Professional Documents
Culture Documents
Poznavanje Nacrta PDF
Poznavanje Nacrta PDF
2
1. OSNOVE TEHNIKOG CRTANJA
Crtei su u povijesti ljudskog roda vaan vid meusobne komunikacije jo prije nego se razvilo
pismo.
Tehniki crte se razvija tokom renesanse kada se razvijaju tehnike znanosti i kasnije
postaje sve sloeniji I sloeniji.Tehniki nacrti danas su standardni nain prikazivanje proizvoda svih
moguih tehnikih disciplina a meu njima su i graditeljski nacrti.
Graditeljski nacrti moraju se pridravati meunarodnih pravila za crtanje nacrta te moraju biti
jasni, dobro oznaeni i pregledni. Takve nacrte su sposobni proitati svi strunjaci koji sudjeluju u
procesu projektiranja, izvoenja I odravanja objekta.
Dijelovi nacrta I sam crte mora biti tako jasan da se njima znaju sluiti investitori, korisnici
graditeljskih objekata i svi zainteresirani graani. Poznavati I znati itati nacrte je kao da govorimo jo
jedan strni jezik jer ista pravila vrijede i u Kini i u Americi..
Kod crtanja predmeta za graditeljske nacrte vrlo se brzo uoe dva problema.
Prvi problem je kako sloen predmet poput zgrade prikazati tako da svima bude
razumljiv.Jednostavan i mali predmet vrlo se lako dade opisati rijeima ili predoiti jednostavnom
skicom.
Problem nastaje kod opisivanja predmeta koji sloen od vie elemenata kao to je ovaj na
slici. Dakle imamo problem kako predmet ili zgradu koja ima tri dimenzije ( duinu, irini i visinu)
smjestiti na papir koji ima samo dvije dimenzije(duinu i irinu)
Prvi problem se rjeava tako da se predmet crta na nain zovemo ortogonalno projiciranje
predmeta.Svaka projekcija predmeta crta se na svojoj ravnini, pa govorimo o ravnini I (ravnini tlocrta),
ravnini II (ravnini nacrta) i ravnini III (ravnini bokocrta).
3
Na te ravnine projiciramo pod pravim kutom strane predmeta.
Takve projekcije prikazuju se na jednoj ravnini kao tlocrt, nacrt i bokocrt takvog predmeta.
Da bi takav crte bio potpuno razumljiv na kraju odreujemo dimenzije, kote (odnosno
kotiramo stvarne veliine u centimetrima).
4
Drugi problem je kako velik graevinski objekt ija se veliina mjeri u desecima metara
smjestiti na list papira veliine nekoliko desetaka centimetara. Da bi prikazali takav objekt crtamo ga u
mjerilu.
Crtati graevinu u mjerilu znai je smanjiti tako da je moemo prikazati na naem listu papira.
Mjerilo na nacrtu oznaujemo s dva broja I znakom jednakosti izmeu dva broja.
Na primjer: 1 : 100
Prvi broj oznaava stvarnu dimenziju predmeta.
Drugi broj oznaava za koliko smo smanjili dimenzije tog predmeta.
Znai jedan metar u stvarnosti je u nacrtu sto puta manji to jest iznosi samo jedan centimetar.
U slijedeim crteima je prikazan jedan te isti tlocrt prostorije u raznim mjerilima. Svaki crte je razne
veliine ali kote tj zapisane dimenzije su iste.
5
1.2. Uloga poznavanja (itanja) nacrta za graditelja izvoaa u procesu pripreme za
izvoenja dijela ili cijele graevine
Da uspjeno izgradi dio ili cijelu graevinu graditelj-izvoa osim znanja o graevinskim
konstrukcijama i manualne vjetine mora imati jo jednu vanu sposobnost.
Ta sposobnost zove se poznavanje odnosno itanje nacrta.
Znati proitati nacrte odnosno shvatiti sto je nacrtano to je kao da se zna jedan jezik. Tehniki nacrti
se po istom sistemu crtaju u cijelom svijetu od Kine do Amerike.
