Na osnovu lana 117. stav 5., lana 56. stav 1. i lana 68. stav 2.

Zakona o
zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03), federalni
ministar prostornog ureenja i okolia, donosi

PRAVILNIK

o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako
imaju okolinsku dozvolu

I OPE ODREDBE

lan 1.

Ovim pravilnikom utvruju se:

- pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postojeih pogona i postrojenja za
koje Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia (u daljem tekstu:
Federalno ministarstvo) obavezno provodi proceduru procjene utjecaja na
okoli u postupku izdavanja okolinske dozvole,
- pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postojeih pogona i postrojenja za
koje e Federalno ministarstvo odluiti da li je potrebna procjena utjecaja
na okoli u postupku izdavanja okolinske dozvole,
- pogoni i postrojenja za koje nije obavezna procjena utjecaja na okoli, a
koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu
izdatu od strane Federalnog ministarstva,
- pogoni i postrojenja kod kojih postoji opasnost od nesrea veih razmjera,
a koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu
izdatu od strane Federalnog ministarstva,
- sadraj Studije o utjecaju na okoli,
- kriteriji za odreivanje potrebe za provoenjem procjene utjecaja na okoli.

Ovim pravilnikom obuhvaene su i planirane aktivnosti u prostoru koje ne

spadaju u pogone i postrojenja a ije provoenje moe dovesti do znaajnog
utjecaja na okoli.

lan 2.

Za pogone i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoli,

za pogone i postrojenja ispod pragova utvrenih ovim pravilnikom i pogone i
postrojenja koji nisu navedeni u ovom pravilniku okolinsku dozvolu izdaje
nadleno kantonalno ministarstvo.

1
II POGONI I POSTROJENJA ZA KOJE FEDERALNO MINISTARSTVO
IZDAJE OKOLINSKU DOZVOLU

lan 3.

Pogoni i postrojenja za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli

Za pogone i postrojenja koji se nalaze na spisku pogona i postrojenja u

lanu 4. ovog pravilnika obavezno se vri procjena utjecaja na okoli prije
izdavanja okolinske dozvole od strane Federalnog ministarstva.

lan 4.

Pogoni i postrojenja koji moraju proi proceduru procjene utjecaja na

okoli su:

a) Energetska industrija

1. Rafinerije sirove nafte (izuzev preduzea koja proizvode samo maziva iz

sirove nafte),
2. - pei za koks (suha destilacija uglja),
- pogoni za gasifikaciju i topljenje uglja i bitumenoznog kriljca,
3. Termoelektrane i ostala postrojenja sa sagorijevanjem sa toplotnim
izlazom od 50 MW i vie,
4. Pogoni za proizvodnju hidroelektrine energije sa izlazom veim od 5 MW
za pojedinane pogone ili vie od 2 MW za nekoliko pogona koja slijede
jedno drugo na rastojanju manjem od 2 km,
5. Izgradnja nadzemnih elektrinih vodova sa voltaom od :
- 110 kV ukoliko su dio prenosnog sistema,
- 220 kV i vie,
6. Nuklearne elektrane i ostali nuklearni reaktori ukljuujui demontiranje ili
prekid rada takvih elektrana ili reaktora (izuzev pogona za istraivanje za
proizvodnju i konverziju fisijskih i fertilinih materijala ija maksimalna
snaga ne prelazi 1 kW stalnog termalnog optereenja),
7. (a) Pogoni za reprocesiranje ozraenog nuklearnog goriva,
(b) Pogoni projektovani za:
- proizvodnju ili obogaivanje nuklearnog goriva,
- preradu ozraenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada visokog
nivoa,
- konano odlaganje ozraenog nuklearnog goriva,
- iskljuivo za odlaganje radioaktivnog otpada,
- iskljuivo za skladitenje (planirano na vie od 10 godina) ozraenog
nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada na drugoj lokaciji a ne na
mjestu produkovanja,
(c) Pogoni za preradu i skladitenje radioaktivnog otpada.

