeny, blue berry

Myrtilllll
IWldelbeerll
Mlrll1Io
'ftPIIHIt8

HMHu. - listopadni, do 50 em vjaok grmic, gu-

still.
lank/h. Oilrouglastlh granl:ica. koje su la-
mo-amo saYljene.
korI- zelena, tanka, gola. sjajna.
Korijenoy . .'em _ dobra razvijen, povr~inski, lz
korlJena razvija duge podzemne izdanke.
PupowI - nalzmjenicni, do 3 mm dug!. sa dvije
bliJedozelene. sjajne Ijuske.
UeIovI - Ok, uglaslo lajastl, n il. vrhu "asilJenl, pil
OInO\lI zaokru!eni III plitko srcasU, gall, os lubu
1 kllJanac. 2. cllijel sa Slrane. 3. cllijvt uzduinl p.nlek.
fino pliUlo nBzubljeni, oa vrlo kralkim pelelj- 4. p.a!nlk, S. _j emenke, uzduinl p.esjek, 6 plod Odozgo.
kamL dolje: pop . p.esjek
~ - poled!na!!ni, na kral kim peleljkama,
vlH6J. 4-7 mm dugi. zelenkaslobijeli iii erven- skim acidofilnim zajednicama, gdje testo guslo
kasto nahukan!. ~aAka 5-dijerna, rjede cetvero- obrascuje velike povrsina.
dlJalna. Pra6nlka 8 ill 10 koJI su kraei ad lucka. Rasproslranjenost u Jugoslavlll - S, H. BH. Sb,
Plod - okrugla, p'avocrna, socna. mnogocvjelna eg, Ma.

....'.....
boba. Zr' u julu i avgustu.
....... - polumJesetasto. smade, oko 1.2 mm

BIoIogIja - enlomolilna, uglavnom aeidolilna

Vrq.,n. cvJel.nl. - V. VI.
Rumnobv.nja - sjemenom i vegetativno.
BllnlMa - ima dosta Airoku ekoJoAku amplitudu:
ll8c!e se na klselim 1 podzolastlm zemlliAtlma, a
na vl6im nsdmorskim visinama lakoder ns sma-
dim podZolastim zamljiAtima iii na pJanlnskoj cr-
nlel. I<lseloll zemljlAta na kojem borovnica rasle
=
Ie pH 3.4-6,4. Nalazimo je u brojnim zaje~nl.
elma Iveze Rhodoreto _ Vaccinlon. ZnacaJnu
ulogu Ima u planinskim vriAtJnama I u subalpin-
o pt. ,asproslranlanost - eljels srednja i sjev.
Evropa, Kavkaz, M. Azlla. sjev. Azlja. SJev. Ame-
rika od Kolorada do Aljaske.
PrlmJedba - slalkaslo kiselkasli plodovi Imaju
mnogoslranu upol rebu : jedu se S~ie:fi. a od njlh
se spravljaju kvalilelni Bokovl. SirUp/. kompotl.
dtemovi i dr. Imaiu primjenu u narodnoj I slu.!-
benoJ medlclnl (Fructus Myrtllfl). Plodove rado
jadu razne plice I lako doprinose raznoAenJu sie-
mena.

1. c~llei sa "rane. 2. c~ilel , ~ldutni presJek. 3. prdnlk,
4, plod, popr. preslek, 5. plodovi. 6. Slemenka
Hebltus - zimzeleni, nisk), 10-30 em visok grmi06,
sa !ankirn, okruglastim, poleglirn granCiearna.
KorlJenov alatem - dobro razviJen, povrsins~i. .
Lla'ovl - tvrdo ko~asli , 0,5-0,75 mm debell, cJe-
10viiOg ruba, s gornje slrane lamnozeleni, sjajni.
odozdo mat svlJeliozeleni, sa markanlnlm smedim
takastim ~Iijezdama.
CvJetovl - u termlnalnlm, bogati.':'l' .g rOzd!'lsllm
evastima; vieni~ 8-10 rnrn dug, blJel III rutl~aSI ;
prasnika ima 10, koJI su prJ osnovl dlakavl.
Plodovl - na poetku bljeH, zatim skerlelno erve.
ni, sjajni, mnogosjemeni , nose na Ijemenu, oslat.
ke ~aske, gorkastog su okusa i bra!injastl. ZrlJu
u septembru i oklobru.
Sleme - crvenosmede, 1,5- 1,8 mm dugo .
Blologlle - entomofllna, aeidofllna vrsla,
V,IJeme cVje'anja - V, VI (u nl~lm polotaj/ma
cesta je poJava ponovnog evjetanJa I plodono-
L -_ _ _ _ __
enja) .
VACCINIUM VITIS_
IDAEA L.
Farn . Erieaceae
Brusniea
Red Whoftlefberry
Alrel/e rouge
Pre isselbeare
Vigna dorso, vlte dl
monte
tSPI'CItUKa
RazmnofavanJe - sJemenom i vegetativno,
Stanl'te - u na~lm krajevima brusniea se ~aj
e~ce nalazi U smrevim, bjeloborovim I knw-
Ijevim sumama , esto zajedno sa obinom bort>-
vnlcom. Cesto se susrece na visinama i preko
2000m
Rasproslranlenotl u Jugosl.vljl _ S, H BH, Sb,
eg, Ma (rijelko). , .
Ope. ,.sprostr.nlenost _ sjev. Evropa, AZlja I
Slev. Amerika.
Prlmjedba - opisano ie nekoliko mikrosislema~'
skih obtika. Osim navedenih vrs!a roda VaCCI'
nfum u nasol flori je zaslupljena creln e borovnlCI
(V. uJ/glnosum l.) . To je listopadni, 80(-90) em
visoki grm sa plaviastozelanim listovima; bob~
erne sa plavlastim pepeljkom. Sarno ime gOVOIl
da rasle na treseUstima. Sli~na joj je V. gaul1he
rloldes Bigelow (Syn.: V. u!iginosum L. subsp,
mierophylfum Lange) koja rasle u vegalac lji pia
nlnskih vrlSlina, sa brojnim acidofilnlm vrstam a
To je nlski, do oko 15 em vlsok, grm. ,
U flori SIOvenlje (Gorenjska. LJubljansko barla,
Slajersko) susrece SQ mehovnlce (Oxycoceus pa
IUatrl a Pers.) (Syn.: Vaccinium oxyeoccus L). koja
tivl u vegetaciJI nadlgnulih crelova sveze Sphag'
nion fuscl 6r.-BI .. gdje raste na gusllm lepislrna
raznlh vrsta roda Sphagnum. Oslm tlpSkog obtlka
subsp. paluatrla, rjade je zaslupljen subsp, mi
croeerpua (Turez.) A. Berlin. kO)1 se odrikuje mao
nJlm dlmenzljama svJh dljelov8, Ie golom evJa!
nom drskom (kod IlpSkog obllka evjetna df~ka
je dlakaVa)~._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
.,

TlUA CORDATA Mill.

(Syn.: T. parvlfolla
Ehrh.)

Fam. Tillaceae

Batt-smill-l ved lime

lilleul
Wlnter-, Waid-linde,
Ilglio ITIUemmano. Ullo
Se ly.lieo
MeAKOIIHCTlI 3HIoIII
AIi Ra

Hablius - fislopadno drvo visoka do aka 25(-30)

m. sa iirokom I guslo razgranjenom, duguljasto
jaJolikom krein/om.
Kol'II - kod mladih primjeraka 91a\ll.a, zelenka-
8Ioamed'a; kod Slarijih staba]a do 2 em debela,
duboko uzdu2:no izbrazdana, crnkaslosiva.
~orlJ.nov lI.tem - jako razviJen : sasloji sa ad
VIle I.~ih verlikal nih i bro/nlh botnih lila. Aaz-
viJa ektolrofnu mikorizu.
Pupcm - do aka 5 mm dugi, najeesee u jednoj
ravnl polo.2:eni. pokriveni su sa 2 lamnocrvenka-
stosmede. gole IluBke. koje su nejednake velicine.
UIIOvI - aka 4-7(-10) em dugi. islo lolika iiroki;
na IIcu gall, tamnozeleni, ns nalicju svijeliOzeleni
I s. tupetclma sviJellorClaslih drafiea, u uglo-
vima Usnih netava; petellka 2-4 em duga.
Cittovl - dvospolni. fufkastolelenl: 5-7(- 11 ) u
PaAtltastoJ evastl, kola je svojom drskom prir a-
sla za krllatl zalisla\(.. Zalistak ima izrafenu drsku.
Plod I I )eme _ viasjamani. okruglasli oraMic
ke)1 sa moJ:e bez teskoca prslima zdrobiti, spolja
~huIJa8t. bez reba ra, slabo bradavieall ; do oko
mm u dijametru.
BIoIogIJa - jednodomna, enlomolilna, polulcio-
Iltna, bnoraslufa vrSla. Ima jaku Izdanatku sna-
gu Iz korijena.
Vril...e cvletanJa _ u Junu, najkasnije od svlh
na6lh Upa (imel).
RlZmnofa"anle - sjomenom i yegetaliYno.
~~nllte - nije narotilo izblrlJiva u pogledu kya-
~la Zemljlsta, ali najbolje uspieya na dubokorn,
ra 10m I bogatom kre enjafkom zemljlstu. Kod
1. gran~lea 5 pupovima. 2. kilianac. 3. evilal. uldulnl
preslek. 4. ora!~i1 , krll."lm zaliSkom, S. oratl
nas je zastupljena preteJ:no u montanoj zoni bu-
koyih suma, Ie u mjesoyilim liiifarskim sumarna I
lugovima, najte:1ice u :r:ajedniei kllnjaka i obifnog
graba (Ouerco-Carpinetum crostfcum Horvat) I dr.
ali 5e javlja i u lermolilnim zajednicama sveza
Ostryo-Carplnlon orientalis Horvat.
R.sprostrlnlenol' u Jugol le,,111 - S, H, BH. Sb.
eg, (Ma: neslgurno i vr to rijel ko).
Opt. rllprOl lranlanOI' - EYropa, evropski dio
SSSR-a, Krlm, Kavkaz.
Primladba - veoma yarij abilna vrsta.
BUska maloUsnoj t. je T. cauc.llca Rupr.. koja se
odtikuje Izrezlto ervenlm mladicama I IIstovlme
kojl su na nallelu bjelifastosiYI j t ill su zupci iz-
razilo kom!aSIO Izvueeni. Kod nas je konst&tovana
u BH. Cg i Ma.
Malollsna I. je veoma medonosne 1 cjenJena u
pfelatslvu, a evjetoyl (Flores TJlise) sa upotreb-
Ilavaju u Ijekovile svrhe.


TILI A
PlATYPHYlLOS
Seop.s. lat.

(Syn.: T. grandifolia
Ehrh.)

Fam. Tiliaceae

Lipa ve1elisna, ralll

Large leayed lime

TillcLlI ~ grandes leuillrl
Sommer-. Friih-Linde
Tiglio noSlrale
KP\'",'U.,IICTlla _,eTl' 1lI
.\IlIl3

~ t!., .: gustim smedim dlaticama i lma 5 jasno izbote-

nih uZduznih rebara. .
. ._ - _ ~"",7 , r. ' \ 8 10109118 - jednodomna, entomo/ilna. mezol1 1na
brzorastuca vrsl a. Doiiyi veliku starost. d a
I
I~ ' 1
,~.

~l . )11\""
",~

*' .~.
""'-cA
'J,

.
::....
I

~
-
.1
~
VriJeme cvjelanja _ pocetkom juna; ako 14 an
prije kasne lipe.
RazmnOfava nje _ sjemenom i vegetallvno.
.

Sl anl! le - Iraii hranljiva. rahla, blago. humusn~

"' 1 '
, grant lea s pLpovlma, 2. kliJanac . 3
4 Q",~,,:;i S k"'astim ~allskom. 5. ora~Io!
Habitus - listopadno drvo i do <\0 m visoko, p ra-
vog debla i sa sir'okom, vOluminoznom kroSnjom.
Kor. - do 011.0 3 em debela, llzdutno grubo ispu-
ea, sivoervenkasta.
Korlj enov sistem - jako razvijen splet. naroeito
botnog korijenJa, kOle prodlre duboko u podlogu.
Pupovl - do 011.0 7 mm dugi, rasporedeni kao
kod predhodne vrste: pokriveni su sa 2 lamne,
ervenkaslosmede, gole, Ijuske. nejednake velitme.
Li slovi - Yeti od lislova kasne lipe (preko 8 em)
i nalaze sa na 3 - 6 em duglm potoljkama, na
lieu obitno goli iii vrlo slabo dlakavi, tamnozo
loni, na nalitju su svjclliji i sa tuporeima bijelrh
dlatiea u uglovima lisnih nerava,
Cvjetovi - dvospolni, bijelo:!utl, mlri~ljavi; po
2--3(-6) u paWtasloj evasll . Zalisei su bez drske,
sledecl IIi, rJede, sa dr~kom.
Plod vi~esjcmeni okru91asll Ivrdr orastic (no
mOIO so t.droblll prshmtJ), koji je spolja pokriven
mineralna zemljista u podrutjima sa vise zracn
cvilci odozgo, vlilge, , la'
Kod nas je zas tupljena najvise u brdskom I P
ninskom regionu, gdje je primije!:an~ u ,brolni:'
mezoilinim sumama, prete:!no ~ za~t!ce~l"! ~: I
lama, Tako je nalazimo u ziljedmci k ttn l8, m
obitnog graba (Quafco _ Carpinatu", croall CU
Horvat) , a dopire I do pojasa mijesane ~UkO~~
-je\ove sume, Nij e rijetka i na specilitnlm sa
nistima, u meduneevim sumama, b
Rasprostra nje nost u Jugoslavlji _ S, H, 8H, 5 '
eg, Ma, r
Opea r aspro stra nJe nos t _ Evropa, zapadna AZ J8
Krim , Kavkaz. .'
Prlmjedba - veoma varijabilna vrsta. Osim dVllu
navedenih lipli!, u nasoj Ilori je zastupljen~ nek~
liko vrsla lipa, od kojih je najpoznallja bljelS
srebrnssl a I, (T, argcnlca Desl ; Syn . T. /omell/05
I,
aucl. vix Moench) Odlikuje se siroko src~slll",
zaslljenim listovima, ko;i su po rubu ostro I pr~
vii no leslaras!i, osim pri olnovi, gdJe su ejclOVIU,
na lieu Sll tamno.t.eleni sa rije!kim zvjezdas!liTI
dlatieama, na nali tju su srobrnasti i zviozdnslo
dlflkavi, bjelltasli CVlola knsnlja I od kosne lipe
83

BUXUS
SEMPERYIRENS L
Farn. Buxaceae

Simi lr. zelenlka

Common box
buls b~nlt
lIemeiner Buchsbaum
bosso. bono verde
I<:I"I<;n"" " O C,-'MIIIIlT

Habitus - zimzeleni, gusto razgranaU grm. oka

, m visok, iii manje d rvo, koj e, npr. na Kavkazu .
gdje obrazuje citave saslojine. dosl i;!e visinu i
do 15m i p ro mjer do 1,5m.
KOf. - tanka, iuckaslosiva, sllno i plitko ispuca.
Mlade g rancice sil na dlakave, ceivorobride.
Korilenoy aistem - sirok, dobro razvijen.
Usloyl - ko~asti, sjajni, gall. do 3 em dug!, na
kratkim peteljkama, na lieu l amnozeleni, na na-
lieju blijedozelenl. Ostaju na granama 8-12 go-
dina.
~1.loyi - j cdnospolni, zelenkaslolutl. u lopta-
slim cvasl ima, smjeslenim u pazusima lisleya.
U jednoj evaS!i se nalazi jedan ienski i vie
mU&k ih clIJetova
Plod - kotasla, sllijellosmeda, 6-7 mm dug a
cau ra (tobo lac) sa Iri pregrade; u svakoJ pre-
g radi su po 3 sjemenke. Plodovi sazrijellaju u
jesen I os taju na stablu preko cijele zime.
Sleme - elip tlcno, Irobrido, crno, sjajno, golo,
5-S mm dugo.
Blologlj _ - Jednodomna. enlomoWna. spororastu-
eft IIrsta. dotivi starost i do 400 godina. Podnosi
dobro mrazelle i togu, duboku slenu. ali i punu
Slljellosl.
Yrlj eme evj etanja _ II - IV (V).
Rllzmno.t:.v. nje _ sjemcnom, ali u praksi pre-
letno lIe90lalivno.
Stanllle - kod MS naicc~ca nn krecnjaku i do-
lomJIU, all i na serpenlinu i drugom mal icnom
6upstl alu, plcle.i:no do 1200m, ali se na nokim
planinama penja i do 1600 m nadm visine (Jaku -
1. klijDnac. 2. IIran~iea s dljalom US lovs i S pupol/lma.
3. evast U pazuhu IIsta, 4. prdnlk. 5. tensk' eviler.
6. lDnskl cyllol bez ocvIJe~a. 7. mulkl cyllet. 8 prDtinac
tobolea, unu lra!nla Slrana. 9 slomonka
pica), Najvia j e zaslupljen u cl fl obOl ovim I bja-
lograbovim zajednicama. u zajednici :;a make-
donskim hraslom. bukvom, pilomim kestenom i
dr. vrSlama. Preletno se jallija u vidu ibljaka.
Raspro stranjenosl u Jugoslavlj' - Ma (prema
H. Em-u, nalazi sa na IIi odllojena podrucja: naj-
vi$e Izmedu Polo$ke i Tilovele$ke Kotl ine. u kli-
surama Treske I Pclnje, a ne$\o manje u demir-
kapljskom i ohridskom), Cg (okolina Oani!ovgla-
da' Siallne, Kl esovina). u oSlalim krejevima nese
zemlJe $Imsir j e cest u kulluli, I podivljao.
Opea ras pr oslranje nost - Ju~na Evropa, zapadna
Azlja. sjov. Alrlka.
Prim jedba - od davnlna veoma cijenjena vrslS U
hOIUkulluri, 10 se sllugdjo suslcce U Slarijim par
kovima, III lovimo, nerocilo na grobljima Prema
habilusu, IOlmi I boli lislova I dlugim osobinama.
poznato je mnogo vrUarskih lorm'.


EUPHORBIA
DEN DROIOES L.
F arn. Euphorbiaceae

Mljecika drvenasta

Wood spurge
euphorbe lig ne u~
Bauml<S rm lge WoUsmll~h
eulo/b ia arbo lea

Sjemenke - avalne, lamne, glalke.

Blologl18 - jednodomna. heliorilna, termoksero-
f ilna vrsla.
Vrll.me cvjetanJa - ad kasne jeseni pa sve do
mjeseca maja.
RazrnnoZavanj a - iz sjemens i vegelativno.
Stanil l e - naseljava pukotine okomitih rasp uca
IIh krecnjackih slijena koje se izdizu iznad mora
Ra sprostranj anosl u Jugoslavljl - H, eg . (opr.:
1 evesl ( cyllth/urn). 2 plod. 3. sjemenka Koreula, Palagruza. otocie dubrQvakog arhlpe-
laga. Sv. Nlkola itd.), Ie na nizu lokalitela litoralne
zone jui.nog Jadrana
Habitus - lislopadnl grm do 3 m visine, siroke Opca rasprol lrBnle nos! - zemlje aka Sredozem-
krotnje, kra tkih, tibolikih g rana koje se granaju nog mora.
vllicaslo (ra sljasto).
Kor. - smec:Ja do c rvenosmeda, sadr!i obilje
ml jecnog soka, kao i granclce.
KartJenov II,tem - dobro razvijen, prodire du -
boko u pukotine krecnjatkih stijena.
Lillovi - jednoslavni, lancetastl, cjelovilog ruba,
gusto skuplJeni prema krajevima izbojaka, zelene
boje : u vrijeme Ijetne suse poipu no opadnu , a
s jesenjim kitama ponovo proJistaju ,
Cvjetovl - sacinjavaju narotUe sku pine tz v. ciati-
je (c yslh ium J, kole se sastoje Iz Jednog sredlsnjeg
!enskog evijeta , koji je opkoljen s 10 iii vise vrlo
jednoslavnih muskih evjetova, sasl avljenih iz po
jednog jedinog pratnika u vrtastom cvj eli stu,
kOje na rubu ima 4- 5 i.lijeZda ; vrat tuc ka je Is-
cljepan iii razdijeljen na Iroje.
Plod - lobolae sa 2-6 sJemenkl, ponet to spl jo
iten, gladak.
85

DAPHNE ALPINA L
Fam. Thymelaeaceae
Ukovac alpsld

Daphne Ilp lne

Bflrg-s.ldolbut
Llllr. ,l rpl ne

tt.bItus - IIstopadnl, ake 40(- 100) em visok,

veoma razgranJen grm.
KGI'll - mladlh IZbojaka crvenkasIO$met1a, dla-
kava, kunije gola. siya.
korq.nov alstem - dobra rszviJan, snaino pro-
dire u pukollne slijana.
lIItovf - obrnulo jajollkl do eliplini, 1- 4 em
dugl, 8ledef l. S obje slrane dlakavi, naroeilo oa
donjol atranJ, slvozeleni, cijelog ruba.
CYJetovI- po 6- 10 u lerminalnim glavicama, ake
0,9 em dugl, sledeer, miri ~IJavi. faska spol]a sllno
mall_va
Plod - narani:aslocrvena okruglasto-Jajasta, ma-
IJava, 'ednosJemena kostunica.
S,feme Izdu!eno jajasto.
IloIogJja - jednodomna. enlomolilna, kalcililna
hallofiln. vrsta. Olrovn., kao I 05181e vrsle ovog
rolla
Yrtjeme a'.18n)_ - V, VI.
RazmnobvanJa - sjemenom i vege talivno.
Slanllte - najteMe raSle u pukoUnama kreC-
nJ.eklh stllena, ali nije rijelka nJ medu kame-
nllim blokovima, keo I nil skelelnim rudlnama.
Nalazlmo Ie od monlanog do subalpinskog poja-
sa, ave do preko 2000 m nadmorske vlsine.
"-'Phlilranl.nas, u Jugo, lavlll - S, H, BH , Sb ,
Cg
Opta ,asploatranj.nost _ Jutna Evropa , planine
~~rI:,"eja do islone Jugosiavlje, M. AzIJe, sjev.
PrlmlllClba - oalm lipske vrste kOja je zaslupijena
U sleverozapadnlm kraJevima nm zemlle, u lu-
I. (;vijlll sa . I'8n8. 2. r8z rfllan eviler. 3. gr8ntlca s plo -
dovlmll .. siemenka
golslotnim Oinaridima nalaze se broini prelazni
obJici ka zimzelonoj juznob<llko.nr;;koj vrr;; ti D, olco-
Id Sch reb, koja je kod nas rasptoslranjena naJ
vise u Makedoniji.
Od pal uljaslih wsla roda Daphne na nekim na-
9im planinama se mogu susl esU jos: brllalea
(0, en.orum L.), koja ima rutiasle do crvenkasle
cvjelove, zalim D. slrlala TraU. kOja t ivi na pia-
nlnama slovenal:klh Alpa na vis!ni od 1500-2000
metara_ Donekle je slitna prelhodnoj, lako se od
ove dobro razlikuje po nekim morloloskim karak
lerisllkama. Posebno je inleresanlna crn ogorsko-
bosanska endemiCna vrsla Malllll\' IIkovac ID.
malyana Bletic), koJa je opisana sa nekih slanisla
u sllvu riJeke Pive. Nedavno Ie uSlanovlJeno da
je ova Inleresanlna vrsla, kOja tlvi u pukoUnama
le4ko pristupatnlh, okomlUh kreCnjaCklh stllena,
zaslupijena na neklm lokalltellma u jugolslotnoj
Bosnl.

1 gfanlcQ s pupov,ma, 2. klljanac, 3. ra~lren cVIJe l .
~. plodnica, 5 uzdu!m presjek plodnlce, 6. pra!nlk.
7. granlca s plodovima, 8. plod, uzdu!nl prasjek, 9. 5]8-
menka
Habitus - od 30-150 em visok listopadni grm,
sa sibolikim, slabo razgranjenim, uspravnim 9ra-
nama.
Kor. - relalivno debe Is, mekana, u mladosti
zuckaslozelenkasla, kasnije sivosmeda, glatka,
sa dugim vlaknima svilenkaslog lika.
Korllenov alstem - dobra rBzvijen .
Pupov] - sitoi, terminalni (lisnl) pup la/ollk, bocni
(cvjetni) pupoljci kuglasti, IJuske smeCfezelenka-
sle sa smeCflm f ubovima, oa rubu Irepaviaste.
Llsloyl - duguljasto-Iancctasti, dugi 7-9 em i
2-5 em si roki, spiral no rasporeCfeni, smje!ilenl prl
vrhu izbojaka.
CvJetoyl - 'leoma mlrisni ; najce!ee grupisani po
3 postrance na proslogodlSnjlm izbojcima.
Plod - skerlelnocrvena, sjajna, duguljaslo Ja-
jasls, soena, jednosjemena ko~tunica, koja je on
..
DAPHNE
MEZEAEUM L.
Fam. Thymelaeaceae
Oblenl IIkQvac, vutJe
liko, haJducka opul.
Mezereoll, dwan tlay
ml\zertion
SeidelbaSl, I(elilllh ais
F!or dl 5teccO, meuerEO
II(U'I.,IlK oI5l.1KIIOllellm.rii,
DO.I'I1.e .11.11<0
donjem dlJelu zsokruzena, a na gornjem zaluplje-
na, velika kao grasak (oko 8 mm promjera), sjedi
na lankim izbojcima, sazrije'o'a u junu i julu.
S/eme - 9010'0'0 okruglo, 5 - 6 mm u promjeru.
81010gl/a - jednodomna, hermafrodilna, enloma-
filna vrsla. Dobro podnosi zasjenjivanje. Svi dije-
lovi bilj ke, a naroeilo kora i plodovi 'o'eoma olro .....
ni, izmedu oslalog sadde olrovni Olikozid da/tlin
i smolu mazerein. DOlivi slarosl do 15 godina.
Vrl/eme cvjetanja - ra nD proljece (prije lislanja):
II-IV, u visim nadmorskim visinama kasnlje.
RazmnoZavanje - iz sjemena i vegelalivno.
Slanll l e - u svijetlim sumama i sikarama, ruba-
vima !uma i progalama brdskog, monlanog, a
ceslo i u subalpinskom i alpinskom pojasu naSl1l
plan ina, gdjc sa penie i do 2300 m, dakle, ma-
zemo ga nacl od hra;;lovog pojasa pa sve do
pojasa klekovine bora i planinskih rudina, pl~'
telno u zajednicama svezA Fagion iIIyricum, PI-
ceion excelsae, Pinion mughi, a oa plaoinama
Makedonije (npr. Rudoka, Sara i dr.) redovnO 58
nalazl u saSlavu plaolnsklh vriMina sveze Bruck-
enthalion. Javlja se oa plodnim, svjefim , I rall-
lim zemlji!'itima. bogatim vapoom i blagim humU-
som, ali c::eslo i na skelelnim terenima.
Rasproslranjenosl u Jugoslavlll _ S, H. BH, Sb,
eg, Ma .
Opca rasprosl ranjenost _ Evropa, M. Azija, Ka~
kaz, sjev. Azlja,
Prlmjedba - zbog lzrazonlh eslelskih svojs t(l~a
uzgaja se u parkovlma i vrlovima. Poznato Je ne-
kollko kullivara, koji su veoma cljenjeni.
87

DAPHNE
LAUREOLA L.
Fam. Thymelaeaceae

LovortlCII, lovorollsnJ
IIkovac

Spurge laurel
Laurier des bois
Lorb8'er,SlIldlllbasl
Laurlola
IIOA<Ie.ro.... H1K
AlDPOAlICTHloIfi

Habit... - zlmzeJeni grm 50-120 em vlslne, de-

bellh. uspravnih, savitlj ivih grana.
Kor. - relaUvno debela, makena, go la, lamnc-
smeda iii sivosmeda, le!ko 58 kida zbog duglh
vlakana svilenkaslog lika.
KorlJenov aI.tern - dobro razvijen, povrsinski.
~ - sa vrlo kralkom peteijkom, dugutjastl
III o brnuto laneetest l, 5-8(-13) em dugi i eka
1.5-3(-4) em !iroki, kofas!i, odozgo lamnozelenl ,
slajnl. odozdo svjelliJI. goll. pri vrhu kral ko za- 1. IIslovl. 2. r",~i ren evllel. 3. evljll 18 I lrene , . Ijemenka
AIiJeni. cjelovitog rub.; slariji lislovl podsjecaj u
na IIstove lovora (oluda lime!). Na mladim Iz-
bolclma rasporedeni su naizmJenieno, dok je na .tIm I bogalim zemljistima pretetno na krenja-
starlj lm granl:icama vilie lislova zbijeno u rozete. koj podiozl. Alede je zaslupljena i unutar term o-
CwJetowl - 5-tO u grozdastim rljetkim evastima IiInih sasloj ina. Novija istra tivanja pokazuJu da
u Pl1uClma srednjih i gornjih IiSlova, t utozeleni , lovorollsnl likovac u nasoj fl ori ulazi I u sastav
bez mirisa, aktinomorln i, sa Izdubenim cvjetl- medlleranske ~umske vegelaci je (poluOlok Istre).
i lem kOje ie ejevasto produteno, Imaju a pra~ npr. u zajednici ern og graba i jesenske saSike
nlka od kojih su 4 prirasia na gornjem rubu evje- (Sesler;o-Oslfyetum). Tu se ana natazl u rasponu
lilia, a 4 nelito nite u cvjeti~tu : antere zutonaran- od 190 pa do iznad 800 m, prelefno na IliAu, no
taste. 1510 lako i ns krenjaku. Predpostavlja se da su
Plod - duguljasta, jajllstll, sotna kott .... nlca. na ova S lll"I ~'a (ellklnog ka rakle ra (Sugar-TrinaJsl ic.
POelku zelena. u zrelom stanlu erna, slaJna. 1970).
SazrlJeva u Julu. Aallprolltrenjenol t u Jugoillavill - S. H. BH, Sb.
BloIoglle - jednodomna, hermafrodilna. entomo- eg, Mo.
IiIna, sciofitna vrSla. Svi diJetovi blljke, a naro- Opce rallpro. lranlenollt - zapadna do jugo!stone
tllo kora I plodovl, veoma olrovn!; Izmedu aSia- Evrope. Ie Sicilija, Korzlka, zep. AzlJe. slav. Afrika.
log sadrie olrovnl gllkozid delnln.
YrlJeIM cvlehlnl_ - III-V.
RumnotevenJe - iz slemena I vegelalivno.
8!&nllte - nej (:e~te u bukovim sumama brdskog
I monlanog pojasa (do 1400 mI. na rahllm, svle-

, SlanJlle - rasirena na krecnjacima, dolomitima
I tvljet sa slrane, 2 ra~lren cvlJet. 3. ptodnica
Habitus - niski, puza... i i potegli zimzeleni grrn
do 30 em visine.
Kor. - u mladosti zelenkasta, kasnije tam no-
smeda, tanka, kalasla, sa dugim vlaknima svilan-
kas tog lika.
Korljenov sislem - dosla razgranal i brojan, do-
bra pavezu je zemlji!He.
Llsloyl - obmura jajollki, zatupastog vrha, ko-
iasti, glalki. slajni, 3-6 em dugi. na lieu tamno-
zeleni, na nalitju svjaUiji, spiralno parMani na
Izbojku, najte{>ce na nJegovom vrhu nagomilani
poput rozete, narotllo na lertilnim izbojcima.
Cvjelovl - tuckastobijeli, 1160ma mirisni, zbijeni
po 10-20 u gusle lerminalne glavice, okruieni
Ismnozetenlm lislovima: eljevi cvJeli~la aka 1,5 em
duge, lzvana oskudno dlakave.
Plod - crvenkastobijcl, mesnet poput bobe, sa
jcdnom sjemenkom.
DAPHNE
BLAGAYANA Freyer
Fem. Thymelaeaceae
Boriks, jeremleak,
8laga/ev IIkovac
Blologlja - jednodomna, entomofilna vrsta. U karl
i plodovima nalaze se jako otrovne maleriJe
(npr. glikozid dalnin i dr.).
VrlJeme evjelanja - rano proljece: III, JV (-V).
RazmnoZavanje - iz sjemena, ali prelei:no vege-
tativno.
ali je na serpentinima najobilnija. Najce5~e je
narazimo u sikarama. svijetlim crnoborovim ~u
mama, od monlanog do subalpinskog pojasa,
penje se u visinu do preko 1600 m.
Aasprosl,anjenosl u Jugoslavijl _ S, H. BH, Sb,
eg, Ma .
Opea ,asprostranjenost _ Jugoslavija. Rumul'lija,
Bugarska, AJbanija.
Prlmjedba - olkrio ju je jos 1837. godine grol
Bra gay na brdu Sv. Lovrenca nad porhovim
Grad~om u Sioveniji, a naredne godine oplsao
botanl(~:ar Freyer.
Borika je zasticena na svim slovenackim lokaU
lelima keo i na rijelkim hrvatskim nalazi~t ima ~
Sa",lOborsk?m gorju Trebalo bi je z3stlti I n3
neklm druglm stanislima.
Zbog dekoralivnih svojstava uspjesno se primje-
njuje u hortikulluri.
811

RUIUS IDAEUS L.
Fam. Rosaceae

Raspberry
'rambols!, r
HimMele
'rambos.
Ma.\HHa oGlol~HH&II .
MlI.\.KKIl ,\CCIIU

Hlbltut - IIstopadni 9 rm oka 1,Sf -2) m visi ne,

61bollkih. pravih iii l u~no sayijenih, kolJencasl ih
okruglih Izbolaka.
Kor. - zelenkastosiva, sa tutosivim uzduinim
progama. Grancice u potetku dlakave. inace sa
kratklm bodtjikavim cekinjama.
Korll.nov .Istem - dobro fazll ijen. brzo osvaja
teren.
Pupowl _ spiralno rasporedeni. sjedeci, konicno
zaillianl, pokrlveni sa nekoliko svijellosmedih I 1. grBnicB S pllpovlm~. 2 pup. pogled sa strone. 3. tvi.
golih IJuskl. je t. uzdulni ptesjek, ~. pta$nlk. $ dvlju straM. S kO!III-
lItlovl - perasli, sastavljeni od 3-5(-7), po rubu niCavt Zbltnl plod, uzdu!ni pre'Jek, 6 sjemenkll. 5 Clviju
neravnomJarno leslera51ih lislies, odozgo giatki, S s1tana
donie Sirane bijelopuslenasti; imaju nilaSle pa-
118Iu~e. da Epllob;elalia angustlfoliae. Tra~i dublja, rahla i
CV)etovl - u metlicastim iii grozdaslim cvsstima . svjeia zemljiSt8. dok suva i plitka iZbjegaya.

::c- -
pravltnl, pelotlsnl, bilelr.
koilunitavi zbirni plod (maUna). na ispup-
nom plodi~lu . sotan. lako se raspada na po-
S..,... -
Jedlne plodu:e. Zri VII-VIII
SYijetlosmede. s mrezasto rasporedenim
lIdublJenjirna i Ispuptenjima
Blolo"lla - Jednodomna. heiiofilna vrsla. Slabt)ike
adurn'tu (uginu) u drug oj godini. nakon slo do-
nsau plod.
'"rlJeme cv}etanja _ V, VI (-VII. u v;~im predje
rna).
Razmno!avanJ. _ sjarnenorn i vegelativno.
811nlll. _ testa vrsla u ilumama. na sumsklm
'letin_ma i poZariillima. medu kamcnim blOko
virna Najtesce obrasta veca povrslne monlanog
i lubalplnskog pojasa. Karaktsri$litna vrsla re o
Rasproslranjenosl u Jugo,lavl)i - S. H. BH. Sb.
Cg. Ma.
Opea ralprollranienoll - ima sirok areal u Ev-
ropi. Aziji. na Orijentu i u Sjcv. Ametiei.
PrlmJedba - plodovl mallne kao Fructus Rubi
Idao; sluie ze spravljanje soka, pekmez-a i slelke.
a odlitni su i u svjc.tem Slanju. Suhi plodovi se
upotrebljavaju kao sredslvo za znoJenJe. a od
listova so spravlja taJ. Cvjetoyi mallne da/u obi-
Ian nsktar i sadr.to mnogo porena. Iz tih razloga
veoma je cijenjena u naprednom ptetarstvu
U sgrikulluri su poznate broine sorte. koje se od-
likuju posebnim svojstvima nsrotlto krupnoei plo-
dova, kolitlni neklara I polena. rezislenlnosli na
razns bolesll lid. Postoje I sorle sa .tuUm ptodo
virna

I. dio oranCiee s trnovima. 2. evl)et. uzduini prasJak.
3. pratnlk. .t. kottunlCllvl zblml plod, desoo; uzduZnl
preajek
Habitus - oko 1-2 m vlsok grm, eiji su izbojcl
veoma dugi (ime!) i pri vthu savijeni; pokriveni su
brojnim, nadolja savijenim bodljama.
Kora - tanka, zelena, na osvljetijenim stranama
Ijubicastocrvena.
KorlJenov slstem - dobro razvijen, povrsinskl i
horizontalan.
Pupovl - dug! I zasil jeni, dosta (ijetkl, pokri'leni
sa nekoliko dlakavih Ilusaka.
Llstowl - na lieu tamnozeleni, na nalieJu kudravo
bijelo dlakavi, dugo u zimu ostaju zeleni.
Cvjeto.1 - oko 2 cm u dijametru; ea~ka dlakava;
'Ijancie bijel iii ruiitast.
Plod - kostunlea'li zblrni plod (kuplna), sotan,
go, lako sa raspada na pojadlna plodlee.
Sjeme - dosla sitno, svljetiosmeOc.
Dlologlja - jednodomna. entornolUna vrsta.
VrlJem. evjelanJa - VI. VII.
RUBUS DISCOLOR
Weihe & Nees
(Syn.: R. procerus
P. J. MUll. ;
R. macrostemon
Focka).
Farn. Rosaceae
Kuplna
Bramble. rasp-ber/)'
Ronce. mOrier
SiissfrOchllge 6rombeell!
Rogo, rovo
Razmnoia.anje - sjemenom i vegetativno.
Slanlit. - sikare, iivice, rubovi sum a, uz puteve
i na drugim, slicnim stani~tima, kako na kref
njaekoj. lako i na silikalnoj podlozi.
AasprO alranjenoat u Jugoslavlji - S, H, BH, Sb,
eg. Ma.
Opt. r proslranjenosl - srednja I Juina E'lropa.
Ubanon.
Prlmjedba - plodo'li kupine imaiu mnogoslranu
upolrebu: u svjeiem stanju sluie za ielo, od njih
se dobi'la 'Iocni sok, kompol, pekmez, 'Ii no ild
U nasoj 1I0ri je zastupljen vellki broj crnoplodih
~rsta ovog roda, koje se eesto, mada nela~nO,
lmenuju zbirnim imenom R. !ruticasus L. s. slr.et
auet.
Vrste roda Rut>us L. su veoma varijabilne i, bel
svake sumnje. 'leoma zamrsene i teske za de-
l erminaciju.
Osim. ernoplodih kupina, u nasoj flori je ~e$ta
oslruga (A. caeslul L.), tiji areat obuhvaca Evro-
pu, srednJu ~ziju i M. Azlju. To je niskl, do oka
4?(-70j cm. vlsok grm, koji je kod nas ~est u
hlgromezolilnlm sumama niiih potobja, all lak(}-
de~ i'.:est kao korov na njivama. liSlovi ostruge su
obli'.:no ~-djel~i . sa jajastJm I po rubu dvostrukO
I~stera~tlm, ilsllclma. Plodovi su piavii'.:asti, sa
slvkasllm nahukom.
U subalpinskom pojasu nasih plan ina, od Alpa pH
do makedanskih plan ina, fivl kuplna kamen/ark.
(~: .ax8~m. ~ .l, i'.:ije je stablo poleglo po ze".lij~
811ell . C'lleto'l! su sakupljeni u rahle evasll. Zbl!1II
plod Ie soean, sjajan, crYen.
91

ROSA CAN INA L.

Fam. Rosaceae

Pula ruia, lipak

00g r058
Rosier des chi ens.
Eglantier
Hunds Rose
pooa COOa'-lbR.
p03a K311HII3'

Habitus - IISlopadnl grm do 3 m vlslne. duglh.

dosta debelih, uspravnlh. razgranallh grana.
Kora - na slarlm granama je smedesivkasla, a
na mladlm IzboJelma je glalka I mrkozelena, eeslo
ervenkasla. Trnovl jakl, u osnovl slrokl, srpaslo
prema dolJe, povljenl, rje(le pravl.
KOriJenov alstem - veoma razvljen, duboko pro-
dire u zemlJillte.
Pupovl - splralno raspore(lenl. jajollkl, sa broj-
nlm tamnozelenlm III smedlm Ijuskama.
1. granti ca 5 trnovl ma i pupovlma , 2. kHj anac 3. cvijet ,
Uatovi - obleno 7-9 em dug I, neparno perasll. uzdu~n l presjek. 4. tui!ak, 5. ~ Ipak. uzduini presjek.
sastavlJenl od 7. rje(le od 5 III 9 Iistiea, kojl su 6. ora A {;ic~:
~oll, iii na nalieju rljelko maljavl. 1.5-2,5 cm dugi
I 1,0-1,5 cm slrokl, sjajni. Lisna peleljka iljez- Opea rasproslranJenosl - Evropa, znalan dio Azi-
dasta, bodlJlkava, sa zallskom . je, Krim, Kavkaz, M. Azlja, Iran, sjev. Afrika.
Cvl.tovl - pojedlnaenl III po 3-5 zajedno, 2 do PrlmJedba - veoma polimorfan oblik. Opisan je
8 em u promJeru, boja 1m Je svljetloruileasla ill vellki broj podvrsla. varljelela I formi, kao I ne-
blJela a rJMe lamnoruileasla. koliko hlbrida sa drugim ruiama . Sloena prelhod-
Plod I aJeme - zblrnl plod (slpak) : 1,5-2 cm dug. noj vrsll je R. dumetor~m Thull': NeSto je lermo-
sadl1l u sebl veel broj uglasllh dlakavlh oraselca . fllnlja od R. canina, a Ioslovi su )0) s donie slrane
Zrl u septembru I oklobru. uz nerve maljavi.
BIoI09I/a - enlomolilna vrsla. Plodovl (sipcl) divlje rUle imaiu mno~oslr~ku
Vri/em. cvletan/a - V- VII. prlmjenu u narodnoj I sluibeno) medlc,"I, I). u
RlZmnOiavan/e - sjemenom I vegelallvno. farmaceulskoj Induslrljl: od njih se m?gu . spr~v
Ijali: pekmez, vin~, Ilker I dr., a naroello )e cl)e-
St.nlit. - u raznlm Ilpovlma hraslovih suma, na njen eaj iz suhih slpaka,.poslo u suhom plodu
olvorenlm povrslnama, slkarama, ilvlcama, rubo-
ima dosla vitamlna C, kO)1 se ne razara "' prlll-
virna suma I dr. Nlje Izblrljlva na zemljlsle. Ve-
61nom rasle poJedlnaeno IIi u mallm grupama. kom kuhanja.
PenJe se znalno vlsoko.
RllproatranJenost u JugoslaYIJI - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
 ROSA
SPINOSISSIMA L
(Syn.: R. pimpinelll-
tolla L.)

Fam. Rosaceae

Ruia

Rosie r 11 nombreus's
6plnO$
Relch s t~ ch ll ge Rose.
Plmp lneU rose
po3.J KO.\IO'leiiwJ .

Razmno&nnje - sjemenom j vegetativno.

S"nllte - kratke kamenjare u zan; sveze cmog!
i biJeloga graba (Ostryo-Carpinion orienta/is Hor
vat). Cesto obrazu je, vece IJi mania, gusto olr
rasle t ibljake.
Ra."rostranjenos. u Jugoslavljl _ S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
O~a , asproslranj_nos. _ Evropa. zapadna Azlj!.
Prlml.dba - dekoratlvna IIrsla, koja 58 moze
1. JednogodlinJI Izbojak S pupol/lma I trnOl/ima , 2. pup, upolrijeblU I za f ivice. Opisano je nekoliko inr~a:
pog led .. &lrane. 3. el/llel. uzdu!nl presjek, 4. prdnlk. Specljsklh oblika u nasoj flori a poznali SU broJru
5, d lo tdke, 6. lu tak. 7. i lpak hibrldl sa raznlm vrstama ru ~ a , naro ~i lo sa alp'
skom rutom (R. pendullna L ).
Habitus - iistopadan grm, do 1 m visine, stan-
kim, uspravnim granlicama.
Kor. - tanka, gusto pokrivena pravim i lekinja-
vim bodljama.
KoriJenov sla.em - dobro razvljen .
Pupovl - spiralno rasporedeni. okruglasti.
Ustov( - neparno perssll, 4-6 em dugl, imaju 5
do 11 listles, kojl su okruglasU, dvostruko tests-
rasll, obltno gall, na lieu tamnozelenl, na n ali ~j u
svjetliJ I.
Cv~1OV1 - pojedlna~ni, 2-5 em u prom/eru, mno-
gobro/nl.
Plod I sjeme - okrugll iii kruskollkl zbi rnl plod
(lipski, erne boje, go I sjajan, 6-14 mm dug, sa-
drii nekollko oraiitiea. Zr' u agustu i septem-
bru.
BlologiJa - entomofllna, hellofilna vrsta.
Vrlleme CYJe.. nJa - V, VI .
 ROSA ARYENSIS
Huds.

(Syn.: R. sllvestrls
Herrm.; R. repens
Scop.)

Fam, Rosaceae

HUla dht,a. pollska

Rosier de. chimps

Feldrosfl
PQM~ ... u..

fIIIIHuI - IIstopadn l grm do 1,5 m dullno, sa

potegllm III naslonJenlm, duglm I vitklm granams,
kol_ na lebllmaju krlvo bodlje.
ICira - tanka, zelena.
~ _tern - umjereno razvijen.
PtIpiwI- splralno raspor e" eni, sarii. riJ etkl.
LIiIoI - naparna persall. saslevlJenl oblcno ad
5-7jlJutlh do ellpUcnojaJastih Ilsliea. koji su
oka -3.5cm dugl I eke 1 em ~I ro k l, {esleras!i,
na lIeu golf, ns nallfJu sllna drakavl, imalu uskc 1. grontl cn s ,rnovlmll. 2. cvjlltlAlII B tBlkom. J lap
"'~ke ~n!kll. 4. ilpcl. S. IilpDk. uldutn preslek
CWltkwI - oko 2,5-5 em u promJeru, skupljeni
po nekollka u cvasl! ill poJedlnac!ni, bez iii sa
llablm milisom; stublel srasli u strseci snopi.
Plod I t}eme - okruglast. gladak. tamnocrvon
Zbimt plod Itlpak) na dugoj pel eljci, ciio Iz
dubeno evJetilt. obavlla brajne Izdu!ene jodno
S\:for:- ora6CICe. Zrl U oktobru.
V.......,;;;.: - entomolll na vrSl a.
....... cvJetanj. - VI, VII .
......noIn.nJ. - sJemenom I vegela livno .
......... - prvenslYeno 10 obll no zl1slupljena u
-dopJIInlm I termofUnlm hrasloyim iiumama. no
re do poJasa bukoylh uma. Syuda Jo tesla
pO lIk1rama, u mettama t druglm slltnlm slan[-
111m.
~l'OIlran"noal u Jugo.lavlll _ S. H, BH. Sb .
.... Ma.
GP6t rasproatrl nJeno. 1 _ EYropa, Zap. Ukrajina.
PrlIIJtciba - yeoma pollmorlna Yrsla. Poznat ie
~ brol Infraapacijsklh oblika. Mofe nacl pr!-
...,..IU u hortlkulluri, narotlto naki njan! hibridi.


RO SA GlUTINOSA
Sibth. & Sm.

