Elektronika III.

kolokvij
Osnovni pojmovi o pojaalima.
Pojaala su linearni elektroniki sklopovi namijenjeni pojaavanju elektrikih signala. Elektriki signal koji se
pojaava moe biti bilo strujni bilo naponski.Generator ulaznog signala prikljuen je na ulazne stezaljke, a na
izlazne stezaljke prikljueno je troilo kojemu se predaje pojaani signal, sl.1.1.

Sl.1.1. Pojaalo elektrinih signala

Veliine Uul i Iul su efektivne vrijednosti ulaznog napona i ulazne struje, dok su veliine Uiz i Iiz efektivne
vrijednosti izlaznog napona i izlazne struje.

Definicija pojaanja i raunanje pojaanja u decibelima.

Pojaanje snage definirano je omjerom snage izmjeninog signala predanog troilu i snage signala predanog
ulaznom krugu pojaala:

Piz
G= (15)
Pul

Piz
Pojaanje snage obino se izraava u decibelima [dB], na sljedei nain: G[dB ] = 10 log
Pul

Npr. za Pul= 1 mW i Piz= 1W , pojaanje snage iznosi 1000 puta, odnosno 30 dB.

Ako se prema slici 1.6. snaga Piz i Pul izrazi pomou odgovarajuih napona dobiva se:

2 2
U iz U ul
Piz = ; Pul = (17)
Rp Rul

U iz R
G = 20 log + 10 log ul [dB] (18)
U ul Rp
 Sl.1.6. Pojaanje snage pojaala

Ako je ispunjen uvjet Rul=Rp tada je pojaanje snage u decibelima jednako:

U iz
G = 20 log [dB] (19)
U ul

Isto tako moe se pisati da je: Piz = I iz2 R p ; Pul = I ul2 Rul

I iz Rp
G = 20 log + 10 log [dB] (21)
I ul Rul

I iz
Ako je ispunjen uvjet Rul=Rp tada je pojaanje snage u decibelima jednako: G = 20 log [dB]
I ul

Pojaanje napona i struje takoer se izraava u decibelima:

U iz I iz
Av = 20 log [dB] Ai = 20 log [dB]
U ul I ul

Osnovne vrste pojaala

Strujno pojaalo

Idealno stujno pojaalo moe se definirati sklopom na slici 1.2. Na ulaz pojaala prikljuen je strujni generator
koji pojaalu daje strujni signal Iul.

U idealnom strujnom pojaalu u izlaznom krugu nalazi se idealni strujni izvor koji daje struju: Iiz=AiIul=AiIg

Faktor proporcionalnosti Ai je faktor strujnog pojaanja pojaala.

Za razliku od ulaznog izmjeninog napona koji je jednak nuli, izlazni izmjenini napon idealnog strujnog
pojaala ima vrijednost odreenu izrazom:

Uiz=IizRp=AiIulRp=AiIgRp

Budui da je snaga ulaznog signala jednaka nuli, pojaanje snage signala (definirano omjerom izlazne i ulazne
snage) je beskonano veliko.

Piz
G= (3)
Pul

Naravno,uz Pul=0 konanu snagu na izlazu pojaala dobiva se na raun snage iz istosmjernog izvora
prikljuenog na pojaalo.

Naponsko pojaalo

Idealno naponsko pojaalo definirano je sklopom na slici 1.3. Ulazni izmjenini naponski signal Uul generira u
svakom trenutku na izlaznim stezaljkama pojaala napon Uiz.

Izlazni napon odreen je relacijom:

Uiz=AvUul=AvUg (4)

Faktor proporcionalnosti Av je faktor naponskog pojaanja. Idealno naponsko pojaalo ima ulazni otpor
beskonano velik, a izlazni otpor jednak nuli.Ulazna struja Iul je prema tome jednaka nuli, a izlazna prema slici
1.3 iznosi:

U iz AvU ul AvU g
I iz = = = (5)
Rp Rp Rp

Ulazna snaga izmjeninog signala jednaka je nuli, a izlazna je:

( AvU ul )2 (A U )
v g
2

Piz = U iz I iz = = (6)
Rp Rp

Strminsko pojaalo

U odreenim vrstama pojaala ulazni naponski signal generira izlazni strujni signal pa je prijenosna funkcija
jednaka omjeru izlazne struje i ulaznog napona. Ova vrsta pojaala naziva se strminsko pojaalo jer promjena
ulaznog napona izaziva promjenu izlazne struje to se povezuje s pojmom strmine, npr. kod unipolarnih
tranzistora.

Idealno strminsko pojaalo definirano je na slici 1.4.

Na ulaz pojaala prikljuen je naponski generator elektromotorne sile Ug koji daje pojaalu ulazni naponski
signal Uul. Budui da je ulazni otpor pojaala beskonano velik, ulazni napon Uul jednak je elektromotornoj sili
Ug. Izlazna struja je:

Iiz = GmUul = GmUg (7)

Faktor proporcionalnosti je strmina pojaala Gm koja je jednaka omjeru struje i napona pa se najee izraava
u mA/V.

Napon na troilu prikljuenom na izlazu strminskog pojaala iznosi: Uiz = IizRp = GmUulRp = GmUgRp

Idealno strminsko pojaalo ima naponsko pojaanje:

U iz
Av = = Gm R p (9)
U ul

Snaga predana troilu je:

Piz = U iz I iz = (GmU ul ) R p
2
(10)

Otporno pojaalo

Idealno otporno pojaalo definirano je sklopom na slici 1.5. Na ulaz pojaalu dovodi se strujni signal iz strujnog
generatora. Budui da je ulazni otpor pojaala jednak nuli,ulazna struja pojaala Iul jednaka je je struji
generatora Ig.