2
b) Hemijska industrija

8. Integrisani hemijski pogoni, tj. pogoni za proizvodnju hemijskih supstanci

uz koritenje hemijskih procesa konverzije, u kojima su nekoliko jedinica
nanizane jedna uz drugu, meusobno su funkcionalno povezane i slue
za:
- proizvodnju osnovnih organskih hemikalija, a posebno: prosti
ugljikovodici (linearni ili ciklini, zasieni ili nezasieni, alifatski ili
aromatski); ugljikovodici koji sadre kiseonik kao to su alkoholi,
aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri, acetati, eteri, peroksidi,
epoksirezini; sumporasti ugljikovodici; azotni ugljikovodici kao to su
amini, amidi, jedinjenja trovalentnog azota, nitro-jedinjenja ili nitratna
jedinjenja, nitriti, cijanati, izocijanati; ugljikovodici koji sadre fosfor;
halogeni ugljikovodici; organska jedinjenja metala; boje i pigmenti;
povrinski aktivni agensi i povrinski aktivna sredstva,
- proizvodnju osnovnih neorganskih hemikalija, a posebno: gasovi kao
to su amonijak, hlor ili hidrogen hlorid, fluor ili hidrogen fluorid, oksidi
ugljika, jedinjenja sumpora, oksidi azota, vodonik, sumpordioksid,
karbonilhlorid; kiseline kao to su hromna kiselina, fluorovodonina
kiselina, fosforna kiselina, azotna kiselina, hlorovodonina kiselina,
sumporna kiselina, oleum, sumporasta kiselina; baze kao to su
amonijum hidroksid, kalijum hidroksid, natrijum hidroksid; soli kao to
su amonijum hlorid, kalijum hlorat, kalijum karbonat, natrijum karbonat,
perborat, srebro nitrat; nemetali, oksidi metala ili ostala neorganska
jedinjenja kao to su kalcijum karbid, silikon, silikon karbid,
- proizvodnju ubriva na bazi fosfora, azota, i kalijuma (prosta i sloena
ubriva),
- proizvodnju osnovnih proizvoda za zatitu bilja i biocida,
- proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda uz koritenje hemijskih i
biolokih procesa,
- proizvodnja eksploziva,
9. Prerada hemijskih meuproizvoda sa kapacitetom prerade veim od
50.000 t/g,
10. Proizvodnja hemikalija sa proizvodnim kapacitetom veim od 25.000 t/g,
11. Proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida sa proizvodnim
kapacitetom veim od 25.000 t/g,
12. Proizvodnja pesticida i farmaceutskih proizvoda,
13. Proizvodnja i prerada proizvoda na bazi elastomera sa kapacitetom veim
od 50.000 t/g.

c) Metalna industrija

14. Integrisane fabrike za poetno topljenje livenog eljeza i elika,

3
15. Pogoni za proizvodnju obojenih sirovih metala iz rude, koncentrata ili
sekundarnih sirovina putem metalurkih, hemijskih ili elektrolitskih
procesa,
16. Pogoni za proizvodnju sirovog eljeza ili elika (primarna ili sekundarna
fuzija) ukljuujui stalno livenje,
17. Pogoni za preradu crnih metala sa kapacitetom prerade veim od 50.000
t/g:
- tople i hladne valjaonice,
- kovanice sa ekiima,
- nanoenje zatitnih fuznih metalnih presvlaka,
18. Livnice crnih metala i pogoni za topljenje, ukljuujui legure crnih i
obojenih metala, ukljuujui i proizvode iji je povrat izvren (rafiniranje,
livenje i sl.) sa kapacitetom topljenja veim od 25.000 t/g,
19. Pogoni za peenje i sinterovanje metalnih ruda.

) Mineralna industrija

20. Pogoni za ekstrakciju azbesta i za preradu i transformaciju azbesta i

proizvoda koji sadre azbest:
- za proizvode od azbestnog cementa sa proizvodnjom veom od 5.000
t/g gotovih proizvoda,
- za frakcione materijale sa proizvodnjom veom od 5 t/g gotovih
proizvoda,
- za ostale upotrebe azbesta, koritenje vee od 25 t/g,
21. Pogoni za proizvodnju stakla ukljuujui staklena vlakna sa proizvodnim
kapacitetom veim od 50.000 t/g,
22. Pogoni za topljenje mineralnih supstanci ukljuujui proizvodnju mineralnih
vlakana sa proizvodnim kapacitetom veim od 25.000 t/g,
23. Proizvodnja keramikih proizvoda peenjem, posebno krovnog crijepa,
cigli, vatrostalne cigle, crijepova, grnarije ili porculana sa proizvodnim
kapacitetom veim od 25.000 t/g ,
24. Pogoni za proizvodnju vjetakih mineralnih vlakana sa proizvodnim
kapacitetom veim od 25.000 t/g.