Kod pripreme za izvoenje dijele ili cijele graevine treba pripremiti:
1. Izvoa treba dobro poznavati pravila itanja nacrta jer tek kad shvati nacrte odnosno
protumai projekt odnosno projektnu dokumentaciju moe pristupiti slijedeoj fazi.
2. Slijedea faza u realizaciji graenja je priprema materijala, alata i opreme potrebnog za
izvoenje dijela ili cijele konstrukcije. Za cijelu graevinu ponekad se taj proces zove priprema
gradilita.
3. U toj fazi izvoa takoer odluuje o odabiru ljudi s odgovarajuom manualnom vjetinom
odnosno o potrebnoj radnoj snazi koji e takvu konstrukciju i izvoditi.
Tek kad su svi ovi uvjeti ispunjeni moe se pristupiti izvoenju dijela ili cijele konstrukcije.
Kad su svi ovi uvjeti ispunjeni moemo govoriti o uspjenom izvoenju dijela ili cijele
graevine.
Ovaj proces se odnosi na izvedbu dijela graevine na primjer kod zidanja jednog malog zida
koji izvodi jedan ovjek. Takav isti proces dogaa se kod izvedbe cijele graevine npr. kod izvedbe
kompletne stambene zgrade.
Samo onaj graditeljizvoa koji je u shvatio ulogu poznavanja odnosno itanja nacrta i
uspjeno je povezao s ostalim aktivnostima prilikom izvoenja dijela ili cijele graevina moe biti
dobar u svom zanimanju.
U takvom sluaju govorimo o uspjenim graditeljima reproduktivnim umjetnicima (ako su
projektanti primarni umjetnici) koji su savladali sve tajne graditeljskog zanata.
6
1.3. Vanost dobrog razumijevanja nacrta za svakog graditelja-izvoaa
Tehniki nacrti odnosno projektna dokumentacija je jedan nacrt ili skup nacrta koji su direktna
uputa tj radni zadatak po kome izvoa treba da izvodi dio ili cijelu zgradu.
Ako izvoa dobro razumije projekt i po takvom projektu izvodi zgradu onda govorimo o
uspjenom izvoenju dijela ili cijele graevine.
Problemi nastaju ako izvoa ne razumije projekt odnosno ne shvati to je nacrtano na
papiru. Tada se prilikom pripreme i izvoenja dijele ili cijele graevine dogaaju neugodnosti,
nepravilnosi i komplikacije. Kao rezultat nerazumijevanja nacrta i ostalih tehnikih uputa imamo itav
niz problema za sve sudionike u procesu graenja a to najvie pogaa korisnike takvih zgrada.
Da bi dobro razumio nacrt izvoa treba tokom kolovanja i kasnije u praksi da razvije
odreene sposobnosti odnosno znanja koje e mu pomoi da dobro shvati projekte.
Sposobnosti i znanja koje su potrebni za dobro razumijevanje nacrta su prostorni zor, pravila
crtanja nacrta i poznavanje graevinskih konstrukcija.
A) Prostorni zor je sposobnost ljudskog mozga da na temelju nacrta na papiru crtanog na dvije
dimenzije (duina i irina) predoi kako e taj predmet izgledati u prostoru u tri dimenzije( duina
irina i visina). Isto takav proces se odvija i u suprotnom smjeru to jest stvari predmet (tri dimenzije)
nacrtati na papiru u dvije dimenzije.
To je vana ljudska sposobnost jer izvoai po nacrtima koji su projektanti crtali u dvije
dimenzije mogu sebi predoiti kako e dio ili cijela konstrukcija izgledati na kraju radova.
Ta sposobnost uvjebava se tokom kolovanja na modelima predmeta na kojima se crtaju
tlocrti, nacrti, bokocrti, presjeci i na temelju takvih nacrta dobivamo sliku predmeta. Kasnije se crtaju
tlocrti i ostale projekcije zgrada u odreenom mjerilu a sposobnost se dalje razvija tokom prakse.