Izlazni napon proporcionalan je ulaznoj struji:

Uiz = RmIul = RmIg (11)

Faktor proporcionalnosti Rm je prijenosni otpor i izraava se u omima [].

 U iz Rm I ul
Izlazna struja iznosi: I iz = =
Rp Rp

I iz Rm
Strujno pojaanje je: Ai = =
I ul R p

(Rm I ul )2
Snaga predana troilu je: Piz = U iz I iz =
Rp

Model bipolarnog tranzistora u statikim uvjetima rada

Istosmjerni model (DC (direct current) model)

Bipolarni tranzistor se u istosmjernim uvjetima moe nadomjestiti odgovarajuim modelom, ovisno o tome
nalazi li se tranzistor u aktivnom podruju rada ili u podruju zasienja. Za aktivno podruje nadomjesni sklop
sadri jedan naponski izvor (UBeakt) i jedan strujni izvor (IB), slika 1, dok za podruje zasienja nadomjesni sklop
sadri dva naponska izvora (UBEzas i UCEzas), slika 2. Tipine vrijednosti za silicijske tranzistore su: UBEzas=0,8 V i
UCEzas=0,3 V.

Aktivno podruje rada:

I C = I B + (1 + )I CB 0
I C = I B

Slika 1. Model bipolarnog tranzistora u aktivnom podruju rada

Podruje zasienja:

Slika 2. Model bipolarnog tranzistora u podruju zasienja

Statika radna toka (definicija, odreivanje statike radne toke, stabilizacija)
Definicija

RC
C
IC
+
UCC UCE B
-
IB
IE
E

IC

UCC/R C Iz obitelji izlaznih karakteristika izdvoji

-1/RC se jedna koja je definirana strujom
IB4 baze tranzistora IB. Zatim se u istom
IB3 koordinatnom sustavu ucrta radni
pravac, a u sjecitu tog radnog pravca i
Q
ICQ IB2 zadane karakteristike nalazi se statika
IB1 radna toka (Q) koja je definirana
naponom (UCEQ) i strujom (ICQ).
0 UCEQ UCC UCE

U CC = I C RC + U CE ... jednadba radnog pravca

Statika radna toka openito je radan toka definirana naponom (UCEQ) i strujom (ICQ), a odreuje se sjecitem
statikog radnog pravca i jedne izlazne karakteristike.

Odreivanje statike radne toke

Transformacija sklopa prema Theveninovom teoremu:

Djelitelj napona u krugu baze R1-R2 moe se nadomjestiti izvorom i otporom:

R2 R1 R2
U BB = U CC RB = = R1 R2
R1 + R2 R1 + R2

U BB = I B RB + U BE + (I B + I C ) RE (1)

I C = I B + I CE 0 (2)

Iz (1) i (2) slijedi:

(U BB U BE ) + I CE 0 (RB + RE )
IC = (3)
RB + (1 + )RE
Ako je (1 + )RE >> RB te ako je >> 1 , tada je:

U BB U BE I CE 0 RB
IC + 1 + (4)
RE 1 + RE

Budui da je kod silicijskih tranzistora ICE0<< izraz (4) moe se svesti na jednostavan oblik:

U BB U BEQ
I CQ , (5)
RE

gdje je UBEQ napon UBE u radnoj toki Q.

Prema izrazu (5) vidi se da struja ICQ (struja kolektora u radnoj toki Q) ne ovisi o parametrima tranzistora koji
su funkcija temperature, ve samo o vrijednosti otpornika RE.

Stabilizacija

+UCC Tranzistor u spoju zajednikog emitera raspolae znaajnim strujnim

pojaanjem ako mu je statika radna toka smjetena u normalnom aktivnom
R1 Rp podruju. Stoga je vrlo bitno pravilno odrediti poloaj statike radne toke
tranzistora. Da bi se izbjeglo pomicanje statike radne toke prema podruju
zasienja koje bi dovelo do izoblienja ulaznog izmjeninog signala, potrebno
je izvriti temperaturnu stabilizaciju statike radne toke. Jedan od naina
stabilizacije postie se na nain da se otpor u bazi RB zamijeni djeliteljem R1-
R2, a u krug emitera spoji se otpor RE. U dinamikim uvjetima rada otpornik RE
R2 RE ima odreeni negativni utjecaj na pojaanje sklopa pa se ovakva stabilizacija
radne toke naziva stabilizacijom pomou emiterske degeneracije.

Dinamika svojstva u spoju zajednikog emitera. Hibridni model

Dinamiku anlizu mogue je provesti analitikim postupkom ako se tranzistor zamjeni nadomjesnim sklopom
za mali signal i srednje frekvencije. Mali signali ili linearni reim rada su termini koji se odnose na izmjenine
komponente napona i struje. Amplitude promjena tih veliina su malene u usporedbi s istosmjernim
vrijednostima u statikoj radnoj toki pa se nelinearna karakteristika tranzistora u tom malom segmentu moe
linearizirati, a sam tranzistor nadomjestiti linearnim aktivnim etveropolom. Najee je to hibridni
nadomjesni sklop koji je za spoj zajednikog emitera prikazan na slici 2.1.