) Infrastrukturni projekti

25. Izgradnja pruga za primarne eljeznice ili eljeznice I i II kategorije,

26. - izgradnja aerodroma namjenjenih slijetanju i polijetanju aviona i
helikoptera sa
kapacitetom veim od 5,7 t,
- izgradnja ili produenje pisti sa osnovnom duinom od 500 m,
27. Izgradnja autoputeva,
28. Izgradnja novog puta ili trasa i/ili proirenje postojeeg puta sa dvije ili
manje traka kako bi se dobile etiri ili vie traka, gdje bi takav novi put ili
ponovo oznaeni i/ili proireni dio puta bio dug 10 km ili due stalne
duine,

4
29. - unutranji vodni putevi i luke za unutranji vodni saobraaj sa
dozvolom za
prolaz plovila od preko 1.350 t,
- trgovake luke, pristanita za utovar i istovar koja su povezana sa
kopnom i spoljnim lukama (izuzev pristanita za trajekte) koja mogu da
prime plovila od preko 1.350 t.

d) Upravljanje otpadom

30. Pogoni za odlaganje otpada za:

- spaljivanje,
- hemijsku obradu, ili
- deponovanje opasnog otpada,
31. - pogoni za spaljivanje komunalnog otpada,
- pogoni za bioloku i fiziko-hemijsku obradu neopasnog otpada u cilju
daljeg odlaganja sa kapacitetom veim od 50 t/d,
- deponije koje primaju vie od 10 t dnevno ili sa ukupnim kapacitetom
veim od 25.000 t, izuzev deponija inertnog otpada,
- deponije inertnog otpada sa kapacitetom od 250.000 m ukupne
zapremine ili povrinom od 4 ha ili vie.

d) Upravljanje vodama

32. Apstrakcija podzemnih voda ili vjetako ponovno punjenje podzemnih

voda gdje je godinja zapremina vode koja se apstrahuje ili ponovo puni
vea od 3 miliona m,
33. - postrojenja za prenos vodnih resursa izmeu rijenih slivova gdje je
cilj ovog
prenosa sprijeavanje moguih nestaica vode i gdje je koliina vode
koja se
prenosi vea od 50 miliona m godinje,
- u svim drugim sluajevima, postrojenja za prenos vodnih resursa
izmeu rijenih slivova gdje je prosjeni protok u toku vie godina u
slivu gdje se vri apstrakcija vei od 1.000 miliona m godinje i gdje
koliina vode koja se prenosi prelazi 5% ovog protoka.
U oba sluaja je iskljuen prenos vode za pie cijevima,
34. Postrojenja za preradu otpadnih voda sa kapacitetom koji prelazi 50.000
e.s.
(ekvivalentni stanovnik),
35. Brane i ostale instalacije namjenjene zadravanju ili stalnom skladitenju
vode gdje je nova ili dodatna koliina vode koja se zadrava ili skladiti
vea od 2 miliona m,

) Ekstraktivna industrija

36. Ekstrakcija petroleja i prirodnog gasa u komercijalne svrhe,

5
37. Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje povrina lokacije prelazi 5 ha (vrste
stjene, vlani procesi razaranja ljunka) i ekstrakcija minerala putem
morskog ili fluvijalnog vaenja mulja na podruju veem od 5 ha,
38. Podzemno rudarstvo.

e) Poljoprivreda, umarstvo i vodoprivreda

39. Projekti za restruktuiranje poljoprivrednih dobara na podruju veem od 30

ha,
40. Projekti za koritenje neobraenog zemljita ili poluprirodnih podruja za
intezivne poljoprivredne svrhe na podruju veem od 30 ha,
41. Poetno poumljavanje i ogoljavanje u cilju pretvaranja u drugu vrstu
zemljita na podruju veem od 30 ha,
42. Pogoni za intezivan uzgoj ivine, svinja i krupne stoke sa vie od:
- 60.000 mjesta za brojlere,
- 40.000 mjesta za kokoke,
- 2.000 mjesta za svinje (preko 30 kg) ili ,
- 700 mjesta za krmae,
- 500 mjesta za krupnu stoku,

f) Prehrambena industrija

43. Proizvodnja biljnih i ivotinjskih ulja i masti sa proizvodnim kapacitetom

veim od 25.000 t/g,
44. Pivare i sladare sa proizvodnim kapacitetom veim od 500.000 hl/g,
45. Klaonice sa kapacitetom od 25.000 t/g trupala,
46. eerane sa proizvodnim kapacitetom veim od 50.000 t/g,

g) Tekstilna, koarska, drvna i papirna industrija

47. Postrojenja za predobradu (pranje, bijeljenje , mercerizaciju) ili bojenje

vlakana ili tekstila sa kapacitetom obrade veim od 25 t/d,
48. Postrojenja za tavljenje krupne i sitne koe sa kapacitetom obrade veim
od 25 t/d,
49. Industrijska postrojenja za:
- proizvodnju celuloze iz drveta ili slinih vlaknastih materijala,
- proizvodnju papira i kartona,
- postrojenja za preradu celuloze,

h) Infrastrukturni i drugi projekti

50. Ski staze, ski liftovi i iare i njihovi pratei objekti sa povrinom od 10 ha i
vie,
51. Postrojenja za skladitenje petroleja, petrohemijskih ili hemijskih proizvoda
sa kapacitetom od 50.000 t ili vie,
52. Cjevovodi za prenos gasa, nafte ili hemikalija sa prenikom vie od 500
mm,

6
53. Postrojenja za povrat ili unitenje eksplozivnih supstanci,
54. Postrojenja za odlaganje ili reciklau ivotinjskih trupala i ivotinjskog
otpada.

lan 5.