Fam. Rosaceae

Ru Za Ijepljlva

~~
Plod i .jeme _ dosla krupan zbirni plod (sipak)
"
:'! koji i e spolja ob rastao krutim ';Ijezdaslim dla
kama i Ijepljiv je, u sebi sadrii veei broj brida
, stih, svijetlosmed ih o ra~~iea.
",:' Biologija - entomofilna, heliolilna I kserofitna
vrs ta.
Vrl/eme c'I'jelanja - V, VI.
RazmnoZavan/e - sjemenom i vegeta tivno.
Slan'''e - krec n j a ~ke kamenjare. kamenjafS ki
l. gran(:ic a s \rllovlmll, 2. cvi)e \ odozgo. 3. cvJeli~ l(J 5
pasnjaci mediteransko-montanog i submedileran
dkom 1 pra~nlclmll. uzdufnl plBsjek, 4 lul:a k , 5 lapov] skog po dru~ja. Zas tupljena u brojnim zajednica'
ma otvorenlh stanista.
Penje se u visinu preko 1800 m.
Habitus - lisl opadni g rm c d 20- 100 em .... isine,
RasprOSlranjenolO t u JugoslaYijl _ H, BH, Sb
gustih, ces to zbijenih ra zg ranatih g ra na. eg, Ma.
Kera - kOd starijih grana sivosmeda, tanka, ob
Opea rasprostranJ enost _ i sto~nr i centralnl Me-
rasla dvojakim Irnovima: j<:ldni su veci i dul i Sf- diteran, Balkansko poluostrvo.
paslo pavljenl prema dOlje IIi ravnl, d rugl su
PrI'!Iledba - pOlimorfna Yrsta. Opisan yeliki blO)
mnogo kra{;1 i la nji ali su .... eoma brajnL Kod
obllka. ad kOjih je u na~oj lIori z8stupljen subsp
mladih izboja ka kere je svijetl ozelena pokrivena dalmatl ca (A. Kerne r) G. Beck.
gustim svijet losmedim I rnovima. Dosta (iJelka vrsla.
Korlienoy sistem - dobro razvijen, dubok.
PUPOy] - spi ral no rasporedeni, jajestokupasti, po-
kriveni sa nekoliko zelenkastocrvenih Ijuskl.
Lil loy) - nepama perasti 7-8(-10) em dugl, sa-
stavljeni cd 7, rJede cd 5 iii 9 listia koji su do
25 mm dugi i aka 12-15 mm Sirok1, po rubu dvo-
sltuko testerast1: IIstovl, peteljka i ostali dijelovl
zljezdasto dlakavl, IjeplJivl (ime!).
CvJetO'l'1 - na duzo] lljezdaslo dtakavoj I IJepl]l-
va] peteljci, poJedlna~nl ill po nekoHko za]edno,
dOSla krupni, rulll:asli
..
ROSA GUUCA
Pourrel

(Syn.: R. rubrilolia
Viii.)

Fern. Rosaceae
Rub modrollsna

Rosier glauque
BerGlne Rose
po; Kpacl lOA.ll CTllaa

HIIbHus - IIstopadni, 1,5-3 m visoki grm sa us- ,

pravnim I. narot:ito pri vrhu, razgranJenim gra-
nama.
Kora - kod starlJlh ogranaka lamnosmeda, kod
mladih izbojaka, ns suncanoj stranl, c rve.nos~e
(la, Inate sa modrikastim nahukom : Irnoll, dIlO)8-
kl: jedn! su krupni, srpoliki. krat ki, drugi su man] 1
I makanl, na cvjetnim granama Ih najtesce nema.
Korl}enow ...tem - dobra razl/jjen, razgranjen.
PupovI - spiralni. sitni. 1. gl1ln~jea , trnovlma , 2. evlle t bel vjen~l~e. 3. illpovl.
LIItovI - neparno perasli, 7- 12em dugi, naj test~ 4. ~Ipllk.
aastavlJeni od 7, (Jede 5 IIi 9 lisliea, koF su dugl
20-45 mm I siroki 15-25 mm, po rub u os tro zub- Prlmledba - zbog izvsnrednih estelskih svojsla-
eaall, na 05nOY[ cjeloviti, . sivomodrlkasli (ime!) va: IlJepog uspra'mog habilusa, krupnlh, IlJepo
ceslc vle IIi manja s crvonovioletnim napuhom. obojenlh cvjetova, Ie modrlkaslozelenlh Ilslova
CVJeloYl - po 2 iii vite zajedno, veoma lijepi, koJI imaj u crvenovlolelan nahuk. ces to se kultlvl-
2,5-3 em u promjeru. r u parkovima i vrtovima.
Plod I .Ieme _ okruglasl, rjede jajasl zblrni plod Kao i kod ostalih rula, plodovl su vitamlnoznl,
(Ilpak) do 15 mm u promjeru , kofast, svijetloer- sadrle 2;7 % askroblnske kl se1ine.
van, sadr.2:i veel broj orattieB.
BIologlJe - entomolilna, hellolilna vrsla.
YrI}eme cvlelenje - VI, Vi I.
RazrnnohvenJe - sjemenom i rezni eama.
Slanlite _ najtelee na lerenlma montanog i SUb:
alplnskog pojasa. Aa sla na t umskim tislinama I
kamenjarama, pOjedl nat no m u manjim grupama,
prele!no ns kretn jaku.
RaaprostranJenos, u Jugos'avlll - S, H. BH, Sb,
eg, Ma.
Op6a ' ' 'prostranlanos' _ eenlralna i ju!na Evro-
p .

. ,' .
1 grllnl!lclI S pllpovtma t lrnovima. 2. cvie lni pupoljak.
3. evlle!. -4 lap o!a!ke. 5 !ipak
Habitus - IIstopadn l grm, rijetkih i uspravn lh
grana do 1 m yisi ne.
Kora - svijetlosmeda do ervenosmeda, tanka , sa
rljetklm bodljama , sjajna.
Korllanoy alstem - dobro r8zvijcn, snai.no pro-
dire u kamenj aru.
Pupovl - spiralno rasporedeni, jajasto-kupasli,
sitnl.
L1slovl - neparno perasti, sastavljeni od 7- 9
( - 11 ) eliplienih 1isliea, koji su .po rubu dvostruk~
lesterasti, goll ill silno dlakavl, 2- 4( - 6) em dug I
i 1-3 em siroki.
Cvlelovl - pu rpurno erveni, dos t ~ krupni,. poje-
dinaeni, rijetko po 2-3, na duglrn pctcljkama,
kole su nakon evatnje savinute.
Plod I aleme - oko 15- 25 mm dug, viseei zbirni
plod (slpak), kojl u sebl saddi brojne medusob-
no slobodne oraseiee.
BlologlJa - enlomolilna, holiofllna yrsta.
ROS A PENOUUNA L
(Syn.: R. a/pins L)
Farn. Rosaceae
Ruia alpska
Ro sier des Alpes
Felsenrose,
Alpen-H;,grose
lIumOlllUtK :r." M,i,c~tu1
Vrljeme CYletanje - V-VII .
Razmnoi a.,anje - sjemenom i vegetativno. .
Stanille - najeesee se nalazi u subalpinskom t
alpinskom regionu , na eistinama u pojasu buko-
vih, srnreevih, molikinih, krivuljevih suma. Ce ~la
ie vrsta iznad gran ice sume u vegetaeiji plant n-
skih rudina, mec1u kamenim blokovima, na rubu
sipsra itd. Dopire u visinu do 2000 rn .
Raaproat,. nJeno., u Jugoalevll l - S, H, BH, Sb
eg, Ma.
Opt. raapro. tranlanoat - centralna I )ulna Evre-
po.
Prlm)edba - opisan je veel broj oblika; ZbO~
dekoratlvnih osobina ima primjenu u hort.. k.uIlU11.
Osim navedenih divljih ruza, u nasoj flon Ie za
stupljen veliki broj vrsta ovog roda, koje z~
ogranicenosti proslora ne molemo ni n.a bral~tt.
Jos samo spominjemo jednog predstavntka Z I~
zclenih rula. to Ie : R. sempen'iren! l., koja Je
kod nas zastupljena u sumi crnike i u makiji. I m~
kolaSle lislove, bijele evjetove, a stabljika pUZI
iii se penjc po ostalom grmlju iii po podlOZi.
SIIIRAEA CROATICA
Deg.

(Syn,: 8.la8'1lg8t8 (LI

Mum. var. croatlc8
[Degen] DOrner)

Fam. Rosaceae

HabHuI - do 1 m visok, razgranat listopadni grm.

KOftI - crvenosmeda, glatka, sjajna, kasnije 51-
Olmeda, plilko ispuca, lanka.
KortJtnov slatHi - dobro razvljen i j8k, prodire
I UIUIJufe puko!!ne kretnjackih slijena.
~ - saslavljeni od nekoliko crvenkasto
amedlh kofasllh, na rubu trepljavlh Ijuski. koja
Itt PrilleJ:u sasvlm jedna na drugu. dugi 4-6
(-9) mm I Ilroki oko 2 do 3 mm.
LIIIovI - naizmjenltni oko 5(-9) em dugi i 11 do . i:,an~lca 5 pupovlma. 2. kllJanac. 3. IISIOY!. 4. mulkl
:2(-18) mm !iroki, pri vrhu zaokrugljenl, 5 ma t:vl at sa strane. 5. lalica. 6. plod. 7. sjemankl u IfYlju
1m lIekanim 0,7-0,8 mm dugim ~picam , testo bo nlk ~Irana, dolla: popr. pfesjek
~taJu IZbojak suhokoiitaslom osnovom.
_,........ - taAlca i krunJca pelotlsne, 6-7 mm primjercl I u vegelaeiji polusmifenlh sipa,a medu
~ dijametru, sa malim okruglaslim, bijellm, 1,5 do kamenlm blokovima i gromadama.
mm dugaekim laUcama i t8~kom dugom 2-6 Ralprol'ranJenol t u Jugo,lavlJI - Hrvalska: sjev.
mm, LaUee I prainici prirasll n8 rubu vrtaslo i juinl Velebi!: Hercegovina : nekoUko nalaziita
Izdubenog CVjeliita, koje obevija prj dnu medu- na plan In I Cabulii i Cvrsnicl.
IObkono arasle plodnlce. SmJe~tenl su u rahllm,
Opt. r.,pro.lr.njanol' - andemlcna vrsla Ju-
~1
_ 0cm duglm lerminalnim mellicama.
- meiak (mJehur) sa vlie sjemenki. goslaviJe.
- avljellosmede, 2,5-3 mm dugo. PrimJedba - terCijarnl rallk!. Otkrivena Ie prvl
BioIogIJI - vrsls sa dvodomnlm iii hermafrodil- put na Velebilu 1904. godlne, gdJe ju je prona-
!ao preparator S. K 0 C 5 I a, a godinu dana kas-
~~etovima. Opralivanje je entomofilno. niJe noAllo je ornllol09 O. R If I $.. r na pi. Ca~u
CYJ...nJa - VI, VII.
Iji. Srodniel hrvalske slblraje nalaze se u cen-
IlMnlnolaYanl. - sjemenom.
tralnoj Azlj/. To su alt.JlkII (S11a.nll, (I.axm.)
_lite - aubalpinska zona, u pojasu klekovine
C. K. Schneider) I Ijantanlka (S. tlanlCh.nlCII
~ra. Na Velebltu se lav[la na vlslnl izmedu 970 (Krassn.) A. Pojark.) slblleJa, Izmedu kojlh posto-
.... ~ m, n. hercegovatklm planinama: Cabuljl,
:::_nICI optlmaln. atanl~ta se nalaze na vlslnl Ie male morioloiike razllke. Sva, Inaee rllelka,
_"etJu 1500 I 1800 m. 2:['11 u pukotinama raapu- slanl~ta hrvalske slblrele, kao I poledlnatnl prl-
callh kretnlatklh stllena, all se teslo nalaze mjelel nalaze se pod zaiitltom dr2:ave.

c.)~,~t
I . g r. ncie pupovlm . 2, eV'J81, uldutn, presJok, 3 tv
e.k, 4 . plod, S. IJemenk' dvlJIJ slr,n,
Habitus - listopadni glm , do 1,6 m visine, sa
raz-granlenim, uspravnlm, okruglaslim granama,
KOI. - lanka. l:ulosmeda, kasnije tamnosmeda
Korllenov slslem - dobro ta zvijen,
Pupovl - jaiasli. zasiljeni, 1,5-2 mm dugi, sa
veclm brOJem s1Vosmed l" Ilusaka.
Ustovl - eliplicni do eliplicnodugulJasll, plojka
2.5-5 em dutlne. soble slrane gala iii kralko
dlakava, u gornioj polovini grubo napilje,na, a na
cvjelnim granama cjelovltog ruba, s donJe slrane
po narvima I na rubu dlakava.
Cvjelovl - u gustim poluloPI.asl lm g ronjama ..ea:
slcnl lisliel sUjssto Irokulasl l 1,2 mm, a krunlC~m
oko 3 mm dugi.
PfocI - mlehurie sa viAe sjemanki, ns ptednjo!
strani izbo~en. dlakav ill go.
SI.me - vretenaslo. oko 2 mm dugo, svijeUo-
smede
81010111. - Jednodomna, enlomofllna vtS la
SPIRAEA MEDIA
F, Schmidt
Fam. Rosaceae
SrednJa suruflca
T:lllO.\"" Cpt:.\1!1l
Yrljeme cvJelanja - V. VI
RazmnO!avanje - sjemenom i vegetatlv~o.
Slanlt l. - kod nas najlece na krefnjaku, g.~le
obrazuJe guste ibljake na suncanim, toplilim
stjenovilim slanistima
A.sprostl.nlenost u Jugoslavili _ S (rijetko), H,
BH, Sb, Cg, Ma. ,
Opfa lasprost,anlenosl - isloene i jugoislO ne
Alpe, Jugoslavija, Madarska , karpalske lemlje !
prostor od jutne Rusije preko Sibira do Amuf~
Prlmj. dba - prema dlakavosl i i nazu blje~OSI' I~
stova opisano je nekohko oblika; var, media, kO!3
ptaovladava u zapadnom dijelu areala, a od!lkUJ~
se golim iii golovo golim lisnim peteljkama I naJ'
fesce s obe slrane golim listovims. Egze~plaJi
koji imaju gusto obraslc lisne peteljke I IIstove
koji su s obje sirane, vise iii manje, stalno. dl~'
kavI, pripadaJu v.:u. molUs (Koch & BOllch.e)
K. Schneider POSljednj i takson je zastupl!en u
nasoj zemlJi najceste u Bosni, Srbi;i i C. Gon
U nasOj 1I0ri zaslupljeno je jos nekoliko vrsla
ovog roda, 10 su bre.tollsna . urutiea (5. Chi'
maedrylolia L. , Syn S, Ulmllolia Seop.), siva sur~'
tic. (5. cana Waidsi . 3. Kit), a u tlori Hrvalske I
Siovenije rljetko se susrete vrbolisns suruclGl
(5 . allclfoUa L.). Jos rjeda je polegla surutici
(5. decumbens KOCh), kOja je poz-nala na nsklm
tokahlel lma u SIOveniji (okotina Breginj"'), te
S. crenal. L rijelko zasluplJena u MakedonlJi
U vrlovima I parkovlma se uzgnjaju brojne egzo-
I It~ne vrsle suruciea sa visokim dekorat1Vnim sVOI'
slvima
 AMELANCHIER
OVALIS Medik.
(Syn.: A. vulgaris
Moench,
A. rOfundifo/la (Lam.)
Dum. - Cours.)

Farn. Rosaceae

Rul vlca, kozla

jabutJca, mera'a

June-be!ry
Amtilanthler. ntiUler des
roehera
Felsanbirna, Fluhblrne
Pe!o cONlno. salei-aguolo
"p,a "p\'r.W.'''CTIla.

Habitus - listopadni 9rrn visok 0,5-3 m.

Kora - sivosmeda, kasnije polamnl.
Korll.nov sistem - dobro razvljen, horlzon-
lalan,
Pupovl - pokriven! crvenkaslosmedim, sjajnlm
Ijuskams. koje su 90le I Olklonjenlh vrhova. . ..
lIltovl - jejolikl, obrnulojajoliki. okrugla511 III
elip'h~ni, 2-4 em dugi, 2,5 em slroki, s okruglom
ill slabo srcaSlom 05novom; ns rubu S nepravil-
nim zupcims, na lieu lamnozeleni, na nalieju
svljeiloplavicaSlozeleni, u pocelku pahuljaslovu-
nasi I. kasnije ogole, oslm uz srednjl nerv.
Cvletovl - hermalroditni , oko 26-32 mm u dl-
jametru, sakupljeni u gustim, 5-8-cvjelnim gro-
njama: laliee 13-16 mm duge i 2,5 mm slroke,
Plod - oko 8 mm u dljametru, soean. sladak, ern,
s modrikaslim nahukom. Zri u avguslu.
Slem. - srpasto savijeno, sjajno.
Siologlj_ - Jednodomna, enlomofilna, kseroler-
molilna, hellolilna, kaleilllna vrsla.
Vrl/eme cvj. 'anla - IV-Vi.
RazmnoZavan/e - sjemenom I vegelatlvno.
Slanll l. - zestuplJena u brojnim zajednlcama
sveze Os fryo - Carpi%n or/eofalis Horvat, zalim
u bazllUnim ernoborovim surname. 1510 lako tlvl I
na Olvoren lm kamenjarama, ns plilkoj krecnjac-
koj podlozl. sve do klekovlne bora. Praleino u
manjlm grupama III po jadinacno.
R.l prol tranlenol l u Jugollavlll - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opta r.aprol lranjenolt - srednje I Juina EVropa ,
M. Azija, Krlm, Kavkaz, sJav. Afrika,
1. g!anlca s pupovlrna. 2. kfljanae, 3. osnoYa p!!laljka
1\910 sa lallsclrna, 4. eYljel odozgo, 5_ slamanka s dyJlu
botnih Slrana, 6. plod oaozgo, 7. plOd sa slrane.
8 plod, ulduin; (gore) I popr. (dolla) p!esllll<.
Prlmjedba - veoma vsrljabllna vfsla. Oslm lip-
5kog oblika, U na~oj flori su poznal i sljedeei tak-
soni: vaL dalmaUca G. Back, koji ima $lroko oval-
ne III okrugJe, do 4,5 em duge, lislova, koji su
u donjoj Ireelni ill polovl n! eljelog ruba: var.
grossedentata (Aoh!.) K. Maly, sa sirokoellpillnim
IIstovima, krupno napillena III dvoslruko natub
llena ruba; var , macrophylla Vandas (syn.: var.
granell/olla Ba/ei.) kola Ima ovalno-Jajolika, 4 do
9 em duge i 2,5-4,5 em slroka, nepravilno na-
piljene lislove, kojl su dugo u Ijeto dlakav!. Po-
sljednJI takson zauzima znacajno mjeslo u lIor!
jugoistocnog dijela nase zemlje (BH, eg, Ma).
Prelpostavlja sa da je na neklm planlnama Jutne
DalmaCije, Hercegovlne I erne Gore zaslupljena I
krelaka rulvlc. (A. cr.tlc: a [Wllld.1 DC) Ato bl
svakako jos \rabalo provjerlti.

..1
I. \lrlmtlCtl s pupovima , 2. kI1Jan~e. 3 c~ijel bez vjtlnla.
uzdu!nl pres/8k. ~ . plOd. u%du!nl presJek. 5. s!emenka,
lIont. uzduln , dOl Ie: popr. presjok
Habitus - listopadni grrn oka 3- 4 m visok iii
drvo koje rijetko nSt asle do 10 m, ?;iroke. nepra.
vilne J prozrafne krosnje.
Kar. - aka 1 em debe la, sillosme<1a, dugo we-
mena ostaje gtalka, u starosl i plilko Ispuca.
Korijenov , Islem - dobra razvijen, srcasi . Obra-
luje e klotrolnu mikorizu.
Pupovl - dOSls silni, pokriveni sa vise crven-
kastosmec:lih, lijesno priljublJenih golih Ijuskl;
krat korasti debell, prslenaslo /laborsn! i tesla
zsvr&avaJu Jakim, izrazi!lffi trnovlma.
Ullov! - aka 3-5(-6) em dug! i aka 2-4 em si-
rokl, po obllku dosta varijab.iJni: na r~bu gru.bo
nazublJem ; u mladOSli vunastodlakavl. n~ licu
tamnozeleni, ns nSlh! ju blijedozelen!, bez sJala
Cv)etovt - bijeU JI! ru.!!taSli, skupljeni u malo-
cvletnim cvaslima n8 kr8Jevima kra tkorasta, ta-
tica oko 5-6 mm duga, lalice 1,3-2 cm duge.
100
MALU S
SY LVESTRiS Mill.
(Syn .. Pyrus malus
subsp. sylveslris
Aschers. & Graebn.,
Malus acerba M~ral)
Farn. Rosaceae
Dlvl ja, ~umska jabuk!
Common Applll Tree
Pommier SaUY3g8
wilder Aprelbaum
II mala salvaHc(I
HlholtH .wcuaH .\"Kat
Plod - kuglast iii jajollk, prosje ~no 2-:2,5(-41
cm u promjeru, .!u lozelen, ns suncanoJ stram
testo crvenkasl, na peteljci ; kiselog ukusa.
Sleme - tamnosmede bOje.
Blologlla - jednodomna, enlomolifna , mezotllrm'
na. spororastuca vrs ta.
Vrlleme cYJ etenJa - (IV), V, VI.
Razmnofavs nJe _ sjemenom. . .
Stanlt te - najtesce 1.1 mezofitnim suma~a I A,ka
rama, usamljeno na livadama, pasnjaclma, m~
d'ama ltd. od ni.!eg do brdskog reglona.
Rsaprostrsnjenoat u Jugol lavlll _ S, H, BH, Sb,
Cg , (Ma?).
Opes ru prOl lranjsnost - EVfopa. .
Primj_dba - 1.1 nasim krajevima sa susrec~ I M.
pumlla Mill. kOja je sliena prathodnoj vrsll. Do-
sti.!e visinu do oko 10 m, ali sa javlja i ka~ grm.
Ima dvostruko napiljene iii krpasto naplljene,
vise elip\icne !lslove, kO;i su na oko 3 crn dugOJ
dlakavoj pateljci. Cvjetovi su nesto veei nego
kod vfste. M . sylvestris, a pupovi SUo za razHku od
ove, sa dlakavim Ijuskarna
U jugoistoenlm krajei,o;ma na~e zemlje (Sb, Ma)
zastup)jena je i batkanSko-apeninska vrsta M.
flor entlna (Zucc.) C. K. Schneid. (syn. M. G(8)88
g/lOll8 Koehne), koja se javl;a kao nlsko drv.o S
okrugt om kro ~njom, a lma sirokojajolike. naJte-
~ee 3-feznjevite Iistov9 (sticne gtogovim).
Vrsta roda Malus su veorna komplicirane za de'
tarmlnaclju, s obzirom da su S6 brojni oblici ~um
sklh (divljih) vrsta ukrstili sa raznlm kuilUrnll1l
sortarna
101

PYAUS PYRASTER
Burgsd.

(Syn.: Pyrus
communis L. var.
pyraster L.)

Farn. Rosaceae

DIvIJa krulka

Common Plar Tree

poi rier sauvaoe
Hollblrn Bi rnbaum

1'p\'UJ.a AeCHa.,
rpywa AII"aI

Habitus _ listopadno, oko 15(-20) m yisoko dNa,

Airoko piramidalne, guste krolnje i kral kog. do-
sla praveg, masivnog debls.
Kora _ oka 2 em debels, tamnoslvosmeds, u mla-
datil glatka, u starija) dabl duboko, uzduino I
paralslna Ispuc .
Korll.nov ala' am - jako razvijen, dubok I sreast.
Pupovl _ dos!s sitni, pokrivenl tamnirn IJuskama ;
kratkorastl (kratki IzbojCij zavriavaJu j8dnim pu-
poljkom, dok se vrhovi dugor.slB redovno za-
vrlavaJu lednlm Jakim Irnom.
liltovl _ aka 2-8 em dugl, n. lieu lamnozelenl i
sjajnl. na nalit ju svjellijl, n.
rubu valovito napilje-
nl: na pocelku pahuliasU. kasnije ogole; nalaze
se na duglm lankim peteljkama. koje su jednako
duge, iii nsAlO dule od lisne plojke.
CVlalovl - hermafroditni. do 3 em u promJeru, na-
laze Ie u maloevjel nim gronjama : bljeU: prdniei
Imaiu ervene anlere.
Plod - zblrnl iezgrlcasl i plod koji se sastojl Iz
debelog, mesnalog evjeliMa. koje oblluje zadeb-
IJanim kamenim ceUjama; okruglasl. ,"uckasloze-
len, na oko 5 em dugoj, lankoj drAel, oko 2-3.5
em debeo. Zri U oklobru.
Slama - erno, sl ajno, plosnalo.
Blologlla _ jednodomna. eniomolilna, mezolilna,
spororasluea vrsta. Dolivl slarost do oko 150
godlna.
Vrllame cvlatanla - IV. V, pa,alelno sa IislanJem.
Rarmnohvan!e - sjemenom.
Stanllta - oajte!!!e U mezoli1nlm I kselotermnlm
lislopadnlm Aumama, od ravnl ea do pralplanln-
()
1. grarolea pupovlma. 2. killaroae. 3. evllet uldu1rol
prujak. 4. plod. IlJevo: popretnl. de. no: uldu.tnl pratjak,
5. 51emanU
skog pojasa. ZaslUpljena je u brojnlm Aumsklm
zajednicama. Penje se rijelko iznad 1000 m, ali
se pojedinatna slabla na julnim padlnama na!lh
planlna mogu nael I na 1500 m nadmorske vlslne.
Halproltranlanol ' u J ugollavlll - S, H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opea ralplostranlanost - Evropa, zap. Azija.
Prlmjadba - veoma varijabil na vrSla. U naoJ
lIori ie poznalo neko1iko obllka. kao npr. subsp,
pyraster (L.) Hegl kojl Ima okruglasle IIslove I tlli
se plodovl nalaze na 20-40 mm dugim dr!kama ;
var. ovata TerpO, Ima ovalne lislove; var. nyara-
dyana TerpO, Ima elJplitne lislove, I plodove os
kral klm dr!kama.
Poznall su brojni prelaznl obUci I krilanci sa 18Z-
nlm druglm vrslama kru&ak8. Dlvl]a kruAka sa
korlsll u vocarslvu kao podloga 1a kalemljenJa
plemenilih sortl kru Aaka.
 PYRUS
AMYGD Al.lFORMIS
ViiI.

(Syn.: P. parv/lloaJ
Desl.)

Fam. Rosaceae

Krulka !rnovaca,
glogulja, krulvlna,
slanopalfa

Almondlqaved peal
pol rill r DUX fcuilJes
d 'amande
Mand e fblattrlge ailne

Cvlelovl - bijeli, 2-3 em u dijametru , sakupljenl

I grlo~ica $ pupovima, 2 cvi;el, uldulnl prllsJek, 3. II'
I' CII , -4 s JcmeOka, S. plod
Habitus - listopadno drvo do oko 6(-8) m visoko,
izrazilog debla i gusto razgronale, kuglaSle i ne-
pravilne krosnje, s Jako Irnovilim granama. Vrlo
cesto se javlla kao grm.
Kore - c rnkasts. uzduino i poprecno Ispucara,
oko 1 em debela. sHena kori oblcno kruke: mladi
izbojei smedl, dlakavi, kasnlje ogole,
Korljenov 1II Iem - dobro razvljen. duboko I siro
ko prodire u skoletno zeml jisle.
Pupovl - sitnl. oko 2 mm dug!. pokriveni su za-
Aillenlm. tamnosivosmedlm, stlno dlakavlm Ijuska
ma. Vrni su krupniji od boenih.
Llstovl - naizmjeniem, usko oliptieno duguljastl,
3- 7 cm dugi, prj osnovl kUnolikl : plojka ie napri
Jed sitno pilsSls, iii 9010vo cjolovita, u m ladosti
slvopustenasla, ka sniJe gore ogoli i postane sjaj-
no zelena, na donlOI slranl ill vi Ae plavicasla,
peleljka tanka, 1-3 cm duga.
po 8 - 12 1I Iita stim cV3stima.
PlOd - zbi rn i jezgri~astl plod, 2-3 cm sirok, U
zreiom stanju zulosmed, Ivrd: zri u o kl obru.
Slame - cadavocrno, spljosteno, oko 5-6 mm
dugo i oko 3 mm 5iroko.
BlologlJa - jednodomna, enlomofiln3, kseroter
mofilna, heliofiloa , kalcifilna, spororastuca vrsla.
Podnosi veliku zegu i susu.
Vrlleme eVietanle - IV, V.
RazmnofevenJe - sjemenom. , .
Stanille - n8jeeste u lermolilnim su rn ama I !~
karama medlteranskog i submediteranskog po.~:
ru cja. ZaSl upljena je i u makiji i u pseudornaklJI
Rasprostranlenost u Jugoslavlll _ S (rijelkO : lsi'
raj, H, BH, Sb, Cg, Ma. ,
Opee rasplostranleno' t _ Juina EVfopa (zemlJe
SredOzemlja), M, Azija.
PrlmJedba - pOieljna Je na nasem krsu, jer po~'
nosi sve ekslreme krskog pOdnebl ja, Ie se pn'
mjenjuje za vezivanje lerena skl onih eroziji. U vo-
carslvu sluii kao podloga za kal emljenje pie'
menltih vocki.
Za floru MakedOnijo (Skopska Crna go ra) nllv~i
se I .vrsla p, elaell9rllolle Pall., koja ra sle u vldu
manJeg dNela, iii kao grm. Ima okrugle III kr81~o
kru sk:olike plodove, k011 su do 3 em u dijarnelrU,
tutozeleni.
U n,ekim nasim kraJ evlma zastupljena je i ja~O
mal Java , P. nlvalll JacQ. I to posebn lm laksonom
var. I lavoniea (Kit.) Te rp6.
103

CRATAEGUS
MONOGYNA
Jacq. s. lalO
Fem . Rosaceae

Glog Jednokol tlta"l,

9109 bllell

Monogynous t\awthorn,
may Iree
tpine blenche
Eingrillellger WelBdo, n
biancosplno
(iQ.p .... u"",,
OA,I.onC(:T"'I,.1,oI1i

HabUus _ listopadni g rm 3-6 m visine iii manje,

rijetko, do 8 m visoko dlVo.
Kora _ pepeljastosiva. u pukoUnama crnkasta,
do 1 em debela. ns mladlm grsnticama bJe lke -
stosiva iii zelenkasta. glatka, gola iii ne pofetku
dlaksva. Tmovi najte!ce sarno 1 em dug!.
Korit-nov sl.tem _ d obro razvijen, kako u dubi-
nu, tako I u lrinu.
Pupovl _ oko 3~4(-5) mm dugi, sasl8vljeni od
vlte, tiJesno priljubljenlh, tamnocrvenih Ijuski .
lIstowi _ veoma polimo rfn i, na oko 1-2 em du-
gim peteljkama, imaju 3-7(-9) duboko razdvojenih
retnjeva koji prelazB s redinu irine lisla.
CloJetovi _ bljeli iIi rutic8sli, u pramenasUm. do
5 em !'Ilroklm, 10- 18.evJelnim gronjama. TucaK sa-
mo jedan . Prasnlci erveni.
Plod'"- prividan plod (glog1nla), 7_ 10mm dug,
erven (rjede tu t (vsr. Ilanthocarpa Lge.] ill bIJel).
Siame _ po jedno u plodu (imel), ja]8510, oKo
4(-7) mm d ugo i 5 mm :!;Iroko, svijetlosmede.
Blologlja _ jednodomna, entomolilna, prele:!no
Kserolermna, polusciofilns vrs ta.
Vrljeme cvje' anja _ V, VI, oko 14 dana Kasnije od
viteKo!tlcavog gloga.
Razmno!a.,.anje - sjernenorn.
Stanll ' e _ u IISlopadnirn, rnje!'lovitim, rjede u ce-
linarsklm surnama ns sKelelnirn livadama, UZ:
rubove sums. U 'j~ieama I dr., od nl!.ln polotaja
do gomJe g ranlee montanog polesa, dosezucl po-
kelkad i do 1500 m nadmorske vislna.
R.,pro' lranJeno,' u Jugo. lavljl - S, H, BH, Sb,
eg, Me
1. grlln\!l.:a S pupovlmll, 2. klllll""':. 3 . .:vlJet SII slrane,
4. .:vlJ I!I o<!ozgo, 5. sjernonka. odozgO (g(> re) I sa s\rllnO
(dOlle)
Opea r pro.lr. njano, ' - Eyropa ; Kaykaz 58
pros tororn do Arrnenije, Sibira, Himalaja i Sirije:
sjev. Afrika.
Prlmjedb. _ u okyiru prostranog areala ove veri-
jabUne vrste oplson je veel broj infraspeeljskih
oblika. Na nasem podrucju pollrnorlnost Oyog
9 10 9 a je yeorna oyidentna. Oaim subsp. monog,-
n. i subsp. Intermedle (Fuss) Jayorka, ko]i su
zasl uplJenl preleino u sjeverozapadnim I sjeyero-
isiocnim kraJevima neso zemlja. na Dinarsklm pla-
n1nama je zaslupljen subsp. Inzengaa (Benolonl)
Fuk., koji objedinjuJe u scbl nckoUko varljeleta
i tormi. Jeden od lih yari jetela - var. tren.alplne
(A. Kerner) je karaK lerislican za medllOranske I
submedileransko krajeve, gdJe se jaYlja na I/u-
10m kr!;u. To /0 nizak, veoma bodljikllvi grm, kojl
Ima kotas le, 1,5-2,5 em duge lislove, koJI su na
lieu lemnozoleni i slajnl, n8 nallcju sivodlakaYI

1, a1antaU S pupovlrna I IrnOYlrna . 2 klilan ac:. 3 c:vilel.
Uldu!nl pr jak. 4 , praln lc:l. 5. plod. urduln l pr85,ek
e ovl,a kotllc:e II jednag ploda (gloglnje). 7. unulla~n ji
Ilrani jedna kolUc:e
Habllus - listopadnl grm sred nje vellfine, ill
manle drvo, koje u povoljnrm uslovima mole Il'
l aslll do 12 m I poshei debljinu I do 50 em
Ko,. - kod mladih grantiea ervenosmeda. u po
felku dlakava, kasniJe gola, sa sitnim lenlieelama.
Trnovl najCe6Ce 0,6- 1,5(-2) em dugt.
KorlJenov slstem - dobro ra z'o'ijen, povrAinski
Pupovl - oko 2-3 mm dugi. saslav!Jeni od vi se
glalkih i sjajnih ervenosmedlh, i'.lfokih tjuski,
Uslovl - na oko 8-15 mm dugoi , dlakavoj iii go-
10j peteljci, ns lieu l amnozeleni. na naliclu S'o'i
Jellopla'o'ifaslolelonl. Ul nerve slabo dlakaYI Iii
goll. Plolka Ima 3. rJede 5 phlkih tapo'o'S (relnje
va) , brakteje Jajasle do laneelasle ill potusreasle.
naplilene, gole,
CYJelovl - biJeli iii ruiitasll. sa 23 (rijelko 1)
tuCk. aakuplJeni u 8-10-e'o'JOlnim 9fonJnma
,.
CRATAEGUS
OXYACANTHA L.
Farn. Rosacea e
G109 vlhko ~li ca yi ,
9109 c~eni
Common hawthorn
AI,Jb{:p, ne blanCM
Sll,Impfgelapplcr
WlllBd orn,
Zw eigr,f1ellger
WO IRdo",
biancospino
(i.o~I'I~"'''''K IiIHIQ<lIl;L
Ct. 061>1"H"U~"" ..uj
Plod - do eke 12 rnm u dijametru . erven, prividan
plod (910gl"ja) (,jede iut iii bjelicasl)_
S,..... - aka 5 rnm dugo. svijetlo sme<leiuto
BlologlJ. - jednodomna, enlomo/ jlna, higfomeZo-
tilna vIsta. Doiivi s tarost pleko 100 godina
V,I'_me cvletanl. - V, VI
RazmnofavanJ. - sjemenom.
Slanlt te - humusna. 5vje.ta do umjereno soha
ZemljiAta U Syijetlim, II$i Opadnim, mje~ovllH",
rjea s Celinarslum, Aumama. na aluvijalnim !lima
R.'pro,tr' nJenos' u Jugo, lavlll - L, H, BH, Sb.
eg. (Ma?)
Opee ,a'prc,tranlanost - Evropa.
Prlmledba - yeoma yarijabilna vl sla
U makedonskoJ lIori zas tupJjen je istoenl !llo~
(C. orlenlali, Pall.) koji naraste oka 3(-7) m visln~
a IisloYI su 'flU peraslo ulezani , jako dlakavi. dD
6 cm dugi. Ima okrugle, do 2 cm debele. Raran
tasl oclycne plodove. Slican prcdnjoj yrSli. a
mnogo qedl. zaSl upJJen u flori M okcdonije jl! I
hel.dralhov glog (C. heldrelehll 8 0Iss.). .'
OSlm Ctvcnop1odnih 91090va. u nasoj zemlji 1M
I neke ~ISIC sa crnlm plodoYirna. kao npr. panon
ski c rnl glog (C. nigra Walds!. & KIt.) kojl se 181-
IJn kno glm lit Risko dlvo do oko 7 m yisine Pr"
vldan plod J(! Ok,uglast, oko a mm u dijameti li.
satan I mekan . ZastuplJlln jc u Hlyatskoj I Sib'
u vla/nlm sumama. nn adilrnn I Ul vcce rijch.e
No !>uvlJlm i 10pli,InI Icronima nASlh hraslOI
sumo u (BI~?), Sb I Ma livi oblt nl elnl glO'l
(C. penlagyna Walds l &. Kit ) kOjl Ima paras'
l(!inJ(lvlto lisco i Oy,llno plodove, sa 3 4 ko~11r
105

COTONEASTER
INTEGERRIMA
Medlk.
(5yn.: C. vulgaris
Lindl.)

Fam. Rosaceae

Muimullca oblfna,
dunJ.rlca

Coton'''I'' II leullin
enll',es
Gemelnll Bergmtspel

" .. ;\ .. ,,1.11111<
ue.\WIOKPW;"""

HabHus - IIstopadnl, aka 0,5-1,5(-2) m vlsok

g rm . s uspravnim i razgranatlm g ranama.
Kor. - kod mladih grantica sme(lecrvenkasla,
prileglo vvnas to dlaksva; starij e grancice tam no-
crvenkastosmede, gale.
Korll.nov alstem - dobro razyi]en, preleIno po-
vr!lnski.
Pupovl - dosta Sitni, pokrlvenl crvenkastosme-
dim, golim iii slabo dlakavim Ijuskama, izmedu
kOjih, vee tokom zime, IZblJaJu guslo dlaka... i mla-
dl listovi.
Llslevl - na cvjelnim granama Sirokajajas!i do
okrugli, (t l 2-4(-5) em dugi i 0,5-3 em Sirokl,
s okruglom osnovom; na lieu gall, pokatkad s
rijetkim dlaflcama, bez slaja, tamnozeleni; na na-
lifju bjelkasto iii sivopuSlenssti; r,a rubu cjelovlti;
peleljke dlakava, 2-4 mm duga.
CYJelOyl - dyospolni, bjeUfastorutlfasti, po 1-4,
najfe!ce po 2 zajedno; taica gola.
Plod I I jeme _ okruglast. jaj oiik III obrnuto jajo-
Ilk priyldan plod, 8-1' mm dug, gol, brdnjav,
5a 2-4 trouglaste ko!tlce. Sazrljevaju u avguslu
i seplembru.
Blologlja _ jednodomna, enlomolilna, heliolllna
vIsta.
Vrljeme cvjetenja _ IV-Vt, zavisno od nadmor-
ske vlslne.
RumnofavanJe _ sjemenom i vegelalivno.
Slenll te _ olvoleni kamenjarskl paSn/acl u pret-
planinskom I planlnskom podrufju. Zaslupljena u
rijelklm crnobofovlm $umama na krecn/aku I do-
1. grenl:lce 5 pllpovlma, 2. tvllal, 3. tvll.!. lItdll!nl pr.-
s!.k. 4. lallca. 5. plod. 6. plod. gore: poprel:n l . dole:
lIzdu!nl pres!.k, 7. J.m.nka dvljll ,'rana
lomitu, gdje rasle sa brojnim termolll nim vrstama,
a tes to je naiazlmo na ogoljellm lerenlma Iznad
grantee !ume, cak i do oko 2.000 m nadm. visine.
Tu se javtja kao polegli, ispod 0,5 m visoki grm.
Rs sprastrsnjenoet u Jugal lsvlll - S. H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opes rSlproltra njenol ' - EVropa, zap, Azlja,
Krim, Kavkaz.
Prlmjedbs - veoma polimorlna vrsta; oslm Up-
skog oblika u na!ioj 1I0ri je, sem druglh obllke.
Z8slupljen I lakson: val. Inlennedle C. K. Schn.,
koji Ima, u odnosu na tip, znalno manje IIslove;
li/elko kad dufe od 2 i !'lIre od 1.3 cm, a cvje -
101'1 su mu na/fe!ce pojedlnafnl, IIi po 2 zajedno.
Oval lakson je zasluptjen u viAim nadmorskim
visinama na!;lh planina, u vegelaeill otvorenlh ka-
menlara, medu kamenitlm blokovima I na njlma,
Ie na vrtafaSlom lerenu I sllfno.

P"'~ ~
\J'
.-
,r
\ cvjjel, uzdufni presjek. 2. latlca. 3. plod, 1118'10: sa
strane. dC3no: odozdo, . 5jemenka s dvlju strana
Habitu s _ listopadni grm ake 1-2(-3) m visok.
Kor. - smedecrven.!l, kod mladih grancice zue-
kaslozelena, 9u51a, pokrivena vunasUm maljama.
Koril enoy 5istem - povr~lnski, dobro prodlre u
kamenil u podlogu.
Pupov! - dosla silni, pokriyoni crvenkastosme-
dim dlakavim Ijuskama.
Li .I~'11 - sirokOjajasti do slrokoellp\icni, 3-6 em
dugi i 2-4,5 em siroki, pri vrhutupi iii ~aostreni:
na lieu tamnozeleni, u mladostl dlakavl: na na
litju bijelo iii sivopuslenaslL
CvJelo YI - dvospol~i ! blJ,c1i iii r~i:icasti, U vis.e6im
(1) 3- 12-cvJetnim s!llovlma; cv,etne drske I ca-
sica 9U51O pustenaslc.
Plod I slame - eke 7-8 mm dugi, lil canodla~
kavi ptividaf'l plod: sjeme oko 4- 5 mm dugo I
oko 3 mm iroko, svje\losmec:le
Biologija - jednodomf'la, ef'llomolilna, kalcililna
vrsla.
106
COTONEASTER
T DMENTDSA
(Ait.) Lind!.
Fam. Rosaceae
Mumulica
(dunJarlca)
pustenasla
Cotoneaster tomenleu~
Filzige Bergmispel
Klt3U,\b!I1IK noii,\o'lltloln
VriJeme cvjetanJa - (IV), V, VI (neslo kasnije O{j
obicne muSmulice).
R.zmnozavanje - sjemenom i vegelativno.
Stanit l e - karakleristicna vrsta u zajednicama
crnog bora. ali je islo lako cesla na olvere.n.lm
slanislima, gdje se uvijek javlja pojedinaCno lit u
manjim grupama. Najcesce je nalazimo .na k~ec
njackoj podlozi, ali je, isla lako, zasluplJena t na
drugim supslralima,
R pro. tranjenosl u Jugoslavi ji - S, H. BH. Sb,
Cg, Ma.
Dpa r pro.tranjenost - jugoislocna Evropa,
zap. Azija.
Prlmjedba - dosla varijabilna vrsla.
Oslm navedenih dviju musmulica nase !'Ore, ~a
slo se u nasadima sirom zemlje uzgajaJu broJne
egzolicne vrsle ovog roda, koje se odlikuju izu-
zetnim dekorativnim svojstyima.
To su: C. horizontalls Dene .. cija je domovina
Kina. U na51m uslovima 10 jc poluzimzeleni glm.
poleglih razvedenih grana, s dvorednim, poslla-
nim izbojeima i s veoma sltnim. 0.5-1,2 em d~
gim listi{;ima: C. adpressus Boiss. predslavlJ~
niski, svega do 25 cm \'isoki, uz zemlju prileg lt
grm iz zapadne Kine: C. humilusa Duth., zimlala-
ni uz pedlogu poleglJ grm. takoOer iz Kine : C. dl-
"arlca tu s ReM. & Wits. kineski IJslopadni glm.
do 2 m visine. s veoma inleresantnim elJpsoid nlm:
do 8 mm dugim. sjajnim, crvenim plodovima, kO]1
oslaju ne granoma dugo posHje zronja.
Sve navedene vrste su posebno prikladne za Ole-
len,avilnje i ukras kamenjara i sljenovilih mjast8
 SORBUS ARIA (L)
Crantz

(Syn.: Aria n;vea

Hos!)

Farn. Rosaceae

Mukln). oblfna

WhUebean M ounUlln~ s h
Alisicr blanc
Mehlbeelbaum
II sorbo moniano ,
/laUe
pr61IUJ ~Pll ~. f'~r",".,
1<1'1\"1 ,\U "'L III" ~

, A
<l\
i~
Habllu. _ IiSlopadno drvo do oko 12(-15) m vi-
sine, pravog debla, a tes ta Ie i kao grm. i,'..'~
, ,
I. ',... ~" :r
,,;. ~ .......a. (If) ,
.'
Kot. - do oko I em debe la, dugo vreme na glat- ' ' .1 ,~
ka, tamno sivosmeda. sa blJelim pjegama, kod
mladih grantica je ervenkastosme<la do mas!!-
,

... -<-
.. p -'
~
,>,

nasl osmeda, sa bro jnim bjelkastozu tirn lenlice
lama,
Korlienov . I. tem - dubok , ja ko razvijen,
Pupovl - oko 8- 10 mm dugi i oko 5 mm ~iroki,
sastavljent od nekoliko zelenkaslosmed ih do cr-
venkastosmed lh Ijusaka. koje imaju t.ijel , resa-
sto dlakav rub
U.tovl - oko 6-12(- 14) em dugi i 89 em Siroki.
Yeoma variJabilni, koiasli, na lieu lamnolcleni,
goli. slaJni, na nalit ju slebrenasti. gusto dlakavi:
rub lista dvos truko napll jen (obitno bez Iragova
ret njeva); peteljka I -3 em duga.
CVjetovl - hermalroditni, oko 10 mm u dijametru,
na dlakavoj drsci, skupljeni u guste, terminalne,
krupne gronje.
Plod - prividan. do oko 15 mm dug i oko 10 mm
SIrok. Sadrii 1-3 sjemenke. Zri. u VII-IX(- X),
Sleme - izduteno, tamnosmede.
Blologl). - jcdnodomna. cnlomofilna. heliolilna
(ali podnosl i zasjenu), protezno kaleililna vrSla.
Yrljeme CYletanja - v, VI.
Razmnolavanje _ sjemenom j vegelntivno,
Sianlite _ sljonovili loreni u pojasu bukovo
Jelovlh suma, aU losto i nite, Nalazimo Je I u
lerm ofUnlm Aumskim zajed nieamn, U sibljaclma i
na olvorenlm kamenjarima, Penje se do oko
1700 m nadm. vlsine.
'.. ~J . ~:.;-
. i~ ' .<:'
J <.e-r- A , I
cf} [0
Igr;ln/,:ica s papavima, 2. llli!lInll<::, 3, cviiet 0(1019, 4
cVllet, azdulnl prcsjell, S. Inllea, 6 lap, 7. pled, . uzdu~nl
(90HI) i popre/':ni (doIIO) plosjek. 8. sjomonka, dollC. po p,
prcsjell
Rasprostranjenost U Jugoslavijl - S, H, 8H , Sb,
eg, Ma.
Opea rasprostrsnjenOSI - Evropa.
Primjedba yeoma polimorlna vrsta. U nasoi
Ilori je zaslupljeno nekoliko laksona, prelaznlh
vrsta i hibrida
Osim drugih, brojnih infraspecijskih oblika ove
yrsle za flolU Makedonije (I susjodnih krllJevs) Ie
ksrakteristiena grfk a muklnja IS. graeea (Spa~h )
Koischy; syn. S. ariB (l.) Cr.B,nIZ ":8r. eroflca
Lind!.]. Izrasle kao slabaoee. III vec, grm. I ",!~
dosla varljabitne IIsloye, naJeeSee okrugle III
Okrugl8 slocllpl icne, oko 5--10 em ~ug<: i 4-10 ~.m
sirokc sa slabo izraienim retnJevlma III bez nJlh.
na lieu su tamnozeleni, na nalieju gusto bilelo-
vunasli
Zbog veorna dekorativnih lislovn i plod ova. obit-
na mukinJa Je cijenjena u hOl tlkulturi.