Sl.2.1. Spoj zajednikog emitera

 hie Ib
B C

+
Ube hreUce hfeIb hoe Uce

E E
ulaz izlaz

Sl2.2. Hibridni nadomjesn isklop bipolarnog tranzistora za spojzajednikog emitera

Termin zajedniki emiter znai da je emiter uzemljen, odnosno on je zajednika elektroda ulaznog dijela (krug
baza - emiter) i izlaznog dijela (krug kolektor - emiter) tranzistora za izmjenini signal. Hibridni nadomjesni
sklop opisan je hibridnim jednadbama:

Ube = hieIb + hreUce (1)

Ic = hfeIb + hoeUce (2)

gdje su hie, hre, hfe, hoe hibridni parametri tranzistora u spoju zajednikog emitera. Hibridni ili [h] parametri
definirani su prema jednadbama (1) i (2) kao:

U be
hie = U ce = 0 ulazni otpor uz kratko spojeni izlaz
Ib

U be
hre = Ib = 0 faktor naponskog povratnog djelovanja uz otvoreni ulaz
U ce

Ic
hf = U ce = 0 faktor strujnog pojaanja uz kratko spojeni izlaz
Ib

Ic
hoe = Ib = 0 izlazna vodljivost uz otvoreni ulaz
U ce

Na temelju provedene analize za pojaalo u spoju zajednikog emitera moe se zakljuiti:

1. U podruju relativno niskih frekvencija strujno pojaanje je, uz realno troilo, negativan broj vei od
jedinice, osim kod vrlo visokih vrijednosti otpora troila. Ako je ispunjen uvjet hoeRp<0,1, tada je prema
relaciji (7), strujno pojaanje Ai=-hfe, dakle neovisno o otporu troila.

2. Naponsko pojaanje je, uz realno troilo, negativan broj vei od jedinice, osim kod sasvim malih
vrijednosti otpora prikljuenog troila. S porastom otpora troila iznos naponskog pojaanja raste i
kada Rp prema relaciji

h fe
Av = (15)
1
hie hoe + h h
R re fe
p

Tei prema vrijednosti:

 h fe
Av = (16)
hie hoe hre h fe

3. Ulazni otpor prema relaciji (10) ima vrijednost hie kod malih iznosa otpora troila Rp. S porastom otpora
troila ulazni otpor opada, teei prema iznosu

hre h fe
Rul = hie (17)
hoe

kada Rp.

4. Izlazni otpor pojaala u spoju zajednikog emitera prema relaciji (14) opada s porastom unutranjeg
otpora generatora signala.

Idealizirani hibridni model

Ako je ispunjen uvjet hoeRp<0,1, to znai da uz tipini iznos hoe<10-4 S otpor troila mora biti Rp<1 k. Tada e u
nadomjesnom sklopu pojaala na slici 2.5. praktiki sva struja hfeIb koju daje strujni izvor u izlaznom krugu, tei
kroz troilo, pa strujno pojaanje nee ovisiti o njegovu otporu .U tom sluaju vodljivost hoe moe se zanemariti
u odnosu prema vodljivosti prikljuenog troila. S druge strane, mogua su pojednostavnjenja i u ulaznom
krugu pojaala. Ako je na primjer hre=10-4 i Av =-100, tada je:

hreU ce = hre AvU be = 10 4 (100) U be = 0,01U be (18)

a to znai da je u ulaznom krugu nadomjesnog sklopa pojaala elektromotornu silu hreUce mogue zanemariti u
odnosu prema ulaznom naponu Ube. U tom sluaju se ulazni krug tranzistora moe dovoljno tono
aproksimirati otporom hie. U navedenim uvjetima hibridni nadomjesni sklop tranzistora u spoju zajednikog
emitera poprima oblik prikazan na slici 2.7.

Sl.2.7. Idealiziani model tranzistora za spoj zajednikog emitera

Dinamika svojstva u spoju zajednike baze

Praktina izvedba pojaala u spoju zajednike baze prikazana je na slici 2.9.U dinamikim uvjetima baza je
uzemljena tj. ona je zajednika elektroda ulaznom i izlaznom krugu sklopa.
 Sl.2.9.Pojaalo u spoju zajednike baze

Otpornici R1, R2, Rp i RE s izvorom napajanja sklopa UCC osiguravaju odgovarajuu statiku radnu toku u
normalnom aktivnom podruju rada.Ulazni izmjenini signal prikljuen je na emiter, a izlazni signal se uzima na
kolektoru . Kondezator CS odvaja statike uvjete od kruga generatora signala, a kondezator CB na frekvenciji
signala ima zanemarivo malu reaktanciju te praktiki u dinamikim uvjetima bazu tranzistora spaja na
zajedniku toku uzemljenje. U podruju srednjih frekvencija je reaktancija kondezatora CS zanemarivo
malena.

Nadomjesni sklop pojaala sa slike 2.10. za mali izmjenini signal prikazan je na slici 2.11.

hib Ie Ic
E C
Ip
Rg +
RE Ueb hrbUcb hfbIb hob Ucb Rp Up
Ug

B B B

Rul Riz

Sl.2.11. Nadomjesni sklop pojaala zajednike baze

Strujno pojaanje:

Ip Ic h fb
Ai = = = (22)
Ie Ie 1 + hob R p

Budui da je redovito hobRp<<1, strujno pojaanje Ai je:

Ai h fb 1 (23)
Ulazni otpor:

U eb hrb h fb
Rul = = hib + hrb Ai R p = hib (24)
Ie 1
hob +
Rp

Zbog malog iznosa parametra hrb redovito je drugi lan u izrazu (24) puno manji od hib, pa se za Rul moe pisati
priblian izraz:

Rul hib (25)

Naponsko pojaanje:

Up I p Rp Rp h fb
Av = = = Ai = (26)
U eb I e Rul Rul 1
hib hob + hrb h fb
R p

1 h
Zbog odnosa >> hob i ib >> hrb h fb za Av moe se priblino pisati:
Rp Rp

Rp Rp
Av = h fb (27)
hib hib

Izlazni otpor:

1
Riz = (28)
hrb h fb
hob
R g' + hib

gdje je R g' = R g R E .