Pogoni i postrojenja za koje se procjena uticaja na okoli vri na osnovu

ocjene Federalnog ministarstva

Za pogone i postrojenja koji se nalaze na spisku pogona i postrojenja u

lanu 6. ovog pravilnika Federalno ministarstvo e za svaki pojedinani sluaj
utvrditi da li je potrebno provoenje procjene utjecaja na okoli.

Provjera iz stava 1. ovog lana vri se u skladu sa kriterijima utvrenim u

poglavlju IV ovog pravilnika.

Ukoliko provjera pokae da nije potrebna procjena utjecaja na okoli

Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na osnovu dostavljene
dokumentacije.

lan 6.

Pogoni i postrojenja za koje se procjena utjecaja na okoli vri na osnovu

provjere Federalnog ministarstva su:

a) Energetska industrija

1. Postrojenja za skladitenje prirodnog gasa sa skladinim kapacitetom

veim od
10.000 m,
2. Povrinsko skladitenje fosilnih goriva sa skladinim kapacitetom veim od
50.000 t,
3. Industrijsko briketiranje uglja i lignita sa kapacitetom veim od 25.000 t,
4. Postrojenja za iskoritavanje pogonske snage vjetra za proizvodnju
energije (vjetrenjae) sa proizvodnim kapacitetom od 2 MW ili 4
konvertera,
5. Postrojenja za proizvodnju hidroelektrine energije sa izlazom elektrine
energije veim od 1 MW.

b) Hemijska industrija

6. Obrada hemijskih meuproizvoda sa kapacitetom obrade od 10.000 t/g i

vie,
7. Proizvodnja hemikalija sa proizvodnim kapacitetom od 5.000 t/g i vie,

7
8. Proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida sa proizvodnim
kapacitetom od 5.000 t/g,
9. Skladita za petrolej, petrohemijske i hemijske proizvode sa kapacitetom
veim od 10.000 t.

c) Proizvodnja i prerada metala

10. Postrojenja za preradu obojenih metala sa kapacitetom prerade veim od

25.000 t/g:
- tople i hladne valjaonice,
- kovanice sa ekiima,
- nanoenje zatitnih fuznih metalnih presvlaka.
11. Livnice crnih metala sa kapacitetom prerade veim od 10.000 t/g,
12. Postrojenja za topljenje ukljuujui i legure obojenih metala, izuzev
plemenitih metala, ukljuujui povrat proizvoda (rafiniranje, livenje i sl.) sa
kapacitetom topljenja 2.500 t/g za olovo i kadmijum, ili 10.000 t/g za sve
ostale metale,
13. Postrojenja za povrinsku obradu metala i plastinih materijala uz
koritenje elektrolitskih ili hemijskih procesa uz upotrebu vie od 1.000 t/g
premaza, a
u sluaju toplog galvaniziranja metalnih povrina uz upotrebu vie od
3.000 t/g premaza,
14. Proizvodnja i sklapanje motornih vozila i proizvodnja motora za motorna
vozila,
15. Brodogradilita,
16. Postrojenja za izgradnju i popravku aviona,
17. Proizvodnja eljeznike opreme,
18. Oblikovanje u koritenje eksploziva.

) Mineralna industrija

19. Postrojenja za proizvodnju stakla ukljuujui staklena vlakna sa

proizvodnim kapacitetom preko 30.000 t/g,
20. Postrojenja za topljenje mineralnih supstanici ukljuujui proizvodnju
mineralnih vlakana sa proizvodnim kapacitetom veim od 30.000 t/g,
21. Proizvodnja keramikih proizvoda peenjem, posebno krovnog crijepa,
cigli, vatrostalne cigle, grnarije ili porculana sa proizvodnim kapacitetom
veim od 20.000 t/g.

) Poljoprivreda, umarstvo i vodoprivreda

22. Projekti za restruktuiranje poljoprivrednih dobara na podruju veem od 15

ha,
23. Projekti za upotrebu neobraenog zemljita ili poluprirodnih podruja za
intezivne poljoprivredne svrhe na podruju veem od 15 ha,
24. Poetno poumljavanje i krenje uma u cilju promjene namjene zemljita
na podruju veem od 15 ha,
25. Intezivan uzgoj ribe na podruju veem od 15 ha.