, Razmnofavan je - sjemenom i vegelativno.
1 gr"nelca s pupov,ma. 2. cvijet b(!Z vjentia. uZd u!ni
preSlek, 3. lallea. 4 lap. 5 plod, uzdu!nl prCSJCk
Habitus - hSlopadni grm iii drvo, koje u povolj-
nim prilikama izraste i do 20 m.
Kora - lamnosivosmeda. do aka 1 em debe la,
ostaje dugo vremena glatka, dug, izbojci su iuto-
smcd" slaJni. sa sltrllm lentlcelama.
Korl/e nov 8islem - dobra razviJcn, povrSinski.
Pupovi - manji i u~i nego kod muklnJe objt';n~.
ali su 5iljal lji. SaslavlJenl su od vIse zelenkasl lh
iii crvenkastosmedih, sjajnih Ijusaka. kOle su na
rubu Irepavlave.
Lillo yl - veCi cd lislova mukin)e abiene (8-1 1
em dugi i <I -9.5 em siroki), na rubu re.?:njevili j
grubo pi/asl, kOlastl. na lieu lamnozelem, na na-
liju blJelo pus\cnastl. peleljka 1,5-2 em dugs
CyJetovi - bijeli, 12-15 mm u dijam~lru, sakup-
IJenl u guslo lermlOalne gronJc, latlce 5-7 rnm
duge.
Plod okruglasl . prlvidan. oko 10-13 mm u dl-
jamClfu
""
SORBU S
AUSTRI ACA (Beck)
Hed lund
(Syn,: S. mougeolli
G. Beck & Aucl., non
Soy. Will. & Godr.
subsp. austrlaca
[Beck) Hayek)
Fam. Rosaceae
Muklnja planlnska
5jeme - tamnocrvenkastosmede, bez Sjaja, golo,
S oba kra ja tupo u~iljeno, oko 6-6,5 mm dugo I
2.5 mm ~iroko
BIOl09 i j8 - jednodomna, enlomofilna, kserolerm
na, heliolilna, kalcililna vfsta. Rasle sporo.
Vrljeme cvjatanja - V, VI.
51aniile - najce~ce u pretplaninskoj bukovoj ~v
mi, ns rubu klekovine bora. na otvorenim k~m~'
nja rama. a cesta je j u pukolinama raZdroblJeOlh
stlJena Uvijek so javlja pOjedlnacno ill u gm-
picama. Dosete nadm, visinu i do oko lSOOm.
RasproSlranjenost u JugoslavJjl _ S, H, 8H, Sb,
Cg. Ma .
Opea rl!lsprostranjenOl1 _ jutni diJelovl sredn]e I
istocne Evrope
Prlmjadba - veoma polimor fna vrsta. Za razJl~u
od srodne, S. mougeolii Jlstovi ove vrste su ne'
~ t o Slri, U osnovi ~iro~okhnastl, grublJe I dubJJe
retnJeviti. alma i nesto krupnije plodove. Zbog
povoJ)nlh eSlelskih svojslava primjenjuje se.u
hortikulluri, kao soliler iii u grupama. Lljepa Je
i u drvorodima.
U subaJpinskom pojasu nasih pJanina, najce~t!. u
pojasu klokovlne bora, od AJpa do Makeclofllje,
zaSluplJcna je Izv. muklnjiclI (5 . chama emesp1JUS
(L.) Crantz] kOja izrasle kilO grm do oko 1-3m
vismc. Ima jednoslavno, elipticno, do oko 8 em
dugo i 2-4 em ~iroko. nil rubu pIJasto, sable
Slrane golo I sjaJno lisee, Cvjetovi Su U gronjama
ru.tlcastl iii bije1otutkoSli. a prividan plod je (lB-
rantaslocrven. do oko 10 mm u dljnmelru.
109

SORBUS
TORMINALIS (l.)
Crantz
(Syn.: Cr8tBegus
lorminalis L.)

Fam. Rosaceae
Br, klnj_

Checkertr Mounl8inash
"1I, rar lorm'nal
Elsbearbaum
,o.bezlol0,
II clavardello
pl&iHar.'omlll"'~.
6epeKa AC',c(iIl:lR

H. bltut - listopadno drva 5 pravim deblom i

j~ko razvijenom guslom okruglastom krosnjom,
elle su grane usmjerene prems gore. Dosltie vi-
sinu do 16(-25) m i promjer debla j do 70 em.
KOla - tamnosiva, do aka 2 em debela, uzduzno
plltko Ispuca, Ie se Ijusti; kod mladih grantica
Je f utosmeda do crvenkaslosmeda, glalka. sjajna
I 811no dlakava, sa sitnim bJelkastim lenticelama.
KOriJenov , I, 'em _ vearna razvijen, u dubinu i
Ilrinu. u mladosti ima f:ilu srcanicu, kasnije po-
stala sreasl.
Pupovf - oka 6(-8) mm dugi. zeleni do smedi.
gall, slalnl; IJuske su na rubovima ervene iii tam-
nOlmede bole. Termlnaln! pup Ie uvijek najveli.
UtIOYl - po obliku veoma varijabilni: dugi oko
10-12(- 15) em I 5-10cm ~irokl , duboko urezani
(ralnjevlli) na 5-7 dlJelova: ns lieu goli. sjsjnl,
nl nalifju feslo dlakavi , Iisna peteljka oko 2 do
3 em duga, usko zlJebasta, u poeetku dlaksva.
0tJeI0vI - hermafrodltni, bileri, oko 6_8(_ 10) mm
U dijamelru, skupljeni u uspravnim, terminalnim
gronjama_
Plod - kru!ikolik, okruglast iii Airoko jajolik, do
oko 10(-12) mm u dljametru ; sadr!1 po 2 sje-
menke_ U pofel ku je ervenkastoiut. u uelom
SlanJu (VIII- IX) zalvorenosmed, sa svijetllm tae-
k/eama.
Sl..... _ IZdu!eno, zao!itreno. tamnosmede.
BiologlJa - Jednodomna, entomofilna, potusklo-
IItna, mezofllna J na studen ol porna vrSla. Raste
lPOIO, a dollvl starost nsAto viAe od 100 godina.
Tiara izdanke Iz panla.
1 9rBn~!ea II pupovima. 2. evlJet bez vjeneiea. uzdu!ni
presjek, 3. evrJet odozgo.. liP, 5. latlell. 6. Dlod, UZ-
dutnl (gore) I popreeni presJek (dolje). 7. sJemen~a s dvlJu
boenill strana
VrlJeme cvjal anJa - V, VI.
Razmno!avanje - u prirodi sjemenom. u kul-
luri - i vegelallvno.
Slanllte - ravniearske i brdske sume, gdje se
jaYlja pojedinafno !Ii u manjim grupama. Kod nas
Ie najeesee zastuplJena u raznim sumama hra-
stoya (sladuna i cora. kltnjaka i graba ild.), kako
no krefnjaku, laka i na siHkal ima. Tra!i duboka.
bogata i syjelija zem tjista. Dose!e do oko 1500 m
nadmorske visine.
Ralprol tr. nlenolt u JugOllavll1 - S. H, BH. Sb,
eg. Ma.
Ope. ra.prol tr.nlenolt - srodoja I ju!na Evropa,
M. Azlja, Krim, Kavkaz. sjev. Afrika.
Prlm}edba - dosta polimorfna Yrsta. I u nawj
/lori je opisano nskoliko inlraspeeijsklh obllka.

1, granflca II pupovlma. 2. klll.nac. 3. evll,l bez vlen-
tit . uldutnl pre'18k. 4. lap. 5. lallea. 6. plod. UZduin1
{gorel I popreClI1 pre5jek (dolle). 7. sJamenka $ <lvllu
botn h Itrana
Habllus - listopadno, oko 5-10 m (u povoljnlm
prillkama i do 16 m) visoko drvo.
KOf. - eke 5 mm debels, sivozelenkasla, glatka,
u starosli uzdu.1:no, plitko ispuca.
KoriJenov s'.lem - dobro razl/jj en, duboko pro-
dire u zemlji Ale.
Pupovl - eke 8-15 mm dug! i 5 mm siroki, po-
krlvenl manjlm brojem prileglih, kotastih i sjaJno-
crvenih do c rn oljubicastih Ijuski, koje su na po-
vril ni i ns rub ol/lma sUno dlakave, a na rubovlma
uviJek nesto lamnije.
L~'ovl - oko 10-20 em dugi, sastavljoni od
9-10(- 17) IIslica.
ev}e'ovl - hermalrodilni, bijeli, do 10(- 15) mm u
diJametru , sabrani u gustu termln alnu gronjastu
evast; priJatno mlrlu.
Plod - okrugla sl iii elipsoldan, do oko 10(- 15)
mm dug, prividan plod, koJi sadr!1 2-6 sJemenki.
110
SOR8US
AUCU PARIA l.
Fam. Rosaceae
Jereblka
European MounlBina1h.
Qulckbeam
Sorbier des olseleurs,
lhymier
Vogolboere, Ebere1th,
II sorbo degl;
uccellaloti
pl6ltua oCiblKIIODeHua.
Sjeme - plosnato, 3-4 mm dugo. tamnos ~e~e.
81010glja - jednodomna, entomolilna, hellofllna
(all pod nos I I sjenu) vrsla.
Vrljeme cvJetanja - (V)VI. VII.
RazmnoiavanJe - sjemenom. .
Stanli ta - raste na razlitltlm planlnskim kretnJ8'
tklm iii slilkat nim zemlji~tima, ali joj najvi~e o,d'
govaraju svje!a I hranljiva zemljfSta. U n~$rm
uslovlma raste pojedinacno, u zaJednicl 58 11511)-
padnim i tel inarskim vrstama. od MontanO!! do
subalpinskog pojasa, u brojnim zajednlcama
svez;\: Fagion iIIyr;cum Horvat, Piceion exce/s ae
Pawl., Pinion rnughi Pawl. I u suml molike.
RasprostranJenolt u Jugoslavlii _ $, H, BH, Sb,
Cg. Ma,
Opea fasprostr.nlanost - Evropa, M. Azija, Krim.
Kavkaz, sjev. Afr ika
Prlmledba - jareblka Je dosta polimorJna vrsl&;
pozna!i su: subsp_ aucuparla, koj a Ima jednogl)-
d lSnje g ran cice, cvast l i nalicje lislova rljelkO ras
treslto dlakave : subsp. glabrala (Wlmm. & Grab.)
Javorka (syn. : var. slpes/rls Wlmm.; var. glabrat.
C. K. Schn.) koja Ima jednogodlsnje grant Ice, na'
licje IIstova i evastl gotovo ill potpuno gote (Irr;e l ).
Ovu podvrslu nalBzlmo u subalplnskom POllSU
kao karakterlsticnu vrstu u smrcovlm sumama I U
klekovlnl bora. Takson subsp. lanuglno58 (KII)
ima jednogodlnJe grant lee, nalicje Uslova. PUp)
ve I evasti dlakavo (imel). Zo.slupljon js u n'
!Im ~re~jo.lima I vlso u Jufnom dijelu arool8. PI)-
stoJI I hlbfld Izme(lu mukinje obicne i Jareblke -
IS. x lemlplnnala (Roth.) Hadl.].
111

SORBUS
DOMESTICA l.
(Syn . PyfUS d. Sm ,
P. s01bus Gaerl n.)

Fam Rosaceae
Oskoruia

Sorvlce treo. cheQuo

trell
cormier. sorbIc.
Spol!l, lo ng. Sperber
II so rbo domCS11eO.
S. comunc
"_CO",,.. ,\<"''''''''RII
Habitus _ hstopadno drva s pravirn deblom i
. .
pravilno razvijenom sirokom kroSnjom. IZlasle
ake 15- 20 m yisoko.
KOl. - e ka 2 em debe la, crvenkaslosmeCla, du-
bako ispucaia. gruba. plocaslo so Ijusti, kod mla
R'
dlh slabala je crve nkasto smcda. gla l ka.
Kerll_nov alstem _ dobro razvijen. ima dubok
centraln i ke rij en
PIIpOYI - goti (ii i polugoli) (ked jarCblke su dla-
kayi). !uloze lem. Ijepljivi. 8- 12 mm dugi, 4-6 mm 1 granica 5 pupov.mll, 2. kliJal'lDe. 3 cv.jol bel vJel'l'
i lroki l:.c~, uldulni PH'$ICk, 4. lap, 5, laliea. 6 plod, I,Izdu!ni
prcsJek. 7 8Jemcnkn s dviju bonlh Slran~
~I.IOYI - noparno perasl!, 15- 18 em dugi. sasl av-
IJen t a d 13-2 1 lislica. koji su dugi aka 3-5 em
I 1,5-2 cm sircki i imaju osi ro i grubo nazub- Staniste - kao sredozcmno-srednjoevropska vrsla
Ij en rub, na lieu $U goli, na nalicju u pocel ku oskoru!';a je zastupljena u kSCfOlcrmnim sumama
pahul/8sli, kasnije ogole, i !,;ikarama nizag hlaslol/og pojasa. kod nas na j-
CVjalovl - hermal rodi tni. do oko 15 mm u dija- cesee u Primorju i u submedi teranskom podruCju.
melru, sakuptjeni u gusl im, do 10 em si rokim, Uvijek se jal/lja pojedinacno ill u manjim gru-
dlakavlm gron,ama. pama. ZahtlJeva dobra i plodna zemljis ta
Plod - mesf\al. kruSkollk, prividan plod, do oko Rasprollranjenost u Jugol /IVI!I - S, H. 8 H, Sb,
3 em dug, u p ocelku zelenkas t, kasnijc ervenka- Cg, Ma.
8Iola~kast . u zl elom stanju sivkastosmcd. Sadrii Opea rasproalranjenos t srcdnja i j uzna Evropa,
5- 6 sjemenki. Zri u IX-X Pcrzija, sjel/ero zapadna Afrika
Sl...... _ dugulj as to, po whu zao!'; trcno, lam no- Primjedba pozna tc su Jorma U odnosu na ob
8mede. lik i veliinu plodova, npr '- pomlfera (Hayne)
Biol~IJa - jed nodomna, enlomolil na, hellolil na, Rehd, koja Ima plodove sline j abucicama. I.
kalcl ' tlna vrsta. Rasle sporo, dollvi slarosl i do pirllera (Hayne) Rehd. sa klu~kollkim plodovima
oko 500 godina. Tlel a izdanke iz panJa J .tila. ltd. Od plodova oskOl u!';e spral/lje se rakija, mar
Izdrti tempera luru i do - 30" C. ",clad a, kompol , pa se zbog loga esto ulgaja,
VriJeml evjl'l nll _ IV, V. veelnom uz naselia. Ku llivira se esla i u deko-
Rlzmnofa.,anla _ lil emenom i vegetal ivno. ralivne Sl/rhe

1 ktijanaC, 2. cvijet bez vjentla. uzdulnl presjek. 3.
pratnl~ 5 dvlju stranB .. lap. 5. l allce. 6 ko~lIcil
sl,.ne
Habitus - zim zeleni, jako razgranat i bodljikav,
do 2,5 m visok grm.
Kora - kod mladih grantica siva, posuta malja-
ma; kod ovogodi!lnjih izbojaka najte!lce sme(l:e
ervena, gola.
KoriJ anov slslem - dobro razvijen.
Pupovl - sitnl, u!liljeni, pokriveni sa nekollko
smedeervenih Ijuski; postojl razlika izme(lu pu
pova oa krat korasl ima i dugorastima.
Lls,ovl - kotas!i, jajoliki IIi kopljasli, goll, slalnl,
os lieu tamnozeleni, ns nalltju svjelliji. u mlado-
aU slabo dlsksvl, kasni je ogole; po rubu napiljen!,
2-4(-5) em d ugl; imaju jajollka, do 1,5 em duge,
zallske,
CvJetovl - bljeli, oko 8 mm u dljamelru, sakup-
Ijenl u gustim i t;irokim (oko 2-4 em) gronjama.
Plod - pfIVidan, do oko 5-6 mm u dljamelru, sa
dr!1 5 ' l emenk!. Zr! u septembru I oklobru i osla-
Ie na granama preko zlme.
111
PYRACAN THA
COCCIN EA Roem.
(Syn.: Mespi/us
pyracantha L.
Cotoneasler p. Spach)
Fam. Rosaceae
Plrakante, divlja
trnovl na
Fiery thorn
buisson ardenl
gemeiner FeuerdOrn
eg3zzino
11111':1.1[311r.1 RP":O":p3CIIlI
Sleme - golo, oko 3 mm dugo i 2 mm siroko, na
leClnoj sl rani zaobljeno, na suprotnoj trobrido, do
pola duiina slamnaloluto, druga polovlna smeda.
81010glJa - jednodomna, entomofilna, kseroler
molilna, heliol ilna, kalcililna vrsta.
Vrlj. me cvjetanja - V, VI.
Ra.tmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno.
Stanl! ,. _ kamenit i, suhi suntani lareni medile'
ranskog podrutja. Sas la~ni tlan termomnih svi
jetlih suma i sikara U Makedoniji je zaslupljena
u as~cijaclji prns ra i bjelograba (Cocci/era -
s Irlju
CsrplOel.,!m). Ie u nakim drugim zajednicama. U
ovom dlJelu na!le zemlje dopire u visinu i dO
700 m,
~asproslranl.noSl u Jugoslaviji _ H. 8H, eg. Ma.
(mate veoma testo kullivirana i subspontana).
Opi:~ r a sp~O Slranj e no sl _ juina Evropa (Sredo-
zemIJe), Knffi, Kavkaz, prednja Allja.
Prlmj .d~. - u ~rajevlma s toplijom klimom teslO
~e ylgaJa kao Izvanredna dekorativna vrsta, pI)'
Jedmatn,o u . vrlovima, a jos tesce u iivica.ma
(po~n.osl o~lItno orezivanje i da sa lormirall u
rallible obllke). Na posebnim polotajima uspje~'
~o . se uzgaja i dublja u kontinentu (mo~e izdr'
Z~II temperaluru i do - 25 C),
NJana dekoral ivnosl sa narotllo ispoljava krol
ilvoplsnost vatrenocrvenlh plodova, kojl oslaju
na gra~ama preko cijela zime
U horllkulturi je poznalo nekoflko ukrasnih ob-
IIka.
118

CERASUS MAHALEB
(L.l Mill.
(Syn.: Prunus
mahaleb L)

Fam. Rosaceae
Ad.flu

Mahaleb cherry.
roekchefry
bols de Sainte-lucie
Felsenk'fsche.
Mallalebkir se he
elllego canlno. clilego
nano
qrp.iIol~'l\iI a,n,mKa.
MaI';l.\c/jKa

H. bI.... - lislopadno slabaoce, do ake 10 m vi-

toko, ~ vrlo kralkim, do eke 35{-40) em debelim
deblom i ill~oko razgra njenom, okruglom i 5vi
jetlOrn kroAnJom. Cesto se javlja kao grm.
KOla - keSI~njaslosmeda. sjajna. dugo vremena
glal ka. kasnlJe izbrazdana, eka 1 em debera.
KoriJenov a'stem - vearna (azvijen i u sirinu i u
dublnu '
rupovl - eke 5 rnm dugi, pokriveni sa vise svijet-
oamedlh, pI! vrh u dlaksvin IJuskl.
, grant)c" 5 pupovima. 2 pup II dviju st rana. :I. klijBnac.
Llllovi -. na lieu sjajni, lamnozeleni ; na nafil:ju 4 " vi lct bcz vlcnti~a. uzdutnl preslek. S. latic a. 6. plod.
em Jirak.; po rubu sil no irjezdasli pilasli' pe- dolje' uzdu!n, plesjek. 1. ko~lIca s (lvlju Dotn,n Sl1aM
fellka lisla duge do 2 em. bez ilijezda, iJi sa' 1-2
J:lijezde pri vrhu ,
kontinenla, gdje je zastupljena samo ns najtop-
(,"'OVI
tv :- skupljeni u stilaslim cva slima po 12 lijim, jutnim padinama. U visinu doselO i do oko
- 14) la,edno. mlrisljavi.
',loci - koAtunica neprijal nog okusa (gorka),
1500 m. javljaiuCi se lada u obJiku pOJedinacnih
grmaslih egzemplara.
- 10 rnm duga j oko 8-9 mm siroka. U pocel ku
futa. latirn crvenkasla, a u zrelom stanju (junl- Rasproslranjenosl u Jugoslavijl - S, H, BH, Sb,
avguGt) crns. eg. Ma
Slim. - ~l ljedoJ:uCkasta 6-7 mm dug a i 4 mm Opea tasprosl ra njenosl - jut na Evropa, K:'tvkaz.
slroka kotllcs. kOja ie na povrsini glal ka. M AzIJa Perl.ija. Turk estan
8101og1J. - jednodomna. enlomolilna, kseroler- PrimJedba - ima veliku primienu u kucnoj radi-
molilna, heliolilna, kal cililna (ali i na serpenlinu) nosH od nie se prave clJcvI za lule, muslikle,
"'rala Olporna ns mraz i sU5U cibuci, stapovl i dr. Sluti i koo podloga za kalam-
YrlJem. alet. nj . _ IV, V, prij~ listanj a. Ijenie Iresnil ivisnii .
ltumnoflv.nj. - Slcmenom U vrtlarstvu ie pozneto i nekoliko ukrasnih formi
f. pendula (Dipp.) Sokotov sa visecim grancicama,
SlIInlll. - ne stavlja velike zahljcve u odnosu na
f monllrol8 (Kl rchn.) Sokotov sa kompak lnom.
~~mIJl ite . Ra sle ns 'leoma loplim i suvim zemljl.
~ rna na krecnjaku, ulazeci u saSlav su ma I 51- okruglaslom krosnjom; r. ehrysocarpa (Zbl) Soko
dUra sveze OrnetoOs/ryon kao Izrazils subme- 10'1 sa ~utim plodovima , I alblm arglnala (OIPP)
eranska vrsls. Zalazl duboko I u un ulrssnjost Sokolov sa bijelo obrubtJcnim Iisiovima lid

1 g lsnfles s pupovlms. 2. pup. 3. klllanae, -4 . evlle' sa
SIlane. S. evile!. uzdutni presJek. 6. lap. 7. lallea. 8.
plod. 9. ko"lcs. dolj. : uzdutn; presjek
Habitus - lislopadno drvo. koje u povoljnim
uslovima mote izrasti i do 17 m visoko i eije
deblo moze biti i do 40(-60) em u promjeru.
Kor. - ernosmeOa. gtatka (u starijoj dobi uz-
dutno i poprecno ispuca) - stiena korl tresnje.
Kora s karaklerislicnim neprijatnim mirlsom ku-
marina.
KortJ enov sislem - jako razvijen, pretetno hori-
zon talan
Pupovl - oko 6-9(- 13) mm dugi i 2- 3 mm i roki,
pokrivenl brojnim zagasilosmedim, prl dnu neslo
tamnijim, a na rubu nesto svjellijim< Ijuskama.
Lll lovi - eke 6- 12(-15) em dugi i 7 em siroki:
na lieu tamnozeleni, bez sjaja, na naticju svjetlijl,
u pazuhlJ nerava dlakavl; pelelJka 1-2 em duga,
sa 2 zelene tUjezde.
CvJalovl - sakupljenl u 8-12 em dugim i 2,5-3,5
em ~i r okim visecim grozdasllm evasllma
'1<
PADUS AV1UM Mill.
(Syn. : Prunus padus
l., P. racemosa larn.)
Fam Rosaceae
Sremza
Bi rd -cherry
ee.lsler grllppes
Trauben-Kifsche
ciliago pado, eilleglo,
grappoli
"epCM\'X:I 06I.o1KIIOIICI!H31
Plod - aka 7-8 mm u dijametru , okruglasla me-
snala kostunica, sjajna, u zrelom stanju erna.
Siame - aka 4-6 mm duga i 4-5 mm siroka
kostica koja je na pavrsini rapava j mrezasla.
BlologlllI - jednodomna. entomofilna, higr0n:'e
zofJIns, u mladosti brzorastuca vrsl a. Ima vellku
izbojnu snagu iz panja i tila .
Vrljem., tvj.'.nj. - (IV) , V, VI , paralelno sa Ii
stanjem.
Razmno! nle - sjemenom i vegetativno.
Stanilia - prvenstveno se javlja na bog8Um alu
vijalnim zemljisl ima, u rijetnim doll nama, U vlal-
nlm surnama, cesto u zajedniei sa crnom jaham.
Ie u poplavnim lutnjakovim ~umama. U Alpama
se penje i do 1500 m nadm . visine, i lu naselja~a
vlatnlje doline i uvale.
RasproslranJenosl u Jugosla vl]1 _ S, H, (Bosna:
sjev. dijelovi i rub Kupre~kog polja) .
Opea raspro slranJenOSI - Evropa, Azija, Kavkaz,
M. Azija, Avganlstan, Hlmalajl.
Prlmjadba - plodevi sremze se upolrebJjavaju za
dobivanje likera i raznih napitaka. Cesta je u
hor\ikulturi, gdje se susrecu razne vrlne lorme
keo : I. pendula C. K. Schneid. s visecim granama ;
I. pyramidalis hort. 5 navi~e usmJerenlm granama:
f. (o58l11or. Sim . s ru ticaslim evjetovima ; f. teueD-
carpa C. K. Schneid., s bljelim plodovlma ltd
U naslm parkovima rjeOe se susrecu tzv. kasns S.
(Prunus serollna Ehrh .) Iz Istocnlh dljelova Sjav
Amerike, Ie virdtinska s. (P. virginian. L.) Iz srad
nje I iSloene Sjev. Amerike.
116

CERASUS AYIUM
(L.l Moench

(Syn.: Prunus
8vlum L.)

Fam. Rosaceae

Cherry, IIlln. sweet

cherry
clr's'I' diS bOis. cerlsler
VOllllklrsc:he.
KlrfChblUm
elliego. ,lIIago monta no
'll:pcw,,"

Habitus _ IIslopadno drvo oka 15-20 n'I visoko

tije dablo mote imali precnik i preko :>0 em.
Kor. _ kobsl., tanka. 'leoma ;):itava. Iju~li su u
horizontalnim prSlenastim trakarna : Ima ~i roko
' ''.sta lentlcel.: U slarijo) dabi silno ispuca

KoriJanov alstem - veoma plastiCan, srcast.
Pupovl _ aastavljeni od ako 6 goUh, usiljenlh
crvenosmedih Ilusaka, debalog kofastolj rubll.
POSIOjl (.zUka izmeCiu pupava na duglnl i krat-
kim izbojcima: dok su na dugim izbol cima poje-
dinatni, na kralkirn su uvijek u vscirn Sku pi nama.
L'-tovl _ aka 10 em dugi i oko 5 em siroki; pe
tallka aka 2 em duga, prl vrh u sa 2 Izrazile crven-
kasle f lljezde. pri dnu sa jednim parom kSl sklc
risti(:nlh zallstaka (vldi erte.!!) koji rano opadaju.
CVJelovl _ na dugim peteljkama, sakupljeni u
gustim AtitasUm evastima.
Plod _ mesnata koAtuniea do oko , em u dija-
metru, pred zrenje ervena, u zrelom Slanju erna,
bljeAtavo slajna, ukusna. Plice ga rado jedu, Ie
tako doprinose rasiJavanju treAnle.
Sjeme - obla, glatka, svijelloSmeda koAluniea.
Blologlja _ jednodomna, entomofilna, mezolltna,
hehoillns, prilitno brzorasluca vrsta
Vrlleme cv}etanJa - IV. V. paralelno sa IIstaniem.
Razmnol:avenle - sJemenom.
SllInltle _ naitdce u mczofllnim sumama (klt-
nJaka I graba, monlane bukve, gorskog javora I
bijelog lasena i dr.), rubovim8 sum a, u madama
I dr N8JboIJ!! rasta na bogalom, :t.. neutratnom
o
t. IIrant,ea /; pupov,ma. 2. kll.anat. 3 Olnova list pl,! '
tl:ljKa , ",pule (tIlIISC.), 4. ey II, uZQulnl prasjlk. S. plod.
6. s,emtnk.>
zemljistu umjarene vla.!nosti, ali nlje tijetka I na
suntanlm psdlnsms ns suvljem zemljlltu. Poj ..
dmatna stabla doplru i do 1700 m u visinu.
Raaploatranlenoat u Jugoslavlll - S. H, 8 H, Sb,
Cg,Ma
Opea ,aspl oalranlenost - Evropa, M. Azija, Krim,
Kavkaz. Iran.
Prlmjedbl. - polimorfna vrsta. U vocarstvu Ie
poznal vallki broj razhtilih sorti.
Kao vocka, u na!OI zemli i la uzgaja po baAeama
i vrtovlma, tt nja (Cerasua vullilaria Milt ). kola je
porijeklom iz M. Azlja. Ima kohstije IIlto'l8 od
Iresnje . Lisna petellka Je obleno bez llijezda. a
plodovi 'lll I':rvenl m crni. Kao posebne I na da-
lako poznala sorta vi6nje kod nal u Dalmaeljl
gajl sa vlln]a ..ma,aska", till $a krupnl I soeni
plodovi upotrebljavaju za pravljanje vo6nlh 10ka-
va I likera maraskln .

, grani(;3 S pupovima, 2. cvijel. 3. cvijet. uzdu!ni pre-
slek,. prdnik. 5. plOd. uzdu!rll presjek. 6. kO!lica
Habitus - lislopadni grm 1- 4( -5) m vi sine, 5
veoma gushm razgranalim i trnovil im granama.
Kora - kod mladlh grancica siva do lamnosiva,
sa sitnim maljama i bjelicaslim len l icelama, 51a.
tfie grancice Su lamnosive iii crnosive, kratki fz-
bOlei se redovno zavrsavaju crnim jakim Imam.
Korljenoy sislem - jako razvijon, prodire dobra
u dubinu j u sirinu.
Pupovl - oko T-2 mm dugi. dlakavi iii gOli. po-
krivenJ su sa vise tamnih sivosme<1ih Ijusaka.
Llslovl - naizmjenicni, a na kralkoraslima u cu-
petcima, oko 2-6 em dug;, 1-3 em sireki, S 4- 5
(-7) pari bocnlh nerava: peleljka do TO mm duga.
CvJetOVI - snje:fnobijeli, 1 ~1.8 em u dijameltu.
na kralkim peleljkama, pojcdinacni, rjede po
2~3 zajedno,
Plod - crnoplava ka~lunica sa sivkaslim nahu-
kem, 10- 15 mm u dijamelru, sa zelenkaslim, kj-
selkastim. veama Irpkim, mesnalim dijelem, Zrj
PRUNUS
SP INOSA l.
Fam Rosaceae
erni Irn, trnjina
Sloe. black'lhorn
~plne Mire. prunelher
Schwa'ldorn.
Schlehdorn
prugnOlo. pruno
selvatrco
c.""'" KO.llO"J_, I!.I"
TCPII
u julu i avguslu; oSlaju na granama sve do pro
Ijeea. Kad promrznu dobri SU za jelo.
Sieme - oko 6-12 mm duga i 6-8 mm siroka
koslica, SVijet!osmeda, nesto spljoslena.
6 1010glja - jednodomna, enlomolilna, heliofilna
vrsla. Obilno Ijera izdanke iz panja i ~ila.
Vri jeme ev/elanJa - III -V (zavisno od nadm. vis.),
prije listanja.
Aazmnoiavanj e - sjemenom i vegelalivno.
Slanlsle - prelezno u niZlOskim i brdskim polo
tajima u svijeltim hraslovim sumama i sikarama.
cesto rastrkan po zapuslenim pasnjacima i u
iivicama. Ima siroku ekolosku .amplitudu: raste n~
higromezofiJnim, mezofllnim i kserofilnim stanl-
slima. NajbolJe uspjeva na dubljim zemljistima,
ali je cest i na skelelnom zemljislu nateg krsa.
Najtesce se ipak javlja u gustim sibJjackim for-
macijama, gdte ulazi u saslav nekih zajednica
unutar reda Prune/alia spinosae Tx. (red oQu,
hvaca ~ibljake kontincnlalnih krajeva. od umje-
reno suhih do dosla vlaznih stanista).
Ralprostran/enosi u Jugollavi ji - S, H, BH, Sb,
eg, Ma
Opea rasproslranJenos, _ Evropa, Tunis, M. Azija.
Iran.
Pri mjedba - ptodovi crnog tina (.. trntine,,) imaju
prim,enu u mediclnl, a od njih se spravlja i ukusno
vlno.
Ova vrSla ie pogodna za ~Ive ograde, a zbog
obilja ~irako razveden og korijenja, slu.!i za za-
!,t(lu strmih I jalu~astih ICr ena od croli/o_
117

CERA-TONIA
SIUQUA L
Fam. Papillonacea e

Carob Ir
eBroubler
Johann isbrOI-blum
\I calfl/b)o
uap" rpa.lc)(lIc CTpy"Klt ,
u. PO"'~II

o'

Habitul _ vlsokl zimzeleni grm, iii nisko, veoma

razgranalo d rvo, koje mote da naraste do 12
(- 15) m vislne (na s!anli!!ma sjavernog PrlmorJa
je viie grmollk).
Kor. _ kora debls u mladosti tanka i glatka, pa-
paljasta. kasnije hrapavB, crvankasls IIi siva, ko-
ra ns granficama siva boJe. Ima u sabl mnogo
ts nlns
Korll. nov II.tem - jako rSIvijen, sa Jakim boenim
korljenlms.
Llsloyl _ parno persall, ,astoJe se od 3-5 Nrdo
ko.tastih, lamnozelen lh, slroko j ajolikih Ilsllfa. ko-
JI IU cjelovitog ruba .
Cylltovl _ dvospolni I jednospolni, u usprsvn)m
cvasl ima poput grozdova III maca, naupadlJlv1 I
sltnl, muski imaJu 5 pratnika
Plod _ ylleca 10-20 em duge I preko 2(-4) em
~i roka, yecinom netto svinuta I plolnata mahuna,
koja je Ivrda I ko ~a sta , na povr!inl neravna, glal-
ka, pomala sjajna, lamnosme(la I IJublessl lm pre-
livom. Usplo<3e manjlm dljelom melnalo, slalko
I zbog toga su plodovl rogaea jastiv!. Treba mu
gotovo godina dana dok sazdja, a nakon saHt-
JavanJa mahuna opadaJu sa stabla.
Sjama _ jako Ivrdo, jajaslo, spljo!iteno, sjajno,
sme(leerveno: Ima Ih 10-15 u jedno) mahunl.
Blologlja _ enlomoUina , spororestuca vrsla. 00-
flvl starost do 200 godlna. Tdko podnosl nlake
temperature I oitre , hleone vjetrove,
Yrlj ama (:vjal anja - IX. X, paralelno sa zrenjem
plodova.
t
I ( f J
~I
\~'" ' .
1. hntkl evll.t, 2. pre' I.~ hn.k~ evll.lI. 3. mu'kl evl-
leI . vrh mahune urdu~no I popr. pr.rttan, 5. Ijemenka.
uzdu!nl (gore) I popr.enl (dolje) p".jek
Razmnola ... anle - sJemenom I VGgGtatlvno (na
dlvlJI rogac se kaleml plloml).
Slanllla - Irati l opllje lerene, a nalbolle uspljeva
na krecnj acktm zemljlf;llma, Mote nacl prlmjenu
kod pO!iumljavanj a krta uz morsku obalu.
Ralprollranlanolt u Jugol lavlll - H (sredn)1 I
juI nl dljelOvl Oalmaclje), celiO sa uzga)a po clja-
10m Prlmorju.
Opc. r.lproltr. nlanolt - Sredozem lje ($panlje.
Portugal. Tunis, Altlr, na obalama Llgutlje, u lut-
no) Iialiji I AnadoUjl).
PrlmJadb. - plodoyj rogaca se jedu clJati 111 la
mljevenl, a slute I kao krm lyo. SadrJ:e !iecara I do
6 %, Iresloylna, muti, voska ltd. lmaju prlmjenu
I u medlclnl.

'\
\ Rasprosl ra njenosl u Jugoslaviji - S. H. BH. Sb.
/~
- .
!
1. klij a nac, 2. cvije t bel vJenf;I~ 8 . uzdulnl presJek. 3 ['vl-
jO! bel l:dke I Vlen{:ia, 4. ~as ' llv;ca. 5 mehuna , 6 sle-
menka
Habitus - listopadni grm ic. oke 3~-SO em (u
kul turi i d o 1,5 m) visine, sa gustim, scboli1<.im,
uspravn im i uzdutno izbrazdanim grancicamA
Kor. - ta nka, zelena.
Korlj en oy slsl em - dosl a dobro razl/ljen
Pupo v] - silo i, naizmjcnicni.
Llslo... 1 _ eliptitni iii lancelas!i, 1,5- 4 em dugi i
3-6(-10) mm sl roki, po rubu i uz srednj i nefV no
donjo) slrani fino dlaka vi.
Cvj el oy] - U gust im , 2-6 em dugim Icrmlnalnlm
grozdovima; ca{;ka 5(-7) mm d uga, gola. vjnneic
8 -- 15 mrn dutine
Plod __ mahuna. 2-2.5 em d uga I 3-" n,m imDka,
gola, uela mr k05me~a, sa 6 do 10 sjemcnkl
Sjema - okruglasloelipticno, smelle, pofusjs,no,
2.5 mm dugo i 2 mm Siroko.
8 1010gi j 8 _ jednodornna. enl omofilna vrsta.
Vrlj eme c vj el anja - (V) VI- VII (-V III ).
'"
GEN ISTA
TlNCTORIA L.
Farn Papilionaceae
2ul i1lca, tulica
Grccnwcd
Gantl bat~rd
Farber Gmslel
Glnesl,ina
.lpoK KpaclI.u"","
Razmnoiava nje - sjemenom i vegetativno.
Stan lsl e - vriStine. sUl/e livade. zajedno sa nskim
drugim tutilfcama (npr. sa : G. german lca L.. G.
sagi/lalis L. i dr.). sa vrijeskom. Ie u ~umama i
slkarama hrastol/og i bukovog pojasa, najtdce
na umjt:lreno vlazni m, svjezim. pjeskovitim ttima
eg. Ma.
Opea rasp roslranjenClsl _ Evropa. Kavkaz. Az ije.
Primjedba - veoma varijabilna vrsta u odnosu n8
habitus. oblik i velit':inu lislova. dlakal/ost ild.
Osim tipskog obHka subsp. tinclorla, u nasoj lIori
Ie zas tu~ljen subsp . elallor (Koch) Simko (Syn.:
G. t. L. subsp. elilla [Moench] Domin). koja se
odUkulC viSim uzra slom (ime!). veeim. piramidal
nlm grozdovima. a za stupljena je najt':esee kao
karakteristlcna vrsta u poplavnim sumama hrests
luznjaka (asoc. GcmiSlO olalae-OU6rcelum Horvat).
SJlens wsti G. linc/oria L. kod nas raste i IZV.
j ajasl ollsna zuliliea (G. ovata Walds!. & Kit .. Syn
G. I. L. var ove /a [Walds\. & Ki!.] F. Schultz). Ova
vrSla Ie man Ie!! uzrasta. sa elipli t':nim ill jajoJikim.
2,3 em dugim i 0.5- 1,5 em ~Irokim dlakal/lm listo'
vlma i dlakayjrn, do 4 em dugim. mahunama
OSlm navedenih vIs ta u na!l;oj !lori su zastupljene
b rojne vrste ovog roda. Sporninjemo samo : G.ger-
maniea L. koja naseljava lleidolilnc !'lume. sikarfl
i vrii-tme, a 1m .. IrnoY! le granciee; G. p1l058 L. sa
poleglim QI 8nama i svilasto dlakavlm listovims.
taskama i rlmhunama. G. j 8nuensi5 Viv [Syn.:
G. /flangu lafls Kit.), kojo ima Irouglasto okrUJana
grant':iee.
119

PETTERIA
RAMENTACEA
(Sieber) Prest

(Syn. : Cyllsus
wefdenil Vis.;
Genis!. r. BriQ.)
Fam. Papllionaceae
Tllovln., III.,
u novlj_', negn]1I

Welden's Laburn um
"'r1cdultende Pellerle,
W,ldenac her a.llS-kl

Habitus - listopadni grrn oko 2(-3) m visine, vii

kih. gustih, uspravnih izbojaka .
Ko,. - starlJlh graneica prljavosiva, debro s vre-
menom popriml crnosivu boju kore, koja je uz-
dufno "mrefasto izbrazdana.
KorI)enov . "' em - jako razg ranjE:n, odli{:no veie
zamtJllt. I lUll g8 od erozlje. Ime ~ negnjil ~ je u
vezi sa Ir.Jnoieu korijena kada biljka ugine.
Pupovl - sivkaslodlakavi, spiralni, cosl i, pokrl-
vanj sa dve lamnocrvena, mesna!a palislica. kojl
s gornje sirane zayrbvaju jednim iiljkom.
U.tovl - slolenl od 3 IiSliea ko]1 su na oko 4 em
dugoj peleljel: onl su na nalitju uz glavnl nerv
dlakav!, kesnije goli, eijelog ruba. 2-2.5 em dugi.
srednjllislie ndlo veei od oslalih.
CYJalovj - do 2 em dugi, skupljeni u j ajasle i du-
guljasle, uspravne. vrsne grozdasle evalove. duge
do 8 em: taska ejevasla iii zvonasla. gomja
usna duboko usjetena. donja Irozuba.
Plod - mahuna 4- 5 em duga I do oko 1 em si-
roka, spljoAlena. srpaslo povijen . gola !II malo
dlakava, smede boje. Zrl]e u avguslu i seplembru.
a rnahune ostaju na granama i preko zime.
S. a - oko 3- 4 rnm dugo. bubretaslo. sjajno.
lulosmede do lamnosmede boje.
Bioiogil. - enlomofilna. hello!llna. lermo/ilna
vrsla : podnosi ja ku Insolaeiju.
Y, IJame cvjalanje - V. VI.
RazmnO.f:a.anj e - sJemenom i reznieama.
Sl anltt. - zeml]isla na kretnjatkoj podlozi. izu-
zelno na zemljlsllma naslalim na Skril]eima I
llisu. Prema F u ka r e k u Illovina ja ~diferenel j al-
1. grantlea a pllpovima. 2. kilianae. 3. evljel . 4. rdlrena
talk . 5. tutak. 6 pl od (m.hllna). 7. al, menka s dviju
botnlh 5',ana
na vrsta posebne subasoeijaeije zajedniee me-
dunea i blelograbica (subasoe. petlefl%sum Fu-
karak) u kojoj sa javl ja u velikoj mnoiini". obra-
zujuei jednolicne i gusle siblj ake n a vecim po-
vrSlnama. Penje se do preko 800 m nadmorske
visine.
Ralprollranjenol l u Jugol la. ljl - o a. He. eg.
Prema Fukareku. areal se pro tete -u subme-
dileran skom podrueju. od rijeke Cetine. kroz Oal-
maeiju. Hereegovinu i ernu Goru do sredn] e AI-
banlje ... Dolinama rijeka prod,re dosta duboko u
kopno. te eeslo natazimo izolovane stanisla. iz-
van kompaktnog areala.
Opee ralprol l ra nlenolt - ilirsko-balkanski ende-
mit (Jugoslavlje, Alban l]a).
P,lmjedba - ima veliki znataj za posumljavanje
krsa. a vaine je kao krmna biljka i kao paAa za
peele. Mote naci primjenu I kao parkovna WSla
na zasticenim mjestlma.

1. klijanae. 2. rd lreni CV'jel, 3, rdireni pra~niei, 4, a.
!ka, 5. z"'lvorena mahuna, 6 Olvorens m~huna, 7, sjo'
menka, dole: uldulnl ploSjek
Habitus - 'leoma razgranat 1-2(-5) m visok grm
sa gustim. uspravnim, sibolikometlicastim, golim
izbojcima, koji su okruglasti j pfitko izbrazdani.
Kora - kod debla zulozelenkasla, kod granciea
Svi,etlozelena, lanka , I stablo ! grane imaju 1 do
2 stoja palisadnog asimilaeionog Ikiva, koje obav-
Iia asimilaeiju, narocito nakon opadanja lislova_
Korll enov . 'slem - dobro razvijen, stili zemljisle
od crozije, abogaeuje zemljiste nltratima posred-
slvom kvriica ad bakterija,
Pupovl - spiralno rasporecJeni, mecJusobno jako
udal,eni, prekriveni su osnovom Jisla iii neslo
zadebljalim lisnim jaslutieem
lIal ovl - linealni, silni (2-4 em dugi I 1-1,5 em
siroki), gOIOvo sjedeci, matobroJni su, u susnom
periodu opadaJu
Cvlel ovl - zigomorlni, u rasutim vrsnim
virna , na tankim pelel/kama, 2-2,5 em
12,
SPAR TIUM
JUNCEUM L.
Fam. Papllionaceae
2 uka, brnislra
Spanish broom
gen(il d'E$pagne
Spanlscher GinSlel
gineslra
MeTe,'LIIII!!;
teplirasl oblik; gornja latiea je naiveea i obrazuje
Izv. zastavicu (vex ilium). dvije bocne lalice su
uie i Obrazuju tzv. krlla (alae), a dvije najdanje
srasle su svojim rubovima u IZv. lacJicu (carina);
imaju 10 prasnika, koji su medusobno srasti u
jednu eijev; lapovi caske srasH u petozupaslll
eijev, caska na vrhu suhokozicaSla; evjetovi mi
riSljavi.
Plod - oko 4-8 em duga i 0,5-0,8 cm sitoka,
Slvoerna, sjajna mahuna, koja sa uzdutno olvara
sa dva zaklopca.
Sjeme - po 6-9(-18) u jednoj mahuni, okrugla-
SIO jajasto. keslenjastoiute bola i sjajno.
Blologija - jednodomna, dvospolna, kserofilna
vrsla. lake podnosi SU5U i buru, ali Je osjetljiva
prema hladnoei.
Vrljame evjelanJa - V-VII.
Ralmnoiavanje - sjemenom.
Slanllle - najcesce u makiji, garizima i kamenja
rama. a javlja se i na preJaznim podrucjima ad
zimzelenih primorskih do listopadnih ktaskih ~u
ma. Nama veJikih zahtjeva u pogledu kvalilela
zemljisla, all je najbujnija na svjetim zemJjislima
RasproslranlenoSI u Jugollavll! - $, H, 8H (He),
eg.
Opea rasproltranl.nOII _ obalnl poles Sreda
zemlja i Jadrana
Primjedba - iz vlakana kore prave 5e mrete i ko'
nopei, a mlado granciee se upotrebllavaju u razli-
cite svrhe kossre, oliraci. za v8zivanje
vinove loze i
121

CORONILLA
EMERUS L
Fem. PapllionaCeae
Ilblka

Scorpion u nn.
Coronille -
Nguenaudier
Siraucllwieka,
Stravchllli ICronwiek.
Emera. Elba cornett.
Glnestr. di bosco

HabHus - lislopadni , najcesee aka ~-2(.-~) ~

.~
vlsok grm, uspravnih, bridastih, ugl85llh, vltklh I
tankih grana. .
Kora - ked mladih izbojaka zelena (ima i 8Slmi-
leclonu ulogu), do zelenk.slalute, gala, kasnije
zalenoalv .
Korljenov al,tem - dobra prod!re u malicni sup-
'"
slrat.
Pupavl - zelenkastosmedi, puslen.sti. doSla sllnl.
Uslowl - naparna per.sli, sadrta 7- 9 ob~nul~
1. granflca pupovlm., 2. evlll'. 3. nll.vlel. 4. prdnle l,
jajasllh. 1-2 em dugih, ,vijellozelenlh, 90llh h- 5. mohuna. 6 <110 mlhunl I )eonom Illmlnkom, 1. I)e-
stlca. menke I <lvlJu Ilrlne
Cvfelovl - oka 2 em dugi, nalceAte po . 2-3
(-4) (rjede do 12) zajedna u stitesloj c.llaS!!, ns Op~a rasprostranlanOal - jutna Evropa, Krim,
dugoJ zajednltkol peleljci. Caska maslmastoze M. Azija, Sirlja.
lena, sa kratkim zupcima. . Prlmladba - prema obliku I valieini IIstova, la
Plod - vJS8~a mahuna, 5- 10em du!lne I oko broju cvjelova u cvasU, oplsano ie nekoilko In-
2 mm Airine, masilnastozelena. raspada sa na fraspecijsklh obllka. Osim lipske vrsle za nas Ie
paladins segmente. najvatnija subsp. amaroid" (Boiss. & Sprunar)
Sleme - aka 3 mm duga, tamnosmede do ern~. Hayek (Syn.: C. e. L var. mul/illora Ce/ak.) kod
81010011_ - jednodomna. entomoillna, kserolerm- koje su cvjetovl samo 15-18 mm dugl u 5-8 (e
na wsta. ne u 2-3(-4J-cvjelnim ililaslim cvaslima, sa
Vrlleme cv}elanJa - IV, V (easl o I kasnije) . 2 em dugom peteljkom.
Rumnolavanle - sjemenom i vegelalivno. $Iblka se Casto uzgaja kao ukrasna vrsta.
'lanilla _ naJce~e u lermolilnlm zajednieama
lVeze Os/ryo _ Carpinion orion /alis, Ie na kame-
nJaraklm painJaelma medileranskog .~ s.ubm~.dl
teranskog podrucja, rjede u makljl. NIJe IzblrlJlVa
u pogledu zemlJiMa : 10 su vecinom suha I plltka
lamljiAla na kreenJaku.
He.proranlanost u Jugoslavlll - S. H, BH , Sb,
Cg, Ma.