Osnovne karakteristike pojaala u spoju zajednike baze :

1. U podruju relativno niskih frekvencija strujno pojaanje je, uz realno troilo, pozitivan broj iznosa blizu
jedinice, osim kod vrlo visokih iznosa otpora troila. Ako je ispunjen uvjet hobRp<0,1 tada je strujno
pojaanje Ai 1, dakle neovisno o otporu troila. Ta injenica ukazuje na mogunost primjene ovog sklopa
kao praktiki idealnog zavisnog strujnog izvora upravljanog ulaznim strujnim generatorom.

2. Naponsko pojaanje je, uz realno troilo, pozitivan broj vei od jedinice, osim kod sasvim malih iznosa
otpora troila. S porastom otpora troila naponsko pojaanje raste i kada Rp, prema relaciji (26) tei
iznosu:

h fb
Av = (29)
hib hob hrb h fb

3. Ulazni otpor , prema relaciji (24), ima vrijednost hib kod niskih iznosa otpora troila. Porastom otpora
troila ulazni otpor raste teei prema iznosu:

hrb h fb
Rul = hib (30)
hob
 kada Rp.

Po iznosu je ulazni otpor pojaala u spoju zajednike baze manji nego kod pojaala u spoju
zajednikog emitera. Dok ulazni otpor pojaala u spoju zajednikog emitera opada s otporom troila,
ulazni otpor pojaala u spoju zajednike baze raste s otporom troila.

4. Izlazni otpor pojaala u spoju zajednike baze vei je nego kod pojaala u spoju zajednikog emitera i raste
s porastom unutranjeg otpora generatora signala na ulazu sklopa.

Pojednostavljeni prikaz pojaala u spoju zajednike baze

Ako se za spoj zajednike baze primjeni, radi jednostavnosti, idealizirani hibridni nadomjesni sklop tranzistora
u spoju zajednikog emitera, dobiva se idealizirani nadomjesni sklop pojaala u spoju zajednilke baze,sl.12.

Ie E (1+hfe)Ib Ic
C
Ip
Rg hfeIb
RE Ueb hie Ucb Rp Up
Ib
Ug

B B

Sl.2.12. Pojednostavnjeni sklop pojaala u spoju zajednike baze

Tipina izvedba pojaala u spoju zajednikog kolektora prikazana je na slici 2.13.

Sl.2.14. Pojaalo u spoju zajednikog kolektora

Troilo se nalazi u krugu emitera, dok je kolektor izravno spojen na kolektorsku bateriju UCC i time uzemljen za
izmjenini signal. Naponsko djelilo u krugu baze R1-R2 osigurava odreenu struju baze tranzistora. U
dinamikim uvjetima ta dva otpornika su paralelno spojena, sl 2.15.

cjeloviti sklop pojaala u spoju zajednikog kolektora za mali izmjenini signal i srednje frekvencije, sl. 2.16.
 hic Ib Ie
B E
Ip
Rg +
RB Ubc hrcUec hfcIb hoc Uec Rp Up
Ug

C C C

Rul' Rul Riz

Sl.2.16. Nadomjesni sklop pojaala u spoju zajednikog kolektora

Strujno pojaanje:

Ip Ie h fc
Ai = = = (39)
Ib I b 1 + hoc R p

Ako je ispunjen uvjet hocRp< 0,1, strujno pojaanje priblino iznosi hfc. Prema relacijama konverzije parametri
za zajedniki kolektor mogu se zamjeniti parametrima za zajedniki emiter pa izraz za strujno pojaanje ima
oblik:

1 + h fe
Ai = (40)
1 + hoc R p

Dakle uz uvjet hoeRp< 0,1:

Ai=1+hfe (41)

U izrazima (40) i (41) su prema relacijama konverzije uvrteni hibridni parametri za zajedniki emiter:

hfc= - (1+hfe) (42)

hoc=hoe (43)

Strujno pojaanje pojaala u spoju zajednikog kolektora je pozitivno i redovito puno vee od jedinice.

Ulazi otpor :

U bc
Rul = = hic + hrc Ai R p (44)
Ib

ako se preko relacija konverzije uvrste hibridni parametri za zajedniki emiter:

hic=hie ; hrc=1-hre (45)

1 + h fe
Rul = hie + (1 hre ) Rp (46)
1 + hoe R p

Budui da je hre<<1 i hoeRp<0,1 imamo:

 Rul=hie+(1+hfe)Rp (47)

Ulazni otpor pojaala u spoju zajednikog kolektora je prema relaciji (47) velik, i to prije svega zbog lana
(1+hfe)Rp. Ako je npr.hfe=99 i Rp=2 k, Rul e iznositi 200 k, uz zanemarenje otpora hie koji npr. moe imati
vrijednost oko 1k.

Naponsko pojaanje:

Up U ec h fc 1 + h fe
Av = = = = (48)
U bc U bc 1 1
hic hoc + h h hie hoe + + (1 hre )(1 + h fe )
R rc fc R
p p

Ako je hoeRp< 0,1 te uz hre<<1;

1
Av = (49)
hie
1+
(1 + h fe )R p
Otpor Rp je obino istog reda veliine kao i hie te je redovito hfe>>1, stoga je prema relaciji (49) naponsko
pojaanje pojaala u spoju zajednikog kolektora pozitivno i tek neznatno manje od jedinice. Toznai da svaka
promjena napona na bazi izaziva praktiki jednaku promjenu napona na emiteru, tj. da emiterski napon slijedi
bazni. Zato se pojaalo u spoju zajednikog kolektora zove i emitersko sljedilo.

Izlazni otpor:

1 1
Riz = =
hrc h fc (1 hre )(1 + h fe ) (50)
hoc hoe +
R g' + hie R g' + hie

Gdje je Rg'=Rg||RB.