8
d) Ekstraktivna industrija

26. Kamenolomi i otvoreni kopovi gdje povrina lokacije prelazi 2.5 ha (vrste
stijene, ljunak, pijesak, mrki ugalj, treset, vlani proces razaranja
ljunka) i
ekstrakcija minerala morskim ili fluvijalnim vaenjem mulja na podruju
veem
od 2.5 ha,
26. Duboke buotine sa dubinom od 500 m.

d) Prehrambena industrija

27. Proizvodnja biljnih i ivotinjskih masti i ulja sa proizvodnim kapacitetom

veim od 20.000 t/g,
28. Pakovanje i konzerviranje biljnih i ivotinjskih proizvoda sa proizvodnim
kapacitetom veim od 20.000 t/g,
29. Proizvodnja mlijenih proizvoda sa proizvodnim kapacitetom veim od
25.000 t/g,
30. Pivare i sladare sa proizvodnim kapacitetom veim od 250.000 hl/g,
31. Proizvodnja slatkia i sirupa sa proizvodnim kapacitetom veim od 25.000
t/g,
32. Klaonice sa kapacitetom vie od 10.000 t/g trupala,
33. Postrojenja za proizvodnju skroba sa proizvodnim kapacitetom veim od
25.000 t/g,
34. Fabrike ribljeg brana i ulja sa proizvodnim kapacitetom veim od 10.000
t/g,
35. eerane sa proizvodnim kapacitetom veim od 25.000 t/g.

) Tekstilna, koarska, drvna i papirna industrija

36. Postrojenja za predobradu (pranje, bijeljenje, mercerizaciju) ili bojenje

vlakana ili tekstila s kapacitetom prerade veim od 10 t/d,
37. Postrojenja za tavljenje krupne i sitne koe sa kapacitetom veim od
10.000 t/g.
e) Industrija gume

38. Proizvodnja i prerada proizvoda na bazi elastomera sa kapacitetom veim

od 10.000 t/g.

f) Infrastrukturni projekti

39. Projekti industrijskog razvoja na podruju od 5 ha i vie,

40. Projekti urbanog razvoja ukljuujui izgradnja oping centara i parkinga na
podruju od 5 ha ili vie od 750 mijesta za parking,
41. Izgradnja eljeznica i intermodalnih objekata za pretovar i intermodalnih
terminala,
42. Izgradnja novih:
- kantonalnih puteva
- regionalnih puteva

9
 sa vie od 2 km neprekidne duine,
43. Gradnja na unutranjim vodnim tokovima kanala i objekata za odbranu od
poplava,
44. Brane i ostali objekti projektovani za zadravanje ili skladitenje vode na
dui period gdje je nova ili dodatna koliina vode koja se zadrava ili
skladiti vea od 1 milion m,
45. Tramvaji, uzdignute i podzemne eljeznice, iare i druge vrste linija koje
se iskljuivo ili uglavnom koriste za prevoz putnika i koje su duge vie od 2
km,
46. Instalacije akvadukta na vee udaljenosti,
47. Obalni radovi na sprijeavanju erozije i morski radovi koji mogu izazvati
promjene na obali usljed izgradnje jaraka, molova, pristanita i ostalih
objekata, izuzev odravanja i rekonstrukcije takvih objekata,
48. Apstrakcija podzemne vode ili vjetako ponovno punjenje podzemne
vode gdje je godinja zapremina vode koja se apstrahuje ili ponovo puni
jednaka ili vea od 1 milion m,
49. Instalacije za prenos vode izmedju rijenih slivova.

g) Ostali projekti

50. Stalne trkae staze i staze za testiranje motornih vozila sa duinom od 1

km i vie,
51. - pogoni za bioloku i fiziko-hemijsku preradu neopasnog otpada u cilju
daljeg odlaganja sa kapacitetom veim od 10 t/d,
- deponije koje primaju vie od 5 t dnevno ili sa ukupnim kapacitetom
veim od 10.000 t, izuzev deponija inertnog otpada,
- deponije inertnog otpada sa kapacitetom od 100.000 m ukupne
zapremine ili 2 ha povrine ili vie,
52. Postrojenja za preradu otpadne vode sa kapacitetom preko 10.000 e.s.
(ekvivalentni stanovnik),
53. Lokacije za odlaganje ljake sa ukupnim kapacitetom vie od 10.000 t,
54. Skladitenje otpadaka od eljeza ukljuujui automobilske olupine sa
kapacitetom veim od 10.000 t/g,
55. Postrojenja sa vie od 10 testnih mjesta za motore, turbine i reaktore.

h) Turizam i zabava

56. Ski staze, ski liftovi i iare i pratei objekti sa povrinom od 5 ha i vie,
57. Marine,
58. Odmaralita i hotelski kompleksi izvan urbanih podruja i pratei objekti sa
povrinom veim od 5 ha ili 500 kreveta,
59. Stalni kampovi izvan urbanih podruja sa vie od 500 mjesta,
60. Zabavni parkovi sa vie od 5 ha ili vie od 750 mjesta za parking.

lan 7.