,
:~
Q
.~
,'
1 d!je(ovi vjen~ic8. : ZlIstllviclI. krilce, tunic, 2". rll~lrena
ta~ka. 3 Ireta mahuna. 4. $jemenka
Habitus - listopadni grmic, oko 30-100(-120) em
visine, poleglih iii uspravnih. tankih graneiea.
Kor. - lanka, pri osnovi izdanaka ta mnozelena.
Korljanov sistem - povrsinski, dosts dug.
Pupov! - naizmjenieni. 2- 3 mm dugi, gusto siv-
kaSIO dlakavi, pokriveni ma!im brojem (juski.
Llslov! - Irodijelni, pOjedini lisl iei obrnulo.jajo-
liki do e!iplini, 1- 3 em dugi.
Cvjetovi - oko 2,5 em dugi; po 1- 4 u boenim
ki tieama u pazusima listova.
Plod - mahuna, oko 2.5- 4 em duga i 6- 8 mm
siroka. po eijeloj povrsini ima gusle, duge dlske.
Siame - meleno. sjajno, golo, ervenkasto2UIO.
8 fol oglja - lednodomna, enlomolilna. kseroterm-
na vrSIa.
Vrljem e cvjelanja - III - V( - VI).
Razmnoia\l8nje - sjemenom i vcgetatlvno.
Stanitte - svijetle, kserotermne sume siksre
od don log do subalpinskog pojssa.
CHAM AECYTISUS
HIRSUTUS (l .) link
(Syn. : Cylisus
hirsulus l. )
Fam. Papilionaeeae
Zanovijet dlakava
Cyt ise hOri~s {t
Behaa,lllr Ge,ss ktee
Ra sprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, 8H , Sb,
eg, Ma.
Opea raspro stra njenost - Evropa, Kavkaz.
Prlmjedba - veoma polimorfna vrsl8. U vezi ~a
velikom visinskom i ckoloskom amplitudom IZ'
dlferencirao se veliki broj oblika . Tip vrste : subsp.
tlirsutus se odlikuje visim uzrastom (preko 1 m),
listovima koji SU sa obje strane gusto dlakavi, a
matlune i izbojci SU mu gusto vunasto kudravi:
subsp. polylrlchus (MB.) Mayer se karakle ri~e
manjim, vise poleglim, uZrastom i manl im .. di
menzijama svih dijelova, Ie guscom i meka nllom
dlakavoscu; subsp. cilialus (Wahlenb.) Mayer ima
habitus priblizno kao tip vrsle, a mahune su m ~
gole iii samo po rubovima dlakave. U n a~?1
1I0ri je zaslupljen veei broi zanovijeti, od kOj!h
spominjemo sarno neke: CyUsus nlgricans l. sa
cvjelovima smjes tenim na vrhu grana u goJim,
dugim, uspravnim grozdovima ; C. procumbe.ns
(Waldst. & Kit.) Sprengel, ima pojedinaene eVle
love iii su oni u boenim kilieama ; C. decum bens
(Durande) Spaeh je mali grmic do 20 em visine.
a zastuplJen ie na n8sim kamen j arama ; crv~na
zanovijet (Chamaeeytlsus purpureus [S eop.) link)
ima veliku krunieu koja ie svijalloervena do
crvena. Od onih v;s ta zanovijeli kod kojih SU
cvjelovi smjesleni u vrsnim glavieama za nas su
interesantne Chamaeeyllsus aus trlacus (l. ) Unk.
kOla Ima tu te evjelove, u zbijenim stltllstim eva
stimB, s visoka je 30-50 em i C. suplnu8 (l.) link
(Syn .. Cyrisus eapiraws Scop.) koja izraste do
oko 1 m vlslne, a ima t Ula evjetove.
.23

COLUTEA
AABORESCENS l.
Fam. Papilionaceac
Puc.line, groholuia

Bladdernut tree
baguanaudlar commun
Bfuenstr3uch
Calvlea. 5enna 'atsa
U\' Jf~r>llll~
,\pcowult.t)II,oIH

~
HebUuI - lislopadni grm, 2-4 m visine, uilkih,
fi,bolikih Izbojaka
Kot. - na mladim izbojcima zelenkaSla, s bijelirn
dlaclcams. na starlJim granama Ie sivkasla I
ulaknasto S8 Ijust!
KoriJenoy I lltem - snazno razviJcn. pa so radi
loga ova vrSla upotrebljava kod Z38ftte zemlji~ta
\ --;- ~ . / . r\
od erOZl,e
Pupovl - spiralno rasporedeni. sitni. zatupljcni.
pokriveni tutosmcO'lm Ijuskama.
. :t'"_ . ..J " &
1 IIran,ee s pupov,ma. " klllan~e , 3 a!ka. 4 evil'"
U. lovl - neparno peras!l, do 15 em dugi sa 7 do uzdulRi p".!~Jek. 5 evile! bez vJen,a. uzdufnl p.eslek
11(-13) jajolikih do siroke eliplitnih listiea, koji 6 prdn ik , 7 Sleml.!nka S dV'Ju Str81'18
su dugi 1,5-3(-4) em i ciJelog ruba, na vrhu plil-
ko uSJ8ceni. Opea ralilprOlillranjenosl - srednJa I juina Evropa,
CvJetov' - dugl oko 2 em, u oskudnlm uspravnim slev. Alrika, M, AziJa, Transkavkazija.
grozdasl im cvastima, u pazuhu Iistova PtimJedba - na lopliJlm slanlsllma upotreblj3v3
Plod - mahuna, naduvcna poput mjcsinice, u po SO kao parkovna vrsta
tetku zelenkasla, kasnije svijetlosiva, ko~asla,
6-8 cm duga, sazrijcv3 od juna do septembra,
ostaJe ne grmu dugo poslijc opadanJa IiStov3.
Sleme - oko 2-3 mm dugo, bubrc~aslo. tvrdo,
Slvocrno. U JednOJ mahuni ima oko 30 sjemcnki.
Blologlja - eniomoillna, kserolltna vrsta.
Vlilem e evjetanja - V-VIII(-IX),
Razrnnoiavanje _ sjemenom I vegetatlvno.
Stanltle _ najtosca u submedilerenskim I topll
Jim sumame u unUlraSnjosll. zatim u slblJecima i
kamenJarama, na krecnjatkof podlozi , Tu je u
z8jodnlcama svoze Osrfyo - Cafplnion of/en/ol/s.
AJedo so SUSrece i u makili
RprOl lranjenol t u Juggsla vJ IJ - S, H, BH, Sb,
Cg. Ma

f ~ "; I
1 .. ~ !J
1. gr.nelc. I pupovlma, 2. pup. pogled aprllada (gar')
I ., lIran, (doll'), 3. evil'!. pog lad Iprl j.dl, 4. evils!.
uldulnl presj.k. 5 tuak, uZdulnl presJak, II, platnlk,
7 alvOrtn. lTI.hun . 8 . j.m,nk. I 111/11 llran.
Habltu. - IiSlopadnl grm III manje dIVa do 8 m
visine. &Iroko granate kro!;nje J krivudavog debla.
Kor. - crvenkaSIB iii sivocrna, tanka, sllno (as
pucala. ked mladih granlca smeO'ecrvena I
slalne.
KoriJ.noy . I.tam - dobra razvljen, snalnc pro-
dire u krenjake kamenjare.
Pupovl - pokrlvenl tamnosmed lm, uAHjenim Iju-
skama. prilegli uz granicu. Vr!nl pup koso na-
krivljen.
LI.lov] - nalzmJenln i. okruglo - bubretasti I
pri dnu duboko srcasU, cljets ruba, goli. ake 9
(-15l em 6Irok!, odozgo tamnozeleni, odozdo $vi-
jallijl.
CY)etovl - skupljenl u grozdove. purpurnorufJ-
Calli III blJeli (var. alba Wesl.), krupnl. do 2 em
dugi. v8clnom Izbljaju Iz pro61ogodllnjih grana.
114
CERCIS
SIUQUASTRUM l.
Farn. Papilionaeeae
Judlno drvo, judlt
Juda.s tree
erbre de Jud6e
Jud.sb.um
elbero dl Glude&.
II slilquastro
iil'.......m ,l.epe80
a ll eesto iz slarljih grana iii iz gornjeg dljels deb
la (kaullflor/ill ).
Plod - do 10 em duga SPljo~lena mahuna. svijel
I05mede boje. Sazrijeva u Jesen. ostaje na slsblll
sva do prolJeea .
Slama - po 8-tO u jedno j mahuni, lamnosmede,
elipsaslo, do 0,5 em dugo, Ima jako Ivrdll sje-
menjalu.
Blolo;lla - enlomolilna. loploljubiva vrsta.
Vrlj.ma evj.lanJa - III-IV(-V), prije IISlanja.
Razmnolavanl. - sjemanom .
Stanltt. - topfJji lerenl na kretnJatkoj podlozl.
Prema Adamovieu, judlno drvo obrazuje po'
seban tip lermokseroilinih Albljaka medlleransko-
5ubmedlleranskog podrutja Balkana. U kulluri ga
nalazimo duboko u kontinenlu, na razlititim zem'
IjiAUma
R.lpreatranl.nolt u Jugealavlll - S, H (u osla
lim republikama kulllvlran).
Opt:a raaprol tranl.nolt - jutns Evrops I zspad
na Azlja (lest u zemljama oko Sredozeml ja).
Prlml.dba - . . eoma eljenJena kao dekoralivna
vrsla. zbog ran og e.... jetanja. Jljeplh evJetova I
dekorativnih plodova. U parkovlma sa susreta
I kan_dlko judlno drvo (C. canadanlll L.l tije II
IiAee pri vrhu naglO I kralko zaAlij eno I plica
5reasto.
 125

PUNICA
GRANATUM L.
Fem. Punicaceae

Pomegranate
GfOnad'er
Grana'apl.'baum
II melograno.
g'analo
rl'~"aTnoe ACpCIIO

Habitus - IiSlopadni grm ill manjc drvo, 2- 4 m

vlsine. usprevnih i r8zgranatih grana.
Ko,. - crvenkasta, kasnije siva, la nka, Iju~li sa
u mleshm trakama.
Korl"nov Iistem - dobro razvije n, sna!no pro-
dir. u kamenJsfu.
PUPOYi - polukuglasli, 1- 1,5mm dugi, sa siro-
kem osnovom i usifjenim vrhom, lamnosmedl.
namJasto vrsnog pupa nalazi sa siljak.
lIlto~1 - naspramni, na kratkim peteljkama, cesto
po VISe "jrh z8Jcdno, 3-8 em dug! i 0,6-1,6 em
ii.oki.
CvJelovl - hermafrodilni, oko 3 em sircki. p re-
talno sa nalaze 1-3 zajedn o u pazuhu listova.
Caslca i CvjeMte su debeli, kru nicnih lislica ima
5-7, prdnlka valik; broj, pladnik je podcvjetan
sa mnogo slemenih zamelaka.
Plod - velika boba zvana "nar~ III ,,~Ipak", koja
Ie lamnOClvena. velil:ine /abuke. Ima koias l
omolal: kojl I e unutra prog radon lankim bljelim
pregradama, medu koJlma so no laze bro/no sje-
menke. Plodovl se nalaze na glanama svo do po
talka zlme
Sleme - Iupo bridaslo, velitlne Zlna kukuruz8,
Spolja je sot no, klselkaslo (ill slalko kod pllomog
nara), clvenkas te boJe.
Blologlle - jednodomna, entomolilna, lermolllna
vrsla
Vrljeme c vjetenJa - VI. VII( X).
Razrnnol:avanj e - sjcmcnom I vcgClal!Vno.
Stanlite - kod nas Je nar ces t u pOdrucJu sledo-
zemnlh topliJih ~uma I ~/kara, na slil9nama, ka-
1 graoflc3 S pUpOy,mll. 2. kloj;'louc, 3. pltlsjek cvljela Del
IlIlfcp. 4. provldol plod, llZdu}o, p,osJak, S. $/cmcoke, S
mznth Slrano
menjarama I slicnim slanlSlima. Najtesce Zaslup-
Ijen u maklji, a u vegolac iji lipa .~ibtJaka .. rasle
zaJedno sa PaliulUs spina-Christi, Poriploca
gr<lr!c:J. Petleria ramon/nees, Zizyphus jujub a i d r
Allsproslra nje nosl u J ugol ' avljl - H, BH, eg, Ma.
Opca ralprostranjenosl - Modtleran, prcdnja i
jui.na Azlja. Kina. Australija i Jui.na Ameflka.
Smatra so da je porijektom iz zapadne i julne
Azijc, i da Je u mnogc zemlJO prenesen
Prlmjedba - u diy!Jem slanju ova vrsla j o nila.
Irnovllija, sa lolalivno manJim I kisolirn plodoYi-
m:J (y.1I sponlanea K. Maly). Nasuprol lome. pilo-
mi nOI (var. saliva K. Moly) 1ma jotl i veei tarasl,
krupnijo plodove koji su slatki I vcomo eijenjeni
Od davnina poznala kao Jjekovila vrsla Za hlO-
cenje so uzima kora slabla, grana I koriJena. a
upotrcbljaYll so prollv tlakav,co I keo edsilingens.
emmenagogum ltd
 116

MYRTUS
COMMUNIS l.
Fam . Myrlaccae

Mlrta, mrca

MYlle
myrle de Talenle
klelnblallrige Myrte
mlrlO, morlella.
morlelhna
.\urPT o(jLlKHo~nnlJli

"1''>' J.r
"...
-_ ....~;"
-
-3 _- .
.J
,'" '~ "-
Plod - okruglasta iii ovalno jaiasla, soi!na , boba,
velitine g raska, modrikastocrna. rjede bijela, na
Ijemenu okrunjena caskom. ugodnog i slalkastog
, ~ -:" ~. Jjb'9-.,~ f) ukusa, sauijeva u novembru ,
Sjeme - bubreiasto, kos tano.

) Cl J , CY"
1. kil janac. 2. evi]e r odozdo, 3 la Uca. 4. prl!nik. 5. evile'
bel prdntka I le!!c l , 6. plo d, 1. $Iemenka 5 dylJu botnlh
sl'lI n8, dolle: uzduJ:n1 pl es)ek
Habitus - zimzalen; grm ake 4-5 m vi sine, gu.
slih, zbij enih i usp ravnih izda naka.
Kar. - svijetla. crvenka sta. kasnije pepeljasto-
siva, lJu ~U se u du.! im l ankim Ijuskama.
KorlJenov slstem - dosl a dobra raz llijen, snetna
prod ire u krec njackj kamenjar.
Lll lovi - j ednosl 8vni, ko.f:asl i, cij elog ruba, bez
palisl icB, s kratkom peleljkom. nasuprotni. Tjede
po tfi u prsljenu , usko ialas!'. prema vThu suzenl,
usiljenl, pri dnu kl!noliki, oa lieu tamnozelenl.
odozdo svj eUiji. sjalni, mirisljavi. 1- 3 em dug; i
0.5- 1 em sl roki.
CvJelovl - dvospolnl, p ravil nl (aklinomOrlnij, nJei-
ni, do 12 mm iroki, na dugoj lankoj i vl l koj
peteljki, poJedina~ni. u pazuhu hstova, mlriljavi,
petodiJelni, imaJu m nogo pratlnlka, tui!ak Ima
1 vra! 5 njutlkom na vrh u,
~'
=
Blologlj. - entomolilna, heliorilna vrsta, Svi biljni
o rgani sadrie veea iii manje koli~ine eteritnih
ulja. Otporn3 proliv morske posolice i n,'l studen,
Snaino tjer a iz panja ,
Vrileme cvjetanjll - l okom Ijeta.
Razmno.f:av.nJe - iz sjemena.
Slanll l e - saSlavni dio zimzelenih suma ; kod nas
u makiji, svijeUim i prorijedenim sumama alepskog
bora , u sumi crnike (Orno-Querceerum III/cis myr-
terosum H-ie); tu se uvijek nalazi sa oslalim lipie-
nim predslavnicima makije.
Rnpro.tranjenosl u Jugol levljl - S, H, BH (Her-
cegovina), Cg
Opee relprol lrenjenoll _ Sredozemlje.
PrlmJedbll - u horlikulturi se razl ikuje yeti broi
oblika. prema velieini, obliku i boji lislova. Jma
p rimjsnu u cvjeearstvu. Iz listova se desWacijom
dobiva "mi rllnO ulje".
127

PISTACIA
LENTISCUS L.
Fam. An aca rdiaceae

Tri lla

Lentlsk Plat.che
lenliSQue
M DSli~bilum
II lenUsco
",(l.CTII K:l

,
., d!
Habitus - zimlsleni g rm iii nisko drva, visine do "
-r-
Sm.
Kor. - zelenosiva, u mladosti glatka, kasnije ~,f; f ;~
mrkolelena I ispuca na sitne Ijuske: aka se zare-
i e, Iz nja cu ri mirisljavj smolast! sok IV. masliks,
.' ........ ~

koji S8 korisU u medicini i industriji, a kojeg naj-
viSe Ima u kullurn oJ od lici var. chi. DC., uzgaja-
noj u tu svrhu narotllo oa nekim alocima Egaj-
skog mora, adak!s sa godi~nje izvazl aka 200.000
kllograma.
Karllenoy ailtem _ dobra razvijen, prodire dosla
duboko u skeletnu podlogu.
Lliloyl - zimzeleni, kotas!i, sjajnl, goli, parna pe-
rastl, dugi 5- 10 em, sa 3-5 pari jajoHkolancelo-
stlh lialita, t upih vrhova, 2-4 em duiine i ako
1 em irlne, na lieu lamnOleleni na nalleju svjel-
liji, sa splJo~ tenom (okriljenom), iljebaslom glav-
nom peleljkom: imaju karakteristican mlris,
011_10'11 - l amnoerveni, sitni. lbijeni u resaste
evalove koji sa razvijaju na mladlm grancicama
U pazuhu lislova, cvjetovl imaju jednoslavno oC'li-
jece sastavljeno iz 3-5 listica, tueak ime jeden
vral, ko]i je u gornjem dijelu Irodljclno razdi-
jeljen.
Plod - kostunica, okruglasta, 2-3 mm u promje'
ru, U potelku crvenkasta u stadlju zrenja crne
boje, sadrti dosla masnog ulja,
Sleme - j ajaslo-okrugtasta koliticB, po jedna u
plodu.
8101051118 - dvodomna, entomolilna, ksarolilno
vrstn. Pod nos! 'leliku tegu, susu i zasjenu, kao i
posolieu i zaslonjena zemlji~tll. Iz tlh razloga
,
~~' ,
/<0,
, ,
I -I. .,,-
I, klljanac, 2. mll~kj evljet, 3. pra!nlk 5 trilll straM, 4
fenskl cvlJol. 5_ ko~tunica, 6. ko!tlca s dvljll strann
moia se s uspjehom koristili pri ozelenjavanJu
terena uz morsku obalu,
Vrijem e cvj alanja - (III) IV, V.
Ralmnoi.avanje - ugla'lnom iz sjemena.
Sl anlsl e - ulazi u sasta'l makije. all Je zaslup-
Ijena i na suneanim, sljanovitim slani!ilima, eume
dileranskog podrucja: uspije'la na plitkim i ske-
letnim zemljislima
Rasprostranjenost u Jugoslayl]1 - S, H, 8H, eg.
Ope8 rasprol tranjenost - zemlje oko Sredo
zemlja
Primjedba - masi/ks iz I.!ilja spada u najslarije
balzame. 8io je poznat jo!i 400 god . prije n. e ..
poznavo!i su ga i upolrebljavali slad Grc! I Rim-
Ijani, a bio je poznal u Egiplu, za 'lrijeme la-
raona. Upolreblja'lao sa kno Iljek prOllv raznih
oboljenja. Dan as se mastiks nalvl~o upotreblJo'la
u induslriji, ze sp/ovljanje lekovo, Jirnisn. kile
i dl_

, : \'\'. \~~v,~,
,;:+-
.-
,
--
. >
1 'lI ra ot,ca I pupovlma. 2 muik l cvljet. 3. lanlki cvljet,
4. pralmk I <lv'Ju Ilrana, 5. kotlunice. 6 kotUcll
Habltul - listopadni grm iii nisko drvo. do 8
(-14) m vislne i Pt. ptomj. do 1 m.
Kora - u mladosli gl8lka. kasnije mrefaslo ispu-
ca. l amnosmeda. sadrzi oko 25 m/o lanina. Ie se
upolrebljava u kofarSkoj induslriji za Alavljen je
kote.
KorlJenow ,I,tem - dobro razvilon. irna sposob-
nost p rodiranl8 u pukotine raspueanih krel:njal:-
kih sllJena.
Pupovl - j8J8Sti. spiralno r8sporedeni na izbojku.
zeleni ill ervenkasil. l upo z8~iIJen i .
L1ltovl - neparno perasll. 9- 16 em duline. sa-
stavljeni vecinom od 7 duguljaslo-lajolikih. golih.
luaZllo Slajnlh. na l.eu lamnozelenlh. na nahclu
8vljellozelemh. golovo sjedeClh. 3-6 em duglh i
12 1,8 em ~IfOklh lishea I sa okruglaslom (ne-
okrllJenom) petel/korn. Na lislovima sa ceslo po-
javljuju tijke Bllena rogal:u ( ..Judtnl toga t"'>.
koji nastaju ubodom Insekla Aphis pistacia.
12'
PISTACIA
TEREBINTHUS l. .
Fam. Anacardieceae
P,im orska smrdljlka
Torcb'I\lh P'SI3ChO
tli,~blnthc
TClcb,nlhc
01 ICrCb,nlO
C':"''''
CVjelowl - i:uckaslozelem, U 5- 15 em dugim
uspravnim cvaslima, mu~kr sa 3-5 kralkih, go
lovo sj edebh pra~njka i vehkim anlorama, ien'
ski S okrugfaslom plodnicom i kral kim trodljelnim
vratom .
Plod - okruglasla iii jajasta koslunica valltine
aka B mm, kOl a js u pocetku lclcna, U siadiju
zrenJa smeda do grimizno modra, dozrijeva kra
18 m oklobra U nJoj lma aka 37 n/D masnog ulja
Siame - okruglasla plosnals kosllca, po jedna u
kostuniCI, Klija druge godine nakon sjelve.
BlologlJa - dvodomna, entomof,lna. ksero1ilna
Yrsla.
Vrll.me cvJetanja - V- VII
Razmnotavanje - ug lavnom iz sjemena
5tenllt. - najte!ice u zoni hslopadmh (i zimze-
lenih) prim orsk.h !iuma i ~ikara (makij:r. pseudo,
maklja). n8 suhim. loplim . kamenilim i sljenovi'
lim mleSI.ma. Uz rijecne lokovo (npr, NerelvD.
Vardar i dr.). zalazi dublje u kopno. Penjc se
mjostimlcno do 700 m nadm. visine.
Rasproi tranienosi u Jugol lavili - S, H. BH, eg,
M.
Opee fa i prai tranienosi - SredOZSmlje.
Primjedba u pnmorju, kao u 5vim zomljornA
Sredozemlja kulhvi~e se u vnovima l2.v. pr8va
trilla (P. vera L.J. koja je pmodno rasproslranjC'
na u M. Aziji. Si.ili, MezopolamlJi. To je IIslo~
padno drvo do 8 m vismo. lisiovi nopnrno poras!!
sa 3-5 jaluslo okrugIOS\lh. sjodocih i soble
silane maljavlh IIslu~a. Sjom(!nko shl:no bndomO-
vim, poznalo u IIgovll11 kao ~slriiskl OrasiK.
' 29

COTINUS
COGGYGRIA Seop_
(Syn.: Rhus
colinus L .)

Fern. Anacardiaceae

Rul, rujevi na

VOllO!! '''$Ih::
bois de 'uste t
P8lucken~uauch
regno QiAlIo
CK\"" " ~. It<~\lHHU''K

HahllUt - najccijco grm, riMe manie drva, do

5 m YiSine, S.bol,kih uspravnih grana.
Ko ... - crvenkastosiva, U starosli Ijuskasra, ispu-

cata.
KoriJenov sislem - dubok do 1,5 m. dobra sa za-
korjenjuJe u svakarn zemljisl u, Ie se upotreblJ8va
za sanaeiJu erodi ra nih lerena Hi za vezivanje
terena podloinih elozi,i.
Pupovl - spiralno rasporecl'eni, maleni, zaostreni,
tarnm , Ijubicastomrki iii crvenosmedi.
Uttovl - aka 3 do 8 em dugl i 4-7 em Sirekl, sa
2-3 em dugorn peleljkom. cjefovi tog ruba, goll,
naizmjenicni, na lieu tamnozelenl, na nalielu plll-
vieastozeleni, U Jesen intcnzlvno pocrvenc, ne-
ugodnog su mirisa, a ro maticnl.
CvJ-tovl - dvospolni (qed'e jednospolni), Sll nl, u
rahllm term inalnim metHcama, imaiu casku s 5
lapova I vjenci(; s 5 latica, na istim primJercrma
nalaze se i dvospolni i slerllni cVJClovi ; postije
cva tnje su stapka stcrilnih cvjetova produiene i
prekrivan e modrocrvenkaslim dlacicilma,
Plod - kruskolika i duguljasla suha Jednosjeme.
na kostunrca, o ko 5 mm duga, spljos tena, mra-
tasto naborana, dozrijeva u julu I avgusl u,
Stem. - bubrobSIO, sivosmcdc, tvrdo, klija dru-
ge godine,
81010gll _ _ enlomol Hna vrSla S hcrmaJroditnim
POligamnim cvjotovlma, iuazil tormoli! i ksorollt,
kalcUiL
Vrljeme cYjelanja _ V, VI.
Rumnofavanj e - iz siemens i veoetiltlvno (pre-
tetno korijonovim Izdanclma i povalJonicama),
,
,(,)
I lI.anle .. ~ pupo.imu, Z. kllj~oae, 3. mulki evlJel sll
SI.lIne, 4 mu~kl eviler, Od01g0, 5. dvospolni eV'let, 6
ptod $ dV'I" sl.lIn., 7. plod, Illdu!ni P'8S10k
Slani"_ - na toplim sta nistima, najce~(;e u zoni
Icrmotirnih IiSIOpadnih suma i sikara cmog i bi-
ielog graba i u nekim zajednicama cmog bora,
gdje obrazuje gusle sibljake, na otvorenim ka me-
nJilrama iii u rijetko sklopljenim sumama, penje
sa do proko !DOOm IIlsine, na jces(;e so susra(;e
na kracnjaku j dolomitu, ali nija .,i,adak ni na
serpcntlnu, dobro podnosi plltko i skalelno 110.
RluiipfOslranjenosl u Jugo.lavlll - S, H, 8 H, Sb,
Cg, Ma
Opea raspros! ra njenost - Juina Ellropa, Krlm.
Kallkaz i Cenltalna Azija.
Primjadba - zbog lIisokog poslo l ka !anlna u Ii-
SIOVI(M ( 11-23%) i kori, upolreblj ava sa u ko-
i.arskoJ mdus!rij ;, za slslIlJenje koie. Osim loga.
upotrabljBIIB se i u bojadisarslllu. posto se u drva-
lu na!Sll maSliio pooodno Z8 bojenje lIune I koie
U nar anc';astu, skorlelnu iii smed u boJu.

1 granl:i<;a s pupovima, 2, mu!ki <;vile l , pogled odozgo,
3 mul;ki cvije l , pogled sa strane, ~ , ienski cvilet, pogled
sa slrana, 5, zreli plod, 6. kol;llca
Habitu$ - listopadni grm 1-3 m visine, eiji poje-
dini ogranei mogu bili debeli i do 5 em.
KOla - tanka , mrkosiva, kod mladih izbojaka
gusto zljezdas todlakava.
KorlJanov alslem - povrinski, sa gustom mreiom
boenih korj enova. Ima veliku izbojnu snagu iz
iila.
Pupovi - poluloplasli, obrasli guslim svijcllosme-
dim dlaeiea ma
llstovi - nepamo peraSli, 12- 20 em dugi, sastav-
Ileni od 11- 15 eliplienih listica, duzine 2-4 em,
kOjl su na donjoj slrani somolastosivo dlakavi.
Glavna peteljka je spljoslena i uskoknlata.
CV)etovl - zbijeni u gusle mellieaste, do 25 em
duge evasti pri vrhu grana, jednospolni. zelen-
kaslobijeli
Plodovl I sJeme - plosnale okru gle kostuniec
oko 4- 6 mm promjera srasla u erven] dlakavi kJip,
130
RHUS CORIARIA l.
Fam . Anaeardiaeeae
Grozdasli ruj, sumak,
sma k
Sicilian sumach, lanners'
sumach
sumac
Gerbersumach
CV"':!." KO)KCDClUtt,u1
iljezdastodlakave, opore, kiselog ukusa. Sazrije-
vaju kasno u jesen i ostanu na granama eak do
proljeca. Sjeme sit no, erno.
Biologija - entomofilna, heliofilna, kserotermrr
filna vrsta.
Vrij eme cvjelanja - VI, VII.
Razmnoza vanje - sjemenom i vegetalivno_
Sianii te - javlja se u sikarama. kamenjarama, oa
sttrOim stjenovitim mjestima, u jarugama, bujit-
n1m i rue terenima mediteranskog i submediteran-
skog podrucja. U pog ledu zemljiiita grozdasti
ruj nije izbirljiv, ali se najce~ce nalazi na vrlo
siromaiinim i ispraOim zemljitima, kako na krec-
njaku, tako na sllik<:ltu i laporu , Visinska ampli-
tuda je izmedu 210 do preko 1000 m. Na planini
Kozuf se penje do 1300 m.
Rasprostranjenosl u Jugoslaviji - H, (Hercego-
vina , rilelko), eg, Ma.
Opea rasprol lranjenosl - zemlje Sredozemlja,
i dalje, na istok, sve do Irana i Avganistana.
Primjedba - sluzi kao sirovina za ekstrakciju 101-
ninskih malerija. Kod nas se jo~ uzgajaju u par-
kovima i vrlovima: kiseU ruj (R. Iyphina l.) pori-
jeklom ;z istocnih dijelova SAD, i rjode otroynl
ruj (R.loxicodendron LJ takoder porijeklom sa
iSlokn SAO. Obje vrSle su veoma dekorativne.
131

STAPHYLEA
PINNATA L
Fam. Siaphyleaceae

Kiokotlka, kloko~

Bl addernut tree. serpel'll

slick. shrubberies
I laphyllar pennll.
ne~ CQUpe
&ehl. Plmpernuss
tlali lea, plslacchlo ,also.
naso mozzo
" ... .,Ka .."., "",011<''''

Habltut - IiSIOpadni grrn, iii manje drvo 2-5

(-7) m visine i do p reko 20 em debljine, lormir.
rijetku i prozratnu krolinju, grancice su joj okru-
g18, zelen e i glatke.
KOf. _ plavi ta slosmeda, upadljivo bijelo pruga-
sta, tanka.
Korljenov alstam - dosla razgranal.
Pupovl _ nasuprolni , jajoliko-konicni, zalIjenog
vrha , Imaju po 2 zagasilo zelene iii la,mnocrven;
gola Ijuske, vrsni pupovi SU po 2 zaJedno, nal- 1. granflea s pupov;ma, 2. klljanae, 3. evil'at 4. evljct
krupnlJi su i jednake velieine. uufu!nl prasjek, 5. pra!nlel, 6. plod (desn dio IC raz
LI. tovl _ naspramn i, neparno perasli. 10-15 em rezen), 1. sjcmenka
dugl, sa 5-7 IIslica, koji su izduieno jajasti, za-
!iilja nl, vrlo tlno leslerasli, jarko zeleni, 5-9 em Vrljeme evjelanJa - V.
dugi I 2,5-3 em sir okL RazmnoZavanJa - sjamanom.
CYI.tovl _ u visecim g rozdaslim evaslima na Slanllla - svjals, bogala, prelezno krecnjatka
izrazllo dugim peleljkama, dvospolni, zvonasll, zemljisla, obieno neulralne i slabo klsele reakeija
taska krunicolika, zelenobijela, kruniea bijela, u sumama kilnjaka i obienog graba (QU8rca-
testa roskasla, taAitnih i krunicnih IIslita ima po Carpine/urn) I montanom po jasu b ukovih suma,
5, praAnika lako~ er po 5, l ueak s nadraslom penjuti se u visinu do oko 700 m,
plodnicom, koja je duboko dvokrpasla lIi Irokrpa- Re. pro. trenja no.t u Juga. levill - 5, H, BH, Sb,
sla, lueak Ima 2-3 produzena vrala. eg, Ma.
Plod _ viseti naduveni dvokrpasll III Irokrpasll, Opea rpraSlranjenast - sradnja i juina Evropa,
lulozeleni lobolae, do 5 em duzine, ra zdljaljen na pripada juznoevropskom 1I0rnom elemenl u.
2-3 p relinea ... kojimo so "alazi po jedno sjeme. Primj.dba _ u horllkulluri sa lI7Qfljfl naji::este u
Siame _ oker-smede boje, velitine g raAka, na manjim grupama, III kao soli tar,
jednom k raJu spljosleno, Inace okruglaslo, 9.010 U parkovlma sa ceslo uzgaJa srodna vrsta, pori-
sjaino, sa jake evrslom sjemeniatom, Jestlvo, jaklom sa Kavkaza (Swphyl colchle. Slav.),
kliJa u drugo] godlnl nakon sjelva, s8zrljev8 u
oklobru.
BlologlJa _ Jednodomna, heliolllna, enlomo filna
vrSla, kliJa epigeltno,

1. gra.n~lca S pupOlllma 2. klilanac. 3 zenskl CII'IIlI. od
OlgO. 4. mu!ki clIlJe t, odo zgO. S. plOll
Habitul - do oko 20 m visoko lislopadno drvo iii
veci grm. Debl o ima debljinu do 60(-80) cm.
Kota - svijeliosiva, hrapava, Iju~ti se mrezaslo,
OkO 1 em debela. Mlade graniee maljave, cesto
po dutini sa plutaslim rebrima (kod var. sube-
rOl um Aog. granciee su sa izrazlom plutasllm
rebrlma).
Korljenov I isi em - sreas\, jako razveden
Pupovl - sltni. bjeliaslo dlakavi, sa vi~e ~Iroko
jajo(lki h svijel losmedih do ervenosmedlh Ijuski.
Lillovl - oko 4 do 7(-10) em dugl, lisna peteljka
do 10 em duga. :I: dlakava i ervenkasta
Cvjetovj - u uspravnim (kasni)e viseclm) ~ti l a
Slim evasl lma, u Kojima ima 15-20 iuckasloze-
Ie nth dvospolnlh i jednospolnih eVjetica.
Plod I . jeme - okriJjeni pueavae (kalavae). kOji
sa u zrelom stanju raspada u 2 perulke kOle su
potpuno opru~ene (pod uglom od 180 0 ), izvana
su puslenasle (var. campestre , Syn var. leiaear'
132
ACER CAMPESTR E
l. sensu lat.
Fam. Aeeraeeae
Kljen, klan, polj&ki
javor
Common maole
AcMallie
Massholder. Feldahorn
1"0Doio. teslucchio.
100PlO
K '~II nO.lcooit
pum (Opizj Wallr.) iii sasvlm goJe (var. erlccar-
pum Wallr.) ; 2,5-3 em duge.
8101091]a - )ednodomna, enlomo/llna vrsla. Do-
bro Ilera izdanke iz panja i korijena.
Vrijeme evietanja - IV, V, nesto prije lislania,
istovremano sa lislanjem iii posliie lislania.
Ra zmnoiavanja - s)emenom i vegeialivno.
Stanlste - praleino u !i~earskim, mje90vitim hra
slovim sumama. Posebno ga ima u naplavnim
~umama lui.njaka i pOIJskog jasena, te u ~umama
kitn)Bka I obicnog graba, cera i sladuna itd.
Najbolje uspi)eva na rahlim, dubokim i mineralno
bogatim zemlji~tima S blagim humusom.
Rasprostranjenost u Jugoslavlji - S, H. BH, Sb,
Cg , Ma
Opfa rasprostranj enosl - Evropa, Krim, Kavkal,
M. Azijs. sJev. Perzija, Turkestan , sjev. Afrika.
Prim jedba - veoma polimorfna, skupna vrsla.
Prema Fukareku (1965) moze se reel da su
na na~em podruju zaSlupljene dvije vrsle ja-
vora iz ove sku pine. To su: A. campeslre L. sensu
slrleto, sa pelerolapim hstovima, kOji )e raspro
stranjen u cijalom arealu na umjereno do sred-
nje vlatnim iii prilicno vlai.nim slani~tima i A,
marslcum Gussone (klenic iii suklen). koji ima
trolape i koi.aslije listove. a rasprostranjen je u
)ugoistocnoj Evropi I M. Aziji. Obe ove vrslS su
veoma varijabilne i na naSem terenu zastupljene
sa vi~e podvrsta. var/jetele i tormi. U okollnl MO
slara u Hercegovlnl naveden je hibrid Izmeclu
A. campestfe L. i A. monspessulanum L., koji je
opisan kao A. x bornmueilerl Borbas.
 ACU
'.'UlJll"-4HUII
~IJ"

. _uno
t..n non Starnb )
L

1

,
"
- Plod I _jeme - krilali pucavae (kalal/ac), koji se
,,
~.
'.'.
~. ;..
. f\l.,
. Slenll le - za rBzliku od gorskog j8110ra, mljet
1. grsntlea 5 puPovlma. 2 klljanae. 3 rnuiki evrlel odo:
go.... ienskl c::vlJel sa sIlane. S. plod. 8. lilerne, uzdu!n i
presjek
Habltua - listopadno drvo do 20{-35) m visoko,
sa dosla guslom. izduzeno jajastom krosnjom i
pravim. okruglim deblom.
KOfa - oko 1 em debela, lamnosmeda s brojnlm
silnlm I plitklm, uzduzn im, mrezsslim, brazdama.
KOfllanov s'stam - s8slavljen pretezno od dobro
razvijenih botnih zila. koje ne prodiru mnogo u
dublnu, ali talo zahvalaju veliku pavrinu.
Pupovl - slajnl, smeClecrvenl. aka 3 mm dugi:
Ijuske po rubu silno dlakave.
LI. lovl - na 4-21 em dugim, lankim. najfece
crvenlm peleljkama; lisna ploJka s obje slrane
sjajnozelena, gala, iii je duz nerava na donjoj
slrant. fino maljeva, 5-16cm dugs ' I 8-25em
i .roke. Iz preklnutlh peleljkl I Ilsne nervalure
IuIplje bljell mljeenl sok (Ime!).
CVI.IOYI - jav1Ja/u se kao: !enskl, mu!kl I her-
mafroditnl. Boja m je !utozelena, a javljaju se u
uspravnlm cvasllma,
134
ACER
PLATANOJOES L
Farn. A ce raceae
Mlijec, mlee, mljeCik
Norwaymap le
!:rabln plane , plaine
Spl1 zAho ,n
aCUfO , icelo
,,'e ll QCIpo.,n('1"UWrl,
" . '"m JpoIIIIAII ", n
u zrelom stanju ra spada u 2 perulke. Krilca ploda
su pod lupim uglom cd 1800, a sjeme je pIOSMIO.
81010gll_ - jednodomna iii dvodomna, enlomo-
Iilna, u mtadosti brzorasluca 'IrSla.
VrlJ eme cvjetenJe - IV, V, prije listanja.
Rezmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno.
Ima optimum u nitem regionu hraslovih i brd
sklh bukovih suma, a penjc S9 i vise, do poj8Sa
cel lnarskih sums
Trati bogata, rahla i svjeil,8 zemljista. Ne obra-
zu je nikad eiSle sasl ojine: javlJs se pojedinacno.
iii po nekoliko slabala zajedno u brojnim ~ um'
skim zajednicama.
Vidno mjeslo, npr" ima u asoeijaeiji gorskog ja
vora I bi/elog jasena (Ace';.Fr8xinelum eroalicum
Horval i A.F. serbicum Rudski).
nasprostranjenosl u Jugoslavljl - S. H. BH, Sb.
eg. Ma
Opea rasprostranjanost - golovo cljels Evropa.
zapadna Azlja, Krim, Kavkaz.
Prlmjadba - na prirodnim slaniSlima ne pokazuje
variranje kao oslale vrSle javora. Medulim, horti
kullura pozna/e brojne vrl ne oblike. koji su yeo-
ma dekoralivni i nalaze iroku primJenu u vrlno!
arhllekturi; npr. I. schwadlerl K. Koch eiji su Iz'
bojei crveni, a lislovi pop rime lamnoelVenozelellU
boju, dok su lisno peleljkc i lisni nervi eIVani; I
nrlegatum West., sa bijelo prosaranim Uslovlma;
I. pendulum Niemelz. sa visc cim granama. la
broJne druge fo rme.
 135
ACER
HELDREICHII Orph.
Fam. A ceraceae
Habitus - srednje visoko tistopadno drvo, ~eslo
do preko 30 m ",!sine j prsn. p re~nik8 preko 100
em, pravog stabla j iroke, okrugle, razgranale
krolnje,
Ko,. - eke 1 em debera, lamnosiva ili crveno-
sm8(l'a, plilko, nepravilno ispucana. JednogodisnJi
Izbojci su crvenkasti, glatki, sa mnogo markanl
nih lenticela.
Ko rljenov . I. tem - Jako razvljen, duboko prodire
II zemIJI&ta. Ne st rada od vjelroizval8.
PUpOVI - oka 5 mm dugi, s vise crvenkastih i go-
Uh Ijuskl.
Ualovl - do 14 em dug I, 3-5~dlje l nl . sa veoma
duboko odvoJenim bofnim rel:njevlma (golo'o'o do
peleljke), na gornjoj st ra~j gall, lamnozeJeni, do-
Ije 51'0'1 do sivozereni i sa pramenovima rda sllh
drafica medu naNlma.
CV}lltovl - u duglrn visetim grozdovlma, koji su
u potelku uspravnL
Plod I aleme - ahenije, kol e stoje pod ostrim
uglom, krlla 1m se teslo preklapaJu (var. macrop-
l erum Vis.). Ahenije duge oko 5-6 cm. Sazrijeva-
lu u seplembru,
Blologlla - eniomoillna, jednodomna, acldolilna
III acidolllno-neuirolilna vrSla.
Vrijeme CYletanla - V, VI (poslije lislanja iii za
vrijeme IIslan/a).
Rumnofe,an}e - sjemenom.
StanlAte - u zoni telinarsklh r subalplnsklh bu-
kovih tuma, Ie u zonl subalpinskih vri'llna, kako
na kretnjatklm lako na si \ikaln im masivima I na
razlitltlm Upovlma zemtjlAla, od organomineralnih
.~
fJ
rl
V;
1. IIr.nelc. s pupovlma. 2. mukl eviJe!, 3. plod
rendzina do kisetlh smedih zemlji Ala i podzola.
Naj C::e~ce
na sJevernim ekspozicijama I udollna-
rna, na mjeslima gdje se dute zadrfava snljeg.
Javlja se u rasponu od 1000-2000 m nadmorske
vislne.
Resproslrenlenoat u Jugosle,111 - BH, eg, Sb,
M .
Opee raaproalrenlenoat - eodem Balkanskog po-
luoslNa : Jugoslavlja, (Alban!la?), Grtka, Bugar-
ska.
Prlml.db. - u zavisnosli od ekolosklh laktora i
geogralske udaljenosU Izdilerencirao se vecl brol
obllka, od ranga podvrsle do silnlh lorml. Popu-
laclje u /u!nom dl/elu areala Imaju mania listove
I perulka i pripadaiu Upskom obtiku subsp. hel-
drelchll. Sleverna podvrsta ima vece IIslova I
perulka i prlpada obllku subsp. vlalanll (Nyman)
Maly (syn.: A. ffla Cropterum Vlstani).
 136

ACER
PSEUDO PLATANUS
L.