Budui da je hre<<1 i da je drugi lanu izrazu (49) u nazivniku puno vei od prvog lana, za izlazni otpor moe se
pisati izraz:

R g' + hie
Riz (51)
1 + h fe

Osnovne karakteristike pojaala u spoju zajednikog kolektora:

1. U podruju relativno niskih frekvencija strujno pojaanje je, uz realno troilo , pozitivan broj vei od
jedinice.

2. Naponsko pojaanje je,uz realno troilo, pozitivno i blizu jedinice, ali uvijek manje od jedinice.

3. Ulazni otpor je velik i znatno vei od ulaznog otpora za spoj zajednikog emitera i zajednike baze.

4. Izlazni otpor je mali, manji nego kod pojaala sa zajednikim emiterom i zajednikom bazom.
Definicija statikih uvjeta rada unipolarnih tranzistora
Unipolarni tranzistori (FET-ovi) mogu biti tehnoloki izvedeni kao spojni FET-ovi ili kao MOSFET-ovi. Spojni FET-
ovi su komponente osiromaenog tipa, dok MOSFET-ovi mogu biti ili komponente obogaenog tipa ili
komponente osiromaenog tipa. MOSFET-ovi osiromaenog tipa mogu raditi i s negativnim i s pozitivnim
naponom na kontrolnoj ili upravljakoj elektrodi. Zajedniko svojstvo svih FET-ova je vrlo visok ulazni otpor
izmeu kontrolne elektrode (vrata) i uvoda pa se FET-ovi upravljaju naponskim signalom za razliku od
bipolarnih tranzistora koji se zbog niskog iznosa ulaznog otpora uglavnom upravljaju strujnim signalom.

Na slici 3.1. prikazane su izlazne statike karakteristike idealnog n-kanalnog MOSFET-a osiromaenog tipa.
ID [mA]
UDS=U GS-U GS0

UGS=+3 V
10

+2 V
8

+1 V
6
0V UGS0=-2 V
4
-1 V
2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 UDS [V]

Slika 3.1. Izlazne karakteristike MOSFET-a osiromaenog tipa

Lijevo od krivulje UDS=UGS-UGS0, gdje je UDS napon izmeu odvoda i uvoda, UGS napon izmeu vrata (kontrolne
elektrode) i uvoda, a UGS0 napon praga je triodno podruje. Struja odvoda ID raste s naponom UDS, uz stalan
iznos napona UGS sukladno izrazu:

1 2
I D = K (U GS U GS 0 )U DS U DS (3.1.)
2

u podruju UDS<UGS-UGS0.

K je konstanta MOSFET-a odreena izrazom:

0x w
K = 0 (3.2.)
t0 x L

u kojem je:

0 povrinska pokretljivost slobodnih elektrona u kanalu izmeu uvoda i odvoda, 0x je dielektrika konstanta
(permitivnost), t0x je debljina sloja silicij-dioksida (SiO2) iznad podruja kanala, w je irina, a L duljina kanala.

Zbog pojava na povrini silicija i na meupovrini izmeu silicija i oksidnog sloja povrinska pokretljivost je
manja od volumne.

Podruje karakteristika gdje je UDS>UGS-UGS0 opisano je jednadbom:

K
ID = (U GS U GS 0 )2 (3.3.)
2
 K
Pri naponu UGS=0 struja I D = ( U GS 0 )2 = I DSS pa se relacija (3.3.) moe pisati kao:
2
2
U
I D = I DSS 1 GS (3.4.)
U GS 0

Struja IDSS je struja odvoda u podruju zasienja pri naponu UGS=0.

Odreivanje statike radne toke pojaala s unipolarnim tranzistorom

Triodno podruje je podruje relativno malog iznosa dinamikog otpora, jer struja odvoda ID pri konstantnom
naponu UGS relativno brzo raste s naponom UDS te se u tom podruju idealni FET ne moe u izlaznom krugu
tretirati ni kao idealni naponski ni kao idealni strujni izvor.

Podruje zasienja je podruje konstantne struje odvoda pri konstantnom naponu UGS, te se u tom podruju
rada idealni FET u izlaznom krugu ponaa kao idealni strujni izvor. Da bi se MOSFET doveo u statiku radnu
toku u podruju zasienja, potrebno je osigurati odgovarajue napone UDS i UGS, to je i ilustrirano crteom
3.2.

Slika 3.2. n-kanalni MOSFET. Definicija statikih uvjeta.

Na slici 3.2. odabran je pozitivan predznak napona UGS=UGG, to znai da n-kanalni MOSFET osiromaenog tipa
radi u obogaenom modu. Ako bi napon UGG bio negativan, MOSFET bi radio u osiromaenom modu. Iz
izlaznog kruga sklopa slijedi jednadba radnog pravca:

U DD = U DS + I D RD (3.5.)

Odsjeak radnog pravca na apscisi je UDD, a na ordinati UDD/RD, slika 3.3.

ID [mA]
UDS=U GS-U GS0

UDD/R D 8 UGS=+3 V

6
+2 V
5

4 UGS0=-2 V
Q
3 +1 V

2
0V
1
-1 V
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UDS [V]
UDD
 Slika 3.3. Radni pravac u polju izlaznih karakteristika MOSFET-a

U odabranoj statikoj radnoj toki napon UGS=+1 V.

Praktina izvedba sklopa za podeavanje istosmjernih uvjeta (statike radne toke) prikazana je na slici 3.4.

Slika 3.4. Sklop za podeavanje statike radne toke MOSFET-a

Budui da je istosmjerna struja vrata (kontrolne elektrode) jednaka nuli, istosmjerni napon UGG iznosi:

R2
U GG = U DD (3.6.)
R1 + R2

Za ulazni krug sklopa (krug vrata-uvod) vrijedi jednadba naponske ravnotee:

U GG = U GS + I D RS (3.7.)