Pogoni i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoli a

za koje Federalno ministarstvi izdaje okolinsku dozvolu

10
 Za pogone i postrojenja koji se nalaze na spisku pogona i postrojenja u
lanu 8. ovog pravilnika Federalno ministrastvo izdaje okolinsku dozvolu.

Granine vrijednosti date u lanu 8. ovog pravilnika odnose se na

proizvodne kapacitete ili rezultate.

U sluaju da jedan operater u istom pogonu ili na istoj lokaciji sprovodi

nekoliko djelatnosti koje spadaju pod isti podnaslov ovog spiska, kapaciteti tih
djelatnost se zbrajaju.

Pogoni i postrojenja ili njihovi dijelovi koji se koriste za istraivanje, razvoj i

testiranje novih proizvoda i procesa nisu obuhvaeni ovim spiskom i za njih
nije potrebna okolinska dozvola.

lan 8.

Pogoni i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoli i za

koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu su:

a) Energetska industrija

1. - Pogoni sa sagorijevanjem sa nominalnom termalnom snagom veom

od 10
MW,
- Pogoni sa sagorjevanjem za suspaljivanje otpada,
2. Motori sa sagorijevanjem sa snagom veom od 2 MW,
3. Skladita nafte, naftnih derivata i gasa za loenje u koliinam veim od
5.000 t.

b) Proizvodnja i prerada metala

4. Valjaonice za toplo i hladno valjenje sa kapacitetom veim od 10.000 t/g,

5. Kovanice sa kapacitetom veim od 10.000 t/g,
6. Nanoenje stopljenih zatitnih metalnih presvlaka sa kapacitetom prerade
5.000 t/g,
7. Pogoni za proizvodnju sirovih obojenih metala iz rude, koncentrata ili
sekundarnih sirovina putem metalurkih, hemijskih ili elektrolitskih
procesa,
8. Pogoni za povrinsku obradu metala i plastinih materijala gdje se koriste
elektrolitski ili hemijski procesi i gdje je zapremina posuda za obradu vea
od 10 m,
9. Pogoni za industrijsku proizvodnju metalnog praha,
10. Pogoni za proizvodnju olovnih akumulatora.

c) Rudarstvo

11
11. Rudarstvo na otvorenim kopovima (kao to su metalne rude, boksit,...) sa
kapacitetom veim od 50.000 t/a,
12. Eksplostacija gline, ljunka i pijeska sa kapacitetom veim od 100.000
m/g.

) Mineralna industrija

13. Pogoni za proizvodnju cementnog klinkera u rotacionim peima i za

proizvodnju cementa,
14. Pogoni za proizvodnju krea u rotacionim peima ili drugim vrstama pei,
15. Pogoni za kaliciniranje gipsa, boksita, magnezita, dijatomejske zemlje,
kvarcita, ili gline u amot,
16. Pogoni za proizvodnju azbesta i proizvoda na bazi azbesta,
17. Pogoni za proizvodnju stakla ukljuujui staklenu vunu sa proizvodnim
kapacitetom veim 20 t/d,
18. Pogoni za topljenje mineralnih supstanici ukljuujui proizvodnju
mineralnih vlakana sa proizvodnim kapacitetom veim od 10 t/d,
19. Pogoni za proizvodnju keramikih proizvoda peenjem, posebno krovnih
crijepova, cigli, vatrostalne cigle, crijepova, lonarske robe od kremenaste
gline ili porculana sa proizvodnim kapacitetom veim od 30 t/d, i /ili sa
kapacitetom pei veim od 2 m i sa gustinom po pei veom od 300
kg/m,
20. Pogoni za proizvodnju betona i graevinskog materijala uz koritenje
cementa sa kapacitetom veim od 100 m/h,
21. Pogoni za proizvodnju ili topljenje asfalta, tera i bitumena sa proizvodnim
kapacitetom veim od 25 t/h.