Prostorni zor pomae i kod boljeg snalaenja tokom izvedbe kompliciranijih objekta. Ponekad
na jednom nacrtu (tlocrtu) zgrade nisu dati svi podaci pa je izvoa prisiljen traiti i na drugom
projekcijama ili ak konzultirati projektanta.
Svaki put kad izvoa dobije vie nacrta jedne zgrade (tlocrte, presjeke i proelja) pomalo se
automatski ukljuuje ta sposobnost koja pomae da izvoa sebi predoi kako e izgledati budui
objekt.
Tako i izvoditelji postaju sudionici zamiljenog projekta i lake uspjeno izvode dio ili cijelu
graevinu.
B) Pravila crtanja nacrta su pravila koja se moraju pridravati svi sudionici u procesu izrade
projekta da bi mogli razumijevali ono to je nacrtano (simboli graditeljskih materijala, pokretne i fiksne
opreme, simboli instalacija, pravila kotiranja pojedinih nacrta, mjesta odreivanja tlocrta i presjeka,
razumijevanje mjerila itd,)
7
C) Poznavanje graevinskih konstrukcija u stvarnosti - je vaan uvjet. Kad izvoa poznaje
stvarni izgled i dimenzije konstrukcije u stvarnosti u pravoj veliini onda moe shvatiti to je nacrtano
u nacrtu.
8
2. Oprema i pribor za crtanje
pribor za crtanje
Tu se ubrajaju crtai stol, crtaa daska i crtaa ploa, te raunala s programima (CAD) za
crtanje i razliita crtala (ploteri) koji omoguuju bre i preciznije iscrtavanje nacrta.
Crtai pribor potreban za izradu tehnikog crtea ine trokuti, T-ravnalo, razmjernik (mjerilo,
trobridno ravnalo), estar, kutomjer, razliiti krivuljari i ablone. ablone mogu biti za tehniko
pismo, ope s geometrijskim likovima ili namjenske za pojedine struke (za arhitekte,
elektrotehniare, strojare)
9
2.2. Tehniko pismo
Za opise uz tehniki crte koristi se tehniko pismo. Razlikujemo koso i uspravno tehniko
pismo, a oba mogu biti uska i srednje iroka po emu razlikujemo tipove A i B tehnikog
pisma.
10
Npr. za tip B uspravno srednje iroko tehniko pismo su iskazane mjere u tablici
Pri izradi tehnikih crtea koriste se razliiti formati papira. irine i duljine formata papira
odreene su meunarodnim normama npr. odnos stranica je 1: 2 = 1 :1,414 i omjer
povrina susjednih formata je 2 : 1 (A0 formatu je povrina 1m 2 , a formatu A1 je 0,5 m 2 , itd.)
(sl. )
11
Graevinski nacrti vei od formata A4 svode se na njegovu veliinu presavijanjem zbog
lakeg rukovanja i uvezivanja u projekt.
primjer sastavnice
Osnovni format obrezanog nacrta mora imati pravokutni oblik veliine 210/297 mm.
Nacrti veeg formata moraju se previti tako, da potpuno sloeni nacrt ima veliinu osnovnog
formata.
Okvir se mora iscrtati punom linijom na svakom nacrtu. On je udaljen 5 mm od
gornjeg, desnog i donjeg ruba, a 25 mm od lijevog ruba nacrta.
Sastavnica se stavlja u desni donji kut nacrta i sadri sve potrebne podatke o
investitoru, projektantu, vrsti graevine i mjestu gradnje, sadraju nacrta, mjerilu... Veliina
sastavnice ovisi o veliini nacrta.
Papir za tehnike crtee mog biti i razliitih vrsta: tvrdi crtai papir, paus papir, prozirni tanki
papir za skiciranje, ozalit papir, transparent papir
Na trite se isporuuju u rezanim arcima i u rolama.