Fam. Aceraceae

Gorski (bijeli) j avor

Sycomore
Erab!e sycomore. layx
Sycomore
8o,qAhorn. Urlo
acero (I. mon tagna
~ I~II ""op. ".Ie"
O\O"'"UII,I;lT;lUOIfI.n

za klapaju oSl ar ugao, a unu tr asoji rubov; su -l:

p araleloi. S,eme Ie na popr. presleku okruglasto,

..k 81010glja ledoodomna, eo lomolilna, mezohlna

vrs ta. Dosl r'e starost do oko 400 godina .
Vrijeme cvjelanja IV. V. poslr/e 0lisI8vanja
Razmnoiayaoje - sjemen om
Sian isle - d uboka. svjeia. ra hla i humusom blr
gata zemlJlsla, prelezno u monl8oom i subalpin-
skom pojasu u reglonu bukve. te u mjesovilim
~umama liscara i te trna ra Kao karakteristltna
9' ,_, pupov,mll 2 killan .. c:. 3 mu~kl CYIJet 511
n J.,"." eVII.,1 5 plod vIsta sveze bukovlh sum a (Fagion Jl/yrrcum Hor-
vat) zastupljen u bro/nlm Z8jcdnicama Kao e~llr
kator dolazl u asocljaciji javora i gorsk09 (bl/e~
Habitus - Jls\opadno drva oko 25- 30(- 40) m vi- log) jasena (Ac(3n-Flaxinetum Cloal/cum Horvat I
,io.. dosta nepr3vllnog debla koje mole Imal i A.-F. serbicum Rudskl). a pojedinatno ga nala-
Clab ,Inu do oko 1( -2.5) m zlmo u mjesoviloj bukovO"lctOIlOj $umi (Abie/I-
Kera oko I c;m debeta u pocelku gJalka, kas- Fagelum). sve do pOJesa subalpmske buklle
n " ~ Ica u obhku ~,roklh. nepr avilnlh. tanklh, Rasproslranj enost u JugoslavlJI S, H, BH, Sb,
.:rvenkaslosmedlh, IJuskasllh ploea Cg, Ma
KOlijl!nov sislem u mt .. dostl Ima lliu srtanicu. Opea ra sproslranjenost zapadna. srednja I lut-
k .v' , duboktl botne. vcoma razgranale. llle na EYropa. Kavkal. slev dllelovl M Azije
Pupovi sa broJnlffi maslmaslolelenim. Siroko Prlmjedba veoma pollmorlna vrsta. Ie lB. prem~
.'~ .,~ 1m , kral~, l z3sll)emm lJuskama. kOle su po obhku I dlakavoslI IrSIOIiCi I plodova, opisan veel
'lJbu t Illosmed~ broj taksona
lislO'" okO 8 16 em dugi I do 20 em ~HOk,. na PoslOle brojne hortlkullurnB odlike, koje S8 te-
duguOOJ I,etellc, na heu lamnOlclem na nalu~lu SIO III(lSJU U vrlovlms, parkOlilma I aiel sma. kao
. ,. 'C'U , dUl nerayS dlakav. pahsllci lez1I::3511 npr f 81ropurpureum Spath. cijl Su listolli na gor-
- It 1 ze en. brlO opadaJu l.5ta u aprllu n,oJ stram lamnozelem, a na dOnjoj Ijubil.:asto-
C"Jelovj hermalrodlln. all &u testo , )edno- purpum!. I vari egatum West ciji 5U izbojcl CNe
nl. a 11510VI Sllno b1lelo prosaranl. I, IIayovarle"
"
Plod I Sierne 10.,,1/11, puca.,."c (kalavac). 10.01' se
.... r vm SUOJu ,aspad" u 2 perulke, tlJ8 knl8
981um Hayne. kod kojeg su IlsloYI 1ul0 pro~aranl.
I bro/nl drugi obhci
.37

ACER
OBTUSATUM K it.
(Syn.: A. opa/us M ill.
$ubsp. obtusatum
(KIt.1 Gams)

Fam. Acerac'eee

E ble p. ;ntftnnicr
FruhllngsAhorn
lopl'lO, acoro
neapoUlano

H.bltus _ lislopadno dNO visoko 15-25 m. l:iji

pre{::nlk m ofe dos tici i do 100 em.
Kon. _ kod mladih g rancica je crvenkasla, po-
kliv8, '8 b foj nim sitnim izdutenim iii ovalnim len-
ticelama, kod slarijih p rimjeraka Ispuca i plo-
casto sa Ijusli.
Korljenov . I. tem - dobra razvljen.
Pupovl _ aka 3- 4 mm dugi, sa brojnim, kratko
usilJenlm Ijuskama. eiji su rubayl sivkaslo dlakavi,
a ImaJu po sebi lamniic smec1e i svJelllje sive
povrSlne.
LlstOYi _ veoma v8rijabilni. Pete1jka 5-12 em duga,
debele, ze le nocrvenkas tB iii zelenosmeOa, lisna
plojka na lieu gola, tamnozelena, na nalicju gu-
510 sivo maljava, oko 10 em duga I do 12 em
!llroka
Cv}elovl _ u vlseim !ltltaslim metlicama, svijetlo-
tul l.
P&od I . jeme _ okriljeni pucavac (kalavac), 2,5 do
3,5 cm dutlne, kojl sa u zrelom slanju raspada u
2 perutke, kole su pod veoma o!ltrim uglom I lja
su krila u osnovl vrlo sutena. Zri u oklobru.
~ Iolog lja _ jednodomna, entomolllna, termotilna
I heliofllna, brzoraslua WS\O.
YrlJeme aJetanJa _ V, paralelno sa IislanJem.
Rumnolava nje - sjemenom.
Stanille _ pretetno na te,enlme ne!'ieg visokog
kr!la, gdJo se ;avlJa pojedlnano iii u grupama u
termolllnim hraslovim. crnograbovim I crnoboro-
vim !umama, dopirutl do donJe gran ice bukovog
regiona lod 500- 1200(-1600) mi. Zaslupljen ;e u
brojmm tumsklm zajednlcama
1. granelca , pupovlma, 2. kl1janllc. 3 tenskl evllcr. 4.
plcdnica 5 \uekom. 5. mU&ki evljcr. 6 prdnlk s dviju
Wana, 7 plod
Vidno mjeslo ima npr. u tumi Fagelum Cfoaricum
ses/ericlosum Horva t. a u sr ednjo j i zapadnoj
Bosni opisana je zajednica gluvata i bukva (Ace-
ri obtuslJtI - Foge/um Fab., Fuk. & Slel.).
Rllapros tfllnlenos, u Jug os1llvili - S (rijetko : jui-
ns Siovenija), H, BH, Sb, eg. Ma.
opts r85prostrllnlenost - Jufna Evropa, sjav.
Afrika.
Prlmjedba - veoma variJabilna vrsta.
SpominjemO I zv. bosanskl Javor (A. o. Kit. var.
bosnlacum K. Maly) koji sa odlikuje gustom, krat-
korn dlakavo!'itu ovogodi!njih izbojaka I IIsRih
pelcljki (dok su kod \Ipskog obtlka polpuno gall) .
Klasino Ralazl!ta je na Igmanu kod Sarajeva.
ali sa ovaj takson nalDzi pojcdinanO u cijolorn
arealu vrstc. U lIallji, jufnoj FrancuskoJ 1 sjav.
SpanlJI zastupljena Ie srodnn vISta - Acer op.-
lU I Mill. (Syn. : A ila/um Lauth.), koja se Rcznnl no
razllkuje ad gluvaa

, i ,antic. I pupovima. 2. kilianac. 3 !enskl evijal , 4.
mu ki c;vijat, 5. lap. 5 taUca, 1. plod
Habitus - Ustopadni grm jlj dIVa nepravilno raz-
granate kro$.nje, koje izrasle u visinu do aka 8
(-12) m j s prsnim p romJ. debta do 9Ocm.
Ko,. - dugo vremena glatka, u mladosli svijetlo-
siva. kasnije poprimi tamnosivtJ boju j plilko uz-
dutno ispuca, naraeilo u donjem dijelu.
Korllenov . Islem - jako razvijen, sreas!.
Pupovl - vrlo sil oj (do 3 mm dugi), pokriveni
brojnim, ovalnim. tamnosmedim Ijuskama.
Llslovl - os 2-5 em dugoj pCleljci, dvostruko i
nepf81/ilno nazubljena ruba, ponekad :!" neupad-
Ijivo lapovlU (rdojev;li): 5-10(-12) em dug; i 3 do
8 em $.iroki, os lieu goli. tamnozeleni, oa nallcju
svjeWji, po neNima sUno maljavi.
Cvjetovl - poligsmni. u usprsvnim, 5-10cm du-
gim mc1hcame (slicnlm grOldovima). koje se raz-
viJaju ns whu IZbOjaka. krunicnl listlel oko 4 mm
dugi, bjelicasll, ne~to dlakavi
Plod I a' .,.,e - oko 2-3 em dugs krilala ahanija.
sa paralelnim krilcima kOJi su ne~to savijenl je-
1~
ACER
TATARICUM L.
Farn. Aceraceae
tesllka. leilia, iesla
!:fable de Tarlarle
SCllwllrzf'og-Ahern,
Talaf lscher Allorn
XA"" T3T3PCX""
dan prema drugom. Prij e sazrijevanja su pro-
zral:no crveni, kasnije rdaslosmedi.
Blologlla - jednodomna. enlomolilna, pretelno
mezolilna vrsta. Kllja epigeicno.
Yrl'eme cvletanJa - V, VI, poslije listanja.
Rumnouvanle - sjemenom i vegetativno.
Stanll te - vrsta ravnica rskih I breluljkaslih kra-
jeva gdje raste na vlainim i dubljim. hranljlVim
zemljlilima. Podnosi dobro zaslanjenu podlogu
Zastupljena je u brojnim asoeijaeljama, a naro-
eito je cesta u zajednieama lu~njaka i poljskog
jasena (OuercoFralCinefum Rudskl), cera i .sla'
duna (Ouereelum farne rro-eeffis Rudski). kilnjaka
i obicnog graba (OuercoCafpinelum Horvat) i dr.
Ra.pro. tranleno., u Jugoslavill _ S (rijelko: ju-
gozapadno Oolenjsko). H, BH, Sb, eg, Ma.
Opes r proslranl. nost _ jugoislo{:na Evropa, M
Azija. Armenija i Kavkaz.
PrimJedba - dosta varljabilna vrsla. U na~im
krajevima, oslm vaf. ta' . rl eum (Syn. : A. I. L. var.
genumum RaeibOrSki), zastupljen je i var. hebe-
e.rpum Schwerin tlje su ahanije maljave (kod
tipskog obllka su najte~ee golel), te brojne.for-
me. 2:estlku clJene u horlikultur; , gdje dotazi do
punog iZrAzaja kao Solilcr. Slitan zes!iki, U 08'
~im parkovima se rjede uzgaja klneski ill man
f ursk f Javor (A. ginnala Maxim.), kajeg nek; sma-
Iraju sama varijelelom od A. IflIOficum L. Domo'
vine mu je u srednjoj i sjev. Klni. Japanu ; Man'
tunji. lIslovl su mu sa 3 izrazlta re~nja, od kOjlh
je srednJI najveel, a krila plods su mu gOloVO
paralelna.
139

AESCUlUS
HIPPOCASTANUM l.
Fam.
Hippocaslanaceae

Kesl e n dlylll

Common I\orsecheslnut
buCkctyfl
maHOrln,er d'indc.
mal.oole.
rDu~-chtlll1,gnie'
geme,nc Ross kaslan;a
CUII' lIno d'lndlll.
,ppocaslano
~"'LlJtat! 1(01l(: 1",;i

Habltua _ lislopadno dlVo do 2S{-3D) m vislne i

pr , promj. d o 100 em, SllOko rozgranalO, kroSnja
okruglasla, guslo lisnala, voluminozna i kompakl-

"'
KOla _ na mla(lim izbojeima glalka, sivkaslosmc-
d8: na starijim slablima ernkaslosiva silno ispuca
I lju'ti se u lankim Ijuskama, 01(0 1 em debela,
KofIjenov alatem _ jako razvijen , povr~inski , u
mladoslr se !ormlla glavnl korijen, kasnlje se
obrazulu brojni botni kOljenovi
Pupovl _ pokriveni velikim I siro kim, u$iljenim,
smolasloljepljivim IJuskama ervenosmede boje,
Terminalni pup je najveei (do 2,5 em), botni su
nasuplOlni i vrhom su jacc olklonleni
lIalO'lI naspramni, Imaju 3-7(-9) Irslica nu
zajednitkoj dugackoj pelcljci, dugoj 15-20 em, ad
njlh je srednji nalveci,
donja dva su nBjmanji,
SVI ani su do oko IS em dug i
Cvjalovl u vehklm uspravnim. pi ramidalnim
evaSllmo, dugim '0-30 em, ZI90mOilni (mOnoS I -
metlltni). flared dvospolnlh. nBlaze se na iSloj
biliel redovno I jednospOln, eVjCIOVI
Plod ok/ugll lobolac II promieru oko 6 em. S
van,ske slmnc S mokanlm bodljama (Jeiasl) I
dl~k;,rma, u nlomu se nBlazc malobrOJne (1 3)
~I1Omftn'\l' nakon salfijeVanlil puca ns III alicia
Sleme ilrupno. okruglsslO I ne~lo spljosleno.
DaVIS-loa mu Ie pokrlvana tVlslom. smedom i
Sj3jnom luprnom, neplljslnog Je ukuS8 I vrlo gor-
ko rado g3 jedu IlvollnjO (OVCC, 5vin!e I dr). Ima
rluhtllu IIrlm,onu Turci su upotrebllsvalt sleme
kao Irlek za konJe (Ime l).
I grane'ca s pupoy,ma. 2 cvijsl, 3. cv;jel b<!1 lolita .
gron~lcas plodov,ma
BlologlJa _ enlomohlna u's!a. 5 poligamnlm cuje-
toulma. mezoll!. podnosl dobra sjcnu, toplolJubiva
all podnosi dobra i hladnocu i sui1u
Vrijeme evJetanla - V, VI, odmah poslije list&nja.
Razmnoi.avanje - sJcmenom
Stanltle preletno duboka i humozn1l remlji.ta
u kllsur(lma I dollnamB ,ijeks, gdje dolaz; u sa-
slavu priobalmh tuma.
R'l u.pro,lranJenosl u Juga.laulll - prirodno sarno
u Makedonl]1 shu Drimo od Otuidske kotline do
SIOgovil i Blslle, oko Izvorl$Ia Iljeke Tre ske
Ope!! rasp rollranjenotl endem ju.tnog dijela
Balknnskog P01UQ!llr'.lfl Jugoslavlja (M okcdonija),
Bugalska, TesalrjO, Eplr, Albanll"
Prlmjedba Ibog Izvaorednlh dekorativnih oso-
blna dlvljl Kesten sc mnogo upolrcbljava kao
ukrasnn vrSIa u parkovlma kao SOhtCI 111 u gru-
pama, Ie u drvoledlma Postoje brojnl horllkul-
l ur"i oblier.

1 ilbojllk s Hsnlm I cvjelnim pupovimll. 2. klijllnac. 3.
cvi jftl, 4 cvlJet uZdu!ni presjek. 5. pra~nici. 6, plod.
popr. presjek. 1. plod. uzdutni prc sjck
Habitus - listopadni grm, iii ma nje slabalee, oko
6(-9) m visine. sa zaobljenom guslom krosnjom.
Ko,a - Siva iii tutosivkasta, u mladosti glatka,
kasnije raspueana, i Ijusl i se U obliku sit nih Ijuski.
Mlade g rantice su zelenkaslosmCdc i vccinom
f ino dlakave,
Korljenoy aislem - dobro razv ijen, duboko pro-
dire u podlogu. " . . .
Pupoyl - dyo/aki ; lisni su mali, koplJ8Sto zaIIJenl,
poknveni su S8 dvije tuekaSle, fino maljave Iju-
skc; evjetn; su znalno krupniji. a pokriveni su
brojnim zelenkastozu tlm Ijuskama i nalaze S8
uVljek na krfl tkim ilbo/cima.
U aloyl - nasuprotnl, oko 4(-8) em dugi. iroki
oko 3 em, sa 3-5 srpaslo povijcnih nerava, U
uglovima boenih nerays na nalieju lista nalaze se
t uperei bilelih dlatiea
CYjeloYI - Sllnl, dvospolni, llatnoiuti, u stilastlm
evaSllma koje pri dnu imal u telvorolisni tutkasli
lOll
CORN US MAS L.
Fam . Cornaceae
DrlJen, drenJ
Comol Iroe
cornouillier
Kornelkirsche.
Judenkirsche
il corniolo. comalo
KIO" " ""CTO."UI"
0'0'0;. Cyjetovi se pojayljuju yeama rano, prije
listanja.
Plod I ajeme - kostunica (zvana dranjina) oka
12 mm duga i 5 mm siroka, sa elipsoidnom, na
povrini gOlovo gla tkom, do 10 mm dugom ko-
sl icom. Sauijeva POeelkom jeseni (VIII-IX). Ima
kiselkasl i \rpak ukus.
8iol091ja - entomolilna, heliofilna i term o-ksero
fitna vrsta. Rasle sporo i doiiui slarost preko
200 gOdina. OdJitno tjera il:danke iz panja i ko
rilena .
VriJeme eyletsnJa _ Jr, III.
RumnoZayanJe - sjemcnom i korijenovim izdan-
clma.
5 1anlste - testa vrsta u podrutju listopadni.tr
hrastovih suma, uzimajuei vidnog uceea u broj-
nim zajednicama i njihovim degradacijskim stadJ
jima Penje se do oko 1300 m nadmorske visine.
Najbolje uspiJeva na krecnjackim, loplim i suhim
stangUma, kOJa nlsu izloiena kasnim mrazevlma.
ZadoVOljava se i plitkim lemljis!em, a podnosl
jaku inSolaelju.
RasprolStranjenolS l u Jugoslaviji _ S, H. BH, Sb,
Cg, Ma.
Opea rasproslranjenost - Srednja i ju<':na Evropa,
M Alija. Krim i Kavkaz.
Primjedba - im;! pJlmjenu u horlikul1uti. Drva
drcnovine je jako tvrdo. tesko i <':ilavo, Ie S8
upotrcbljav<l u razlicite svrha. Drenjine su cijenj~
ne za tjudsku ishranu. bilo da se konzumlrDJu
si, ove iii so od njih prireduJu razlititi specljalitell
kao: voenl sok, kompot, slatko, liker. a najtc~te
pckmez.
141

THELYCRANIA
IANGUINEA
(L.) Faurr.

(Syn.: Comus
sangulnea L.J

Fam. Cornacese

SVlboYlna, aYlb

Common dogwood,
bloody !wig
cornouiller Slinguin
Glmline Hlririegili.
Hornslfauch
.Ae)leH Jl;pouItO-XpIlC"Lln

Habitus - listopadni grrn ako 3(-5) m visok sa

&Ibollklm duglm granama.
Kor. - kod Slarijih prlmjeraka ie smada I guSI~
uzduf I poprljeko Ispucsls, mlade grane su PrI-
18010 dlakave, preko zime lamnocrvene (imel).
Korll.nov alstem - dobra razuljen, povrsinski.
Pupovl _ vrlnl 5U pojedinseni, botni ,su mno9?
manJl, Izdu!enl, priljubljeni uz grantlcu. pokrl-
venl su sa 2-4 lino dlakave zelenkastofule 'tuske.
U,tovl _ slit nl drenovim, aka 6 em dugi i o~o 1. grantica $ pupov lma . 2. ki llanac. 3 cvljal OdOlgO.
3 em IlrOki, ns peleljci ako 1 em dU9oj, 1"!"81 U ~. luf ak I fil$kp . 5 plod , 6 ko!tlca sa strano
3-4 para srpaslo povijenih ne rava. )ed nOhCno
prileglo dlakavl, ali bez (;uperaka dlSCJC~ u uglo- luf.njakovjm $umsma i dr. Najbolje, uspijeva ,na
virna nerava na nalicju . U jesen poprimaJu lamno- raslresitom, bogalom, svjelem zemljlMu. Zslazi u
ervenu bOju. . . visinu do preko tOOO m.
Cvjetovl _ u bogal1m, 6-8 em ~iroklm, ~IJ l a~hm R.lprol ,rsnJenol t u Jugol 'avlll - S. H, BH, Sb,
cvastlma, prj vrhu ovogodl~nIlh lisnallh 9ra~~lca, Cg, Ma.
na bazi nemaju lisnalog ovoja, kao kod drlJena. Opes ra aproalranlenol ' - Jutna i srednja Evropa.
PIocI I . Ieme _ erns. okrugl a ko~lunlca p ret~ika zapadna Aziis.
oko 7 mm. koja sadrii jednu okruglastu kotllCu. Prlmledba - ima znacaj kao dekoralivna vrsta.
ZrJ u septembru. . U horlJkulluri S6 ces to primjenjuju rszlleile agzo-
81010glle _ enlomolilns. spororssluca vrsla, rl- Ilene vrSIE!" ovog roda, sa vaoma dobrim uzgojnim
iSlko dotlvi starost preko 30 godina. Dobro pod- i esletskim svojstvima, kao npr. Thalycranls alba
nosl jaku zasjenu , Ima jaku izdanacku snagu. (L.) Pojark. sa smedecrvenim granama; Thaly
Vrlleme cvlel8nj. _ svlbani (imel), poslije.lisla- crania atolonllars (Mlchx _l Pojark. I dr.
nJa. a cesta je pojsvs cvjelanja ponovno u !esen. 5vibovo dNO Ima istu primjanu kao I drenovina
Aazmnolavanja _ sjsmenom i korJjenovlm Izdan-
clma
8lanlite _ najceAte ns svjet Jm zemlii~Uma ni-
zma. u razUt illm tlpovima hraslovlh $uma .me~o
IIInog karak tera . npr. u asocijacijl kltnjaka , obl.C-
nog grabs (Ouereo _ Carpino/urn) , u poplavnlm

1 kliJanae. 2. cviJl,l1 sa strane, 3 cvije\ Od02g0, 4. plod
odolgO, 5, plOd sa s tran&, 6. siemenke, 1. sjemenka bez
sjemene Ijuske s dviju b<lo!nlh Si rana
Habitus - drvenasta zimzelena penja~jca iii puza-
viea; penjuci se uz stabla, dostigne visinu i do
30 m j debljinu preko 20 em ; p r j penjanju pri-
cvrscuje se adventivnim ("v8zdusnim") ko rijenjem
Z8 podlogu (zidove, slljene, d ebla drugog drve-
ca ild.), cesto puze po podlczi.
Kor. - pepeljastosiva.
Korljenov s isle m - razgranat, povr sinski.
U stovl - zimzeleni, naizmjenlcni, bel zalistaka,
koias!i, na lieu tamnozeleni, sjejni, na nalicju
1ulozeJeni, dok su mladi, obrasll su dlacicama,
kasnije su goU, listovl IIsnih Izbo/aka imaju 3-5
Ispeve, a listovi cvjetnlh izbojaka su jajoliko-rom-
bieoi, zasiljeoi; kod brsljana se javlja skolski pri-
m/er hereTofili/e.
Cvjelovl - pravilni, tul ozeleni, mi risljavi, dvospol-
oi ill jednospolni, u poluloplaslom 5lilu.
Plod - bobs velieine manjeg graska, mesnals,
ISpoeetka zelona, U He 10m stanju modrocrna, ns
142
HEOEAA HELIX L
Fam. Araliaceae
BriUjan
Ivy bil'ldwood.
El'Iglistl Ivy
Ilerre
Eleu.
Gemell'ler Efev
edera. ellera
oGt.I,wo""lII,wil
n.\1011I
povrsi ni glatka, sazrije . . . a u proljece, ima neugl>-
dan okus, gorka je, Ie djeluje kao purgallvnO
sredstvo; plica ga rado redu Ie lako pridonose
njego . . . om rasij avanju.
Sleme - u jednom pradu nalazi se 3-5 sjemenki,
"bub rezaslog oblika, 5-6 mm dutine: klija api
geieno.
81010glle - enlomo / iloa, melO/ilna vrsta, podn~s!
ja ku zasjenu, ali i puno suocevo svjetlo; do!1V1
duboku sl arosl od nekoliko sto\ina godina: ima
veom a spor priras!.
Vrllem e evietsoje - jesen: IX, X( -X I). .
Razmnof evanje _ sjemenom i vegetativno: rezm
cama i polotnicama.
51anilile - javlja se na vlainim i humoznim zam:
Ijislirna, all dobra padnosi skelelna, kamenita I
krecnjacka zemljista; \loli vlazan vazduh.
Rasproatranjenost u Jugoslsvljl _ S, H, eH, Sb,
eg, Ma.
O~{:8 rasproslranjenosl _ sredoja i juins Evropa.
Kflm. Kavkaz. sjev. Afrika .
~ rimJedba - kod brSljana se javlja poseb~n ob
Ilk preobraienog advenlivnog karijenja, to Ie tn'.
kori!enJe za penjanje, koje mu sluii za prHw8'
canle za podlogu po kojoj se penje.
Keo izvan redna dekoralivna biljka primjenjujo se
m!",logo u vrtlarSlvu. Z8 OZelenjavanje zidova, gO!I~
Slljena. na grobljima ild. Posloje mnogobrOlnl
horllkultumi oblici. Caslo se uzgaja lorma uspral'-
nog br!'iIJana (H. helix L. var. arborea hort.), 18
broj.n j obllci sa tuto i bijelo pana!'iiranim listovl
rna I dr.
,43

ILEX AQUIFOLIUM L.
Fem. Aquifoliaceae

Botikowlr,., z.~nlka

Engl ish Holy

hOI/x
Slechpalme,
Hulsen
1"011109 110
"My<>

Habitus _ zimza teni grm iii nisko drva, do 5,

izuzetno 10m visine i prsn. promjers do 30cm: u
atlantskom dijelu areala dos liie vece dimenzije.
Ko,. - (amnazelena. lanka, kasnije pro~rano
pepeljastosiva, raspucana.
KorijellOY ,'slem - j8k i rszgrana!.
Pupovl - kratki, u:!.iljeni.
lIt lOYi - ko;t:asti. na lieu lamnazeleni, SJa)O!, na
naUc::ju olYoreno zeleni, 5-8 em dugi i 3-4,5 em
siroki, na gornjim gfanama su manje bodljasli. I. fenskl cvijet OdOlYO, 2. mu!ki cvlJet. 3. mu!ki cvljel,
Cvjeloyl _ b lijedotu(:kasti, imaju iii zakrZljal~ uzdutn' presjek. , . tutak. uloufnl presjek, 5. plod. 6
plod. popl!~tni I uldu!nl presjek. 7. sjemenka
plodnice IIi neplod ne prasnike, pa su sarno pn-
vidno dvospolni, ali su stvarno jednOspolnl i dvo-
demni. Stoje u pasl ilastim cvastima. jedinacno iii u manjim grupicama. Penje sa do
Plod _ koslunica. velicine g ra:.ka, sjajn a, sadrii '200 m nadmorske visine.
4~5 sj emenki, stojl na 7~8( - 10) mm dugoj pc - Ra Spro&lranjenosl u Jugosls,iji - S, H, 8H, Sb,
telj ci. Sazrljeva u novembru j decembru, oslaje na eg, Ma.
granama do prolieca. Opta ra.pro. lra nlenos! - Evropa, M. Aziia, Per-
SI..... ~ oV8lno, s j edne slrane bridaslo, u~duz siia, sjoverozapadna Alrika (Tunis, Altir). Pripada
no plilko Izbrazdano i Isprugano, Ivrdo, sVIJetio. allanlskom Ilornom elemenlu.
Klija lek 2 godlne nakon siolve. Primledba - zbog inleresanlnih zimzalenih lislo-
Blologlla ~ enlomolilna, scioillna vrsla (ali dobro va, kompaktnog i pravilnog habilusa. te zbog
podnosl i svjello). Rasle vrlo spo r~ i moze do- crveni h plodova, koji se preko zime zadrtavaju na
tivjeti Slarost od vise slotina god lna. grantlcama. 'leoma cijenjena vrs ta u hortikulturi.
Casto se uzgaja u parkovima i vrlovima, a upo-
Yrljama CYJetanja - V, VI. treb 'jiva j e i za tivice. Dobro podnosi gradski
Razrnnoia,anJa _ sjemenom I vegelativno.
klimat.
Slanlll. _ p releino u planlnskim kraJevima. i 10
prvenslvono u tamnim bukovojelOvim I bukovim
sumama: Irati dublja, rahl a 1 bogala krcc.~jacka
ZO,mljltla. ~eslo Je nalazimo u vidu manJlh ~u
mica gdje guslo pokriva povrsinu od nekohko
slotlna kvadralnih melara, Inace Je nalazlmo po-
 I.

EVON YMUS
EU ROPAEA L
(Syn : E. vulgaris
MilL)

Fam . CelaSlraceae

Kut ika c bicna

Spindle - tree.
prickwod
Fusain,
chcrme
PI~Uen.k~pehen .
i(appchon
FU$~da
(>cr""" 'CT ellp"n"AcxMii

v~
. ')
')

~~(~
II' J' !3 51eme - aka 6-7 mm dugo, bjelicasto, obaviJeno
narandzasl im arilusom (ovojem) . .
V J~

'"

Blologlja - jednodomna, enlomalilna, mezohlna
do hig fomezofilna, brzorastua, otroyna vrsla. Do-

[il

,~'
iivi sta rOSI do 80 godina. . .
, ~
' y,'je me cvJetanla - III- V, paralelno sa I!slanrem.

""~'", Rllzmnoiavllnje - sjemenom i vegetativno

~.
If -~ . -y
O @
, granl:lc8 5 oupoY;ma. 2. kli/anac, 3 I;vl/er odozgo. 4.
ocyao CY;ret OdOldo. 5 CVlj\J t sa 8"lIn .... 6 cyljol. uzdu!nl
presrek. 7. Olvoron; lot)olac. 8. sremenka boz DIHus~.
desno: uldu!nl plesjok
Habitus - tis topadnl g rm ill omanje drvo do 6 m
visoko. rijetke i p rozracne k r o~nje.
Kor. - kod sl arijin primjeraka smedesiva i uz-
dutno ispueana M lade granclce zelcne. cesto
4-brrdaste, sa uzdu!nim plu !astlm krilima Hi bez
nJin
Ko,lj enoy slstem srednje razvijen, povrsinski
Pupoyl - zeleni. sa vi~e zasiljcnin Ijuski, koje
imaJu ervcnkaste rubove i crvenkaSle vrhoye_
LI.loyl - naspramni. izdutcno jajasl i. do 10 em
dugi I do 4(--5.5) em siroki, pri osnovi okrugli iii
klinast;. na vrhu zBSliJGni, a po fubu pll\ko teste-
ras l l. na 5-10 mm dugim peleljkama.
Cvjeloyl - u pazusima lislova u paslitastim eva-
Sllma po 3-9 zajcdno, dyospolni, zelenkastobljelL
Plod - oko 1- 1.3 em slroka. 4-oka kotas!a caurs
(tobolac), kOja u svakom okeu 1m3 1-2 sjcmenke.
Zn u seplembru i oktobru
Stanlsle - preteino u zoni hrastovih suma; U
sikarama, iivicama, uz rijeke i patoke, na bO,9.a
l im, slIjeiim rastresi l im humoznim i pjaskOV1" m
ilovasl im , neulralnlm zemljisllma, najl:e~te na
krecnjaku Penje sa u visinu do oko 1000 m
Ruprostr.njanosl u Jugoslayiji _ S, H, BH, Sb,
eg, Ma. k
Ope. r. sproslranjanost _ Evropa, Krim. KaY az,
M Azija.
Primjedba - prema obliku i velitini IiS(Ova .. Ie
veliin; peteljke j drugim morfoloskim karak(ell.m a
opisano Ie vj~e taksona. Najescc je zaSlUplJen
subsp. auropae. (Syn: vaL genuina Rouy at Fou'
Caud) koji ima eliptino lance taste, 6-7 em dug e
listove, 2-4-evjetne cvastl I taure srednje ye~.
tine (do 13 mm u dijamctru). Unutar ov09 la .
sona opisano je nlz varijelela i formi . Druga pod
vrsts subsp. bulgerica (Velen.) Fukarek (syn.
E. bu/gariea Velen.) zasl upljena je vi~e u jugo-
islocnim dije(ovlma Jugosravije. a odlikuje sa
siroko Cliptinim, 5- 10 em dugim i 3-3.5 em ~I'
rokim listovlma. kojl SU S donje strane uz nerve
+ dlaksvi I na 8- 10 mm dugim peteljkoma
Neki au tOri (retiraju ovaj tak son keo posobnu
Yrstu, II neki sarno keo jednu ]ulniju geogtajs~U
rasu od E. eUfOpaco L.
 EVONYMUS
LAnFOLIA. Miller
Fam, Celaslraceae

KurlkIIllrokottl na

Plalyphylloul Spindle -
,,~

FUNin " I,rges l euiUIIs

Von.IPM-5plndalllrauch.
Brallblitrige
Spindelstrauch

HIbHua _ IIstopadni. srednje visok grm, rjetle

manle stabaoce do oko 6 m visine. razgr anate,
pl'OZlllene kronje; debljlne do oko 20 em .
ICorII _ masllnastozelena do crvenosmeda (naro-
etto na atranama okrenutim svjellu). gola, glalka.
~ alstem - povriinski.
Pupcm - zelenl, do oko 2 cm dugi, cesl~ zavinu-
tL M Cvrato prileglim. tupovrhlm, gollm Ijuskama.
LIIIowI - dugi do 14 em i do 6 cm si rokl, na 5 do
15mm dugoj peteljcl, po rubu vrlo lino pllasli. na 1. granica , pupovlma, 2. CVI/1I1 OdOlg O. 3 . c;vlllli Od Ol '
lieu tamnozelenl na nalltju svjettijl, pred opada- do, . $Jo menk~, 5. IODo lac; . gote; popr. pUll/ilk
01. poprime tamnocrvenu. 'leoma prljatnu, boju.
CIJeioI - u pattitasUm cvaslima. dugim do aka
15 ern, dvoapolni, tamnozelenl.
Plod _ oko 2 cm Alroka. S-oka, kofast. caura sa
ktfletlm bridovlma. Zrj u aeptembru .
....... - 011.0 7 mm dugo, bjelicaSlo, obavljeno
oaranfaatlm arilusom.
1JoIosti.. - jednodomna enlomolilna, mezolilna.
actofJIna vrala.
Yrljeme ajelanIa - IV, V.
Rezmno&vanje _ sjemenom j vegetativno.
1IIn1", _ oe svjezim. humoznim zemljistima ne-
utralna reakelle. ne ajanovillm. rjatle osuntanim
polofajlma u IIstopadnlm I mje! ovitim sumama
ReIprot;lranjenost u Juga.lavlll - S. H, BH. Sb.
CO, Ma.
Opt. raprOlI,. nJano. 1 _ Evropa, Krim. Kavkaz,
tot Azlla, alev. Perzlja, sjev. Alrika.
Prlmjedba _ zbog IIjepe boje listova j Inlars-
M ntnlh karmlncrvenlh plodove, !Irokotlsna kurika
Ie ulgaja u dekorallvne 8vrh e.

1 granlce I pupOy;ma, 2. klll'nac, 3 evijel odozgo.
fatka OdOldo. 5. olvonmi loboh:i , 6 sJemenka
Habitus - IIstopadni grm 1-4 m visine (rijetko I
do 6 m), lankih rBzgrsnatih izbojaka.
Kor. - kod mladih izbojaka zalena, tanka, po-
krivena tamnlm. plulaslim bradavicama (imet).
stanJe grane imaju uzdufno ispucalu sivu koru
Korileno 1II Iem - povrSinSki. dobra ra zvijen,
Pupovl _ Silni, sa vise zelenkastosivih Ijusaka,
koje su po rubu smade boje. VrSnl pup Je krup-
nli'-
Lilloyl - n8spramni, po rubu sllna testerasU,
eka 6 em dugi i aka 3 em siroki, na 2-3 mm du-
gal peteljci, Ul nerve na donJo] slranl dlaksvl.
Liste u marlu i aprilu.
ev)elowi - po 1-3 u pastil8stim CVBstima smje-
itenim u pazuslma IIstova; dvospotni: krunicnl
listu!i zeleni, gusto punktuanf smedlffi takieama.
Plod - Ispod 1 em Siroka, 4-oka kotasta taura
(Iobolac). u uelom stanju crvenkast Zrf u avgu
slu i septembru,
146
EVONYM US
VEARUCOSA Seop.
Farn . Celastraceae
Kurika bradaviCSSla
Warted Spindle - II"
Wan:enSplndelstra~ch
6cpeCK,\CT 6opoAAB'I3T1om
Siame - okrug Jasto, do 5 mm dugo, erno, sjajllo,
do polovlne obavije no crvenim arilusom.
Blologlje - jadnodomna, entomolilna, kseroler-
molilne, polusklolitna, spororaSluca vrsta. Ima
jaku izdanacku snagu iz panja I korijena.
VrlJame cvjalanja - IV, V.
Razmno.f:avanje - sjernenom i vegetativno.
Slanllle - kod nas u podrucju toplih listopadnih
suma. U vislnu se p.... nje do oko 1300 m. Nije il-
birljiva u pogledu zemljista; uspijeva na dubo-
kom iii plltkom, rastresitom iii zbijenom, suvom
III sVje!em, bogatom iii sirornasnom, slabo be
zicnom iii bazicnorn zemljJStu, preleino na kret-
njatkom Supslratu.
Ruprostranj_nost u JugoslaviJI _ S, H, 8H. Sb,
eg, Ma.
Opea respro slranjenost _ Evropa, M. Azije,
Prlmjedba - u induslrlji va!na sirovina ze debi-
vanje gutaperke, kale u kod korijena ime oka
16%.
Osim navadene Irl aulohlone vrste. kurlka u ne-
Slm, naroeilo prirnerskim, vrlovlma I parkovlma,
eesto susr8cemo Japansku kuriku (E. japonlca L.I
To Je zlmzeleni grm iii siabaoce do oko 8 m vi-
sine, golih zelenlh IzboJaka i !iroko obrnulojaja-
slih, kohstih I sJaJnlh lisIov8, kojl su dugi do
oko 7 em.
IS.IO tako. ~ vrtovima se rjede uzga/a i E. radlcans
Slab., pOrtJeklom IZ Istoene AziJe To je polegit
grm IIi peojatica. koja 58 penja uz podlogu UZ
pomo~ edvcntivnih korjenova,
147

PALIURUS SPINA
_ CHRISTI Mill.
(Syn.: P. australis
G rtn., P. acufeatuB
Lam.)

Fam. Rhamnaceae

Dr,e., dlraka

Ch,i, l". -thorn

pallur.,
'plne du Chrlsl
Chrillusdorn
paUuro. ,...rruca
AeP*HAepeltO.
Teh!H('k

Habit. - aka 3(-5) m vlsokl, \/rlo razgranjen

IIstopadnl g rm.
Ko,. - kod IZbojaka sivosmeda do tamnosmeda,
Ij8lna.
KorI)enw a.tam - jako ,azl/ljen.
Pupovl - spiralno rasporedeni, ovalnojajoliki,
altno mallevl, smjdlsnl izmeCiu jednog para luena
savll.nlh, jakih smedih trnova, od kOJlh Je Jadsn
dull, a drugi je unazad sal/ljen.
Uttovl - IsJasli. splralno rasporsdeni. cjeloviti Iii t . grenelee I Irnovlml I pupovlme. 2. kllJlnee. 3. d lo
bl.gO tesler.stl, 2-4 em dugl i 1,3-1.5 em &Irokl, grlnflee I IIllom I eVI,'ovlme, . evil" OCIozgo, 5. evl le '
sa lueno povljenim narvima. OdOldo. 6. pr.lnlk, 1. plod, uzdu2nl prn Jlk.. IJemlnka
CVJelOVI - :luti iii zelenkaslo2ut l u si!nlm groz- $ Ir; Ju str81'18

dasllm Gvastima u pazuhu tlsla, s.elanl.

PIodovt I aJama - drvenest . dlskolika koMunlca, jacije bjelograba (Carpinalum orianlalis croal/
Okrlljena !Iroklm valovllim krllcetom \/ellfine oko cum Horvalie). U krajnjem atadlju neataju ele-
2.5(-3) cm; obifno sadr!1 po dvije slemenke. mentl !.ume. e uz drafu zastupljenl au broJnl
Biotogiia - jadnodomna, dvospolna, enlomolilna, element! !lbIJaka.
hellolllna I kserolarmna vrsta. Otporna na nl8ke ft.apro8trsnlanoBt u Jugoalavlll - S, H, BH, Sb.
temperature. eg, Ma.
VrlJeme ev)et.nla - V-VIII. Ope. r.BploBtranienost - cljela ju!na Evropa,
Rumnoluanje - sjemenom I reznlcama. zapadna AzIJa do TranskavkazlJe I Perzlje .
tanlite - naj fa!~e na pralazu I;:medu zimzele-
nih I tarmofilnih IIstopadnih 6uma, gdJe faslo
obrazuje na vellklm proslranstvlma guste I ne-
prohodne Ilkere ob uhva~ene zajednlcom Pa1/ufa-
tum edt/at/cum Horvall~, aa nekolil;o subasoclJa-
clja I razllfillh feclase (najfelee su laclesl ovJh
Yrsta : JunIperus oxycedrus , PIs tacla tereblnthus.
Frex/nus omus, Quercus pubascens, Pelte/la ra-
m'ntacea I Pun/ca granatum). Ova Ilkare naslaju
toko'm degradacljsklh sladlja t um. I Alkara a8ocl-

1 granica s pupovima. 2. killanllc, 3. cvllet. uzdufnl
presjek. 4. evi;et odozqo. S. cvi 0\ Sit stran8 . 6. pra!nlk,
7. plod, uzdufni presJck , 8. sJemenka 8 dvlju strana.
9. sjemenka, uZdu!ni preSiek po tiro] (go ro) I utoj (dalje)
slrani
Habitus - lislopadni grm 1-3 m visak, r jeCfe _
manje drvo, do ako 7 m visine.
Kara - sivosmeda do crvenkaslosmeCfa, sa izdu-
:!:enim sivobijelim lenlicelama, i2:nutra zuta.
Korijenov . Islem - dobra razvijen, ~ ir oko raz-
veden.
PUPOy] - bez Ijuski, sastavljeni ad smezuranih,
dlakavlh, tamnotulosmedlh Ilslo\l8 .
Lislovl - ako 4- 7 em dug I I oka 3(-4) em !;iroki
sa po 6-9 bo~nih neraya, po rubu cjelovili , gaiL
CVjetovl - dvospolnl, 5-(.:lanl, po 5-10 zaJedno
u pazuicu listova, ns stapkama dugim do 12 mm,
zelenkastobijelL
Plod - okruglasta mesnats kostunica, ispocatka
talana, kas niJa crvana, u zrelom stanJu crnoIJu~l
casta, gola, oko 8 mm u promjaru, sa 2-3 sJe-
me nke. Zri u soptembru.
148
FRANGULA ALN US
Miller
(Syn.: Rhamnus
f,angula L.)
Farn . Rharnnaceae
TruslJlka oblena,
kruslna
Alder bucktllorn.
berrybearlng alder
Irangula, narprun
bourdaine
Faulbaum
Irangula, Iragola
"P\,UII"Hl. ,\OM""".
Kp\,wmtH 0 .\bXOOII,\II3"
Sleme - !jiroko, Irobrido, oko 5 mrn dugo i 2 mm
debelo. sa dugackom, vrJo uskom brazdom. sjal'
no . .tuokasle boje.
81010g118 - jednodomna, enlomofilna, mezolilna
vrsla. Dofivi slaros! do 60 godina.
Vrljem e c."jetanja - V-VIII.
RazmnOlBVanje - sjemenom i vegetativno.
Sianliite - najeesce u nifim poloiajima, u ~a
jednici sa vrbama j croom johom, Ie u brdSklm
mezofilnim surnama. T rail svjeza i vlaznija zam
Ijista . U visinu zalazi do oko 800 m nadm. vislne.
Rasprostranlenost u Jugoslaviji - S. H, 8H, Sb,
eg, Ma.
Opca rasproslranje.oost _ Evropa, M. Azije, Kav,
kaz, srednja Azija.
Primjedba - dosla varijabilna vrsla.
U sluzbenoj medicini, kora trusljik e (co'le~
Rhamnl Frangula6), je loS od davnina u upotrebl
kao purgativno sreds\vo
Osim obicne IruSljike, ~ nasoj 1I0ri je zas1upljena
i Irut ljlka kamenj arka (Frangula ru peslris [Scop.]
SChur) (Syn.: Rhamnus rupeslris Scop.), eiji areal
pokriva jugoistoene Alpe, Balk, pol., Transilvan'
ske Alpe i Karpate. Razlikuje se od prelha,dne
vrste po znal no niiem fR slu (0.5- 1 m). lisla.,,1 su
joj oliplieni iii golovo okruglasti, 2-5 em d~~I,
fino nazubljeni III golovo ci jelog ruba, na nalt~Ju
po nervima dlskav;'
Stanollnik je 10plijeg primorskog iii prelaznOQ
submedlleranskog podrueja, gdJe na ]ce~ce dO'
lazl u vegelaciji kam en/ara Iii , jos eesce, u pukO'
tinoms okomitih krcenjacklh s!ij ena.
149

RHAMNUS
CATHARTICA L.
Farn. Rhamnaceae
Pudrljen, krkavlna,
pliJakovln.

Commol'! Buckthorn
Nerprun purgalil.
nolrprun
Purgier-t( reuzdorn
,.mno catartico,
.pino carvlno
IIp\lwm,a c.,a(j" n,.\~HaM,
lI<OCTep

HabHus - IIslopadni grm, rastresite. nepravllne

krolnje. koji izrasl e do ako 3 m, ali na povoljniJim
stanislima mo;\:e da se razvije i u manje drvo. do
8 m vlsine i aka 20 em u promjeru.
Kor. - kod mladih izbojaka je svijetlosiva do
tutallva, sja;na I glatka, kasnlje mrkosmeda, tjusti
sa u horizontalnim trekama, 51ieno kari Iresnje.
KOriJenov alstem - dobra razvijen, prodire znal-
no duboko u podlogu.
Pupovl - pokriveni sa vise crvenosmedih iii sme-
decrvenih Ijuski sa svjetllJim rubovima. Terminal-
I'll pup ne postaji. vee se il.boJak zavrsava jakim,
kralklm Irnom.
~1'lovl - veoma varljabllni, oko 3-6(-9) em dugl
I oko 3(-5) em siroki sa 3-4(-5) lutno savljenlh
botnih nerava I na pelel/kama dugim oko 1(-2.5)
cm; zalisci kontas!i, znatno manji (2-3 pula) od
IIsne pelel/ke, brzo o!padaju.
Cvjelovl - jednospolnl. maleni, veCinom I!etvoro-
dle!nl .tulozelenl, razvljaju sa u pazusima !istova
na novlm izbojelms po 3-5 zajedno.
Plod - sotna i mesnata ko$tunlca 6- 8 mm u
p:romjeru. u potelku zelena. u zrelom slanju crna.
rlede .tula. sadr.ti obit no 3-4 sjemenke. Zri u
seplembru I oklobru.
SINne - oko 5 mm du.tine. Irobrido, tamnomrko.
sa uzdutnom brazdom na ravnoj slrani.
Blologlla _ eniomolllna. heliolitna. spororastuca
V(lIla. kola do:!lvl slarosl do oko 100 godlna.
Yrllama cvJetanJa - V, VI.
Razmnofav. nje _ sjemenom I vegelativno.
1. gr8rltlea s pupovlma. 2. kUjanae. 3. 2enBk i evljel.
uzdu2nl presjek. 4. mulki evljel. uZdutnl presjek. 5. ia-
lice i prdnlk. 6. plod. 7. sjemenka
51anille - u nasoi zemlji prelelno u kseroter-
mnim sumama hraslavog pojasa. a javlja se u taz-
nim zajednicama. To su uglavnom slanisla ns
toplim I prisojnim psdlnsms n8 kretnjaku sa do-
sla siromasnim zemljlslem.
Rasproslranjeno. 1 u Jugo. lavljl - S, H. BH, Sb.
eg. Ma.
ope. r.sprollranjeno. 1 - Evropa, zapadna Azlia,
sjev. Al rlka.
Prlmjedba - veoma pollmotfna vrsla. Cesto hibrl-
dlzira sa oSlalim vrs tama sekcije C8/1lispina DC.
Tako /e u sklopu planina Magtlcs. Volujaka i
Zelengore oplsana Rh. x mal)'ana Karpall, kao hl-
brid izmedu Rh. cathartlca L. i Rh. orblculata
Bornm. Pasdrljen Ima prlmjenu u medlcinl: ueli
plodovi slu:!e kao purgalivno sredstvo. a ISla svoJ-
Siva, samo znatno slabiJa. ima I kora mladih gra-
na. Od kore se dobiva lula boja.
 150

RH AMNUS
Al AT ERNUS l.
Fam. Rham naceae

Trsljlka, monjen

8111((111 privet
elalernc
Alnlornbaum.
immcrQruner
K.euzdorn
alalerno. (II alro

8101091j8 - en lomo filna, heliofilna. kserohlna

vrsta, sa jako izratenom kseromorfnom gradom
Vrijeme cvJetanja - (II) III-IV.
Razmnoiavanje - sjemenom i vegetativno.
51anil te - u zimzelenim sumama cesvine iii erni
ke (OrnoQuerco/um ilicis Horvalic), u makiji i
grmovilim garizima. na naslm otOcima i uskom
obalnom pojasu. To su obicno kameniti lereni, sa
oskudnim. degradlfanim zemljislem.
I mu~ka evast, 2. peterottanl mu~k; cvlJct. 3 teIVcro. RalproslranJe nost u JugoslavlJi - H, eg.
til"" mu~kl eVIlel, desno pop'. pres]ek. 4 ten$l(i evilil!. Opee ralpro slranJenost _ Medileran, na istok sve
5 lutak. 6 popr presjek plodniee, ]. plod, 8 sJcmenke do Siriie i Armenije.
$ 1rllU SHana
Primjedba - u nekim krajevime Jufne Dalmac1je,
na roclto na otoku Mljelu, trsljika je veoma ciie
Habl1us - zimzeleni manji grm, 4-6 m vi sine iii nlena kao brst za stoku. a plice I domaca perad
manjC slablo visoko do 8 m, okrugJasle, gusle rado jedu zrele plodove, Ie se zbog toga smatra
krosnje. da ova vrs ta postepeno izumirB iz na~ih krajevB
KOfa - gtalka, lamnosivomasli nasta, kasniie sme. Tr~ljika se cesto moze vidjBti u vrtovima I parka
decrvena, sa svijetlim sarama, dosta debeta virna Primorja.
Korllenoy 1IIIem - siroko razo.'edcn, povrsinskl.
Lli loyl - naizmjenltnl oko S{-7) em dugi i do
3 em si roki, goh, odo%go tamn02eleni I sjajni,
odozdo tuckaslozeleni, kozasti, na rubu slabo I
nepravilno naZubljeni iii cjelovlti, sa 3-5 pari
bot nih ncrava, na peleljei dugoj oko 1 cm.
CV,aloYI .. pOligamnl, silni, u grozdasllm cV8s tl-
rna, zelenotu l i, S-clani. nep rijal nog mirisa
Plod - Jajaslookrugla iii kruskollka mesnata ko-
Al unica, na poccl ku c rvena, kasnije erna, 58 3
sJemenke
Siame - svijetlotuto. sjajno, sa brazdom na rav-
noJ Sirani
 lSl