Napon UGG, odnosno potencijal elektrode G prema uzemljenoj toki je stalan i odreen je relacijom (3.6.).
Stoga svaka promjena potencijala toke S (uvoda) prema uzemljenju uvjetuje odgovarajuu promjenu napona
UGS, odnosno struje ID.

Za izlazni krug sklopa na slici 3.4. vrijedi jednadba naponske ravnotee:

U DD = I D (RD + RS ) + U DS , (3.8.)

koja je ujedno i jednadba radnog pravca u polju izlaznih karakteristika. Pomou radnog pravca i izlaznih
karakteristika moe se odrediti prijenosna karakteristika, slika 3.5.

ID [mA]
radni pravac
ID [mA] 8 UGS0= -2 V

6 UGS=+2 V

prijenosna
karakteristika 4 +1

2 0

-1
-2 -1 0 1 2 UGS [V] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UDS [V]

Slika 3.5. Konstrukcija prijenosne karakteristike

Jednadba (3.7.) je ujedno jednadba radnog pravca u polju prijenosne karakteristike. Odsjeak radnog pravca
na apscisi je UGG, a na ordinati UGG/RS, slika 3.6. Statika radna toka Q odreena je sjecitem radnog pravca i
prijenosne karakteristike.

ID [mA]

UGG /RS

Q
RS1
Q1
RS2 Q2 IDSS

UGS0 UGG UGS [V]

Slika 3.6. Odreivanje statike radne toke na prijenosnoj karakteristici

Na slici 3.6. ucrtana su (iscrtkano) jo dva radna pravca za ilustraciju promjene statike radne toke
promjenom otpora RS. Radna toka Q1 kojoj odgovara otpor RS1>RS je na ordinati gdje je UGS=0, te MOSFET radi
na granici obogaenog i osiromaenog podruja (moda). Radna toka Q2 kojoj odgovara otpor RS2 je u podruju
negativnih napona UGS, te MOSFET radi u osiromaenom modu. Dakle, osim stabilizacijskog djelovanja na
sklop, otpor RS omoguava rad i u obogaenom i u osiromaenom modu.

Unipolarni tranzistor u dinamikim uvjetima rada. Nadomjesni model

Trenutna totalna vrijednost struje odvoda iD moe pisati kao:

1
id = g mu gs + uds (3.14.)
rd

Na temelju relacije (3.14.) moe se u uvjetima malih izmjeninih signala i srednjih frekvencija nacrtati
nadomjesni sklop, slika 3.7.

Slika 3.7. Nadomjesni sklop MOSFET-a za mali izmjenini signal sa strujnim izvorom

Mnoenjem lijeve i desne strane jednadbe (3.14.) s veliinom rd dobiva se:

id rd = g m rd u gs + uds (3.15.)

Umnoak gmrd oznaava se simbolom i poznat je kao faktor pojaanja, a sama jednadba

g m rd = (3.16.)
kao Barkhausenova jednadba.

Dakle, (3.15.) moe se pisati kao:

uds = u gs + id rd (3.17.)

Na temelju relacije (3.17.) moe se nacrtati nadomjesni sklop za mali izmjenini signal s naponskim izvorom.

rd id
G D

+
ugs - ugs uds
-

Slika 3.8. Nadomjesni sklop MOSFET-a za mali izmjenini signal s naponskim izvorom

Dinamika svojstva pojaala u spoju zajednikog uvoda

Na slici 3.9. prikazana je izvedba pojaala u spoju zajednikog uvoda sa stabilizacijom statike radne toke
pomou otpornika RS u krugu uvoda. Dakle, uvod nije izravno uzemljen ve je uzemljen (spojen na zajedniku
toku) preko otpornika RS. Ulazni signal je prikljuen na vrata (upravljaku elektrodu G), a izlazni signal se
uzima s odvoda D. Otpornik RD je ujedno i troilo ako na izlaz sklopa nije ukljuen neki drugi otpornik.

Slika 3.9. Pojaalo u spoju zajednikog uvoda s otpornikom RS u krugu uvoda

Nadomjesni sklop pojaala sa slike 3.9. u dinamikim uvjetima prikazan je na slici 3.10. Istosmjerni naponski
izvor UDD je za izmjenini signal kratki spoj te je otpornik R1 paralelno spojen otporniku R2: R1||R2=RG.

Slika 3.10. Nadomjesni sklop pojaala u spoju zajednikog uvoda s otpornikom RS u krugu uvoda
Izraz za struju odvoda:

U ul
Id = , (3.21.)
RD + rd + (1 + )Rs

gdje je = g m rd .

Napon Uiz na troilu RD iznosi:

U iz = I d RD (3.22.)

Naponsko pojaanje je po definiciji:

U iz I R RD
AV = = d D = (3.23.)
U ul U ul RD + rd + (1 + )RS

Otpornik RS u krugu uvoda smanjuje naponsko pojaanje to vie to je otpor RS vei. To je degenerativni utjecaj
(degeneracija uvoda) otpora RS na naponsko pojaanje sklopa. Degenerativni utjecaj otpornika RS moe se u
velikoj mjeri reducirati paralelno spojenim kondenzatorom koji na frekvenciji izmjeninog signala praktiki
kratko spaja otpornik. U tom sluaju naponsko pojaanje slijedi iz izraza (3.23.) uz uvjet RS=0.

RD
AV = (3.24.)
RD + rd

Pojaanje odreeno izrazom (3.24.) je vee u odnosu prema pojaanju odreenom izrazom (3.23.).