12
3. Osnovne geometrijske konstrukcije
Razliite geometrijske konstrukcije potrebno je znati pri projektiranju i u izradi
tehnikih crtea, ali esto je potrebno i neke od njih izvesti na gradilitu. Te konstrukcije je
jednostavnije izvesti pomou pribora za crtanje ili raunala, ali mogu se i esto moraju
izvesti na gradilitu. Tada se koriste pomagala kojima tamo raspolaemo, a to su zidarska
olovka, avli, uad, daske, letve, ablone i sl.
Simetrala je pravac koji dijeli neku geometrijsku tvorevinu na dva jednaka dijela, pa tako
imamo prikaz konstrukcije simetrale duine i simetrale kuta.
13
podjela duine na jednake dijelove
14
odreivanje pravog kuta na gradilitu
15
Konstrukcija kuta proizvoljne veliine mogua je uz
pretpostavke:
Tangenta je pravac koji dodiruje krunicu u jednoj toki, koju zbog toga i nazivamo diralitem
i tangenta je uvijek okomita na polumjer krunice u toj toki.
16
3.4. Konstrukcije nekih pravilnih mnogokuta
konstrukcija esterokuta
17
Konstrukcija dvanaesterokuta iz esterokuta
konstrukcija osmerokuta
18
konstrukcija peterokuta iz zadanog polumjera opisane krunice
19
spoj dvije krunice jednim lukom
r, s, h s, h
konstrukcija krunog odsjeka iz razliitih zadanih elemenata
20
3.6. Konstrukcija elipse prema definiciji
Elipsa je skup toaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dvije vrste toke te ravnine
konstantan i jednak velikoj osi elipse. Te vrste toke su fokusi ili arita elipse.
Elipsa ima dvije osi simetrije, a to su ujedno njezina velika AB i mala os CD koje se dijele na
velike a i male b poluosi.
Stoga prema definiciji vrijedi: r 1 + r 2 = 2a za bilo koju toku elipse.
21
4. ORTOGONALNA PROJEKCIJA
4.1. Projiciranje
U tehnikoj praksi najee se koristi ortogonalna projekcija na dvije (tlocrt i nacrt) ili tri
meusobno okomite ravnine (tlocrt, nacrt, bokocrt ili stranocrt).
Ortogonalnim projiciranjem na dvije ili tri meusobno okomite ravnine koristi se u graditeljstvu
za prikaz tlocrta, presjeka i proelja graevine, pojedinih detalja
22
4.2. Osnove ortogonalnog projiciranja
Svi geometrijski oblici u prostoru sastoje se od toaka, stoga da bismo znali odrediti u ravnini
sliku (projekciju) tih oblika potrebno je znati odrediti projekciju toke.
Zraka projiciranja koja prolazi tokom A okomito na horizontalnu ravninu 1 odreuje tlocrt
A' toke A, a ona okomita na ravninu 2 odreuje nacrt A" toke A.
Tlocrtom i nacrtom potpuno je odreen poloaj toke u prostoru.
Na slici a) dan je prostorni prikaz, a na sl. b) nakon prevaljivanja ravnine 1 u 2 prikaz
projekcija tlocrta i nacrta toke A u ravnini slike (papira).
Moemo prouit poloaj toaka u prostoru na primjeru zadanih toaka A(2,4,4), B(6,-6,8),
C(10,-8,-8), D(8,8,-6), E(4,6,0), F(12,0,6)
23
Ponekad, za potpuno jasnu predodbu predmeta nisu dovoljne dvije projekcije i tada se
uvodi i trea ravnina projekcije 3 postavljena okomito na ravnine 1 i 2 kroz ishodite
koordinatnog sustava i naziva se bokocrtnom ravninom.
Duina je ravna crta omeena dvjema tokama i njima je potpuno odreena. Ortogonalna
projekcija duine je duina, pa su projekcijama krajnih toaka odreene i projekcije duine.
24
4.2.3. Ortogonalna projekcija pravca
Duina je dio pravca, pa kada imamo odreenu duinu imamo odreen i pravac na kojem se
ona nalazi. Pravac moe biti u paralelnom poloaju prema ravnini, u njoj ili je probadati. Ako
probada ravninu s njom ima jednu zajedniku toku koja se naziva proboditem.