RHAMNUS
SAXAnLiS Jacq.
Fem. Rhamnaceae

Inerprun de, roc hers

Fell8n -Kreu,dorn
Ramno lasulile
lItecTep eKa.l.~HwA

.......u. - listopadni grm. gustih krivudavih, tvar-

novaUh. easlo po kamenju poleglih iii , do 90 em
viSOklh. uspravnih, Jako trn ovitlh grantica.
Kor. - kod jednogodltnJlh izbojaka, svijetlo-
crvenosme(fa, kasnije srebrenoslva Iii maslinasto-
Imeda, tanka, IjulU S8 u vearna tan kim Ijuskama.
Korll-nov slatem _ ima sposobnost jakog prodi.
ranJa u kamenite lerena.
Pupoo,t - spiralni, Siloi, sa vite smedih Ijusaka.
lJatooiI- ovaino okrugli iii si roko j ajoUki, 1-2(-3)
em dugi I aka 0,5-1,5 em siroki.
CyJMoYi - poligamni. 4-5-dJelnl, sitni.
Plod - okrug lasta iii kruskollka, 5-7 mm debeie,
masnele koAlunica, erne boje, sj ajns.
$1..... - smede, sjajno; po 3-4 u jed nom plodu.
B'ologlja - ~ntomolllna, kserotermna, heliolilna
(all podnoal l zasjsnu), kalcllllna vrsta.
Vrlje.... aJ... nj. - (IV) V-VI(-VII).
RazmnolavanJe - sjemenom I vege tativno.
ShiniAl. - termolilne zajednice brdskog pojasa;
u likarama, na rubovima tuma, suvim IIv<,dama ill
kamenjarsklm paAnJaclma. a u subalpinskom po-
laau najt:eCe na kamenjarama I u pukotinama
kreOnjaOkih gromada.
Ra'PIOl lranjenoll u Jugol lavlll - S. H. 8H, $b,
Cg, Ma.
Opta ,alprOl lranlenOl 1 _ Alpi. Pirine]l, Dinarldl.
KarpatL
PrlmJedb. - polimorlna vrsta.
BUska ovoJ vrsti, undo] flori, preletno u istot-
nom dijelu zamlls, zaSlupljana ie boladi.. raka
krkavlnl (Rh. Unclor'l Walds!. &. Kit.), koja izrasts
1.mu!kl cviJet 88 staHle, 2. mU!ki evlllI!. uzdulnl presjek.
3. prdnlk, ~. fen~kl evlj!!I, uzdu!n preljek, 5. letlca.
8. plod, 7. sjemenka s dylJu strana
do oko 1,5 m visine, a ima visa uspravne. mnogo
man je bodljikave grant ice I veee lis tov~.
Da bismo upotpunlll pregled bodljikavih. niskih
krkavina u nasoj flori , spominiemo Jot wsle :
orlenlka krklvlna (Rh, orbiculate Bornm.) - iIIr-
sko balkanskl end em, koji je zastuplJen na nekim
planinama Bosne, Hercegovine, erne Gore, Make-
donlie (I AlbaniJe), a odllkuje se crvenkaslosme
dom. sj1!.jnom korom I okruglasl im listovlma: prl_
mor. ka krklvlne (Rh. Intermedll Sleud. & Hochsl.).
kOja Je zastupl]ena u vegelaciJI primorskih kame-
njara, a ima Jako t rnovlte grantice i silne. okrug-
laste listove ; fodopl ke krkevlna (Rh. rhodop
Velenovsky) sa rasprostranjenjem u jugoistocnim
dlJelovima Balk. pol. Kod nas u makedonSkOj
flo ri, u kserotermnim zaJednicama i !ibIJacima. Za
floru Makedonije sa navod! i Rh. mecedonlCI
Olap., ali se smalra da je (0 sarno jedan od eko-
!ipova. veoma varJjabUne Rh, rhodope8.

r "
'Y
~0
I , ) sastav endemicne zajednice Heliosperm o relzdoll
1 1iI'lIn~iCII s pupovimo, 2. mukl cYlje t odozgo. 3. 1cnski
cvi let, uzdu1n; prcsjck, 4 plod. 5. sJcmcnka
Habitus - polegli . 5-20 em visok listopadni grm.
KOfa - prljavQsiva, kod mladih izbojaka gusto
ob ras!? uspravnim sivobjelicaslim dlacicama.
Korljenov sislem - Ima sposobnost prodiranja u
na)sllnije pukoline slijona.
Pupovi - sj ajni, goli, Ijuske po rubu fino treplja-
ve , rjede gale.
Lislovi - veoma polimar!ni (1) 1,5- 2,5 (- 6) em
dugi, s abje sl rane lina dlakavi iii palpuno goli i
sjajni sa (3) 7-12 (-16) mm dugom pctcljkom:
Sl ipuic nakon evictanja opadaju.
Cvjelovi - silni, l elramernl, rjede penlamerni, os
cvjCl nim peteljkama dugim 6-8 Mm.
Plod - erna, gala boba, sa 3, rjede 4 sjemenke.
Siame - Irobrido, S Jednom uzdu2:nom lam nom
pukolinom, oker2:ulo; endokarp sa sjemenkama
se nalazi u 9010vo bezbojnoj sluzavo-Ijepljivoj
masi.
81010glj. dvodomna, pclrofilna vrsla _
152
OREOHERZOGIA
PUMILA (Turra) Venl
(Syn _: Rhamnus
pumila Turra)
Fam_ Rhamnaceae
Pat uljasta Ijigovina
nerprun nil;n
Zwerg-Kr eu zdom
VrlJeme cvjelanjB - (IV), V- VII.
RazmnozavBnJe - sjemenom .
Slanl!.\e - pukoline okomitih, u ve t in i slucajeva
lesko pristupacnih krecnjackih i krecnJacko-do-
loml ticnih stijena. Ima znatnu ekolosku amplltu-
du . Natazi se u rasponu od (100) 200 do preko
2000 m: Na hercegovackim lokalitetima utazi u
l iani - Oreoherzogielum il/yricae C. Sili e, ka o ka-
rakleristicna vrsta.
Ra sprOSlranjenosl u JugosJaviJI - S, H, BH, eg,
M,.
Opca raspro stranjenOSI _ Jugoslavija, Alpe, Au-
stnja, Njemacka, Italija, $vajcarska, Jura, Fran-
cuska .. Pirineji, $panija, sjeverozapadna Afrika,
Albani)a, Sardinija.
Primjedba - veoma varijabilna vrsta , koja je pIe-
rna monografu W. V e n 1_ u rasclanjena na 3 pod-
vrsle i veliki broj manjih l aksonomskih jediniCa,
Na na5em pOdrucju je zastupljona subsp. veluun.a
(Bornm .) Venl sa dlakavim lislovima (Sloven l-
ja, Hrvatska), dok su novija islrazivanja pokaza1a
da ie na planinama hercegovackog endemicnoq
c~ntra (prenj, Cvrsnica, Piasa, Cabulja, Bo k~e
Vlca, kanJon Rakitnice) zastupljen endemicni tak-
son . subsp. lIIyrica C. smc, kojl so JOS nalazi .na
neklm crnogorskim i makedonskim praninama (IIJ
AlbanIJi) . Odlikuje so potpuno go lim i izral 110
sjajnim IiSlovima.
 OREOHERZOGIA
FAI.lAX (Bolss.) Vent
(S),n.: Rhamnus
lellex Bolss.;
R cern/olica
A. Kerner)

Fam Rhamnaceae

Ulrska Ijlgovlna,
amrdlJlka

Habit", - razgranjen i uspravan IIstopadni grm.

oko 2- 3,5 m vlslne.
Kora - crvenkaslosme"a. mtade grancice sivka-
SIOSmede. gole. prugaste. posute brojnim ovat-
nlmI svJetlljim tenticetama.
KorIJtnov alalem - dobro ra2:viJe n. testo u ne-
poarednom konlaklu sa mal icnim supstralo m
(krel!nJal!ke Stijene) u kogs snai.no prodirc.
Pupoyj - do 12 mm dugi pokriveni krupnim sme-
decrvenkasllm. polusjajnim tjuskama.
UaloYi - do 15 em dugl I do 7,5 em siroki, rijetko
vet:!. sa 10-20(-22) jako izrstena nerva: po rubu
Iino testerest! I sa petetJkom dugom do 2 cm.
Cy)elOYI - u skupinama po 3-7 u pazu$.cima Ii
stova, na kralkim. golim petelj kllma
ptod -: okrugla iii kruskolika, glalka. gola. socna
kOlunlea oko 5,5 mm u promjeru. crne boje.
S}eme - jajasto, ovalno. glal ko i sjajno, svijello-
fUIO, sa Izrafenom brazdom na jedno] slrani.
Blologll_ _ enlomolilna, dvodomna, kalcifilna
vrSla
Yrljeme CYJetanJa - V-VII
Aazmnolavanje _ preleino sjemenom.
SlanlAte _ najc!este u zoni jetovih i bukovih suma
na krec!njac!kim i dolomilnim btokovima. u vege-
tacIJi kOja pripada svezi Calamagrosti-Aoiotion
Horvat I u kojOj je smrdljlka. uz vrste: Sorbus
a/Js/f~aea. Lonicera alpigena i dr. Jedna ad karak
tenstl(';mh vrsta To su tereni sa sl rmim pad!na
rna. na rubu vrtaca i ambisa. na raskidanim ka
menlm blokovima. ns kojima su razvijene rend
lIOe I skelclna lemljisl a
, . yrantlca , pupovlml1. 2. !,nskl cvllet odozgo. 3 mulkl
cvl et 0(10190, 4. la-Ilea- I pra~nik , 5 plod, 6. 5jemenka
s dvl)u SHima
Kada se U2:me u obzir da ilirska Ijigovina raste i
na planinskim siparima i toCitima. kao pionirska
vIsta, onda se mo~e sagledati kollka je ekoloska
amplituda ovc vrSle. U pogledu verllkalnog ras-
proslranjCnja \jigovina sa nalazi u rasponu izme"u
300-2000 m nadm. vi sine.
Ra spro&lranlenosl u Jugo.lavlli - S, H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opea ru pro.lranlenosl - juini dijelovi istoc!nih
Alpa, Jugoslavija. jugozap. Bugarska, Albanija,
Gr~ka. na jug do Parnasa.
PrlmJedba - prema obliku i veli~lni listova opl-
san Je veliki broj manjih sisle.mal skih _~ bli~a. a
navodi se i bastard sa patul\astom IJlgovi nom
(0 . x mulleyana [FrItsch .] W Vent). koji je konsl a-
lovan no jed nom lokalitetu u Sioveniji.
Kora Ijigovine. poznata kao Cor/sx Rhamni l als-
cis, danas se mnogo Ira~i na Irli$.tu. pa se kod
nas mnogo eksploa t i~e.

I. ml.da blljtlca oa domatinu (neke laze razvoja).
sjek ml li tne gra na sa clpkama (hIlUS/Otl/llma). 3.
cvas.. 4. tenskl (vijet bez perijan,a, 5. hOllkl
uzdulnl prl.llk, 6. plodovi. 7. IIjemenkll II dviJu
Ilr,na
Habitul - zlmzeleni, veoma g ranal, okruglast
grmlt. do 100 cm vislne, krhkih grana.
Kora - tanka, glatka, iutkasI02elena iii masli
nastozelena.
Llilowl - kotast i, tvrd i, gall, dug i 3-4(-8) em i
Ilrokl oko 1,5(-3) em.
CV)eto,1 - silnl, Jednospolni I dvodomni, sloje po
3-5 u pBzu!eima 11510'0'8, u ug 10vlma g rana dVo-
godlAnJe bUjke : tutak nema vrala, vee je njutka
(fig) sjedeea: pral niea se olvara mnogobrojnlm
rupleama.
Plod I Ima oblik loplasle i soene
I I nalaze po 1-3 srcollke,
I obavijene sluzavom,
I 6e upotreblja.va kao IIje-
Plodovi sazrijevaju u zimu
godlne.
156
VISCUM ALBUM L
Fam . Loranlhaceae
Imela bljela
M,stletoe
gui (blanc)
We isse Mistal
VISCO. Vlschla
81010gl1a - poluparazi lska, dvedomna, enloma--
Illna vrsla. Parazlllla na prake 50 raznih vrsta.
narotito na vrstama i2 po roolce Rosaceae i Sa
I/caceae. Prilikom klijanja sjemens najprije se
rszvije o rgan za pritvrseivanje biljke na granu
domacina. Kasnije naslaje kupasla sisaljka. koja
izlutuje encime i na laj naein rBStvara celiie
kore. Sisaljka prodire krez periderm u parenhlm
kore I cljelim sisl emom erpki (hauSIorija) uplja 1~
drvela domatina vodu S olopljenim mineralnim
2 pre- malerijams. Uz pomoe hlorollia sarna za sebe
2eo!lka
cVilet. slvara asimliale, Ie je zbog loga imela lipltnl
botnlh predSlavnik poluparazita.
Prekomjernlm prisuslvom grmlta na domacinu
imala peslsje opasna. slo sa s vremcnom odr~'
2:ava na vilalnOSI I ejelokupno zdravstveno statile
domaeina
Vrlleme cvletanla - II. III (ienski se cvjelOvi olva
raju prlje muskih) .
Razmnofavanle - sjemenom.
Ra. pro. tranJeno. 1 u Jugol lavl ji - S, H. BH, Sb,
eg. Ma.
opea fa.proltranlenolt - gotovo cijo!a Evropa,
Kavkaz, M. Azija, sjev. Alrika. Indo_Himalajsk9
oblast. Malezlja. Japansko-Kineska oblast.
PrlmJedba - opisane su Iri podvrsle: subSP
album (Syn.: subsp. mall (Tubouf] Janchen) -
parazitira na dikoilledonama , subsp. abletis
(Wiesb.) Abromeit - parazilira na vrslama roda
Abies: subsp. aullrlacum (Wlesb.) Wollm. (syn
subsp. pin; IWlcSb.] Abromeit) _ parazilirn na
vrslama rodova Pinus i Larix
157

VINCA MAIOR l.
Fam. Apocynaceae

Velika payenks,
mui ka pa y. nk.,
zlmzelen

Oreater pe"wlnkle
Grande pervenche
Grosses ImmEl.grijn
pervinca maggio re

Habllus - zimzeleni polugrrn. ked kojeg slorl lni

ogranei puze po zemlji. a piodni se uspravljaju i
dostizu visinu 10-30(- 80) cm. 10:IiP j
Kor. - lanka. zelena.
KorlJenov ai. tern - gust. pOII,sinski.
U st"vi - kotasli. dlakavog ruba, inace goll. do
5 em dugi j eke 2 em sirek!.
Cvletovi - pojedinacni, 3-5 em u promjeTU, na J ,A I
kr at ki m petelj kama. , ~
Plod - sastavljen iz dva mnogosjemena mjchura. 1 evictnl PU POI/llk 83 fo~kom. 2 dlo <':,,~ke : lap, 3_ eilev
krunlee 8 pla~n elms, 4 tufak
SI_me - eliptitno, golo, smede.
Blologll_ - jed nodomna, enlomelilna vrsta ..
Vrijeme cvjetanj. - tl l-V (cesta je pojav8 ponel/-
nag cvjetanja u jesen).
R.zmnof.vanl_ - sjomenom i v8gc ta tivno.
Stlnllte - ikare i svije tle umc medlteranskog
podru tja .
Ra. pro. tranleno. t u Jugo. ,aviji - S, H, eg. Ma
(I sub sponlano).
Opea ra. pro. lranlenosl - jutna Evropa. zapadna
Azija.
PrimJedba - lijepa dekora!lllna IIrs!a koja se
teslo susrete u IIrlOlilma i parkollima primorskih
krajeva. Pozna te su brojne horlikullurne odlike,
naroilO prema obojenosll IIslolia. Najvie so ko-
rlsll f. varlegala Loud . ( = I. eleganlisslma Nichols.).
koja ima lute mrlje i lutO obrubljene listove.
Od dSlinina se prlmjenjuje u narodnoj medicini.
U nasoi lIori, osim ollih dviju IIrsta roda Vinca.
rjede je zaslupljena zeljasla IIrs!s V. herbaeea
Welds t & Ki t
 1511

VINCA MINOA L
Farn. Apocynaceae

Mala payenks,
ienska pavenks

Common periwinkle
peWe pervenche
Gome i nes Immergrun
pervlnca

RazmnozavanJe - sjemenom i vegetativno. ..

Stanis!. - prelezna na svjeiim i bogatim zemlJ~
slima. Najce!lce u iiumama i sikarama hrastov~
pojasa (npr. u asoe. QuereD-Carpine/um croal!
cum Horvat) .
Rasprostranjenost u Jugasls."ij; _ S, H, 8H. So.
Kavkaz, M. Azija.
PrlmJedba - vearna cesta ukrasna biljka u vrt/r
virna, parkovima i grobljima. Ima sposobnost
brzog obrastanja zemljisla; obrazuje guste lepl-
1 c~;jnl, 2 c~ije!. uzdu!nl prcsJck. 3 dVII ploda mjohu.a
(me~kll) sa tdkom .. plod, uldulrll presjek, 5 siema. he. Prema boii cvjetova i drugim morfolo~~I ~
dolle: popr. prosJek karakterima apisan je veel broj hortlkullurnlh
oblika, od kojih su najpoznalijl: f. rosea Rodeg her
Habitus - Zimleleni polugrm tije sterilne gran~ sa Ijubicastocrvenim cYjelovima, f. alroviolacU
tiee polije!u po zemlji j duge su 20-30 em, a Vol kart, sa ernoljubicastim evjelovim, f. c.up~.
ferlilne su uspravne, 10-15 em visoke. color Fr. Zimm. sa cvjelovima bakarne bOle, .
Kora - tanka, zelena. alba Venanzi sa bijelim cvjetovima.
Mala pavenka Ie poznata kao Ijekov/la bUlka. Na
KorlJ enov lIilllem - dosla gusl i razgranat, po-
roCito su Ijekovili I/siovi, koji su gorkog ukusa.
vrilinski.
Pupovl - naspramni, kupaslojajoliki sa viAe gOlih
ervenkastolelenih Ijuski.
Lislovi - kohsli, goll, na kratkim peteljkama.
Cvjelovl - pojedrnatn;, znal no manji od evjetova
pavenke velike.
Plod - saSlavljen iz dva mJehura, koJI sadr!e
2-3 sjemenke_
5Jem e - eHplicno, lamnosmede, 6 - 9 mm dugo_
BlologlJe - jednodomna, enlomofllna, mezolilna
vrsla_
Vrl/eme cVletenje - Ill-IV (rJede ponovno evjeta
u jesen)_
 FRAXINUS
ANQUBTIFOLIA Vahl.
(Syn : F. oxycarpa
Willd .)

Fam. Olaaceae

PoIJakl JaHn,
lutkoJaa.n

HabHua - IIslopadno drvo kole najfeAce ima vi -

slnu oko 15 m. ali u povoljnim ptlilkama In asla
I do prake 25 m lima pro premjer oko 1 m. Kro!.-
nla duguiJaslo ovalna, zaobljena. 58 ralalivno gu
slim granama.
Kora - kora dabla na poeelku glalka. l anka. kas
nile odeblja I Ispuca uzdulno i popriJeko u male
vllekutne ploflce, I postale siva.
Korlilinov alai", _ dobra razvijen. Airok.
Pupovl _ manl' od onih kod bijelog lasena, 5vi- I. g r8n~IC8 s pupovlm8. 2. klilanac. 3. dlo ".nog ruba.
l ello do lamnosme4i. rjade z8gasllo crnkasli, dvospolnl cvljel. 5. ne kollko obllkl piodoV8 (plrulkl)
PUstenasU, termln alnl najvecl. a boenl su vrlo
eesto po 3 u prAIJenu.
U,tovl _ neparno perasll, saltavljeni od 1-7 VrlJeme cwlel.nJa - (III). IV. V. prije IIsl anja.
(-11, pari, veoma pollmorlnlh IIstlea, koli su P'?- RumnolavanJ. - sjemenom .
lukotaall, 1- 10 cm dugl. 0.5-3 cm Alrokl, s gornJ e Sian Iii. - u priobalnim $umame. Prlmorje., u
sirane gall. s donje strane redovno uz ,?snovu slavonskoj lu!njakovoj iiumi (as. Genisto - Quer-
glavnog nerva sa fuperclma svijetlosmealh dl.- celum loboris Horvat) III srpskoj lufnjakoyo-jase-
Clca III gall. ns t ubu nejednollko, krupno I ne- novol iiumi (as. QuercoFrexlnatum serb/cum Rud-
pravllno pllastl. ski) i druglm zajednlcama
CYJetovi _ bel" taliice I kruni ce. narazl! sa u ra Raspros lra nle nO l1 u JugoalaYll1 - S, H, BH. Sb.
stresltlm. razgranalim. matlieastlm cyastlma (znal- eg, Ma.
no du!lm nego kod bljelog iasena): crvankaslo-
Opta ra.prOl lranJenolt - Evropa (Sredozamlja.
smed!' Panonija) , zapadna Azlja. sJev. Alrika
Plod I IJlLmll _ yeoma varijabllna. (prams velieinl
I obllku oplseno nakoliko lorml), ovalno kopljasla PrlmJedba - poljski Jasen Je veoma pollmorlna
III usko kopllasta parutka. s uliiljani~, z~ok r u~e. vrs ta. Opisan Ie Yetlkl brol sllnlh siSlematskih
nlm III IzrublJenlm vrhom, u osnoyl kJlnollka. SJe- kalegoriJa. Primjerci Iz PanonlJe (F. s. Vahl. subsp.
menke uyljek du!e od polovine pe.'ulka. (dok su pannonlca Fukarek), razllkuJu 58 od primorsklh.
kod bllelog Jasena Jadnake iii manJa od poloYlne
perutke,
8loIogJJa anftmnlilna. hiQrolllna vrsta

J plre do oko 1000 m nadm. visine
1 grantu;:a S pupovlma. 2 kliJanac. 3 evijel odozgo,
evilel sa slrlnl. S. fa!..,e" vJ'Jle,e sa prainlclma i
l utkom 6 ~Iemenka s dvlJu botnih sIrena
Habitus - IiSlopadni razgranati grm, 1-3 m vi-
sine. sa rnn ogobrojnirn sibolikim , slabo razgrana-
11m i:I:bOjcima
Kor. - siva iii svijeJlomrka. gola, sa sviJ8t11m
lenhcelama. tanka
Ko,lJenov alslem - dobra razvijen.
Pupovl - naspramni. 18jolikokonltni. dosla silni.
zaAlljent imaju 4-6 smedecrnih iii zelenkasto-
Ijubitaslih Ijuski Vrtni pup je krupniji ad boenih.
U atovl - dugulJ8Sh ill lancetasl i, (3)5-7(-10) em
dug', CljOlog ruba. poJuko}:asll . cesto ostaju oa
granema do pocelka zime. a eeste i prezime
Cvjelovl - u gushm meWcama. bileli, neugodna
mlrlsa
Plod - kuglasla. 5 10 mm duga, sja jna boba.
Sazrijeva krajem tjela pretezno prezimljuje na
g ranoma
Sjeme eliptu!nojajasto, oko 6 mm dugo. smede
16,
LIGUSTRUM
VULGARE L.
Fam.Oleaceae
Oblen. kalina.
zlmole z
Provet
Troon!! . trOuille
Ralflweide . 8einllo lz
L'gU5tIO. olivello
(}"I'IO"""a
oG'~""U"C"H~A
BloIO;lj. - /ednodomna, enlomofllna, mezolilna
vi sta. Irna vrlo dobru izbojnu snagu iz panja
t ila.
Vrlj. me cvjelanja - (V)VI-VII.
Razmnofavanje - reznicama i sjemenom.
Stanil le - najeesee u sumama i sikarama hra-
sl oV09 podrueja. Pretelno na svjetim humusnim.
r~hhm . all ISlo lako i na suhim zemljislima. 00-
Raaproalranienoat u Jugoalavill _ S. H. 8H, Sb,
eg. Ma.
Opea ,aaprOltranJenoat _ zapadna j juina Evro-
pa, sjev Afrika, zapadna Azija.
P,lmJedba - u hortikulluri veoma cijenjena vista.
Poznali su brojnt val jletel i i forme. vee prema
habllusu, obliku i boji Jislova, boji plod ova itd.
DOSia I ratena i cijen jena vrsta. koja se upolleb-
Ijava narOetlo za 1ive ograde, jer dobro pod nos:
razanle. Kod nas se U vrlovima j parkoY/rna cesto
susrece I poiuzim2eiena fapanska vrsta L. ovaU
folium Hassk, koja ima jajohke dl) elipl itne Ii
stove a 1.1 vriovirna j parkovirna naSih loplijih
krajeva uzga,a se zimzelena vista L.Japonicum
Thgb .. sa jako raZgranalom kroSnjom I 4-8 em
dugim ItSlovima
163

FORSYTHIA
EUROPAE"
Oeg. & Bald.

Farn. Oleaceae
a alk_Rska 'or. ltlla

Habllu8 - lislopadni, dosla ra zgranjen, uapr.

van grm. 3-5 m visine.
Kor. _ ns sibolikim i;r:bojcima lulozelena, pro-
Aarana velikim brojem ovalnih. bradavi~asl lh
lenticela, na starim granema svijet loslvosmeCla.
Korll_nov al.tem - dobra razvi]en.
Pupovl _ naspramno rasporsCleni, 2-3 mm dug I
!iereni. Ijuske IU trepavicasle, jajollkog obllka:
cvjemi i terminalni pupavi IU kfstko kupasti; sri
grancica jasnc pretin/ena.
Llalo...1 _ jedrlOstavni, cijelog (na cvjetnlm Iz-
bojcima) iii nepiljenog rubs, elipl itni III jajoliki,
na vrhu zaAiljenl, svijelioZelenl, gon. sa pravilno
mrefaslom nervBlurom. 4-8 em du.tine i 2-3 em
~'lirine.
Cvjetovl - 1-3 njedna, na whu kratkofasta, ta-
Aiea i vjentic tel vorodijelni ; vjentic l amnotut.
fazdije ljen na 4 fetnja kojl IU znalno dulji od nje-
gove cllevi: 2 praAnika koji su relativno venk!.
Plod _ vliesjemeni izduteni tobolac (capsula);
djell se na 2 prelinca.
Slemenka _ ulko okriljene, spljoAtene, sivosme-
(Ie boje. . vIm a I vrlovlma uzgaJaju Ie najte~ee : klneaka
Blologlje _ jednodomna, lermolitna I hellolilna
V(8Is .
Vrlj ema cvjellinja - IV (prjje lislania III paraletno
18 liltanjem).
Razmno1evanje - Iz siemens 1 vegetalivno.
SlIInlt " - javlja se ugtavnom na ogoljehm tere-
nima ns serpenlinskoj podlozl, gdje form Ira gu-
ste tibljake, pretetno na vlslnl Ispod 1000 m ; na
loplijlm ekspozicljama penje se I vlte.
,
\\
1. IIfantlca I pupovlma. 2. lil t. IIjevo: I neplOdnt lI,ane.
de.no: I plodne IIflne. 3. plod. uZdu1n i pre_iek. ~ Ill-
mltnke, 5. plod
fteaproatranjenoat u Jugoalevlll - Metohlja : Gu-
bavac kod Pecke P!!lrijariije, _Koznik, okollna
~rahovea , ernl kamen, Pelka, u dolinr (ijeke Ere
nlk (Ponoievae) itd... (Sletic Tatie Krasnl cl
1965/66). ."
Ope. raapr~ at~. nje no~~ - endem Balkanskog po-
luOloka: Ir. I 51. AtbantJa, Jugoslavija.
Prlmj.~b. - lercljarni relik!. tije se srodne vrsle
s~mo~lklo nalaze u Istotnoj Aziil. U natlm parko-
10fl 11iJ. (F. auapana. Vahl.), zalena 10laltll' (F.
vlrldl aalma Lind!,) kao i njihov kri~anac (F. x Int.r
media Zab.).
S.ve one, kao i balkanska forsili Ja. odllkuju se
visokim dekorativnlm svoJstvlma.
Na svojl":1 prirodnlm. stanistima Balkanska forllhja
se nalazl pod zatlltom drtave kao prirodna. ri-
jetkost.

1 ra!lren vleno!ll: 5 prll~nlclm(l . 2. eYll' ct, 3. tul:llk. utdutnl
prcsjek. 4. plod. popr. i utdu!nl pre s Ilk
Habl1ul - zimzeleno drvo eka 10( - 20) m vi sine,
wlo razgranalog i krivog debla .
Korl! _ u pocelku glalka, sivkaslB, kasnije polamnl
i ispuca u lamne ijuske.
Korljenov sisl em - sna~an, dobro razYijen, Irna
razvijenu endotrolnu mlkorizu.
Lisloyl - duguljasti, ko!asti, cijelog i podvijenog
ruba, sa garnjc strane tamnozelonl, a sa naliOja
srabrnastcsivi, na kralklm pe leljkama.
Cvjetovl - dvospolni, pravllnl, aktlnomorfni, U
bocnlm uspravnim grozdovima, bijeli.
Plod I I Je me - jednosjemena (rljelko dvosjeme-
ne) ko!'itunica, u pocetku zelena, kasnlJe erven-
kasla, u uelom slanju je zalVorcnoplava, gOlovo
erna, gola, sjajna. Iz plod ova se doblva poznato
jashvo .. masllnovo ulja ~. KoMlca Jako Ivrda, eu-
njast8. svijetlosmecla, slamo cliptieno, 9- 11 mm
dugo . Plodovi zru u novembru f deeembru .
'"
OLEA
EUROPAEA L.
Fam.Oleaceae
Masllna , ulJika
Oli ve tr ee
Oll vlor
Oolbllum. Olive
Iolovo, olo,u tro
MaC.' It" " CODOIICnCK""
81010g11a - jednodomna, cnl omoriln a, he liorilna i
spororaSlu ea vrsta . Dot iv! veliku staro s! I do
preko 1000 godina. Sirada od niskih tempe ral ura.
Vrljeme cvjel anja - IV.
Razmnohvll nje - sjemenom i vegetativno.
Slanlsle - oloci I ut e obaino podrueje, rijelko
prodlre dubljc u kopno. Gornja graniea vertlkal
nog rasprostranjenja je u zavisnosli od klim(lt
skih jaklora, lako u sjevernoj Dalmac ijl dosefe do
100-150m, u srMnjoj 200- 250m , 8 oko DubrO\l-
nlka do 400 m vi sine nad morem.
Rasproslranjenosl u Jugoslavljl _ S, H, BH , (Her-
cegovina) eg.
Opea fa sproslranjenosl _ zemlje SredozemtJa,
sjev. Afrika, (vjerovatno porijeklom Iz Palestine I
M. Azlie), inaee kullivlrana l ns drug im konti-
nenlima .
Primjedba - u Primorju sa ceslo sus rece diy-
I]a masHna (0 . B_ L. subsp . o lea,ter (Hoflm g. el
Link] Fiori) kOja ra sto na suvlm kamenitim mja-
slima. Odllkuje se manjim Jislovima, okruglostlm
plodovlma. ko]] su vrlo gorki. Ie jako Irnov1tim
granoma. Nasupro l ovoL pltoma masll na (O. e. l.
subsp. saliva [Hollmg. et Link] Fiori) odHku Je so
znalno veeim, najcesce 2- 3,5 em dugim plodo
virna, veeim Ilstovima, a grane joj nlsu Irnoyne.
Selekc ljom I oplemonJivanjom uzgojono Je blil U
30~ raznih kulurnlh sorli koJe se uzgaJaju !iirom
svlJela.
165

lONICERA
IMPLEXA Ail.
Fam. Caprifoliaceae
Bofje drvce

In terwoven honeysuckle
ctlevreleuille II tiges
jmplc~es
yorschlungenes
Galssblan

Habitus _ zimzelena, jako granats poviju!ia, rj ede

grm.
Kore _ zelenkastosiva, lanka, gala. Izbojak nile
~upalj.
KOttl_nov a'stem - povrsinski, dobra prodire u
kamenjaru .
Llslo'll _ zimzeleni, kOZBSli, o(loz90 sj ajni. lam no-
zeleni Od02do modrik3stozeleni, jajoliki iii eliptic-
ni, najeet':e 5jedeti. aka 3- 8cm dugi: na cvjet-
nim grancicama lislevi osnovama srasli, taka da
1. vr~ni dio cvJelne grantice. 2. dio gran/,;jce sa plodo-
ih slabljika sreelinom prorasla. virna. 3. sJemcnka !I lrlJl1 bol:nlh slrona
Cvjato'li _ dvospolni. izr8Zlio zigomorfni, sa elvo-
usnatlm, 3-4,5 em duglm vjenciem, ko]i Ie fuc-
kaslobijel, ceslo CNeno nahukan. Cvjelov; su Gorice, Islre do Makedonije, kao karakterJslicna
sjedeel, sakupljani u glavicasle cyasli popul cu- vrsla syaze Quercion i/iels 8r.-BI. I reda Queree-
lalia (/ie/s 8 r.-8I.
peraka.
Plod _ mesnata okfugiasla bobs s Yi~e sjemenki. To je zimzelena iii poluzlmzelena poyljua III grm
Sleme _ syijellotulo, 4-5 mm dugo, golo, sjsjno, do 4,~m Yislne. Ima obrnu to jajolike, 3-8em
s jedne slrane blago zaobljeno s druge skoro duge ) 2-6 e.m ~iroke. n.~ nalicj~ sivo~lakaye Ii-
rayno. stove, od kOJlh su goml) parOYI na bazi srasli
8101091ja _ jednodOmna, enlomofllna, heliofilna oslali su na kra l kaj peteljei. Cvjetoyi su u vrsnl"';
vrs ta. glavicama, po 6 zajedno na stapei dugoj do 4 em.
Vrl)eme cvjetanja - V. VI. :luckaSII, miriljavi; babiee ervene.
RazmnoZayan!e - sjemenom i Yagetatiyno.
Stanille - kao karaklerislicna Yrsta ulazl u sa-
Slay klimazonaine asoeijaeije crnog jasena i cas
vine (Orno-Dueree/urn //leis Horvalic ).
R. lprol tranlenolt u Jugollavljl - H. 8H, Cg.
Opt. ralproltranjenolt - zemlje SredozemljA.
Prlmjedba - sliCna Oyoj yrsll, u naaj lIorl Je za-
stupljer\3 IIY. zaplellna (L.. etru sca Santi). koja je
zastupljena u le rmolilnlm zaJednl eama ad okol1ne

,. graniCQ s pupovima, 2. klijanac. 3. vJeni. uldutnl
presJek {desno l uak). 4 cvijel. lIzdlllni presjek. 5 plod
Habitus - lislopadni g rm visok (0,5)1-2(-3) m.
uspravnih, rjede poleglih granCiea.
Kor. - glalka, sivosmeda !II pepeljastosiva. kod
starijih grancica se uzdutno IjuttL
KorlJenov sistem - dobro razvijen. prilagodava
se raznim lerenima.
Pupoyi - goli, svijettozeleni, celvo rouglasli sa
brojnim smedaslim, za~ilienlm IjuskemB.
lillO'll - oko 12 em dugl 1 oko 5 em sirokl. cesto
1,2-1 ,8 em dug, slajan, antera crvene.
uz nerve dlakavi, po rub u, hno Irepavlcavo dla-
kaYi; lisna peleljka 1-1,5 em eluga.
Cvietovl - dvospolni, izrazito zigomorlni sa dvo-
usnatim vlencicem, po dve zajedno ne uspravnoj
zaJednickol, golol, 2-5 em dugoj peteljcl, Yjencic
1.2-1,8 em dllg, slejan
Plod - po dvile mesnate bobe, koje su srasle
gOIOvo ciJetom dutlnom, vellejns oko 8 10(- 12)
mm, kuglastojajaslo, sJajne, lamnocrvene.
166
LO NICERA
ALPIG ENA L.
(Syn.: Caprilolium
alpinum Lam.)
Fam. Capriloliaceae
Planinsko pasje
groide
pe", bois
Arpen_HQckenKirsche
corlOllCer(lSO C,1I693
d'alpe
Sleme - na/cesce 3-4 mm dugo i islo toliko ~i:
roko i oko 2 mm debelo, jajasto, na jednoj Slranl
nesto konkayno , tulosmede
8iologlja - jednOdomna. entomofilna vrsla.
Vrijeme evjetanja - V. paralelno sa lis lan/em,
RazmnoZavanje - sjemenom,
Sianii le - preletno u brdskim i pJaninskim S'li-
jellim sumama na krecn jaku
KaraklerisU(':na v(Sla sveza. Fagion illyricum Hor-
val i Berberidion vulgaris Br.-B!.
Ked nas se penie u visinu i do preko 1800 m.
Rasproslranjeno sl u JugO$lavij i - S, H, BH, Sb,
eg, (Ma: kao L. fOfmanekiana Hil lacsy).
Opcs ralproslranjenOSI _ srednja i jul.na Evropa.
Primjedba - u Jutnim dijelovima Batkanskog pol.
(kod nas: BH (?l. Cg, Ma] zaslupljeno je i lor-
maneko'lo pasje groid e ]l. lorm anekiana Ha-
laesy: La. L. sul>sp. f. (Halacsy) Hayek] koje .se
odUkuje visim uzrastom i Ciji su listo'li nf! d~nJ~J
slrani tljezdaslodlakavi, a ptodoYi se dodlruJU
samo malom povrsinom, Na nekim planinama na
lromcdi Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore (Or-
jen , Biiela Gora) kao i na nekim hrvalskim pIa-
ninama (Velebit, BiOkovo) , raste i na!'ie endem'~
no Ijepl jlvo puJe grozde (l. g lullnosa Visran~',
kOle lma gusto, kralko dlakavo, 1.lJezdasto,Jiep1w
vo (ime r) litce i vjencic k011 je tuckaslobrJel sa
ervenkaSlim prelivom i potpuno srasle skorletno-
crvene plodove,
,.7

LONICEMA
XYlOSTEUM L.
Farn_ Capriloliaceae

CrY.no pesle groide

FI~ honeysuckle
ch6v releulUo
Rote He<:kenkirsche
glsHosteo
>t<" .. O\OCTL
OOJ.l''''OIlCII1I3R

Habitus - lislopada n grm, uspravnih III ra ~iren ih

grana, eko 1- 2(- 3) m vlsok.
Kor. _ lanka, siva, najrnlade granclce su svljet-
". ".
losivosmede, dlaksve i $uplje.
KorlJenov a's'em - povr$inski. dosta dobra raz
vilen.
Pupovl - oke 5-10mm dugi, sast8vljeni od neke-
like puslenaslo dlaksvih, svijellosmedlh Ijusaka. "
. ? 1\
Llslovl - oko 3- 6 em dugi i oko 2-3(-4) em !i- "

wki : na 2-6 mm dugoj peteljci: na lieu i naliju

mako dlakavi, a po rubu trepavU:ast i.
CVjetovl _ dl/oSpOloi, izrazito zigomor1ni. u parc-
virna, na , -2 em dugo j, fino dlakavoj peleljci :
vjencic bjeliaslotul.
Plod _ po dvije mesnale bobe ... eliCine graka na
zajednlckoj peteljci, dodi ruju se samo donjim
dijelom. Sazrije...aju u julu i avgustu.
SJeme - oko 3 mm dugo, elipl itno, svijellosme(l'e.
BlologlJa - jednodomna, enlomolilna, mezolilna.
seiolilna IIrSla.
Ynjeme cvjetanja - V, VI.
RazmnolllvanJe - sjemenom.
Stenllta _ najcesee u mezolilnim !'iumama i si
karam a brdskOg regiona buk...e, rj eO'e i u sumi
bukve i jele, dopiruei u visinu j do 1450( - 1600) m.
Ralproltranjenolt u Jugol lavljl - 5, H, BH , Sb,
Cg. Ma
Opea ral proltranjenol t - Evropa. sjevernl dije
lovi M. Azije, Kavkaz , zapadni Sibi r do Allaja.
PrlmJadba u na5im sumama (mjesovlla suma
bukve i jele. smrceve sume, sve do klekovine bora)
zaslupljenO je i erno puje groi (l'e (L. nigra l.). To
t . grantlea s pupavlma, 2. kllillnae. 3. vlentlt Uldu!nl
p,eS!!'k. , evas! bel vjentlt: . 5. plodav,. 6 tiemenlla
s dv IU ,t,an,
je lislopadni, do 2 m visok grm, tije su granciee
gole, lisc~ jajastolaneetaslO, 4- 6(-7.5) em dugo,
2-3 c~ siroko, na oko 2-5 mm dugoj peteijei .
golo III na nallt ju po nervlma dlakavo. Vjen tic
lamnocrvenkasl. oko 1 em dug. a boblee su po
lusra.sle .. 3-4 m,"!, debe Ie. plavicaslocrne, injasle
Na visokim planmame zapadnog dijele nde zem-
I/e naleesee u kiekollini bora iii u smrcevim Su-
mam~..iavlja se plavo palje grofde (L coerulea
l.) CI)I su eVJetovl tuckas tobljeli. a bobiee oko
1 em debele, ernoplavicaste sa sivkaslim pepelj
k~rn . RazllkuJe se od veoma srodne (vlkarne!)
t . borbe.lena Degen po spolja golo] krunlei (kod
L. coerulea l., k. je spolja dlakava), ]ajasUm, na
vrhu zal ubasllm, gollm IiSlo ... ima koJI na na1ieju
~rnaJu iSlak~utu mreta.slu nervaluru, ZasluplJena
Ie u subalpmskoj zonl, pretetno u jugoistoenim
dijelovlma nase zemlJe.

(
J
1. g ranl:io;a 5 pupov lm ~. 2. evije. 511 s trane , 3 yjcn~I~.
uldulnl praslek (de,no tutak) . ~ . pratnik , 5. graolca
s prolasllm li stovima I plodovlma, 6. 5jcmllnka
suana
Habitus - lislopadna. grm oJika penjacica, koja se
povijs (uviJek na lijevu stranu) uz nite grana
drveca. dostituci visinu do ako 5- 10 m,
KOf. - na stablu svijeliosmeCla. olkida se u tan-
kim Irakama : mladl izbojci SU $yjjetosmedi, malo
dlsksvi, 5uplj i.
Korllenov ,I. tem - povrsinski , horizontalan.
Pupov] - sa smedim iii zelenkastosivim, trbu-
sastim i kotasllm Ijuskama.
Lll loYI - naspramni, si rokoeUpticni. 4-8(- 10) em
dug i, 3-4(- 6) em siroki, lupovrhl. goli, cjelovitog
ruba. na lieu lamnozeleni, ns nalicju siv ka sto do
plavicasl ozeleni, Nekoliko gornjih pari IIstova
medusobno su sresli osnovama, te ih stabljika
sredinom prorasta.
Cvjetovl - dvospolni , izrazilo zigomorfnl, sakup-
Ijenl pri vrhu u glavicQstim eva5ol ima, poput ?:u-
peraka, sjedet!, vlen?:i ?: 4-5 em dug : mirlsljav,
168
LONI CERA
CAPR IFOLIUM l.
(Syn.: Periclymanum
i la /icum Mill.,
Caprl/olium
rOlundilolium
Moench)
Fem. CapriloHaeeaa
Orloyl nokll,
kozokrvlna
Gonls/eal s, woodb ine
chOvreleullle des jard;n!,
ch. d'l1alle
JeHingorJetileber
madreselv8,
abro.ccla -bo$co
lKn.\"J,\OCTI, , I\' IIIIICTU,
I<UIIPU<j>o,\L
Plod - kera lneervena, oke 8 mm debeta, elipsoid-
na boba, od kojih je 5-6 grupisano na zajedni-
tkom proraslem duplom lislu . ZrI u avgustu.
Slema - ovalno, sptjosleno, zulosmec:1e, oko
4 mm dugo .
Blologlla - jednodomna, entomof1lna, sciolilna
vrsla.
Vrl j. me cvjelanja - V-VIII.
RazmnoZayanje - sjernenom i vegetatlvno.
Slanll le - najcesee u mezolilnim i kserotermnlm
hraslevlm su rnama 1 sikarama, rubovirna !luma, t ~
$ dvlju u zivlcama. Penje se do eko 1500 m (rijetko /
vise).
Raspre slranjenosl u Jugoslavlll - S, H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opta rasprofi lranJenosl _ jugoistot na Evropa,
zap. Azlia (Krim, Kavkaz).
PrlmJedba - veom a varijabilna vrs ta. Koristi so 1
u hortlkulturi.
O5oim navede nlh nasih vrsta ovog roda, u parko-
virna i vr tovima si rom na!le zernlje uzgajaju sa
brojne sl rane vrste, kao npr. L. plleal a Oliv. jz
Kine. To je zimzeloni, si roko razvedeni, do eke
30 em vlseki grm sa vrio sitnim lislovlma: L. nltlda
Wits, lakoder Iz Kin e. Ima zi mzelene, 6- 12 mm
duge IisHee, 8 u nasim uslovima naraste oke 1 m
visine ; L. lalarlca L" porijeklom !z jutne Ausije,
do AUaja i Turkestana. To je listopadni, 3(- 4) m
visok grrn, sa lancelastim do loneetasteovalnim,
4-6 em dugim IIstevima. Ovo Je jedna od nai-
~est!h egzolit nih Lonicer-a kod nas, a Z8StuP-
Ijens je u obtlku razlicilih vrtlarskih obtika
,.9

VIBURNUM l iNUS l.
Fam. Sambucaceae

Lemprlka, lopoc lka

Leur8sllne
laur!er lin
lmmergrliner Schneeball
18uro Ii no
"'''-'''']itT,
K8"""" BC .. "03C"C"3~

Habltu. _ zimzeleni, loplasli iii piramidalni. dosts

, azglsna ti glm do 3 m visine.
Kora _ kod slarijlh grana i debta siva, kod iz-
bojaka crvenkaslosmeda, sa smedim dlal\icama.
Korll.noy . lllem - dobro razvijen, prodire dubo-
ko u pukotine krecnjackih stijena.
Llslovl _ naspramni, cijelog i Irepauicas!og fuba,
dlska ... i, S liea sjajni, lamnozeleni, s nalicja
plavkaslozeleni sa tupercima dlatiea u uglovima
nerava. dugi 4 - 12 em, 2-5 em SilOki" na 1-:',5 em 1 khjanae. 2. evlje1. 3. plod. 4. plod. u Zdu!nl (gore) i
dugoj. sUnD dlakavoj peleljci, kozasll : nervi lucna popreni (dolje) presjek
sal/ijenL
Cwj.,ovl _ brojni, skup ljeni u .gron!~sl~ cv~tov~. RQ sprosltanj enost u JugostavljJ - S (juzno Prj-
bijeli. spolja neslo crvenkasll , mlr!Snl,. vjentlc morsko), H, BH (Hercegovina).
zvonaSI, duti od taske, ima 5 prasnlka I l utak s Opta rasproslra nlanosl - zemlje Sredozemlja.
najtesce Ir' sJedeca 1.lga. Prlm/edba - izvanradna dekofativna vrsta, Ie sa
Plod _ jajasla. pri vrhu zasilJena kostunica s jed- testo uzgaja u parkovima i vrtov1ma ns o tocima
nom sjemenkom, tamnoplava. golovo crn~, ~e i uz obalu Jadrana.
t alnosjajn~, malo sotna, 3-4. n:'n:' duga. Zn U. Je- Praporufuje sa i Z8 posumljavanje krSa.
sen. Upot rebljava se u medlclOl kao purgallvno
sredstvo.
Sleme _ nepravilno izbrazdano. plavkasto.
81010gll_ - jednodomna: dvospolna . enlomol~na
vrsta. podnosi kratkotraJnu studen I do -16 C.
Vrljeme cYje te"ja - II VIII.
Razmnohvanje - sjemenom i zeljaslim reznica-
rna. l'
Stanltte _ kod nas u cijelom podru"'Ju medUe-
ranskih sume, testa u makiji; naseljav8 kamenile
larene na kretnjaku i dolomilu, testo u podstoj-
j elati.