Ako su ispunjeni uvjeti:

>> 1; rd >> RD (3.25.)

relacija (3.23.) svodi se na oblik:

gm
AV RD = g m' RD (3.26.)
1 + g m RS

gm
Veliina g m' = (3.27.) naziva se efektivna strmina.
1 + g m RS

Ako je jo ispunjen uvjet:

g m RS >> 1 (3.28)

tada (3.26.) prelazi u oblik:

RD
AV (3.29.)
RS

to znai da naponsko pojaanje ne ovisi o parametrima tranzistora, ve o stabilnim pasivnim komponentama

(otpornicima) kojima je mogue ostvariti naponsko pojaanje s velikom stabilnou u irokom rasponu
temperatura.

Izlazni otpor pojaala moe se odrediti pomou relacije (3.21.):

U ul = I d [rd + (1 + )RS ] + I d RD (3.30.)

i prema njoj nacrtanog nadomjesnog sklopa za izlazni krug pojaala:

Slika 3.11. Odreivanje izlaznog otpora pojaala u spoju zajednikog uvoda

Dakle, izlazni otpor jednak je:

Riz = rd + (1 + )RS (3.31.)

Degeneracijom uvoda poveava se izlazni otpor za iznos (1+)RS. Ako je otpornik RS premoten
kondenzatorom, tada Riz, uz uvjet RS=0, iznosi:

Riz = rd (3.32.)

Ulazni otpor sklopa na slici 3.9. jednak je RG i ne ovisi o degeneraciji uvoda.

Dinamika svojstva pojaala u spoju zajednikog odvoda

Osnovni sklop pojaala u spoju zajednikog odvoda prikazan je na slici 3.12.

+UDD
Id
R1
D

ulaz
G
Ugs S izlaz

Uul R2 RS
Uiz

Slika 3.12. Pojaalo u spoju zajednikog odvoda

Ulazni signal dovodi se na upravljaku elektrodu G, a izlazni signal se uzima s elektrode uvoda, gdje je otpornik
RS ujedno i troilo sklopa. Nadomjesni sklop prikazan je na slici 3.13.
 Slika 3.13. Nadomjesni sklop pojaala u spoju zajednikog odvoda

Prema ulaznog krugu osnovnog pojaala, slika 3.12., moe se napisati relacija:

U gs = U ul U iz (3.33.)

Za izlazni krug nadomjesnog sklopa, slika 3.13., vrijedi relacija:

U iz = g mU gs (rd RS ) (3.34.)

Izraz za naponsko pojaanje sklopa moe se odrediti pomou relacija (3.33.) i (3.34.):

U iz g m (rd RS )
AV = = (3.35.)
U ul 1 + g m (rd RS )

Naponsko pojaanje pojaala u spoju zajednikog odvoda je pozitivno, to znai da sklop ne obre fazu
izmjeninog signala.

Kod realnih sklopova je obino ispunjen uvjet:

rd >> RS (3.36.)

pa se izraz (3.35.) moe svesti na jednostavniji oblik:

gm
AV RS (3.37.)
1 + gm

Ako je usto ispunjen uvjet gmRS>>1, tada je pojaanje AV priblino jednako jedinici.

Izlazni otpor pojaala moe se odrediti na isti nain kao i za pojaalo u spoju zajednikog uvoda.

Iz izlaznog kruga nadomjesnog sklopa slijedi izraz za struju Id:

U iz AV U ul
Id = = (3.38.)
RS RS

Uvrtavanjem izraza za AV (3.35.) u izraz (3.38.) dobiva se:

rd
U ul = I d + I d RS (3.39.)
1+ 1+

to odgovara nadomjesnom sklopu, slika 3.14.:

 Slika 3.14. Odreivanje izlaznog otpora pojaala u spoju zajednikog uvoda

Dakle, za izlazni otpor pojaala u spoju zajednikog odvoda moe se pisati izraz:

rd
Riz = (3.40.)
1+

Kako je redovito >>1, izlazni otpor je Riz<<rd.

Dinamika svojstva pojaala u spoju zajednike upravljake elektrode

Osnovni sklop pojaala u spoju zajednike upravljake elektrode (vrata), prikazan je na slici 3.15. Izmjenini
ulazni signal dovodi se u krug uvoda, a izlazni signal se uzima s odvoda.

Slika 3.15. Pojaalo u spoju zajednike upravljake elektrode

Upravljaka elektroda je za izmjenini signal uzemljena preko kondenzatora, slika 3.16.

S D
Id
Rg
+ Uul RS Uiz RD
Ug
-

Slika 3.16. Prikaz pojaala u spoju zajednike upravljake elektrode u dinamikim uvjetima
Nadomjesni sklop pojaala u spoju zajednike upravljake elektrode prikazan je na slici 3.17.

gmUgs
S D
Id
Rg
+ Uul I'd rd Uiz RD
Ug RS
-

G
R'ul Rul

Slika 3.17. Nadomjesni sklop pojaala u spoju zajednike upravljake elektrode

Za sklop na slici 3.17. mogu se napisati ove relacije:

U ul = U iz I d' rd (3.41.)

I d' = I d g mU gs (3.42.)

U iz = I d RD (3.43.)

U gs = U ul (3.44.)

Na temelju gornjih relacija slijedi izraz za struju odvoda:

Id =
(1 + )U ul , (3.45.)
rd + RD

odnosno naponsko pojaanje:

U iz (1 + )RD
AV = = (3.46.)
U ul rd + RD

Naponsko pojaanje je pozitivan broj to znai da su ulazni i izlazni signal u fazi. Nadalje, iz izraza (3.46.) se vidi
da naponsko pojaanje raste s otporom troila od AV=0 pri RD=0 do AV=1+ pri RD.