Na sl. se vidi probodite pravca p (pravac se oznaava malim slovima abecede) s ravninom
1 i ono se naziva prvim proboditem i oznaava s indeksom jedan uz slovo 1 , te
probodite pravca s ravninom 2 , drugo probodite 2 . Ako neka toka pripada pravcu, u
tlocrtu i nacrtu mora biti na projekcijama pravca i mora se nalaziti na istoj ordinali.
25
Paralelni pravci se projiciraju u paralelne pravce.
Ukrteni se sijeku u jednoj toki i ta toka pripada i jednom i drugom pravcu, pa se i u
projekcijama mora nalaziti u sjecitu pravaca i mora se nalaziti na istoj ordinati.
Mimosmjerni pravci nisu ni paralelni ni ukrteni i nemaju niti jednu zajedniku toku.
Do sada je dan prikaz projekcija osnovnih geometrijskih elemenata, a oni su sastavni dio
svakog lika i tijela.
Ako nainimo ortogonalnu projekciju tijela na tri ravnine projekcije dobiti emo njegov tlocrt,
nacrt i bokocrt. Bokocrt moe biti desni i lijevi ovisno s koje strane gledamo.
26
Prikaz tijela u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu
Razvijeni plat piramide kojoj prave veliine bridova i stranica saznajemo iz tlocrta i nacrta
27
prikaz krova u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu, s odreivanjem prave duljine grebena
Cilj je znati i moi prostorni oblik prikazati u tlocrtu nacrtu i bokocrtu, kao i iz njegovog tlocrta i
nacrta znati predoiti i nacrtati prostorni prikaz. Isto tako moi odrediti pravu veliinu
prikazanih elemenata.
28
primjeri za vjebu odreivanja tlocrta, nacrta i bokocrta
29
4.3. Prostorna projekcija
Iz tlocrta i nacrta i (ili) bokocrta moemo odrediti izgled predmeta u prostoru koji nam
prua jasnije objanjenje graevine.
U tu svrhu se koristimo metodama kosog projiciranja na ravninu slike gdje su predmeti
vezani uz prostorni koordinatni sustav tako da su glavni bridovi i osnovne plohe paralelne s
ravninama projekcija, a onda ga zajedno s koordinatnim sustavom projiciramo koso na jednu
ravninu. U tu svrhu najee se koristi aksonometrijski (gr: akson = os i metron = mjera)
prikaz koji nam omoguuje mjerenje, tj. kotiranje graevine.
Kako bismo dobili to zorniju sliku predmeta, predmet u uspravnom poloaju osz
odabiremo vertikalno, a osi x i y zatvaraju s njom kutove 90+ i 90+. Kutovi i
odabiru tako da slika bude to manje izobliena, pa je uobiajena vrijednost
15 30 i 30 60. Najee se odabiru kutovi od 30 i 60, jer se na taj nain
zadri pravi kut.
Ako nema prikrata u smjeru koordinatnih osi govorimo o izometriji, ili ako prikrate postoje
onda se radi o dimetriji ili trimetriji
30
crtanje aksonometrijske slike predmeta
31
32
5. IZRADA ARHIREKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE
DOKUMENTACIJE
SUDIONICI U PROCESU PROJEKTIRANJA ODNOSNO IZRADE ARHITEKTONSKO
GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
TO JE TO PROJEKTIRANJE
Projektiranje je sloeni postupak u kojem se poinje od izrade jednostavnih skica koje crta
projektant a zavrava se sa izradom detaljnih nacrta po kojima svaki sudionik izvoa odnosno
obrtnik u izgradnji moe pripremiti i izvesti svoj dio radova na graevini. Zavrne dijelove projektne
dokumentacije za sloene objekta crtaju itavi timovi arhitekata, graevinskih i strojarskih
diplomiranih ininjera.
Ponekad je za izradu arhitektonsko graevinske dokumentacije potrebno dva ili tri tjedna za
male objekta a za velike graevine to je proces koji moe trajati mjesecima, pa i godinu dvije za
izuzetno sloene objekte.