1. grsotles s pupovlms. 2. kniso(le, 3. evlJar odozgo.
4. eviJat sa straoa, S. pradovi, 6. sjemeoka , dviju boenlh
straoa
Habitus - oko 4(-5) m visok listopadni grm I pre-
ko 15 em u promjeru, siboliki h, usp ravnih grana.
Kor. - na starijim granama sivosmeda I tanka.
Korljenov l il tem - dobro razvijen, horizonlalan.
Pupoyl - pokriveni sarno sa dvije gole zelenka-
stosmede do crvenkastosmede Ijuske, pri osno-
vici su suzeni, pe se C::ini keo de su na kral koj
peleljci; vrsnog pupa redovno nema, pe se na
vrhu izbojka nalaze po dva botna, izmedu kojih
se nalazi suhi osletak vrha izboJka.
L1l loyl - naspramni, svijeUozeleni (u jesen erven-
kes ti) glatki, uolapl, na naliC::ju maljavo plavo-
zcleni, s grubo nazubljenim rubom, sa Zaoblje-
nom, ponekad kl!no1ikom iti plitko srcastom ba-
:lom, plojkn 6-10(-11) em duge, islo lako siroka,
lisna pelelJka duga 20-25 mm sa zelenkasUm
sil nlm ztijazdame pri vrhu, e pri dnu sa svake
slrene Ime po jedan II! dve mala zatlska.
170
VIBURNUM
OPULUS l.
Fem. Sambucaceae
Bekovi na, crvena
hudika
Snowball tree,
cranberry
vlome obier
gemaioer Sehoeeb311,
Sehwelke
vlbumo,
palloI'! di I'!ave
K(lMma
06b1Kllope ,m(l 1
Cvjeloyl ~ u terminalnim stitasl im kisobranaS,tif!!
cvas tima, bijeli; oni pO obodu evasti su stefllm,
sa veclm vjenticem, a u sredini cvasli nalaze se
mnogo sitniji, zuckas tobijeli, dvospolni, zvonastl
evjelovi. _
Plod - okruglasla koslunica s jednom kostlc om,
8-10 mm u promjeru, sjajna, sa ostatkom tuC::ka
na tj emenu, sazrijeva u jesen (IX-X). nije jestiva:
sotni dio ploda ima specifiC::an miris: piodOVI
oslaju na granama ponekad eijelu zimu. .,
Sleme - spljosteno, glatko, srcoliko, uSllJeno,
crvenkaslo, klija epigeiC::no. ,
8101091ja - entomofilna, mezolilna, brzorastuc.a
vrsla; u rnladosli raste brzo, kasnije zoatno spon-
je, dotivl starost do oko 30 godina.
VriJ eme CYjetan Ja - V, VI, poslije IIslanja.
Razmnoiavanje - sJemenorn i vegetativno.
Stanlil e - vlaina rnjesla, na obaiama rijeka. u
vla1nirn surnama tistinama i rubovima suma.
obit no u nizina";a. a (jede je nalazimo ~ pia
ninskim 5umama (do oko 1200 m) ne sVJe1e~
zemlji!;tu. Cesta vrsta brojn!h zajednica popla~nlh
terena sveze Alne/o-Ulmlon Oberd. iii s~ele Fa
gl~n silva/ieee Br.-BI.
RalprOllra njenost u Jugosla.,,!jl _ S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opea rasprostr anjenosl _ 9010vo cijela Evropa,
M. Azija, Kavkaz, sve do Sibira, sjev. Afrika,
Prlmj edba - postoje ra2ni ukrasnl obliei, od ko
jlh je naJljepsl i najtescl onal kOJi ima kuglasle.
POput snjeznlh gruda. sleritna, visate bijele C~I1'
love (V. 0, l. f. sterile DC).
171

VIBURNUM
LANTANA L.
Fam.Sambucaceae
Udlka (hudlka) ern.

Way/aring Iree
viorne lanlana
Wolliger Schneel)llI
I<0l.'1t1t3 rop.\oll,,,,a

Habitul _ listopadni, aka 3(-5) m visok grm, Ai -

bohkih izbojaks.
Kor. - siykaS la, lanka.
KerlJanov slstem - dobra razvijen.
Pupovl _ bez Ilusaka, iuckastomaljsvi, kao i iz-
bojak p rekriveni Ian kim brasnavoyoslanim slojem,
koji S8 laka skids: jasno se razlikuju lisni i cvjel -
nj pupoljci , lisni su naspramni, dugi, sastavljeni
ad smeiuranih lislava i nemaju Ijuski: evjetni su
vrlo krup ni, redovno SU ns vrhu izbojaka, oni su I. gran~,ca s pupovlma. 2_ khjanac. 3. cyijel OdOlQO
okruglasli, na kratkoj peteljci, im8Ju dya smeiu- ~. cY'lel sa silane. 5 plOd, IJZdu!nl (gole) i pOPletn;
rana, nasupro tna lisl lca. a pokriveni SU kratklm (dol)e) pres/ek, 1) kO~llca s dVI)u bo~n'h slIana
Ij uskama _
Ll stovl _ naspram ni. 8- 15 em dugi i do 7(-8) em St anitle -: su~i, suncani i kameniti lerent, pre-
siroki, debeli, po rubu nazubljeni, na lieu zeleni i leino na JuinOJ ekspozieiji, u surnama i sikarama
hrapavi. na naliclu bjetkastozuckasti i pahuljasli;
h r aslovog . poj~~a, no ces to se nalazi i na visim
peteljke k ratka (-2,5 em), debela i pahuljasla. nodmor:;k'm VISInOmO, do prako 1000 m.
nema palis!ica_ Ra.proatrsnlanolt u J ugoaJavili - S H 8H Sb
Cvletovl _ u ter minalnim. zaravnjenim groniama Cg, Ma, " , ,
;!uckastobijelj, mirisnl. Opea ra aprostranlenoat - Evropa i zapadna Azi
Plod _ iaiasla. splo~tena ko~tuniea. 7-8 mm
10 .
duga i 5-6 mm ~iroka. U pocetku zelena. u potu-
Primledba - ces to se uzgaJa u nasadima kao
zrelorn staniu ervena, slajna. a sarno u zrelom ukrasnl grm_ '
stanju e rna , nije jest iva. Zri krajem juta_ Na masivu Cvrsniee. u Hereegovi nl opisan Ie V8r.
SI8me _ plosnato, do 8 mm dugo, svijellosmede, naronilanum K, Maiy, Na nekim na5im pianinama
uzdu;!no izbrazdano- Hrvalske. Hereegovlne i Crne Gore tivi endemic-
Blologlja _ jednodomna. dvospolna j enlomofilna,
na. lzv: o rle.naka hUdlka (V. macuJ alum Panlcesek),
heholilna vrsla poonosi dobro studen i SU5U.
~oJa .Ie s!tcna erno] hudikl. Za razilku c d nle
Ima jaku ,zdanacku snagu, a odlikuje se brzirn
hSICVl su 10J s donje slrane rd aslobjellcasll.
r as tom.
Vrlleme evjet.nle - IV-VII.
Razmno!av.nle - sjernenom i vegelativno.

Yi 60
.-
;'~
1. g,.n(:,ca 11 pupovima, 2. kliJanac, 3. oeV80 evijat sa
suanll, 4. eVIJllt OO01gO, 5. .181vol8nl evljel sa IItrano,
6. plodovl. 7. kO!ltl(;8. odolllO I sa III bo(:ne sl.ana
Habitus - Ii$topadni grm, ako 2-3(-5) m visok,
sa zbijenom i nelilo piramidalnom kro$njom.
Kora - kod sla rijih primjeraka rt:lastosiva, ispu
cala, pokrivena brOJnim, malo uzdignutim lenli-
celama: na mtadim granticama js zelenocrvenka-
sla, gtal ka i pomalo sjajna (srtevina je si ra,
okrugla, rahla, rdastosmeda iii lutosmeda, za raz-
hku ad erne zove kOd kOje je bijela).
Korijanov 1IIIem - dobro razvijen, !iiroko razve
den, povr!iinski.
Pupovi - debeli, crvenkas toljubi tasti, imaju broj
ne IJuske ko je su pri osnOVl Irbusaste i prosirene.
gole, vrsn! pup je gOlovo red ovno zakrtljao, tako
da se na vrhu izbojka nalaza dva krupna boena
pupotJka, madu koJima se nalazi ostatak suhog
vl snog dijela Izbojka.
U slovl - Imaiu 5-7 listi ea, koji su 7-10 em dug!
i oko 3em siroki, sa 8-10 blago povijenih narava.
SAMBUCUS
RACEMOSA l.
Fam. Sambueaeeae
Crven. 2011'S (bazga)
European Red Elder
su.e~u (l grappes
Role. Trauben -
Holunder
G\':llll'" Kp"CIl3ll
CVjelovl - skupljeni u le/minalne, uspravne, gU.
ste, jajaste, oko 6 em duge grozdove (raee,mas.a!),
tatka se sasloji iz 5 malih lapova, prasmka Ima
5, a tu tak ima podraslu plodnieu, ..
Plod - koslunicasl a boba, do oko 5 mm u d1la
metru skerlelnoervena, sadrti 2-3 sjemenke.
Sjeme - splosleno, svijetiosmede, nije siajno, do
2 mm veliko.
BlolO9lja - iednodomna. dvospolna, entomotilna
vrsl a. Tjera snazno izdankc iz zila i pania.
Yrllama cvj" lanla - (IV)V-VL
Razmno!avanje - sjemenom i vegetalivno ..
Slanllt. - testa na cislinama, sjetinama I su~
skim poiaristima, insee se javlja 1I planlnsklm
sumama, najcesee u pojasu mijesane sume buk:
ve i jele (AbietoFagetum), a Irati svjeta, railia I
humozna zemljisla, suntane polotaje, iako dobro
podnosi i zasjenu. U visinu se penje do okO
1700 m,
Rasprostranjenolt u Jugollavill _ S, H, 8H, Sb,
eg, Ma.
Opt. r.lp rol tr.nJ. nol t _ Europa i zap. Azija.
PrlmJedba - rj ede se kullivira u de~orativ~e sv~
he, Postojl i nekoliko hortikullurnth obllka.
nasoj lIori zastuplJena je jos jedna vrsta zove, to
je tzv. aptovina (5, ebulul L.) koju nalazimo ces to
u vccim skupinama na sumskinl eistlna~a,. uZ
pulove. livicc na bogatim humoznim zemIJlstl!1l 8.
To Je do oko 2 m visoka. Irajna zeljasta biljka, ~~
zeljastom, supljom stabljikorn; ima jednOSIBvne I
parno peraslo lislove. a eljela blljka Ima jako na-
ugodan mifis.
173

SAMBUCUS NIGRA L.
Fam . Samb ucaceae

Crna lOYD (bezge)

Common elde, bourl'ee

$uroau nOlf
sChwarze. Holunde.
sambuco no.o
(i\.,,,U;1 ""l'''aM

Habitus - listopad ni g rm iii nisko drvo koje u

povol jn im prilikama dostigne visinu o d oko 8 m i
p recnik oko 50 em, sa zaobl jonom, jajolikom, te-
510 lan ju raslom, dosta rijetkom k rosnjOffi.
KOn! - na star ijim p rimjercima sivosm ed a sa uz
d uino ispucalom p lutom: mlade granc':ice imaju
sivosm e(l u do sivozelenu kOHl, sa jako uocljlvim,
okruglBslim. ispupfenim (bradavic':as timJ l enti ce-
lama
KorlJ.nov . Istem - jako razvijen, uglavnom povr-
Ainski.
Pupovl _ duguljasl i, gotollo priljubljeni lU izbo-
jak. imaju 2-4(-6) kofastih i su,:,ih,. u!i;iljenlh
Ijuski. koje su 8- 15 mm duge, tamnoIJubu::osl e.
Lli loyi - naspramni, neparn o perasll. imaju 5 d o
7. odozgo l amnozelenih, odozdo svjellijih, :l: dis
kavih , listlca, na duga(;l(.oj, zaj~d ni(;koj, s gornje
!tra ne u21i jebljenoj peleljel : on,l su 4-12 em ~u,g i
i 3-6 em Si roki i sa 5-6 bocnlh ne rava, vr~n! Je
obicno naj veci.
CyJeloyi - u Mllasl oj, do 20 em Si roko;' za rav_
n janoj i uspravnoj evaS!I, pojedini evjelovi su
5-dijelnl, imallJ ~ISk,,! podraslu ~Io~nieu, jako su
m idsni; upotreblJav aJu se u medlelnl (Flores Sam-
buci), za spravJjanje eaja.
Plod - sakupljeni u bogata I slroke, visece, plod-
ns gronJe, 10 su okrugle, 5-6 mm debele ko l unl-
cave bobe, koJo su sJajne, erne, soene (sok erve-
noern) naj(;e~ce 5 I ri prelinea i s jed nom sje-
mcnko~ u svskom prelineu S82fiJeva u avguSlu
i septembru I lada posl opono opeda U narodu,
plodovl se upoueblJevaJu u razllei!o svrhe' Z8
9
1 Qra"tic& s pupo~jmll, 2. kUJpnac, J. l arvo . e"i j Olvo.
fen, cV.IIC! sa S1fane, 4. cviJol, odozgo, 5. plod, pop. j
uzdutn, p!csjck, 6. plOdovl. 7. ko!tica. OdOlgO i sa I fl
bo~ne 51.ane
spravljanje kompo la, soka, stalka, pekmeza i dr.
Imaju Ijekovila svojsl va.
5j. me - si vozulo, jajoliko, do 4 m m dugo, po po-
vrsini sil no mro.taSlo; k llja epigeiCno.
81010glla - entomo /Hna, mezolilna vr sta, pOdnos!
umjeranu zasjenu. Otporna na niske temper ature.
Vrlleme CYjelanJa - V, VI, poslije listan ja,
Razmnoiav8nje - sjemenom I vege tativno.
Slanlt l e - voli vlazna i hum ozna, duboka Z9m.
Iji~la, bogata azotom. Susroes se u ~ikarama,
zivieama, na fubovima ~u m a, sumskim sjecinama
i dr Ide u visinu i do 1200 m.
RalprOllranlenOl 1 u Jugollavlll - S, H, BH, Sb,
eg, Mn
Opea ralproslra njenOl t - Evropa, M Azlj a, Kay-
kaz, zapadni Slblr, sjev A/ rika.
PrlmJe dba festo sa uzg<lJa u nasadima kao
ukrasn. vrstn

1. kUjanllc , 2 cviJet sa s l.ane, IJZdU;tn ~ preSI'ek,
, rd l renl Ylen~I~. S. plodnlca , uldutm pre! ek
H abitus - nizak grm iii polugrm, sa drvenaslim
poleglim iii uspravnlm tetvorouglaslim izbojcima,
20-70(-90) em visine, ugodna mlrisa
KOfa - zelenomal, vise-manje !ilcanodlakava, na
donJem dijelu izbojaks ~e$to neslo 'o'iolelno abo-
lena
Korijenov 5islem - dobra razv ijen, ima sposob-
nost snaznog prOdiranja u kamenjaru,
Ullo"i - puslenasli, silno nazubljena ruba. hra-
pave povrsine, debell, 2-9 em dugi i 0,5-5 em
siroki. ns 1-5 em dugoj pereljci, aromaticnL
Cvjelovl u klas8stim prividnim prSljenj~a, 2 do
3(-4) em dugi i ns 2-4 mm dug~J pelelje!.
Plod i s jame - orastic kuglaSlcj ajastog oblika,
2-3 mm dufine, l amnosrnede oOje,
61010gl)a - jednodornna, entornolilna, ksefolerrn-
o a I heho tiln8 vrsla, sa jako iZlaienom kserOrnorf_
n om gradom
'"
SALVIA
OFFICINALIS l.
Farn. Labiatae
23111j3, kadulja
Shop - sage
Sa"ge, s erve
Edler Salbei
Salvia. erba savi~
lila '<j'Clt ,
Wal.l,'llt'
Vrljeme cvjelanja - V-VII.
Razmno!avanJe - sjemenom i vegetativno.
Slanltte - na nasem podrucju ulazi 1,1 sas.tav ~re
dozernnih kamenjarsko-pa snjackih zaJedn~ca,
obuhvacenih uglavnom svezorn Chry~~po~om -
Satureion (npr. Stipo - Sa/vi elUm olllcrna/IS HOI'
vatic). To su pretezno vrlo kame ni la, skelel~a ,
ekstrernno degradirana stanista, sa oskudnlm
zernljislem medu grubim kre cnjackim skele~?m:
3 ea~ka .
Na samom terenu se mogu zapaziti broini la?lleSI
i razvojni stadiji 1,1 zavisnosti od lokalnih klimal'
skih i edafskih fakl o ra . Dop f/ e I do viseg medl'
teransko -mon lanog vegetaci js kog pojasa.
R..proltranjenoll u Jugoslavljl _ S, H, BH, Sb,
eg. Ma.
Ope. r. l proslranje nosl _ elemenal sredozemne
flore (mediteranski dio Evrope od Spa .n~i.e do 8a!:
kanskog POluostrva), M. Azije, sjev. SIrtJa. Y ku
luri je nalazirno 1,1 cijeloj Evropi (do Jrske I Juine
Skendinavije) i Sjev. Americ i. _
PrimJedba - veorna varijabrina vrs ta, ?pi~allO b~
nekoliko obllka karaklerisllcnih za pOJedlOe 0
Jasti. .
Kadulja je od davnina poznala u narodnoj m~dl
cini: za Spravljanje caja i z atlna, a islo tako Im8
primjenu u slutbenoj rnedicini, Ij. u farmaceuls kOj
industriji, za dobivanje etericnog ulja i ra z.nlh lie-
kovilih preparata Nalazi primjenu i u horllkultufl
a vatna je kao Odllcna pcelinja pasa,
175

ASPARAGUS
ACUTIFOL.IUS L.
Fam. liliaceae
Sparozi na, belus

spit zbllill;ger Spargel

I'asp~rago splnolo.
COfruda

Hab itu s _ zimzelens penjatica sa poluuvijenom,

f p

t
izvijenom, i zbrazdanom. drvenasto m slablJikom,
visine do 1 m,
Kor. - tanka, zelana.
Korljenoy sisl em - u obliku dobra razvijene pod- i 1\
~'
zemne stabljike - podanka.
LlI IOyl - maleni, Ijuskavi, kofllali, u njihovlm sa e
pazu~cima nalaze tuperci iglitastih, bodljikavih.
5-10 mm dugih ida 0,5 mm debehh preobraienih ." ~"l..:l
ogranaka, IZII. filokladija (prividnih listova)
Cvjelovl _ zelenkasli, zvonasli, o(;vijece se sa- 1 khjanac. 2. evrlel, 58 5l'ane. 3 l ul':ak .. plod
stojl ad 6 lisl ica i 6 pra~nika .
Plod _ sitns. okrugla, mesneta, ern a boba.
BlologlJa _ vecinom dvodomna, entomoldna vrsta,
kserolH , sa jako izra~enom kseromorlnc.m g,a-
dom,
VriJeme cvJetanJa - VII - IX
Razm noZavanie - sjemenorn i vegetatl~no .
5 tanll te _ tes ta u surnama c rn ike i u makiji.
Ra sprollranJenOl t u Jugo,lavlJi - S, H, BH, So,
eg, Ma
Opea r asprollranjenost - zemljc SredozcmljB.
PrimJedba - rod Asparagus zaslupljen je u nMol
110ri sa nekollko zeljaslih vrsta koje rastu u slo-
bodnoj prirodi.
 176

SMILAX ASPERA L.
Fam. liliaceae
TeilvJka

Sa,sapmlile
sm'ln~ ,u(lO
IIsol plquanl
Slechwlndc
smllace
rO(jo cervone
l'''l"<';:!''OIp'''',

rv, ~i~'
.;~';.

j
d,
11, ~l,
~~',
0
Vri Jeme cvjelanJa - Vltl, IX
Rs xmnoZavanle - sjcmenom i vegcla tivno.
Sisniste - testa u ~umama crnike, u makiji, si
karama i na og radama p rimorskih krajeva, gdje
je naJteSte zajedno sa drugim pcwijusama. Aspa
ragus Belll/loNus. Tammus communis, Lonice:IJ

~
(Yy .mploxiJ i drugim grm!jem.
Rs sprostr anienost u Jugoslavi)1 - S, H, BH, Gg
\. Opea ra spro stranj enosl - podruCt9 Medilerllna
I kllJ8nnc. 2 slnbljlka. popr prosjok. 3. mu$k, cvilOl,
do Sirije.
I !ons~1 CV'jot 5 Iisl pOllgonn s pra$n,kom, 6 plod, Prlmledba - kod nas se rijetko susretc uz obalu
uzdu!nl , popr, proBJck mora I Smila x nigra Willd. sa s r coliko produfe-
nim i oskudno bodljastim lislavima i sa crmm
Habitus zlmzeionH penjacica sa vitkom, kuka- bobama.
slo-bodilikavorn slabljikorn cile su Inl ernOdijo
tarno-amo savilene, I brioastun I bodljikavim g r an-
cicama 25m duZine. Uz pomoc vl tiea i bodlji
povlla se i penlc oka slabAla i grana Ilao i po
sl ijenlu I kamcnirn ogradama
KOHl lanka. zclona
Kor ij enov s lslcm dosta dobra razvljen
USlovl - sreasti ill kop l jash, ko1asli, Ivrdi, cesto
bodljasti na rubu i na 1iHcama, ponokad bijelo
IIi erno pro~nrnnl. sa vilicama na pctoljci.
Cvjetovi zelonkasto blJolt u klasovima, imaju
ocvljece 11. 6 listie a I 6 pla~nika,
Plod I sleme okrugla crvena boba do 6 mm u
p r omjeru sa I -3 sjcmenkc
DOHlJcva U febru!Hu I morlu
BloJoglja prelo.tno dvodomna, ontomoillna, kse.
rotcrmna vrsla
177

RUSCUS
ACULEATUS L
Fam. Liliaceae

Veprina (bodljikava),
kostrika

Bulcher's broom
Iragon plQuan!.
houx-lrJqon
Mauscdom.
Bruslwuf~

BrUSCQlo. sp'uncggio
.".""," ,oe",
Habilus - zimzeleni grm 30-80(-90) em visine
sa razgranatim i uspravnim slablom.
Kora - zetena, lanka
Kaf ijenoy sl slem - veoma razvijen. bez izraienc
iite srcanice. Prodire u zemljlsle aka 70 em
Lislovi - silni ko1asti, Ijuskavi, nalaze so na
zelenim, krulirn na vrhu bodljikavim, do 2,5 em
dugim lilokladijama kaje oblikom podsjccaju na
lislove.
Q
,
evielolli - neugledni. silni. zelenkasto-bijeli, jed-
1 ~Iolanac , 2. stablflka, popr prl!sjek, 3 muski c V'l el
naspolni i dvodomni, a nalaze se po 1-2 na gor- odozl0. I sa slrane, ~. ien3k, CV' lct. 5. plod , 6 plOd,
njaj sirani lilokladij8, muski imaju 3 prasnika ko- uzdu n, presJc k. 7. s]emenka
ji su filamentirna srasli u cijcv, a ienski imaju
tueak, koji je omotan ovojem s<lstavljenim iz me-
dusobno sraslih zakr21jalih prasnika Raspros tranje nosl u Jugoslavil; - S, H. Bt-1. Sb,
eg, Ma
Plod _ boba, oko to mm u promjeru, koja Ie raz-
~pca raSproslranjenosl - zapadna, juzna, jugo-
vijena u sredlni ti lokladije.
Sjem@ _ okruglaslo, velitine zrna kukuruza, SVI- Istocna EVfOpa, M. AZljS, Krlm. Kavkaz Ir," oJ"
Afrika ' ,".
,el'ozulo, po 1-2 u jed nom plodu
Biologlja - dvodomna, enlomolilna, kseromorlna Primjedba - dekorativna vrsla koja se masovnO
vIsta U vo..:i S redukciJom lisiova doslo je do upolr~br,aV<l
za. izradu posmrtnih vijenaca U nfl-
preobraUlja kralkih ogranaka stabla u posebne rodno) medicinl se Upolrebljava kao diurClicl;o
lislolike organa zvane /ilokladije ill kladodije, ko - sredSlvo
je su ograniccnog rasla
Vri jeme cvjc tanja -HI, IV.
Razmno;i:;3VanJc sJcmenom i vogelalivno
Stanlsle - ces la u primorskim sumama: makiji i
garizimU, nn boljul) zcmljlstlma I u zasjeni, 1510
tako. nalallmo Je II kserOlermnim i umjerenim
hr<lstoy,n\ !lumnma u unulla~nJosll nase zcmlj e.
narocllO po obodu Panonlje. Panje se j do 1000 m
nadmorske VISon(!
 17,

RUSCUS
HYPOGlOSSUM L
Fam. liliaceae

Veprlna mekollsna

Haderoblan
ur.\ltUa l1QAe.l3b1~UU

Vrljeme cvjet.nja _ IV, V.

~ pojasa. Najbolje uspijeva na bogatom humoznom
~,
O'Q
1. slabljika, popr. presjek, 2. mu!kl evl)s1, 3 ptdnlk.
. vanjski IIs\ perigon., 5. unulraSnj! list perlgona.
6. plod. 7, sjemanka s dvlju bonih slrans
Razmnof. v. ... ~ _ sjcmenom i vegetativno.
Sianli le - sjenoyite listopadne sume montanog
zemljiitu male kiselosti.
RasprOllranjenoal u Jugoslavlji _ S, H, BH, Sb,
Ma.
Opee rasproslranJe nOSI _ srednja i jufna Evropa,
M. Azlja, Krim, sjev. Arrika, oslNo Madeira.
Prlrnjedba - veorna lijepa dekoralivna vrsla, koja
se mofe kullivirati u vrtovima I parkOYima. na
sjenovilim mjestima.

Habitus - zimzeleni polegH grm, sa proslim ill

slabo razgranjenim slablom, visine 20-40(-60)
om.
Kar. - svijetlozelena, tanka. uZduino izbrazdana .
Korljenoy sllte m - osrednje razyijen, puzajuci.
U s loyj - IjuskaSl i, lancelasli aka 15(-25) rnm du-
gl I aka 4(-10) mm ~iroki, najsirl u srednjem di-
jelu, usllj eni, nalaze se na sred/ni etiplicnih iii
lancetaslih, ko:!astih, na vrhu u!!ilJenih, ali ne
bodljasl ih, 5-12cm dugih 11,5-4cm siroklh me.
kanih ,tlokledila.
C'"jelov! - neuglcdnl, po 3-5 U pazuhu listova.
Perigon zelenkastobijel, aka 3 rnm dug,
Plod - jarka CfVena boba, do 12 mm u promjeru.
Sje me - po 1-2 u jednom plodu, velitine una
kukuruza. svijetlosmede.
Blotogl jll - dvodomna, entomollina vrsta. DObra
podnosi zasjenu.
 LlTERATURA
(za detaljnije izucavanje dendrotogijel

AKAAEMHH HAYK CCCP, 1949-1954: Al'pc'lJMI II K\'C Ta plllllm CCCP, MOCKBa-

A CIIIII II p a \ .
AMANN G , 1956. Baume und StrAucher des Waldes, Neudamm.
ANte M, 1946. Dendrologija, $umarski prirucnlk I, Zag reb.
BE1SSNER L, 1909 ' Handbuch der Nadelholzkunde, Berhn.
BEISSNER L. & FITSCHEN J .. 1930: Handbuch der Nadelholzkunde, Berlin.
BLEele V. & HORVATIC S , 1967: GymnospfumBC, Anali tlcka flora Jugoslavlle, Sv. prvi, br.l ,
Zagreb.
BOPOAHIIA A. H. II ,\p., 1966: Acpc lll.~ .. K\o.: IaPIIIII;:n CCC P, M ocK ua.
BOHNERT E.. 1938 : Die wLchllgsten Erkennungsmerkmale der Laubgeholze 1m wlnterli chen
Zustande. StuUgart.
CSAPODY I. & CSAPODY V & ROn F. 1966: Erde! f6k as cserJ ek. Budapest
t.IEPIISlBCKH 11 ., I1AOlltAKOBA A. H EASIAKOB C. & A H MHTPOB ltB ., 1959: A"bp-
ucro II xpaulI lJ I Upll1 C 11<1 S\lapml. CU<!>ml.
DALLIMORE..JACKSON, 1961. A Handbook 01 Coniferae, London.
DEBAZAC F. E., 1967 : Pnrucnlk 0 ehnarima, Beog rad (prevod s Irancuskog).
DIPPEL L, 1889-1893 Handbuch der Laubholzkunde. Berlin
DOMAC R . 1950 . Flora. Zagreb
DOMAC R , 1967. EkskurzijSka fl ora Hrvalskc i susjednih podrucja. Zagreb
DOSTAL J, 1950: Kvetena eSR, Praha.
EGGER H. 19418: Ole wichUgsten sommergrunen Laubholzer im Wmterzustand, Wien.
EISELT M G 1960: Die NadelgehOlze Radebeul.
ELWES & HENRY 1906- 1913: Trees and Shrubs of Great Britain and Ireland. Edinburgh.
EM H I 1967 Pregled na dendrollorata na Makedonlja. SkOPJe
ERKER R., 1957 Opis gazdnoga drevJa In grmOvj8 (Dendrograllja). LjublJana.
ETTINGER J ,1890 Sumsko drvee I grmlJe. Zagreb
FENAROLI L . 1967 Gil Alberi d'Ualia Milano.
FIORI A, 1925-29 Nuova Flora analltlca dUalia. Flrence
FITSCHEN.aOERNER. 1959' GehOlzflora, Heidelberg
FOURNIER P , 1951 Arbres arbu stcs et Fleurs de plelne terre. I- III, Paris.
FRANCO A J. 1943: Dendrologla lIorestal, Llsboa.
FUKAREK P, 1959' Pregled dendrofl ore Bosne I Hercegovme. Narodni umar, Nr. 5I6.
SaraJevo
FUKAREK P . 1965 Nae IIstopadno drvece i grml Je I (raspoznavanje vrsta prema izbojcima
I pupovima), LJubljana
FUKAREK P. 1967 Inlern alional dendrology society, Yugoslav tour 1967 (Maps of areals).
Sarajevo
GIPERBOREJSKI B. & MARKOVIC T , 1952. oendrologija Sarajevo
HARLOW W M & HARAR E S, 1950 Textbook of Dendrology New York. Toronto London
HEGI G 1906 31 lUustrlerte Flora v. MlttelEuropa, Ml! nchen
HEMPEL G. & WILHELM K. 1889 99 Ole aaume u. Slraucher des Waldes, I-III. Wlen.
HICKEL A 1932. oendrologle forestlere. Pans.
HOFMAN J , 1951 Llstnace v late, Praha.
HORVATIC S. 1954. lIustriraR! bilinsr. Zagreb.
JAVORKA S . 1925. Magyar Flora (FIOl a HungaflcB). Budapest.
JEGLIe C. 1948 Kako prepoznamo golo drcvje. Ljubljana
JOVANOVIC B , 1951 Prlrucnik La od red ivanje dendrofl ore I. (Comletae. SaIiCQC8ae).
Beograd
JOVANOVIC a . 1967 oendrologlJa sa osnovlma tltocenologlje. Beograd
KLE IN L 1910 u n5tUe WaldbOume. SlrAuchor und Zwor9holz90w.ii.&che. Heidelberg
KLIKA J 1951 oendrologie. N a ~e dfevmy. Lesmclvi. Oil I. sv 2. Praha
KLIKA J 1930 Oendrologie. Praha.
KLIKA J 19.17 Pupam, 7vlaAln i ol1sk z Naui:neko slovnika lesnickega, Brno.
KLIKA J 1947 Lesm dfevmy. Pisek
KL IKA NOVAK$IMANKAVKA. 1953' Jehllnal o. Praha
KNJIGA 0 TOPOLAMA (prevod sa njema{;kogl. Beograd 1957.
 1~~t1~~~~:~.1 Oendrologle, Stuttgart.
,~ Ole LaubgehOlze, Berlin.
Die Nadelgeh61ze. Berhn.
Handbuch der Laubgeh61z9, Bd. I. 11. Berlin und Hamburg .
Blume Europas. Berlin und Hamburg.
Ai::'!i~~~:~J~: (sa saradnlcimaJ, 1969: Mala flora Siovenije. Ljubljana.
'i spontane dendroflore Siovenlje. Gozdsrski vesl nik, 5t. 6~7,

der Zenl raleu ro

drvece 1 !lblJe UU~~~~I~::;;;~~~i

stramy a kel e ~, a parkO. Praha.
lesO a

Bd . I, II. Jena

der Blume
C . 1923 Unsere Wie n- Leipzig.
C., 1923 Unsefe WieR-leipzig.
SILVA
SILVA TAROUCA E C . 1923 Unsere . Leipzig-
Wien
CTEcz,AHOB S . 1934: ACUAj)O\OrllSl , Co~ml.
CTECI>AHOB S., & rAH4EB A , 1953' AAHAPOAOru., CO<j>II .
CVKAQEB 8. H. t 1934: ACII;\po.\OntR, AemlHrp1\A.
SVOBODA P., 1946 lesni rostllnstvo, v Pisku
SVOBODA p. 1949 Llstna~e v Zlma, Praha
SVOBODA P ,1954 Les", dfeviny a Jejich porosty, Cast I-Ill, p,ah.
SUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1, 2. Zagreb, 1963.
UGRENOVle A., 1953 Trsteno, Zagreb.
VESELl 0 , 1951 Osnovi lumarske botanlke, Sarajevo
WALTER H . 1954. ElnfOhrung In die Phltologle. Bd.lII. Stuttgart.
WILLKOMM M , 1880 Deutschlands Laubholzer 1m Winter, Dresden.
WILLKOMM M., 1887 ForsUiche Flora von Deutschland u. Oesterreich, Leipzig.
183

RJECNIK"
botanleklh 'ermlna, Imana Writ. I varl)a'a.a, dlJagnostleklh .lrIb.....
t. porlj.kle Iman. rodov., upot,ablJanlh u ovoJ knJIzt
AlII..: Ime za Jelu kad Riml)ana:
Acer: Ime za javor ked Aiml'ana, vjerovatno cd lat. dcer = oltar, illjat, zbog obllka IIsnlh
refnleva;
lIeldon"n ('cidus klseo. gr. phllos = prlleteli): koll voll klselu podlogu, druglm rij.elm.:
koil Indlclr. Isprana i siromaAna. apodzoljen. zemij!!ta:
aculeillua: bodljikav;
acutlf61lua: !.lIjastih lislova;
adl.rlngens: sradstva, IIlek koji ima o&obinu da steie povriinu sluzokofe i povrlje(fene ko!e:
Aasculua: cd lat. eSCB = ielo (stoena hrana) ; Gtel I Turcl au ad davnlna upotrebljavall sjema
kao Iijek za konja (A. hlppocastanum - kanlskl kesten):
Htnensla: po pla!)lnl Etna (3269 m) na Sicilljl;
agrlkuHurII: poljoprlvreda, zamljoradnja;
....nll. (achaenlum): roika - dveplodnlcki, podrasll. suhi nepucavac 8 )ednom sjemenkom,
kola nl)e tyrslo srasla s usplodem;
.kUnomorfan: (gr. actls = zraka, morphe = obUk) ; cvljet koll se mole podllelltl sa vile od
2 uzdufna presjeka u pribl1fno jednake dljelove (radijalan. multilateral an) ;
.lblmargln6tul: bljelO obrubljen;
albUl: bilel :
alkaloldl: cine grupu organakih spoleva blljnog porljekla. koll se odllkuJu Jakim flzlololklm
djelovanjem ns covjBeljl I !lvOlinlski organizam. Onl djeluJu jako bazlcno zbog prlsustva
atota;
AInu.: Ime za johu. kod Rlmljana; vJerovatno od kellsklh rljecl lusjed I voda. u vazl sa
vlafnlm stanltem joha;
al.,.trll, alp6lterlpHn: alpakl;
altH.... : a!tajakl, sa Altaia;
eluvlalnl: nanosnl, naplavnl :
Amel6nchler (gr. melon = jabuka, .gch.'n = akuplj.tI. nalme grlo) : plodovl Imaju opor ukus;
amplexlc6ulll: koll obuhva6a atabljlku;
Mnplttuda (lat. obujam, vem~lna) : proslranstvo, Ilrln., opseg;
am,plofcln: sllean bademu;
a....robljll: flvol mlkroorganlzama u odsustvu vazduhs;
anlloglla: sllcnost Izmedu dvlje stvarl iii polava:
Andr6medll: Line ju je nazvao po mllskoj Andromedl, k6erl etlopskog kralla Cefeusa I Kaslo-
pale, kola se takmlella u Ijepoll sa Junonom;
andreceum [androecaum1 (gr. anar, gen. andros - mUf. olkos = sian) : kolektivna oznaka za
mulke cvJetne dlJelove;
anemofllno, anemogamno (gr. anamos = vletar, phllos = priJalelj): prllagodenoal nB oprall-
vanje pomo6u vjelra:
anemohorno lirenje (raallavanje) /dispergar/o anemochora/: rasljavan)e sjemena iii plodova
vj_IrOm (npr. sa krllatlm plodovlma : Betula, Fr8x/nus, Acer; krllallm sJemenkama: PInus,
Ables, Plcee; s prlplodnlm _aparalom_ za lelenje: Tilla, Cot/nus I dr.);
antera (gr. antMros = koJI cvjeta): pralnica, koja nosl pralne keslce, IJ. mlkrosporanglfe;
anthelmlnlleua: sradstvo za istjerlvanje gllsta;
.panza: grbavo zadebljanje na Ijuskama Allarkl kod berova (Pinus):
appandlcul6lU1: sa prlvjesclma;
aqulfollum : aquila = orao, lolium = list:
.rbOrMceRS. arb6reua: drvenast ;
ArbotUS: Ime za planlku (Arbutus unedo) kod Rimljan.;
Arceuth6blum (gr. arkeuthos = kleka, bios = 2.lvot): kojl iivl na klekl (JunlpfJrU$ 8KYCedruS);

PrJ ..,lavll.nlu ovoa rlltnlk' l ulor .. koriltlo , Ijl dltlm d)ellm. :

IJHrner F., tatchlnw6rtl rbuch dlr bolanlachen Pltenzenne mln. Blrlln und Hamburg.
all,le V lf153: EUmololkl botenltkl r.tnlk. SarlJlvO.
H.. I a., 180&-31 : !IIultrllrte Flore v. MIIIIIEuropa. MOnchen .
lchuMrt R. a W..ner a., 19112: Botenltchl Plll nzlnnlmin \lnd Fachwlrt. r. Lllpzlg.
Wlt"",hn R. H. .. stitzel P., 1055: Oil botanl,chln Pltanzlnnamln. GtlUln.
z.,ncMr R., Eneltl .... IlItchhelm G 1114: Handw6rterbUch dot Pllan:r.lnnamon und Ihrl Erkllnmgen, BWUgart.
1-
ArctOIlAphyIoa (gr .rklos - medvJed . staphyle grozd) : tanll e je navodcno da. mcdvj edi
I1(ttplqau crvene plodove,
..... oblaa\ rasprostranjenJa neke vrsle,
. .~. erebrnastoblJel
1irI..~ grake tme za mukinJu oblORU (Sorbus ar'. IL J Crantz) .
1IO.ut: ~rllus suha grof:dlca) : mesnati suhl omolal:: (npr. kod Use (Taxus). kuri ke (Evony-
IIIUS) ltd
......... ' poll.kl ,
IllbUlaalJi:: fau u rumjenl malerlle u jednom organizmu. eij l je rezulial izg radn ja slotenih
matarlJ. Iz prOSI'Jlh
.....1....: produktl aslmllaclje;
IIkorbIMuldleUna: vitamin C, I). antlskorbulnl vitamin kojeg naroeilo Ima U sipku, limunu,
nlranel, paprlcl. per!unu ltd.:
.-oIIaeIJ.: olnovoa jedlnica u slslematicl fitocenoza (2. bilina zajednica sa odredenim
UorlstlCklm sastavorn).
MPlragUl: Ime ze iparglu kod Grka ad spargeo izbljam; zbog sposobnosli Ijera nja iZ
danaka kOj! 88 odgajaJu keo povr6e;
..,.kt: Izgled,
.aper; hrapav, teklnjast:
IlUCUpjrlUl: (aucupflri avas capBrB _ plice hvatati): zbog upotrebe plodova od Sorbus
aucupar/a L.
....."111' lufnl,
IUSIrfacus: austrljskl :
autohton: (gre. auto+chtoon = zemlja) , samonikao, slarosjedilacki , koji oduvijck pOSloji oa
jednom mJestu, u jednoj oblasti ;
autohoriJa (autoahoria): fasijavanje plodova iii sjemena bez u ces~a stanisnih l aklora ,
lutumnilll= jesenji (Iat. BulUmnum jesen);
..,....0 : abelanski (Abella grad u Kampaniji - lIalija) ;
lVk:ulirll ('vlum pUt j!) ' slufl za hranu pticama:

babyl6nlcus: babilonski,
blccitUl: sa boblcama (Iat. baas. baecB bOba);
balzam: melem.
ba.lard: kri!anac, hibrid
bazJftlln (gr. bllSls osnova, baza, phylos = prijatelj) : koji voll bazicnu podlogu :
Mrberl.: od arapskog nazlva barbarys Z8 plod ove btllke. za koju se smatra da su je Arab-
Ijanl prenijeli iz Berberije u Alrici ;
lelula: Ime za brezu kod Rlmljana, vjerovalno galskog poriJekla. POSIO se biljka kod Plinija
naziva 1 arbor galliea.. :
biocenou: flvolna zajednica;
blogeognltlla: nauka kola prout ava zakonllosll rasprOSlranjenosti bilJnih i zivOtinjskih vrsla
na zemljl. $10 zna1 rasproslranJenost flore i laune, kao i njihov istorijski razvoj.
bloIoglJa : u Alrem smlslu nauka 0 21vim blC~ tma uopste :
blolOpl: llvotna staOlAta. tj. posebni dljalovl naseljenog proslora, koji se odlikuje specifienim
komplekSom ekoloAklh ' aktora.
bla".,.ana: Rihard Ursini B la gay (1786- 1858) , kranjskl rodoljub, koji je imao velikog inlo
resa za billnl sv!jet. PronaAao 23. maja 1837, novu vrstu roda Daphne. koju je poslao
botanicaru H. Freyeru na delerm inaclju, koji joj daje ime u cast pronalazaea: Blag81cv
vol~l n (Daphn e blagayana Freyer);
Borbaslana : Vincze T61 B 0 r b as (1844 - 1905), pozna!i madarski botanicar;
bornmuellerl: J , B 0 r n mull e ( (1862 1948), kustos herbara Haussknechl u Welm,Hu (grad
u DDR). Izuzetno dobar poznavalac 1I0re Sredozemlja i Qrijenta;
boInlacus: bosanskl :
braldela (bracteatus) ' zalistak;
brlzoid.s (Briza gr. .,dos izgled). zbog shtnosli sa Brlza media ;
bUigiricus: bugarski,
IC.xus (ocI gr. pyx~s - kUllja) ' j er se u starom vijeku simSJrOVo drvo upoll obljavalo za prav~
IJenje kutiJa Z8 liJekove:

canius; sivoplav,
callunl (od gr kallunein cishll, mesll) ovabitjka se upOlrebljava za pr.lvljanjc motli ;
camputrla (Iat campus ravnica. polIO): pol,skl,
campyl6podus : krlve, zavinute stabl,ike;
Mn6t:cenl: slvkastobrlel:
cinua: pepelJastoslv;
upltitua: glavicas!,
.reua (capr" koza) slut t 1a hranu kOlama,
oaprifoIlum (capt" koza, phylJus 1151),1510 znaCenJO kao gOle,
GIl... rod Alleva (carero casali); biljka je UPOh cbljavana za nbanjo i Slruganje:
.ciJJcUI: Iz Kan)8 (pokrajlna u M. Azlji),
Cimen; crven kao meso;
AroIlnlinus, ClllOllnltnlll: karollnskl (USA) ;
carpfnlfonUl: sa lislovlma kao kod obltnog graba (Carpinus betulus);
carpinus: Ime za grab kod Rlmljana;
CiI.ti.... (gr. k.sf.non = keslen)' u:zelo valida Iz armenskog - kaskenJ. III molda po Kaslanu
nB Crnom Moru, odakle je kesten od davnlna poznal ;
CIIthirthiCII: kofi t isti, olVara,
caucilllcus: kavkaskl,
CeJtil:. od gr keJ/o - gonili, tJarall, Izvedeno ja kelUs onal koj l tjera. tj. bit; upotreba
tvrdog drvela za Izradu itapova za blO;
cephlll6nlcua: prema oloku ((ephalonia (Grt ka);
cern...: ime potlte Iz kurdsko-iranskih Jezlka, gdle oznaOava u prvom redu treinJu (Cerasus
avlum (L) Moench] ;
Ceratonla (gr. keras rog): obllka mahuna popUI raga,
C'rdI (gr. karkis = tkaOkl eunak) : zbog oblika mahuna;
c6rri1i ( ..c{mus.): Ime za jednu vrstu hrasta kod Plinlja i Kolumele;
chlmaeclrlf6llua: zbog listova kao kod dupeaca (Teucrium chsmaedrys l.);
cMmaecyparill (gr. chamai nisko, po zemljl) I Cupressus;
chalm......apllua (gr. chamai - nisko. mespllos - muimula) : dakle paluljasta muimula;
charUecytlaua (gr. chamai - nlsko, polaglo) : dekle, niski. patuljasti Cytlsus;
ch&orocirpus: sa zelenim plodnlm Ijuskama;
ehrysocirpus: f utih plodova:
claVI (cyathium) (gr. kyafhos posuda slitna oljl): naroeile skupine cvjetova. veoma sliOne
pojedinaOnlm dvospolnlm cvletovlma;
dll6r1a: lrepljav;
dn6reuI: pepeljastoslv;
Clatus: od anliOkog naziva za ovaj rod, gr. kistos, a lat. cistus;
CI6malla (or. klema = vrtlka): Ime razliillh povlju!a kod Grka;
coccfneua: grimltnocrven ;
coeriileua: plav:
coggygrla: itnakafena grOko Ime biljke ..kokygea .. , odnosno latlnsko coccygea- ;
colurna: lijeska;
Colute.: kolutea, kod Teolrasta Aib koji navodno ne padnosi kresanje (kolouein). Za prenos
Imena na danaAnj i rod bila je presudna svakako sliOnost sa gr. kollos = Aupalj (zbog
mJehurasllh plodova). C. arborescens L - pucalina. grohotua;
commun" : obiOan:
co",'rtua: tbljen. skupljen. stileinjen :
corditus: srcollk:
corl*rlua (Iat. corium - kola): zboO Jiic!a sa tanlnom, za ! tevljenje;
Cornua (Iat. cornu = rog) : upuc!uje na tvrdoc!u drveta:
comlitua: rogal:
ColOnUla (lat. corona = kruna) : zbog izgleda evasll ;
Coryllua: ime od gr6kog kerys-Alem, u vezl sa zelenlm ovojem koji pokriva plod;
CoOnua: kod Pllnija ime jednog apeninskog grma od kojeg sa dobivala purpurna boja;
COto....ster (lat. cydonia = dunja, ad pridjeva cydanlus izvedena coton.us, t.mu je dodato
lat. aster slitno, nelik) If. nalik na dunju;
crataeglf6llua: s trnovitim listovima (Izvodenje od crsteegus vrlo neodredeno) ;
Crataqua (gr. krataios = t vrst, izveden anliOkl nazlv gr. kretsigos) : oznaf avao je vrstu ovog
roda (C. azsrolus). oile je drvo, kao i kod ostallh vrsta, pri obradl Ovrsto ;
ere",,'ua: tupozubljen, narovaian;
c'"'UC..... eNten"': kretski ;
crfspus: kovreav, kudrav;
croaUcus: hrvatski :
CUP''''''': antiOki nazlv za. Oempres, kod Grka kyparlssos, a kod Rlmljana cupressus;
CyUsus: od antltkog nazlva za Vl'8tu Medlcago arborea, kofi je uzet za ovaf rod ;

dalmllUcua: dalmallnski:
Daphne: u anliOko doba, kod Grka, naziv za lovoriku (LauruS nobllls) uzet za oval rod:
declduua: kojl lako opada:
decumbens: lefec!I, polegll;
dendro(dea: drvenssl;
Dendreloglla (dendrogral1is) (gr. dendron = drvo, logos = fijeO. nauka i gratein =
plsatl):
nauka 0 poznavanju drvenastog bilja, Ij. drvec!a i grmlja;
delrltua: skup djellc!a nekog lIjela poslije lizit kog i mehanickog raspadanla ;
dlhaziJa (gr. dIs - dvaput, chss;s = pukotlna) : cimozna cvast kod kOje glavna csovlnG pro-
Izvodi dva ogranka:
dlscotor: razlicito abojen, eren:
dlurMIcua: sredstvo kOje tjera nB mokrenje;
dWarlc6IUI (dlvarlcira reilrltl)- raAlren. strte~I.
br6Mra (ar dlO$O$ = ros.)' zbog I.epljlvog sekrela Ihjezda za valenje, koji se na suncu
-J-II kao rosa (01'O48{. rolund,folla rosulja) .
ctulMaI": po gradltu Davin (Oulno) u Trltanskom zalJevu :
dvodomM bllJke (p/anl. dloec/a. p. dlo/cia): one vrste kad kojlh Jedni induvidui nose sarno
molk_ a drugllnduvldullsta vrste sarno tenske cvJelove (Salix i dr.);
dwotpOlln CYlJat (llos hermaphrodilus): evljel koll ima pra6nitke (mu!ka (0' )) i pledne
(tanaka [9)) dljelov8 (vidi pod .. jednospolan-) .

ebulUI: rlm,ko Ime Jedna vrsle zove (bazga) [Sambucus};