Ulazni otpor pojaala Rul odreen je izrazom:

U ul U ul R
Rul = = RD = D , (3.47.)
I d U iz AV

odnosno

RD + rd
Rul = , (3.48.)
1+

Rul' = Rul RS (3.49.)

Izlazni otpor dobiva se kao omjer izlaznog napona i izlazne struje pri kratko spojenom naponu Ug, slika 3.18.
 Slika 3.18. Odreivanje izlaznog otpora

Za sklop na slici 3.18. mogu se napisati ove jednadbe:

U iz = I d' rd + I d Rg' (3.50.)

I d' = I d g mU gs (3.51.)

U gs = I d Rg' (3.52.)

Iz navedenih relacija moe se odrediti omjer Uiz/Id, odnosno izraz za izlazni otpor sklopa:

U iz
Riz = = rd + (1 + )R g' (3.53.)
Id

Pojaalo u spoju zajednike upravljake elektrode ima mali ulazni otpor, a veliki izlazni otpor.

Frekvencijska karakteristika elektronikih sklopova

Frekvencijska karakteristika pojaala ovisnost pojaanja o frekvenciji

U podruju srednjih frekvencija pojaanje ne ovisi o frekvenciji (referentno pojaanje A0).U tokama u kojima
je vrijednost pojaanja definiranesu dvije karakteristine frekvencije: gornja i donja granina frekvencija.
Postojanje donje granine frekvencije uvjetovano je konstrukcijom sklopa (vezni kondenzatori na ulazu i izlazu
pojaala). Gornja granina frekvencija je rezultat fizikalnih pojava u radu tranzistora. Gornja granina
frekvencija moe se poveati izborom odgovarajueg tranzistora i konstrukcijom sklopa, ali je njen iznos uvijek
konaan. Frekvencijska karakteristika idealnog pojaala bila bi horizontalan pravac. Realna pojaala uvijek
unose odreeni fazni pomak izmeu izlaznog i ulaznog signala. Taj pomak je posljedica konanog vremena
nabijanja i pranjenja barijernih kapaciteta, konanog vremena proleta nosilaca naboja kroz tranzistor i
djelovanja vremenskih konstanti pasivnih dijelova pojaala.

Donja granina frekvencija fd definira se kao ona frekvencija u podruju niskih frekvencija kod koje pojaanje
padne na 0,707 vrijednosti pojaanja pri srednjim frekvencijama (u dB ako padne za 3 dB u odnosu na srednje).
Javlja se zbog toga to pri niskim frekvencijama reaktancije vezanih kondenzatora nisu zanemarive pa se izlazni
napon pojaava, a samim time i pojaanej smanjuje.

Giacolettov model. Parametri Giacolettovog modela

Giacolettov model (hibridni -model) ukljuuje barijernu i difuzijsku kapacitivnost tranzistora koje su kljune za
ponaanje tranzistora na visokim frekvencijama.

Otpor je raspodijeljeni serijski otpor izmeu vanjskog prikljuka baze B i aktivnog podruja baze ispod
emitera (tzv. interna baza B). Tipina vrijednost otpora iznosi od 10 do 100.

Otpor je dinamiki otpor pn-spoja izmeu interne baze i emitera. Tipina vrijednost ovog otpora iznosi 1
k. Kapacitet Ce je ukupni kapacitet izmeu interne baze i emitera. Taj kapacitet jednak je sumi difuzijskog i
barijernog kapaciteta, a tipina mu je vrijednost od 10-100 pF. Otpor nastaje kao posljedica Earlyjeva
efekta, a tipina vrijednost mu je reda veliine 1 M. Kapacitet Cc je tranzitni (barijerni) kapacitet pn spoja
kolektor-baza koji je u normalnim aktivnim uvjetima rada tranzistora nepropusno polariziran. Tipian iznos je
reda veliine 1 pF. Otpor je dinamiki otpor izmeu kolektora i emitera tranzistora. Tipian iznos tog
otpora je nekoliko desetaka k. Strujni izvor gm odreen je strminom tranzistora u odgovarajuoj radnoj
toki i naponom izmeu interne baze i emitera.
Model unipolarnog tranzistora u podruju visokih frekvencija i definicija parametara
modela

Kapacitet Cgs je parazitni kapacitet izmeu vrata i uvoda. Kapacitet Cgd je parazitni kapacitet izmeu vrata i
odvoda. Kapacitet Cds je parazitni kapacitet odvoda prema uvodu. Parametar rd je dinamiki otpor u
odabranoj radnoj toki tranzistora. Strujni izvor gmUgs odreen je strminom tranzistora u odabranoj radnoj
toki i naponom izmeu vrata i uvoda, Ugs.

Bodeov prokaz frekvencijskih karakteristika

Grafiki prikaz: pojaanje (izraeno u dB) i fazni kut kao funkcija frekvencije (logaritamsko mjerilo) Bodeov
prikaz. Prikaz pojaanja u ovisnosti o frekvenciji amplitudn karakteristika. Prikaz faznog kuta u ovisnosti o
frekvenciji fazna karakteristika.

Amplitudna karakteristika Frekvencijska karakteristika

Lomljena karakteristika dobivena je tako da je za 0 < f < 0,1fd fazna karakteristika aproksimirana faznim kutom
I=90, dok je za 0,1fd < f<10 fd fazna karakteristika aproksimirana pravcem koji kroz toke s koordinatama f=fd
i I=45 prolazi pod nagibom -45 po dekadi.
Operacijsko pojaalo. Definicija parametara idelanog operacijskog pojaala.

Pojaanje operacijskog pojaala s jedim invertirajuim ulazom.

Operacijsko pojaalo s dva ulaza. Primjeri primjene operacijskog pojaala.