ODGOVORNOST PROJEKTANTA
Izrada arhitektonsko graevinske projektne dokumentacije je izrazito zahtjevan,odgovoran i
vaan posao u sklopu velike aktivnosti i napora kod izvedbe graevinskog objekta. Greke u
projektiranju i izradi kompletne tehnike dokumentacije vide se odmah prilikom izdavanja graevinske
dozvole, tokom izvoenja zgrade, preuzimanja zgrade od strane investitora na tehnikom pregledu a
naroito tokom godina prilikom koritenja graevine. Ukoliko ima greaka kod projektiranja onda
govorimo o tekom odravanju zgrade kad su se stanari i korisnici uselili u zgradu.
33
zgradi. Izrauju se detaljni trokovnici po kojima se ugovaraju i prati dinamika radova. Ako je
potrebno crtaju se i izvedbeni nacrti instalacija. Paralelno sa izvedbenim projektom izrauje se
konstrukcijski projekt.
On sadri statiki raun, i vrlo vane tlocrte s pozicijama armature u mjerilu 1:50. Definirana je
svaka pozicija armature sa brojem, veliinom i poloajem svake ipke u konstruktivnom elementu. Na
temelju takvog nacrta vri se narudba armature, transport i ugradnja armature na gradilitu.
Detaljni nacrti koji se crtaju u mjerilu 1:50 za sheme stolarije ii 1:25, 1;10 , 1:5 i 1: 1 za ostale
detalje su vrlo vaan dio projektne dokumentacije. Oni definiraju pojedine detalje na graevini i tako
dobivamo razraene upute za koordinaciju graevinskih i preciznu izvedbu obrtnikih radova.
Tokom izvedbe na jednom primjerku izvedbenog nacrta u mjerilu 1:50 izvoditelj prati radove i
taj nacrt se zove obraunski nacrt. On slui za mjeseni i na kraju za zavrni obraun izmeu
investitora i izvoditelja.
Uz te osnovne nacrte mogu se u arhitektonsko graevinskoj projektnoj dokumentacije pojaviti
itav niz raznih projekata kao to su geomehaniki projekti, projekti specijalnih konstrukcija ili
tehnologija koji su sastavni dio takve dokumentacije. To ovisi naravno o sloenosti graevine i
tehnolokim zahtjevima svakog pojedinog projekta.
U naim razmatranjima najvie emo se baviti onim nacrtima koji su graditeljima izvoditeljima
najinteresantniji a to su glavni nacrti u mjerilu 1:100 i izvedbeni nacrti u mjerilu 1:50.
34
IVOTNI VIJEK ARHITEKTONSKO GRAEVINSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
35
6. Osnove crtanja i oznaavanja u arhitektonsko graevinskim nacrtima
Arhitektonsko graevinskim nacrtima svrha je da poslue kao uputa za izgradnju
graevine. Prikaz graevine dan je odreenim nacrtima i tonim izmjerama (kotama) u im
nacrtima. Stoga sve mora biti prikazano prema odreenim pravilima: odreene su vrste i
irine crta, mjerila, naini oznaavanja i opisivanja konstrukcija i pojedinih njihovih dijelova.
36
6.2. Mjerilo
Prikazi dijela konstrukcije u tlocrtu ili presjeku u mjerilu idejnog, glavnog i izvedbenog nacrta.
37
Prikaz presjeka stubita
38
Prikaz prozora u razliitim mjerilima
Kotiranje je unoenje mjera u tehniki nacrt, koje moraju biti tone, jasne, itljive,
postavljene na odreenom mjestu i upisane tako da se svaka dimenzija moe oitati bez
preraunavanja.
Mjere su u graevinskim nacrtima dane u centimetrima (osim apsolutnih visinskih kota koje
su dane u metrima nadmorske visine). Povrine prostorija izraavaju se u etvornim metrima
m 2 . Ako se unose u nekim drugim mjernim jedinicama to mora biti istaknuto posebnom
napomenom (npr. sve mjere su u mm).