. .laid (faktorl) obuhvai:aju f!zitke, hamljske i blololke olobine zemlJi!ta kao i osobine sli-
Jena nR koJlma se zemlj,lt. razvlja;
edIfIlndorl: vrste kole !zgraduju neku zajednlcu. Shv.cenl u najl irem smislu . "om su sa-
llaYnl elanovl zelednlce, ko)1 uvjeluju njezln opslanak. odreduju njezinu strukturu i pro
l%Vode u zajednlcl najveei uticaj" (H 0 r val . 1949). Pojam edlhkatora uveo je u nauku
Braun Blanquet (1921), shvallv61 Ih uglavnom dlnamlCkl. a njlhOvO OpCenllO znacenje raz
radlll su nepose PoplawskaJa, Sukaeev (1924). Lavranko (1947), Sokoiov (1947) (Horvat.
11149)
........ : r..prostren)en;
epemplar (Iat. exemplum prlmjer, uzor); prlmjerak;
egzoWi: slrana vrsta.
BoIogI.. (gr. olko. = okolina. Iredina; logos = nauka) : nauke koja proueava odnose orga
nlzama (bllJeka I .tlvolinja) I .2:ivotnih zajedniea (blocanoza) prama uslovima spoljasnje
lredlne. keo I uzajamne odnose Izmedu .tlvlh blea,
_ja,naglb;
ekIotrotan (gr. ektoB - vanlskl. traphe ishrana) : hlle gljlva se ne naiaze u samim' celijama
korljen VK .u sarno tijesno priljubtjene uz njihove spolja~nje zidova (vidi pOd miko
r/u-);
....... : 'lIsak, naotll;
6!egana: Izabran. ukusan, kleen;
6merus: Izvodenje neslgurno, molda ad gr. hemero" pilom, blag ;
ernmenagogum: sredstvo kale Izazlv. menstru8clju:
il!mpetrum (gr. flU - na, petros stIJena) : zbog mjesi. gdJe raste ;
endemlU: vrste .. ogr8nleenlm are81om, tf. vrste kole su ogranicene same na jednu. cesto
Yrlo u.ku, oblest (no yelitine nile bltna) :
endocarp 'endocarplum/ (gr. endo unutrsinJI. karpds - plod) : unutraln)e oplo"e :
encloozohorl,,: Jedan od naelna rasproltlrsnJa biljaka posradstvom livolinjs ko)e sa hrane
totnlm plodovlma. a ajamanka prolaze kroz enjevni trakt i biva)u izbaeene napolje, esto
na vfto udallenim mlasllma (Juniperus, Rosa, Rubus, Rlbes, Daphne. Hedera, Comus,
Serberls, Viacum, Arctostaphyllos. V.ccln/urn I dr);
endalrotan (gr. 'rapha iahrsna): hile glliv8 prodiru u 6elija korlenova. gdje se hrane uglje
nlm hldratima (Yldl pod ..mlkoriza,,) .
eniomoflille: oprailvanje evjalova posredstvom insekata:
epMdr8: od gr .pl na I htldr. UZViknja. vrh. sll)ena. jer biljka rasta pretetno na stje-
novilim lerenlma;
epldennil (gr. epl - na, derma - kofa) : pokorica billaka, naJjednoslavniji oblik kolnog
Iklva.
eplgeleno kll"n" (germlnaUo eplgaea)' klljanja p,. kolem sa klieinl IIstiei (kotiladoni) razvi
JaJu Iznad povriln. zemlje (Carpinus, Fagus i dr.):
er.c. (gr. erlke): oznaks za Erica arbona ked antikih pisaea, molds od areiko = lom im;
zbog lomnih grana,
ertoc6rpUi (gr. erlon 'luna, carpas plod) : vunasto dlakavog ploda;
ErIophonn (gr. arion = 'luna. pharos = nose6i) : zbog vunaSlih perigonskih konaea poslije
oCYjetavanja - Vletrogon;
....11.: proeea Iroknla zemaflske kore djelovanjem 'lode. leda, vieira (rijena, ladenjacka i
eollka erozlj.);
"l'Ihroc6rpua: la crvanlm plodovlma ;
aIr6acus: elrurskl (iz Toskane): .
~a: "aztv la. vjerovatno, po imanu Ijekara Eulorbosa Iz I vi. prija n, a.:
. . . . . . .: evropskl:
....,..... (gr au dobra, IIjepo I onoma Ime): ironiean naziv, ler neke vrste zaudsra/u.
a plod Ie donekle otroYan ;
.oeIIIor: '1111, uzvllenlJI (komparallv od lat. exd/sus :::: vlsok) :
. . . . .: vllok. 'ilaknut;

_'I......
......: Ime za bulwu kod Rlmljana; (molda od gr. phageln
.
lastl; Zbog plodova za lelo)
fameIto: prama narodnom Imenu .. Iaml, .. u julnoj lIalill zs aladun IQuercus I,unetto Ten.) :
,........: late villne, usko obllkoyan:
~IJaI nauk. kola 8a bayl proutavanJem poleva per/odltnostl, apeclJalno poJeva u
ftvom ,vljatu;
~M"': r4881, crvenosmed;
&rIIlnoet (fflrtllts) : plodnost ;
PIcuI: Ime ze smokvu (drvo I plod) kod Rlmljana. naslul:uje sa da Ie rijet uzeta ad Fenleane;
gr. sykon, dovodl se u yezu sa Ileus;
"laldldlfa (klldocIlje) (gr. phyllon list. kladOB granOlca); listallkl organl (analognl 1181U)
nastali metamorfDlom stabljlke, "pro kod Ruscus (leu/aatus i dr.:
ntocenou: bill". z_ladnrca. prlrodne skuplne u koj/rna su bllJke gruplsane na odredenl na.
ern, ne slueajna vel: zakonomJerno. u toku dugotrajnog istorilskog procese uzaJamne
borbe I prilagodavanja keo I adaptaclJe ne fizitko-hemijske uslove SpOlj ne sredlne:
ftIogeogratlla: proutav. rasprostranjenost poled/nih bilj nih vrslll I flora, kao I nllhov Istorllskl
razvo/:
mo.ocrologlJa (litocenologlja): nauka 0 biljnim zajednicama;
fftmmula: vjerovatno od lat 114mma plamen, zbog ukusa billke Clematis lIammu/a, koil
pall;
Mra: cl.'okupnost svlh biljnlh vrSla neka oblastr;
...,,. pltno: s pumm cvJelovima ;
no,.nUnua: iz Flrence (ltallja);
'aUdlulmua: lako smrdljiv (protriJano liMe);
'olltlua: lianat;
'ormanekllnll: prama fekom bolanlfaru E. For mAn e k - u (1845-1900), koji Ie lalrativao
I floru nallh kraJeva;
Forsythl.: William Forsyth (1737-1804), proslavljenl engieskl vrtlar, dlrektor kraljevskog
vrta u Kensingtonu;
trtgIlla: loman, krhak;
Irtngulus: krhak
Frtxlnus (gr. phraxls = plOI, ograda, od phrasso og radlli) : poliO sa drvo jasena upotreb-
Ilava za ogradlvanle ;
lrutIc6lU1: grmolik, grmast;
Iuacus: smed ;

"llbulus (Iat. galbulosus) : boblfasta Ail arka;

Glrlp: (s. juga Francusk. po narodnom nazivu za prnar Quorcu3 coccI/era) _ vegela-
oila nlakih zlmzelenih f bunova I polutbunova, oblfno ne vllih od 1 m, ve61nom obrazuju
vrlo razrlledene zajednlce; predstavllaju daljl slupanj degradacije zlmzelenih Ivrdolisnlh
Auma I eeslo nastalu kao razullat prellerane jspaN. U natoi fiori, vegetacila garlga pri-
pada poaebnol andamnol svezl Cisro-Eric/on Horvatl6;
Genii": naziv ove bllJke kod RlmlJana (genesIs iii genist.) izveden Ie ill od lat. genu - ko-
Ileno. Jer su mlade grane kolJanaste, iii od keltskog oen fbun;
genulnu.: pravl, prlrodan;
germAnlcus: germanskl, njemakl;
g.nKlum [gynoeceumJ (gr. gyne = tena, vlkos kua) : ko[ektlvna oznaka za !enske cvjet-
ne dlJelove ;
glnntll: slbirsko Ime I_dne vrste javora;
gliblr, glibra: gladak, gol ;
gl6ucua: plavozel.,n, sivozeien;
glukozldl: predstavljaJu va!ne darivate saharlda (Iaera) , Onl su vrlo rasproslranJanJ u prl-
rodl. Ve/na npr. blllnih plgmanala pripadaju glukozidlma;
gluUn6tua: IJeplllv;
graefll.: vllak, skladan;
grHeua: grekl;
grlndlf6l1us : vellklh listova;
gronl' (corymbus) : cvasl sllfna grozdu, gdle poledlnl cvjetovl lefe u Istol ravnl, !ito znael da
1m Ie cvletna petalJka razllelte duflna (npr. kod vrsla roda Crstaegus I dr.);
IIrOSHdenUllul: grubo nazubljen:
u...,.rb: masa sfi6na Ivrdom kaufuku. Dobiva sa koncentrisanJem mljefnog soka bilJaka
II (npr. u korl raznlh vrsta roda EvonymuB 1 dr.). Dobar je Izolalor toplole Ie Ima prlmlenu u
elaktrotehnlcl;

htbitua (Ial hAblrus - Izglad. oblik): obllk. spolja!njost. spoljalnjl Izgled (opti Izgled slabla):
hale.,.na.a: po gradu Alepu u Slrljl;
haloPle: bllike koja su pril~godene ,fivotu na zaslanjeni m zemlJlltlma;
hau.torlja (haurlre crpsll) : organl za slsanJe kod parazlta:
hlbtCirpu.: pahulJaslih plodova:
tlJcltra: (gr hedra - pOdloga. tlo) Jar je bUlka prl fvr!ena za podlogu. Drugl navoda
41 Je od kallskog hedes ute, na kole brlljanovo ,Iablo donakle Uei;
.....relahlh prama njemafkom bOlanlfaru T. von H e I d ra I ch u (1822- 1902);
he1lo1Hne blilke: bUJke IVI.tll, bUjke koje se razvIJaJu u usJovima pune dnevne svjetrosli, one
ne podnoae zasjenu;
HellHptrma: (sperma sjeme), sJemenke nose na ledima u viAe redove duge, zrakaSle
papU.,
"'11x: zavoJlt, splralan:
herb6ceul: zellast,
hermafrodllan (1108 hermephroditus): dvospolan CVjet;
heteroftllJa (or h't'ros = razliOit, phyllon = list): polava da se na iSloj biljci nalaze lislov!
razliullog obllka.
heterophjllua: razllOllih listova;
hlbrlcl: krlmnac, bastard ;
hIgroftte: (gr. h-ygr6s - vldan. mokar, phyt6n = biljka) ; biljke kOje su prilagodene uslovima
veama vlafnlh stanlAta.
hlpogeli!:no (klilanje) [germ/natlo hypogaeaJ: (gr, hyp6 = ispod, gee lemlja); pri klijanju
ostaiu kotlladoni (supke) pod zemljom:
hlpp0c6ll1lnum: (gr, hippos kon)): dlvlJI (konjski) kesten ;
hlralitul: oporo dlakav;
hJorotll: (gr. chloros zelen. fyI/on = list) ; bllJno zeienilo pomacu kojeg zelene biljke na
svjetlosti stvaraju organske materije iz neorganskih:
holandlcuI: holandskl:
Holandlka bol.I' brtleltova: uzrokuje suAenje fivlh briJeslovlh stabala. Uzro~nik ove bolesti
Ie gl,iva OpMostoma ulmi (Buism.) Nanni (Syn,: Cerastomel/a ulml (Schwarz) Buism.J.
Bolest Ima epidemljski karakter, a prvi pul je konstatovana 1919, godine u HOlandiji, Ie
,0, Ie adatle lime. Smalra se da se kod nas od ove bolestl osuilo oko 30-SO la brio
jestova,
Hom6gyna: (gr. homos _ istovremen. gyne == fena); jer se istovremeno sa hermafrodilnim
cvJeto.... ima nalaz! jedan red tisto fenskih cvjetova na rubu iste cvjelne glavice ;
horizont6lll: horlzontalan, vodoravan;
hortlkullura: (Iat. hortus vrt): vrtlarstvo:
hOlDI: H 0 s t N. T. (1761-1834). austrijskl lijetn ik i botanitar:
humUlllus: nlsko polegao:
humut: speclfll:na pedogeneti6ka tvorevlna , organska materlja u zemljilu u svim sladijima
malamortoze. Prj tome sa u svakol fazi razlaganja smlenjuju razli6ile Grupe organizama:
hypog16aaum: (gr. hypo = ispod, glossa jezik): zbog jezi6astog izgleda lilokladija kod
Ruscus hypog/ossum I druglh vrsla,

Idaeus: sa brda Ide na Krell:

lIax: po nazivu kod Rlmljana za vrslu hrasta (Quercus ita,,): prenoenje Imena ustijedilo je
zbog sh6nostl hslova:
IIIjrtcuI: Ilirskl ;
Impl'xua: upleten, zaVlnut.
IncilnuI: slvobijel. pepeljast :
Indlkator: (lat indicator pokazivaO ukazivaO): slvar ii i pojsva koja ukazuje na neslO, U
ovom slu6alu blljk&. kOla ukazuje na odredenu kiselost. vlafnest. sastav zemljista ild:
InlraapeclJakl: kojl sa odnosl ns laksone. po rangu nlte od vrste :
Integer. 'ntagrum: 6ltav. nerazdljeljen. Cijelog ruba ;
Inlenn6dlua: srednli :
Internodl): (inter Izmedu, n6dus = kOfjenee): die slabla koji se nalazi izmedu dva kotjen
cals (nodlla),
It61lcuI: lalijanski:

)ap6nlcua: iapanski :
Jednodomna blilka (planta monoeica, p. mono/ca): ako sa ns jednoj te iSloj biljci nalaze
muAkl i tenski cvjetovl :
ladnollPolan evllel: evilet koji sadrfl iii sarno prasnlOke (mu!ke) l ei' 1I0s masculinusJ iii sarno
plodne (fenskel( tlos femineusl diJelove (vldl pOd "dvospolan evi jel .. ):
J6glanl: ssfelo od skrat.:enog lat J6vis, (gen. od Jupiter. glans - orah). Ij Jupilcrov fir _
orah obl6nl (Jugfans regia l.) .
'(lnceul: kao sila (Juncus sp ).
JunIperus: (jullenls - mlad i pario radam) : u vezl s lim Alo se upolrebljava kao abortlv:

kalclflll: vrsle kolima Ie ~a uspJe~an .razvol .' oPslan~k pOlrabno pnsuslvo kaleijuma u pod.
lozl, III su 10 vrsle kOle se nalbolle razvljaJu u prlsuslvu kalciluma, ali mogu oslati , bez
njega
Jcak:Hobne: vrsle kola ne pod nose kalcilum .
blalfuga: bUJke kOle izblegavalu kre~nlak.
JJauItrIorll.: (Ial caulls slablllka; 1I0s, I/OflS evijel): pojava da se cvJetovi i plodovi na-
lue neposredno na slabllma.
1d1dDdQe: vldl fIIokladlla
kllma'ogena, klfmaka: (klimazonalna) zajednlca siofeniia I postojamja flloeenoza kOja naja
bolJe odgovara uslovlma I mogu6nostlma date oblasti. u prvom redu klimatsk.m pnlikama.
U odnosu prema spoljainjoj sredlni kllmaks--zajednica se nalazl u stanJu relallvne ravnOa
tete. relalivnog mirovanja;
konektlv: (connllet.re = spajali); dlo antere ko,l spaja oba okca;
konHI"Y.lor: (Iat. conservator euvar) : doslovno ' euvar zbirke. onal kOjl se brine . . ;
konzumlr.U: (Iat. consumere = potroliti); potroiltl. pojesti .
kotschyl: Kotschy Theodor (1813-1866). austrljskl botanlear;
kMroflt.: (gr. ;ceros = sUh. phyton - bUlka) bllJke prilago"ene na viAu suAu vazduha I zem-
Illtta (blljke suAnlh stani!ta) :
kultlv.r, (Cult/var): vrtna forma;
kupula, (CtJpu/a): kod neklh drvenastih vrsta poseban dio u kome Ie smjeten plod; nastaje
razrastanjem i odrvenjavanjem cvjetnog omotaea i cvjelne drAke: sa sazriJevanjem pl~
dova postaje kotasta III drvenasta. u obJiku kapice. odnosno pehara (kod hrastova) III
loptaslog. odnosno jalaslog omotaea, koji se otvara zaklopeima (kod bukve). Povrlna
kupule mofe biti Ijuskasta iii sa lislastim, Ailjastim iii bodljikastim izraltajima;
kuralor: (curare - brinutl se) ; staratell. onaj kojl se brine (npr. brine se 0 zbirci i dr.);

IHVis: gladak. ravan ;

lanugln6sua, I.nuglneus: fino vunast ;
L6rix: Ime od lat./ardum, laridum = salo, mast; odnosi sa na smolu drveta ;
latlt6l1ua: iirokolistan :
lau...,I.: mali lovor (u vezi sa slienoAl:u sa liCem lovora /Laurus nobllis/):
lautH611u.: koji Ima IIstove sllene lovorovim (LBUruS nObilis);
Laurua: antieki naziv, kod Plinlla, za lovor;
lenUscua: ime za jednu egzoll6nu biljku (Sehinus molle);
lelodrpus: koilima glatke plodove:
leuc0c6rpua: kojl ima bijel plod;
leucodtrmla: kojt Ima bijelu koru, bjelokori:
Ugllatrum: od lat. ligare = vezati. jer su vilke grane pogodne za pletarstvo;
IIjan.: biljke sa dugaekim. tankim stablima koja putu uz drvete III neku drugu podlogu;
litoral.n: (Iat. litus, litoris obata) obalni. priobalni ;
Lolaeleurla: Jean louis Augusta lo i s e leu r-Deslongchamps (1n4-1849). franeuskl Ijekar
1 bolaniear. autor djela ..Flora Gallies_ (1828) ;
Lonfcera: po njema6kom Ijekaru i bolanlearu lonieeru ; A. lo nil z e r (1528-1586) :
Lorinthus: od gr. loron - kaii i anthos = evljet; zbog Izg/eda kofastog lisla:
IliIeua: lut;
L,cop6dlum: (gr. Iykos = vuk. podos nogal Ime za crvotolnu:

....ced6nlc..: make<fonskl;
mBCl'OCllrpus: krupnoplodl:
m.crophjllua: krupnollstan :
IMcr6stemon: sa vellkim pranlclma;
macu16'us: pjegav:
mih.leb: arapsko Ime raHllke ICer"3us mahaleb (L) Mill.];
milor. mij ..: veel :
maklJa: (pO korzikanskom nazlvu za formacllu); vrlo gusta, zatvorena formacija raznog zima
zelenog fbunja (Erica-vrste. Arbutus unedo, C/stus-vrsle, Smilax aspers ltd.). obleno naa
stala degradacljom S.ume easvine;
Mil .. ' od antiekog nazive (gr. ma/on) za ovu biljku I lat. malum njen plod;
....IyIIM: po Karl M a I y - u (1874-1951), istaknutom i plodnom Istraflvaeu bosansk~herc.
govake flore, dugogodllnJam kustosu ZemalJskog muzeja u Sarajevu i osnivaeu sarajeva
skog Botaniekog vrta:
mandchllrlcus, .... ~urtcus: mandlurskl;
m'a m'aculus: muAk.;
maillm: (gr. mastiche) smola od trAlje. upotrebljava se za lijepljenje;
med16l1a: srednji :
megilatrobllusJ: f enski strobilusl iii -lenaki cvjetovl_;
M6apllua: ime za mumulu kod Rlmllana;
mez6reum: mofda od latinizovanog arapskog mezerium - ubijali. u vezl sa otrovnoi eu bUjke
Daphne mezereum;
mezokllrp (m8S0eBrplum): srednje oplo"e (npr. srednji. mesnati dio jabuke. IreAnje, vllnje
I dr.);
mezome: (gr. menos = srednji, phylon = bUlka) ; biljke priiagMene na umjarenu vle1:nost
vazduha i zemlllAta :
mlcfOCirpua: sitRoplodl ;
mk:fOphtllus ~ sltnolistan;
 ~
~~~~r.~~~i'f:h:/za korlJen),
znal!aJa UlJIV8Ishranu
za nJihovu ako korllena III u korljenu
(mikotroll/a), (vldl mnogih v;~ih
takoder pod
u kolaj na.taiu polanova zma, Ij. mlkrospore;
III _mulkl cvjetovl-:

I (pO Monpeljeu u Francuskoj);

vanlSku I unutranju gradu biljaka;

elzaAki florlsl., brlOlog I Ijeker:

I plodova i Iistova kod borovnlce obJ(!ne (Vaccinium myrtil.

communis);
-;;:;ii~;USP'jevatl): nazlv za ovu bllJku kod Homera pod myrtos, a kod
n Nekl smatraju da je ad gr. myron - balzam. jer su list i plod

MinuI: vrlo mali (palullast).

ntranltanum: neretlJanskl (po naziyu za rijaku Neretvu).
nebrod'nlll: po planlnskom maslvu Nebrodl na sJeverolstol!noj Sicilljl;
nektarlJ: tor nektar = pit a bogoya) , medne .flijezde cVJetova (mednlcl):
nfger. nlgrl, nlgrum: ern.
nlarielM: crnkasl (koji poslaje ern) .
nlveUl: snjelnoblJal.
n6bllll: olmlan. gospodski, ugledan .
nodlum: evor, nodll. kolJence.
n~x: orah III oraiClc,

obtudtul: zatupljen.
occldentiUI: zapadn.. zapadnlacki.
offlclntUI: upotrebljlv. Ijekovil.
Ole.: od gr 8/am, a lal oliva maslina;
omorlka: naAe narodno Ime za vrslu Picas omoflka (Panelc) Purkyn6:
Ophlosloma ulml: Vldi pod .. Holandsks bo/esl brIJestovs .. ;
6pulul: kod RlmlJana Ime za Acer campestre, preneseno na Viburnum opu/us zbog slicnosii
IIslova;
orblcularll, arblculat.: krutl~asL
Oreoherzogla: prema prof. drT. Herzog-u. profesoru bolanike Univerzitela u Jani (ODR).
Pozna! po broJmm naucmm ekspedlclJama Izvan Evrope Autor djel4: " Analomla der
Lebermose- (1925), - Geographie der Moose .. (1926) i brojnih druglh briolot;kih studija.
orlenltlll: istocnl. IstocnJackl.
6rnuI: Izvodenje neslgurno, treba da je u vezl sa gr. oro/nos _ gorski;
O.lryl: (Dr oslraon AkolJka) zbog izgleda plods '
0.9r11: nRZIV ove blilke u Grtkol. ali ne po eglpatskom bogu Ozirisu :
oVlllf6l1ul: laja811h Iistova.
ovtlll. ovalul: jaJast;
olqletnthul: (gr oxys _ oitar): sa otnm trnovlma ;
ox,cedrl: Jar flvl oa Juniperus oxycedrus (mlsll sa oa Arceulhobium 0);
oXfc.drul: Ime za mriku (Juniperus oxycedrus L.) (gr oxys oMar):
Ox,"c6ceuI: (9r kokkos boba): zbog boblcasUh plod ova;

po rllecl Pad (PO) u sJav ltallJI :

aoUckl nazlv za ovu vrslu od gr. parln - opel I uron mokrat a (III od gr. pallo _
I uron). jer sa ova blljka uzima1a kao sredslvo za lul:eoje mokrate;
p.pll;;;-iP.;,~i,!.~;~; papilozan - bradavlcasl) . bradavicasto Izbol:em spoljni zidovi epider-

namelolk {.f:lvoUnla iii blljka kola livi u Uj clu

Parnasa. (2459 m) u Grl: koj. sjcdisl3

l:eAaIj). l:eAljast ;
pedoIogIJI: (gr. ped~n = zemlla, logos = nauka): nauka kola se bavl proueavanJam zamllilta:
zakone nlegovog postanka, ilvota, evoluelj_ I geogrefskog ruprostranjenja:
ptdllnculul: cvJelne drlke, stapka;
p'hdulul: vlsetl;
pentimerll: (gr. penta = pel. maroa = dlo' u ovom slutalu. pataroelenl evlalnl krug ;
penUndru.: sa pal pratnlka:
perlclfmenu.: vrsla kozJe krvl (Lon/cera):
periderm: (gr. derma = kola); sekundarno pokorltno Iklvo kole preuzlma funkclju epl-
dermlsa:
perlnrp: wrdl ovoj. npr. kod IIjeske:
Perfploca: (gr. perl = ndokolo, gr. ploke/n = ovijatl, povllatl) ; zbog stabljika kOja sa pavl)a;
petlol'tus: sa drAkom
petraau.: kojl rasle na sljanovltlm mlaatlma;
Pelt'rla: po amaleru florlslll uljltallu lazlka u Dalmaelll: Pelaru (Franz Petle r 1798-1853),
peuce: (gr. peuke) smrlja;
Phloml.: (gr. phlox = plamen) : jer su vunasn IIstovl naklh vrsta upotrebllavanl kao fllilJI u
svJeUlJkama ;
phoenlceus: jarko crven:
Pice.: ad lat. pix = smola, nazlva za jelu kod Rlmljana, ler sadril smolu :
plomant: bola blljnog iii livotlnjskog porljakla;
pll6tu.: makano dlakav ;
pfnnaUflduI: parast, perasto rascllepan;
plnniitul: parast ;
Plnu.: Ime za bor kod Rlmljana :
PII.llela: luodl S8 od gr. plssa ::; smola I akeoma/ ::; IzlIJeelti. dakle blljka sa Ijekovltom smo-
10m; Ime mofe bill slrijskog porijekla ;
PIA'lnuI: antltkl nazlv za P. aeerl/olia, od gr. platys = iirok : zbog na~lna grananja, kao I
obllka I Izgleda IIstova;
plalanold.l: slltan platanu ;
pla'yphjllul: Ilrokolistan:
plldtus: naboran:
pneuma.olora: polava korjenova zs disenje, u vezl sa anaerobnim uslovima zemll/Ala, putem
kOJih se korllenov slstem snabdlleva klseonikom Iz vazdui ne sredlne :
pod6l1cu.: Iz Podolia (jufna Ruslja):
pollgamnl bllJka : (planta polygama) blljka sa fenskim, mulkim i dvospolnim cvijetovlma
(Fraxinus excelsIor, Aeer p/alanoldes I dr.) (vldl pod - jednospolan- I - dvospolan_] :
polulkloiline bllJke: au one koje nalbo/le uspiJevaju u utlovlma pune dnevne svletlostl, all
podnose Iluiestan atepan zsaiene;
polycirpu.: mnogoplodan;
polyphjllul: s mnogo ".Iova, mnogoll. tan;
polflrlchul: mnogo dlakav:
pomlf. ruI: jabuljaat:
p6nllcul: ponlski: po atarom nazlvu za Orno more I zemlje oko njega (Iat. Pontus):
populaclJa: grupa organlzama ledne vrste kola (grupa) U datom trenutku nasellava odre4enu
oblast, odnosno stanllte;
P6pulul: antlljki nazlv ovoga roda kod Rlmljana, porijeklom vjerovatno od gr. pa/pallomal =
traperlU, drhtetl, u vezl sa leko pokretlJlvlm U!tem vrste ovoga roda :
pr0c6rul: Izdufen, vlaok, vltak;
procumbenl : letetl, povaljen ;
PnlnuI: od antll!kog naziva ze IUJIvu gr. prumnos, a. I. prunnuB, ze cljelu blljku. Posloll I mit.
Ijenle de Ie nazlv od lal. pruma, u znaljenju mdak, pepeljak, pa!lIIo zrell plod ! IJlve Ima
bleliljaatu vo6tanu prevlaku :
puudopI61.n",: lu nl platan (polto IIslovl ovoga javora podajetaJu na lislove plalana),
Pseudo" . : (gr pseudos = Idan I Tsuga) : Japansko Ime za drvo;
puIMICen. : pahuliast:
umino, pumlll.: patuljast. mall, nlzak ;
~unlca: ad I. punlceus = jarko crven,. kao 110 Ie I bola cvljeta I ploda ove vtste; po druglm
Ime roda po punljl sada!njem TUnlsu:
purgaUvum: sredslvo (lilek) ze l!IAtenje crljeva :
purpurauI: purpu,'!o erven ,
plrlformll: kru Akohk ;
Pyracllnlha: (gr. pyr = vatra I eeanlhos ::; bodlja, Irn): zbog vatrene bOje plodova:
pyraml d pyremld6tu.: piramldalan:
p9r....r : "p'lrus - krulka, nastavak ..asler.. znsl!1 manje vrljedan kod biljaka : dlvlJl, dlvlj.
kruAka:
Pf'1'UI. PlruI: nazlv za kru!ku kod RlmlJana:
Qu'rcuI: ime za neke vrale hrastova kod Rlmljana, od mnogih Izvo"enja Imena vjerovatno Ie
=
11 kellsko9 quet = lijep I cuer drvo, iii Iz gr. kerehe/n =
blti rspav, svaksko zbog kore
 :-P~~P'!"a, truruav.
~~:ii:';;k~; noy), sad.lnll, danalnJI. Iz nslieg doba ;

oatRtak nekadunje drevne flore iii drevnog roda;

~~w~~;t:"'~ = Irn, lrnall grm), nazly kod Teof,asts i Dloskoridesa za vIsta

~~~=:~:~~~~:t~~AOdOP8' (odnO$i
drvo). S8 na masiv
zbog cvletova Rodopa);
crvenih kao ru!a - pjenisnik. slee.
da Je nazlv ad gr. rhus - drva za Itavljenje. Drugi navade da je od gr.
tetl, tto hive kad S8 kora zaslJete. Iii ad keltskog rhudd .c- crven, zbog

ribas, oznacavaju IjakoYllu biljku Rheum ribes. Po osvajanju Spanije.

blla Arapl su nJen nazlv prenljell na rihizlu, odnosno njen plod ;
_C.~~ n,. ,.. . . :
-~
, Rob I nJ (1550-1629), vrtlaru Henrika IV i LuiS XIII u Parizu, kOli
bilJku iz Virginije u Perlz;

l8 oval rod. smatra sa da je izveden ad indogermanskog

RoemIIrfn. .; "",m.";,,' vjeruvatnu ad gr. rhups = i:;lb , tbuniC: , myrtnos

mlrisav Postoll I lal ros = kap. rosa i m8rinus = morski , posta
ova bUJka rasle I po
rotuadlf6lluI: okruglohstan;
rubrtfollul: c:rvenih listova;
R6buI: ad lat. ruber - crven, ,er vie vrsla ovoga roda imaju crvene plodove;
........ rupatrta. rup'.lre: onaj koil raste na sl.jen8ma;
Ru.cus: naziv kod Rlmljana za vrsle ovoga rods, ad IUS selo i scora _ metla, posta mogu
poslu!lIl za tlcenje

..bini. ublnl6ft11: po Sabin,ankama;

ugltliUa. "ultilul: slreIU!:ast
..lIcllollus: IIslova popul vrbovlh (Salix SP,),
..UellnI klMlln.: u prlrodl se nalul vezan. u glukozldu ..sa/icinu .. kojeg ima u karl i liscu
vrba (Salix). Denvall sallcilne kiseline se upoireblJ8vaju, npr., za pravljenje hlekova: ad
najva2m"h dertvata Ie acelil..sahcllna kisehna, pozna!a pod nazivom .. aspirin .. , koji se
upotrebljava kao IIJ.k protiv raznlh bOlova.
S6Ux: n8%IV kod Rlmljana za vrsta ovog roda. a kod Grka h.lix
grano savltljlv
=
povijen, uviJen, jer su im

S61v11: nazlv kod Riml,ana za S. offlclna/iS od I sal1l8f9 = spasti spasavali, izlijeC!ili, jer sa
upolrebljava u I,ekarstvu,
HlwlHf6U.... sahllNllus: sa listovlma koji su slilm omma kod vrst_ Salvia omainalis:
Samb4cUII: ad gr mbyx, nazlva 2a crvenu boJu 010vn09 jedinlenja mmlJuma, na koju naiici
clVanl $Ok ploda
..nacIJ.: (Ialsanetlo lijee&nje), Izljeeenje, ozdravlJenje. pobolJ'anje, Sredenje;
AngulMUl: crven kao krv.
HIIYuI: allan. galen
......1.. : kojl rute na slljenama. stjenoljubiv.
8C6ber. K6br.. SCIIbrunt: oAtar:
achnelderl: Camillo (Karl) S c h n e Ide r (1876-1951) poznatl dendrolog. autor klasic!:nog
dials - lIIustri.,tes Handbuch der Laubholzkund....
Sohwecllerl; Schwed ler , vrtnl lnspeklor u Gorn,oj aleziji;
rimsko Ime bilJk.:
poluperast,
zimzelen,
uolah (1770 1843), poglavica Ch.roke Indijanaca _ Ime za mamulovac u

i~[~::::~~::~: kOli su slienl listovlma majlme dutice (Thymus sp.):

=
:r.~i~~~~;(GramlneaeJ.
18 stollelu. prama Imanu leonahard Sa s J a t a venaciJanskog Ijekara i
dr$ka,
- Sibil), po javl,anju U iufnoj Slblriji;
 ~~;,~~:5;:~~~~;sa= ski.
IJuskama
siena phyton = blilkal, blilke .Iene IJ blljke kola ne podno..
puna osvjetl)enJe i nBlaze se u uslovlma ve6e III manle zasJene
LIlt. (sensu 'stlore) u Ilrem amlslu
. 'lYOnlcus: slavonskl.
Smllo: anUl:kl nazl Y za OYU i nekollko sasvlm razllMlh bllJ8ka.
solhr' (Iat sollrfJrlus - osamlj_n poJedlnac!:an) (u oyom slueaju) pojadinst an. usamljen
S6rbUI: antitkl nazlY za S domestica I Storm/nalls, vJerovatno ad lat. sorbera = jestl. gu...
tatl poliO se plod ad S domestics Jade.
Sp6rtlum: ad gr sparlo, - pop iel. ufarl)s time su nazlvane barske bUjke kole S8 mogu
upotrajebltl u pletBrstvu
. pt el..: vrsta
Sph. gnurn: rod mahovina 6118 vrste .fIve na vlatmm ,tanlltlma. tresetlAtima pretpostavlja
88 da Ie u vezl 98 gr spoggos - sunder apul ya
IPlnl chrfl ll: Hrlstov 1m
. plnolt..lmul: vrlo trnovlt
plnosus: trnovlt
Splr a: od gr speirs zavojlto uvojito. Jer Je S ulmarls (FIIJpendu/s u.) sa takvom ~aurom .
spont. n.us: (I sponllmeus dlvlJi. samonlkao); samonlkao, prlrodan;
1. l tr.: (sensu stnchore) u utem 8mlslu.
Staphyl.a: (Od gr. slaphyle - grozd): Jer J8 cvas! grozdasta
I t. rlUS: ,alov neplodan
sUpula: (sllpula _ slama) zallstak ler Oesto Ima slamast obllk
Itolonlfer, stolonlf.ra: s vnJeiama
stoma: gr stomus _ USia) olvon veclnom na naliOju !lstova. koll slute za razmJenu gasova:
strobllusl: homolognl organi cVletovima. na prlmjer kod golosjemenlaoa;
subalplnskl: pretplanlMski
subsp. = subspecies} podvrsta'
l uke.l lja: promlena blljnog poknvaOa na lednom staMlilu
supfnus: natrag savl,en
l upl trat. podloga
sylvitleul, sylvter, sylvi.trl.: Aumski

takeln a ka Old sadrtan u neklm dllelovlma lis. ( Taxus):

,.klan: slstematska Jedlnlca
Ti marlx: nazlv kod PI n la pod tamanscus III lamance za ovu bl1lku '
l anlnl lres ov ne) najva.f:mJI predstavmci hemilsklh jadlnlenla ugljanlh hldrata sa aromat-
k m kisellnama koJi se SUSfecu u prlrodl Sluze u kozarskol Industnll za stavlJenJe kote;
tatirlcus: tatarskl
T. xOdlum: od gf taxos _ tlsa I g, eldos shOan zbog shOmh hstova
TixuI: gr lasso _ redam) zbog pravllnog rasporeda Ighea
Terra rO, I. eNemea .
tereblnthu.: moida u vezi sa gr teleo - builm jer kora od Pistac/a telebinthu$ buienJem i
zas lecanlem dale lerpenl,"
termlnarl n (termmIJIIS): vrAnl
terminologlll: skup Izraza kOJI se upotrebllavalu u jednoj naufnoj oblasti Iii u umjelnosti;
telrem.,an. (gf tetla - Cetlf! meros - dlO) l:etvorol:lam cVletnl krug.
thev.sllna: po alfirskom gradu Tebesu (antlckl nszlv Theveste).
Tille: ant fkl nazlv za T tomentosa od gr II/os vlakno ler su u upotrebi blla IIkina vlakna.
tlnctorlul, tlnclorum : upotrablJlv za bojenJe
UnuI: rimsko Ime lempflke (Vtbum um linus l.);
tomentolul: pustenast
l orm!ni lll: (tolmma srdobolja) upotrebljiva protlv srdobolje
tournefortl1 : prema Tournelortu (Joseph Pilton To urn ef 0 rt. 1656- 1708) francuskom bo-
tan l:aru kojl Ie naplsao Hlslo.,e des plantes..
toxleodltndron: (tax/cum - otrov gr dendlon drvo) otrovnog dNeta.
tr' mulul: kO)i drhte trepell
trl.nguli rls: trobnd
t,lIobuI: sa tr refnla
tf phlnul: obllka rogoza (Typha);

ullglnolu.: kO!1 raste na motvarnlm stamAtlma,

ulmliollul: brestollstan
OlmuI: me kod Rlmllana za brlJesl
unHO: kod PhnlJa I Kolumele nazlv za maglnlu (plOd od Albulus unedo): po Plinlju lako
n.,."no lef se mote 2'8SIIIII kada sa sarno ledan (unus) plOd pojede (edo Jedem).
iiVa-6tll grotde medvleda (Jer medvledl lobote rado Jedu plOdove),
 Iel,ll."og I. beets = boblca. antlCk! naZIY ze vrsle ovoga roda, elll Ie

bl'j ne z8JedOice kOle pOknV8jU neku ablast :

razmnofavanJe bliJaka vegetatlvnlm orgaOlma (np t reznicama,

:~~~~~~~~~~;z~a;v~.~OlP~U~/1US~0f:d~,a~'~';lbi'i.:=~Vezivatl,
:
svezati,
izmedu sabe slrtne,pleSh. poste
a koje sa
se po
drugu zamJenJuJe (npr Saxifraga

ove bllJke kod Rlml,ana od I. vlscum = Ilepak , IJepak ze plree. zbog IJepljivih
piOdoV8
vlrglnfinus: VlrdtlOsk, (USA).
vltilbll: b,elocYJetna
vltellUl, vlt.Ulnus: tut keo zumanac.
vIUdll.: deminutlY od vltex loza
vi", ldaea: loza sa brda Ide n8 Krell
yulg'ri., yulgituI: obu!an. Op!tl. !Iroko rasprostranJen .
weldilnll: L F v Welden (1760- 1853), vellk. IluMe!) pnrode Na nJegev pOdS!iC8J prislo se
osmvanJu neklh parkova i poznatlh vrtova, kao npr. u Zadru, alpmetuma u Insbrucku
(Austria), osnlvan)e vrta SChlosberg u Gracu (Austn/aj. Njegov herban/um se naiazi
u posjedu Botamckog dru!tva u Regensburgu (Zapadna NJemacka).

xyI6s'eus: (9r xylon odsle~eno drvo osteon kOSI) kao kOSI tvrdog drvela.

zlgomorfan: (9' zygon - Isram, morphe - oblik) . organ (u ovom sluCalU cVljel) kOjl se moze
podlJahtl na dva slmelTiona dljels sarno jednlm preslekorn (mOnOsimetrian).
Zlzyphus: ad zizuf jedne staro-femcanske njeci ad cag a treba da je naSlato lattn sko
Jujube .. I francuska " JUJube
zoohorlja (dlspergatlo zoochor/ca) rasprostlranle slemena I plodova posredslvom .lWOllnis
(vldl endozOhOojs)
 SKRACENICE IMENA AUTORA CITIRANIH U ATLASU
Abbrevlatlones auctorum
(ovdJe au Iznesene skr&cenlce J puna imena Butora, Ie ukrslko oanovn! podael 0 njlms)

Abtom,It: "BROMEIT J (1857-IMS), nl"meek! botanltar.

Ademo'f'!c: ADAMOVIC LuJo (11184-193$'/: poznati bolanle&r, PrQ'.lor Velika I1kola u Beogradu Aulor brojnlh
upet.nlh radova I: bllln8 g809r.IJe I ah!llemallka NaroeUo pozna, po monogr.'IJI 0 mezlJlklm zam-
IJama (18091
Alt.: AITON WI lIam {1731-17931. dlre klor Kew Gardens kod London . Pille . HortUfI KewfHIa'._
Anlolna: ANTOINE F (1815-1886). dlrekl or vrla SchOnbrun u BeCu.
Amokl: moguce pseudonlml
AtcM,.,: ASCHERSON Paul Friedrich (1834-1913). dugogodil1njl kualo. bOlan fCkog muzeJe u Berlln-Da"-
'emu AUlor brolnlh lIorlalh~k lh I ,.logeog r" lklh dlela.
Aach.' ar.: ASCHERsON P F. I GROEINER K. O. P. p. aulorl dlala -Synop,/e der mltte/eulop""hen Flo-
ra- (18l16-1838).
"Id.: BALDACCI Anlonlo (rOden 18871. laUlan.kl bOlanlfar. aulor brojnlh Ilorllllllki h djela od kojlh ae neka
odnolo I na naao kralovo.
Beck: BECK GOnthor von Mannagolla u nd Lorchenau ,'850-1931). profalor botanlko / dlraklor bOlanltkog
vIta njemaCkog un/ven:llala u Pragu. Autor dlala . F ora Bo,no. HO/cegovlne I NovopazarskOQ Sandta"a.
lu 3 knj/ge) / blo)nlh dluglh radove ko)i ae ednoaa na lIoru nali h klajava. POlobno la v.J:na nlegova
monograflja 0 lll rakim zeml/a ma
"rlolonl: BEATOLONI Anlonlo (1775-18691. prolelor botanlke u Bolognl. Aulor dial Flora ltaIIC,_ (1134
do 1854).
I',alow: BIGELOW Jakob (1781- 1879). ajevelnoamerh~ kl bolanlCat. profelor botanlke u Boalonu (USA)
Aulor dlela Floruf. Boaton/en,/a.. I dr.
llelIIolI: BLEele Vllollie [1911 1981) plolasor bolallIka na Unlv91lllaiu u eaograllu Plsac blolnlh dlala Ii
oola'lI lIorUtllka alilamailke I IIlocanologlle. kala '0 pralotno odnoso na e mu OOIU
III.: BLUME Karl Ludwig (1 ~IM2J. diraklor drJ:avnog Haroarllum e u Laldan-u (Holandije). Autor dlale
. Flora Javae I dr.
IIytt BLYTT Melthlea Numlon (1789-1M2). konzarvalor BolanlCkog muzaja u Oalu (Norveaka)
Solei.: BOISSIER Edmond Plarra (1810-'888). Iyajcarakl prlrodnlak. Pluc dlala .FIOI. Ollanlall... (u II
knJlga) 11881- 18841
10""': BO"RBAS T61 Vlncza (1844-1905). poznall madarakl bolanlear. piNe broj nih radoya. Cd kOJih II
nakl odnolO I n. naaa krolava
8ottdI.1 80RKHAUSEN Morllz Baltha.ar (1180-1806). nlamaCkl botanlCar. plaae brojnlh dial. iz oblaaU
l um aralva I bolanlke
IJornm.: BORNMOLLER JOlaf Friedrich NlkolaUI (tIe2-1948). kUllo. harbara Haullknacht u Walmar.u
Odlillan poznavalac 1I0ra Sradozomlje I Orllanfa
~: BORY de 81. Vlncenl. J D M (1118--114O). f,anculkl prlrodnjak.
~ I Chaub.: DORY da S. V. I CHA\JBARO L. A. (1185-18541
Bottoh'1 BOUCH (181'-1881). njamafkl vrtla'
1M BRAUN Alexander (1805--18n). profalor bOlanlka I od 1851 dl,aklor Bolanh~kog vrta u Berllnu .
r -II BRAUNBLANOUET J . (1884-). po:nali 'rancuakl nau Cnlkolac_ 'Uy,emane nau ka 0 bll/nlm za
jlldnlCama (mosoc/olOfllla III IltocanO/OfIlIa), dlraklor Intarnaclonalna Itanlee za IlIIrdlyanle v-slalacl,e
MedUarana I Alpa u M"onlpamaru {Ft.nculka,.
Brlq.: BRIQUET JOhn I.aac (1812-11132). Ivalcarakl bolanlCar. Aulor d jal Prodrome de la FI0/8 cor....
(u 3 knllga) (1810)
Clu'et CHRIST Hermann {1833-1933J. Ivalcarakl pravnlk I bolanlhr.
c,...li CRANTZ Helnr Johann Napomilk Yon (1122-1799). ilJaCnlk I plolelor botanlke u BaCu. OgotCanl
prollvnl k L1nn6a i Jacqulna AUlor djel ..$t/rp81 AU61liacae.. (u 3 kn/Iga) [1782-17171
CZ8C&Olt: CZECZOTT H : pol/Ike bOlanlllarka. pozna .. 0 eludljama 0 avroplklm V1IIIma bukvl (Fagu.)
Calak' CELAKOVSKY L J .\1834-111(2). eelkl bolanlCar
Cam!,- CERNJAVSKI PavIa 1l1li2-). cd 1931-11150. kUllol PrlrQdnJaCkog muzoJa IIplke zamljo u aaogtadu:
.a;adnlk Inl mull D e kologlju I blogaoglalilu SAN: pro/8IOt Sumarakog fakuUa" u BltOgradu: cd 11150
11'11 I radi u Bugarako! Aulor brolnlh radova Iz obla.1I palaObotan lke I !ltoelnologlJI nall h kra/eva
Ceml .. Jov CERNJAVSKf P I JOVANOVIC B.
Colli!' COLIC B Dulan. dugogodllnJI dlraklor Zavoda " "IUtu prlrodnlh rl/alkolll SR SIbil_ I uradnlk
C.loplza.ma pllrod... Aulor bro/nlh radova I: zume prlrode I dr.
David' DAVID Arma nd (112&-1800). franeulkl mi liona, u Kin!.
DCM.i DECAISNE Jo.-ph (181)>-1182). pored broln,h druglh dja'a pllac _La 'a/dln /rullfal du Mu um. (u 1
knjlga,
DC' DE CANDOLLE Augultln Pyramu. (1178-1141). Iva/carakl bolanlCar. aulor d/a'a . Plodromu.
'inatla nalurall. Regnl Vegelablll lu 11 knjlga) 11824-1874' .
Sy.,..
DC A ' DE CANDOLLE AfpMn.e (18115-1193). l in prelhQdnog. lYalearlkl botanleer. plnc djall Alono-
gl.ph,a d Campanu/ac8aa Dber ctan. IJraprunfl da, Pllan:anRagaln d.1 bOlanl.chan Nomenkl ..
lUI- j dr
D89 DEGEN Arp.d von 118116-1934'. poznali madarakl bOlanlhr; plol.lor p"lan.kog evauCili l1l Porad
bro/nlh radov. kOjl la odnol. I lIa lIoru na.'h kraj ava. aulor oplatnog dlala .Flola Va/.b/tlca. (4 d ..
Del."
bela .vnke) 11 _ _ ,93111 kola )a lazullal 'Ilrelivani a ocI , . .. do 1813. "ekla. puna dv lja decanlle
laid.: oEGEN A I QALOACCI A.
U Edlcljl PRIRODA JUGOSLAVIJE lzeile au aUjedete knjlge:

1. C. !!;i1ie: ATLAS DRVECA I GRMWA

2. C. !!;i1ie: !!;UMSKE ZEWASTE BIWKE
3. C. !!;i1ie: ENDEMICNE BIWKE
4. R. Lakusie: PLANINSKE BIWKE
5. R. Lakusie,
W. Misie: LlVADSKE BIWKE
6. C. !!;i1ie: UKRASNO DRVECE I GRMWE

U prlpreml au alljedaee knjlge:

1. A. Scfradtija,
Z. Korene: SLATKOVODNE RIBE
2. T. Vukovie,
Z. Poemjle,
E. lurovie: VODOZEMCI I GMIZAVCI
3. J. Gragort
Z. Korene: PTICE
4. A. Sofradtlja: LOVNA DIVWAC
5. A. !!;pan,
B. Antolle: BIWNI SVIJET JADRANA
6. A. !!;imunovie,
D. Zavodnik: BESKRAWE!!;NJACI MORSKOG DNAJADRANA
7. I. Jardas: RIBE I GLAVONO!!;CI JADRANA