Sve veliine osim u detaljnim nacrtima kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez zavrne
obrade (buka, obloge i sl).
Kotni brojevi u detaljnim nacrtima stolarskih, bravarskih, metalnih konstrukcija iskazuju se u
milimetrima.
Kotne crte moraju biti paralelne s dijelom koji se kotira, a pomone kotne crte okomite
na njih i dio koji se kotira. Crtaju se punim tankim crtama.
Na mjestu njihovog sjecita postavljaju se kotna ogranienja koja se mogu crtati na vie
naina. Najei u graditeljstvu je kratka, deblja, kosa crtica pod kutom od 45 na kotnu crtu.
39
naini ograniavanja kotnih crta i upisivanja kotnih brojeva
kotiranje u tlocrtu
Kotne crte postavljaju se sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Kod viestrukog
kotiranja uz nacrt na kotnim crtama (ne vie od pet crta) bliim nacrtu kotiraju se manji
dijelovi, a na udaljenijima vei i cjelokupna veliina. Meusobna udaljenost kotnih crta i
udaljenost od crtea ovise o mjerilu i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da
poveu to vie elemenata i da idu kroz cijelu graevinu.
Kotni brojevi moraju biti itki, upisuju se iznad kotne crte i to kao na sl. 6.3.1. zbog lakeg
oitavanja s nacrta, koje gledamo prema gore i s desna na lijevo.
Veliine pravokutnih presjeka (drvena graa, dimnjaci) otvora (prozori, vrata) i usponi
stubinih krakova oznaavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik irina, a
nazivnik visina elementa.
40
Okrugli presjeci oznauju se oznakom i mjerom promjera
Razliiti raunalni programi imaju razliite simbole za oznaavanje visinskih kota npr.
tlocrt presjek
41
U presjeku je potrebno iskotirati razliite visine zbog jasnoe prikaza u nacrtima i radi to
jednostavnijeg praenja uputa iz nacrta pri gradnji.
42
7. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I ELEMENATA
7.1. Grafike oznake materijala
43
44
7.2. Grafike oznake opreme i namjetaja
45
46
47
7.3. Simboli raznih instalacija
Simboli elemenata razliitih instalacija i njihove sheme ucrtavaju se u postojee nacrte i kao
samostalne sheme.
Ti simboli ucrtavaju se u tlocrtima graevine i uz nacrt daje se legenda oznaka.
48
7.4. Simboli plinskih instalacija
aksonometrijski prikaz
plinskih instalacija
49
7.5. Grafike oznake otvora
50
u nacrtima se koriste i razliite oznake za dimnjake i ventilacijske kanale
51
8. SADRAJ NACRTA
8.1. Tlocrt
Ukoliko se tlocrt prikazuje na nekoj drugoj visini to treba biti oznaeno na vertikalnom
presjeku
52
Primjeri prikaza tlocrta graevine u razliitim projektima ( idejni, glavni)
legenda: 1- ulazni prostor 5,8m 2 ; 2- ulazni prostor i stubite 6,5m 2 3- dnevni boravak i
blagovanje 32,1m 2
53
8.2. Presjek
54
Presjek u glavnom nacrtu
55
Mjesto presjeka mora biti oznaeno u tlocrtu irokom crta-toka crtom. Ako je presjek u
pravcu oznaava se samo poetak i kraj ravnine presjeka, a ako je crta presjeka lomljena
onda se u tlocrtu oznauje i mjesto loma. Uvijek u tlocrtu mora bit naznae i smjer gledanja
presjeka (poloajem slova ili strelicama)
56
8.3. Prevaljeni presjeci
57
prikaz prevaljenih presjeka meukatne konstrukcije s nadvojem i kutijom za rolete
58
8.4. Proelja
JUNO PROELJE
59
8.5. Detaljni nacrti
Detaljni se nacrti rade kao nadopuna i razrada izvedbenih nacrta, te za izvedbu obrtnikih
graevinskih radova.
Izbor mjerila ovisi o vrsti radova, a uobiajena su 1:20, 1:10, 1:5, 1:2, 1:1. Sadre tlocrte,
karakteristine presjeke i poglede, te prema potrebi i aksonometrijske prikaze. Detaljni nacrti
crtaju se sa svim dijelovima konstrukcije: obloge, buke, naini ugradnje, sidrenja
M 1:5
60
Detalj stolarije
61
M 1:20
62
8.6. Planovi oplate
Planovi oplate predstavljaju nacrt nosive AB konstrukcije i dio su izvedbenih nacrta crtanih u
mjerilu 1:50.
Tlocrt se crta kao horizontalni presjek na oko 1m od stropa s pogledom prema gore. Za svaki
element oznaavaju se glavni smjerovi armature i broj pozicije iz statikog prorauna. Preko
tlocrta ucrtavaju se svi karakteristini presjeci u prevaljenom poloaju ( otvori u stropnoj ploi,
nadvoji, poeci i zavreci stubinih krakova)
63
64
8.7. Konstrukcijski nacrti
Plan armature
65
66
9. VRSTE PROJEKATA
67
9.2. Glavni projekt
Ovisno o tehnikoj strukturi graevine, glavni projekt moe sadravati vie vrsta projekata:
- arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su
navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra, Vodovod, Kanalizacija, Promet, MUP, Plinara,
Elektroprivreda, Suglasnost sanitarne inspekcije itd./),
- graevni projekt,
- projekt konstrukcije (statika),
- projekt vodovoda i kanalizacije
- strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva i ako se trai prisilna ventilacija ili klimatizacija,
- projekt zatite na radu,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme,
- druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnoloki projekt, projekt krajobraznog ureenja
Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogui zamjena sastavnih dijelova.
Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehniki opis, prorauni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati
naznaenu:
- osobu koja ih je izradila,
- naziv graevine,
- ime ili naziv investitora,
- oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izrade i ime i potpis te peat projektanta,
odnosno glavnoga projektanta.
Glavni odnosno idejni projekt, koji je prilog i sastavni dio graevne dozvole, odnosno lokacijske
dozvole, zajedno s dozvolom trajno uva nadleno dravno tijelo koje je izdalo graevnu, odnosno
lokacijsku dozvolu.
68
69
70
71
9.3. Izvedbeni projekt
Izvedbeni nacrti dalja su razrada glavnih nacrta i slue na gradilitu za izvedbu graevinskih
radova i usklaivanje grubih graevinskih radova sa zavrnim zanatskim radovima.
Oni mogu ujedno sluiti i za obraun grubih i zavrnih radova.
Izvedbeni nacrti crtaju se u mjerilu 1 : 50. U tlocrtima i presjecima oznauju se kod svih
konstruktivnih elemenata vrste materijala i po potrebi njegova marka u kojoj se element
izvodi, kao i vrste podova. Ovi podaci mogu biti uneseni i u tabelama uz nacrt s numeracijom
prostorija.
Mjere, koje se unose u tlocrte i presjeke, zidarske su mjere elemenata bez zavrne obrade, a
slue za izvoenje objekta.
Visinske kote podova, odnosno stropova u tlocrtima i presjecima upisuju se u
karakteristinim prostorijama u vidu razlomka, tako da brojnik predstavlja kotu gotovog poda,
a nazivnik kotu gornje povrine gotove konstrukcije.
72
73
74
75
76
77
9.4. Detaljni nacrti
78
79
80
81
10. IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
Bez obzira na vrstu projekata, u dananje vrijeme brzo i kvalitetno projektiranje se ne moe zamisliti
bez informatike tehnologije.
Projektanti u izradi projekata koriste programe (najpoznatiji programi za crtanje: CAD), koji osim to
olakavaju crtanje omoguuju pregled projekata u 3D, te brzo i lako izraunavanje dokaznice mjera,
kao to su povrine zidova, podova, oploenja, kao i potrebnih koliina materijala po vrstama radova i
ostalo.
82
LITERATURA:
83