) Hemijska industrija

22. Pogoni za proizvodnju osnovnih plastinih materijala (kao to su

polimerna
sintetika vlakna i vlakna na bazi celuloze) i sintetike gume,
23. Pogoni za proizvodnju preparata za zatitno farbanje, lakova, mastila i
adheziva,
kada se organski rastvarai koriste u koliinama veim od 200 t/g,
24. Pogoni za proizvodnju agensa za pranje i sapuna sa proizvodnim
kapacitetom
veim od 15.000 t/g,
25. Pogoni za proizvodnju ai,
26. Pogon za proizvodnju ugljika ili elektrografita putem spaljivanja ili
grafitizacije.

d) Celuloza i papir, drvo i tekstil

27. Pilane i pogoni za preradu drveta , proizvodnju furnira i perploa sa

proizvodnim
kapacitetom veim od 15.000 m/g,

12
28. Pogoni za proizvodnju iverice sa proizvodnim kapacitetom veim od
15.000 m/g,
29. Postrojenja za predtretman (operacije kao to su pranje, bijeljenje,
mercerizacija)
ili bojenje vlakana ili tekstila sa kapacitetom prerade veim od 3 t/d,
30. Postrojenja za tavljenje krupne i sitne koe sa kapacitetom prerade
veim od
1.000 t/g.

d) Prehrambena industrija i poljoprivredna proizvodnja

31. Klaonice i industrijske klaonice sa proizvodnim kapacitetom trupala veim

od 10
t/d,
32. Tretiranje i prerada namijenjana proizvodnji prehrambenih proizvoda iz
ivotinjskih sirovina (osim mlijeka) sa proizvodnim kapacitetom finalnih
proizvoda veim od 25 t/d,
33. Tretiranje i prerada namijenjena proizvodnji prehrambenih proizvoda iz
biljnih sirovina sa proizvodnim kapacitetom gotovih proizvoda veim od
100 t/d (srednja vrijednost na tromjesenoj osnovi),
34. Proizvodnja ili rafiniranje eera ili proizvodnja skroba sa proizvodnim
kapacitetom veim od 10 t/d (srednja vrijednost na tromjesenoj osnovi),
35. Obrada i prerada mlijeka sa koliinom mlijeka koje se prima koja ja vea
od 25 t/d
(srednja vrijednost na godinjoj osnovi),
36. Pivare sa proizvodnim kapacitetom veim od 500 hl/d,

) Povrinska obrada

37. Pogoni za povrinsku obradu supstanci, predmeta ili proizvoda uz

koritenje
organskih rastvaraa, posebno za obogaivanje rude, tampanje, zatitno
premazivanje, odmaivanje, vodootpornost, sortiranje, farbanje, ienje
ili impregniranje sa konzumnim kapacitetom veim od 50 kg/h ili vie od 75
t/g.

lan 9.

Pogoni i postrojenja za koje postoji opasnost od nesrea veih

razmjera a za koje Federalno ministrastvo izdaje okolinsku dozvolu

Svi pogoni i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojima su opasne

supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u lanu 10. i lanu
11. ovog pravilnika spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesree
veih razmjera i za njih Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu.

Mjeavine i preparati prisutni u pogonima i postrojenjima ili skladitima e

biti tretirane na isti nain kao i iste supstance pod uslovom da ostaju u okviru

13
granica koncentracija koje su odreene na osnovu njihovih svojstava u lanu
11. ovog pravilnika.

Kada supstance ili grupe supstanci navedene u lanu 10. ovog pravilnika
spadaju u kategorije opasnosti navedene u lanu 11. ovog pravilnika za
izdavanje okolinske dozvole primjenjuju se granine koliine odreene u lanu
11.ovog pravilnika.

lan 10.

Granine koliine opasnih supstanci su:

1. Amonijum nitrat u koliinama iznad 350 t,

2. Amonijum nitrat (u formi ubriva) u koliinama iznad 1250 t,
3. Arsen pentoksid, arsenova (V) kiselina i/ili soli u koliinama iznad 1 t,
4. Arsen trioksid, arsenova (III) kiselina i/ili soli u bilo kojim koliinama,
5. Brom u koliinama iznad 20 t,
6. Hlor u koliinama iznad 10 t,
7. Jedinjenja nikla koja su u prahu i mogu se udisati (nikl monoksid, nikl
dioksid, nikl sulfid, trinikl disulfid, dinikl trioksid) u bilo kojim koliinama,
8. Etilenamin u koliinama iznad 10 t,
9. Fluor u koliinama iznad 10 t,
10. Formaldehid (koncentracija jednaka ili vea od 90%) u koliinama veim
od 5 t,
11. Hidrogen u koliinama veim od 5 t ,
12. Hidrogen hlorid (teni gas) u koliinama veim od 25 t,
13. Alkili olova u koliinama veim od 5 t,
14. Teni izuzetno zapaljivi gasovi (ukljuujui LPG) i prirodni gas u koliinama
veim od 50 t,
15. Acetilen u koliinama veim od 5 t,
16. Etilen oksid u koliinama veim od 5 t,
17. Propilen oksid u koliinama veim od 5 t,
18. Metanol u koliinama veim od 500 t,
19. 4,4-Metilenbis (2-hloranilin) i/ili soli u prahu u bilo kojim koliinama,
20. Metilizocijanat u bilo kojim koliinama,
21. Kiseonik u koliinama veim od 200 t,
22. Toluen diizocijanat u koliinama veim od 10 t,
23. Karbonil dihlorid (fozgen) u koliinama veim od 0,3 t,
24. Arsen trihlorid (arsin) u koliinama veim od 0,2 t,
25. Fosfor trihlorid (fosfin) u koliinama veim od 0,2 t,
26. Sumpor dihlorid u koliinama veim od 1t,
27. Sumpor trioksid u koliinama veim od 15 t,
28. Polihlordibenzofurani i polihlordibenzodioksini (ukljuujui TCDD),
proraunati u TCDD ekvivalentu u bilo kojim koliinama,
29. Sljedee kancerogene supstance u koliinama veim od 0,001 t:
- 4-Aminobifenil i/ili njegove soli,
- Benzidin i/ili soli,
- Bis(hlorometil) eter,
- Hlorometil metil eter,
- Di-metil karbamil hlorid,

14
 - Dimetilnitrozamin,
- Heksametilfosfor triamid,
- 2-Naftilamin i/ili soli,
- 1,3-Propansulfon,
- 4-Nitrodifenil,
30. Automobilski benzin i derivati u koliinama veim od 5000 t.

lan 11.

Granine koliine opasnih supstanci prema kategorijama opasnosti, a

koje nisu navedene u lanu 10. ovog pravilnika su:

1. Veoma otrovne u koliinama iznad 5t,

2. Otrovne u koliinama iznad 50 t,
3. Oksidirajue u koliinama iznad 50 t,
4. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju rizik od eksplozije usljed
udara, trenja, vatre ili drugih izvora paljenja) u koliinama iznad 50 t,
5. Eksplozivi (supstance i preparati koji izazivaju izuzetan rizik od eksplozije
usljed udara, trenja, vatre ili drugih izvora paljenja) u koliinama iznad 10 t,

6. Zapaljive (tene supstance i preparati ija je temperatura paljenja ista ili

vea od 21 C, i manja ili jednaka 55 C) u koliinama iznad 5000 t,
7. Veoma zapaljive tenosti (supstance i preparati koji postaju vreli i konano
se pale u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturi bez dodavanja energije i
supstance ija je temperatura paljenja nia od 55 C i koje ostaju u tenom
stanju pod pritiskom, ali gdje odreeni uslovi prerade kao to je visok
pritisak ili visoka temperatura mogu izazavati opasnost od pojave nesrea
veih razmjera) u koliinama iznad 50 t,
8. Veoma zapaljive tenosti (supstance i preparati ija je temperatura
paljenja nia od 21 C i koji nisu izuzetno zapaljivi) u koliinama iznad
5000 t,
9. Izuzetno zapaljive tenosti i gasovi (tene supstance i preparati ija je
temperatura paljenja nia od 0 C i taka kljuanja na normalnom pritisku
nia ili jednaka 35 C, tene supstance koje se odravaju na temperaturi
iznad njihove take kljuanja, gasovite supstance i preparati koji su
zapaljivi u dodiru sa zrakom na sobnoj temperaturi i pritisku, bez obzira da
li pod pritiskom ostaju u gasovitom ili tenom stanju) u koliinama iznad 10
t,
10. Opasne po okoli u kombinaciji sa supstancama veoma toksinim za
akvatine organizme, u koliinama iznad 200 t,
11. Opasne po okoli u kombinaciji sa supstancama toksinim za akvatine
organizme i supstancama koje prouzrokuju dugotrajne negativne efekte u
vodnim ekosistemima, u koliinama iznad 500 t,
12. Bilo koja klasifikacija koja nije ukljuena u gore navedenim kategorijama u
kombinaciji sa supstancama koje burno reaguju sa vodom, u koliini iznad
100 t,
13. Bilo koja klasifikacija koja nije ukljuena u gore navedenim kategorijama u
kombinaciji sa supstancama koje u kontaktu sa vodom oslobaaju
toksine plinove, u koliinama iznad 50 t.

15
III SADRAJ STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLI

lan 12.

Kod odreivanja sadraja Studije o utjecaju na okoli Federalno

ministarstvo uzima u obzir rezultate prethodne procjene utjecaja na okoli za
svaki pojedinani sluaj.

Studija o utjecaju na okoli mora da sadri minimalno:

1. Opis predloenog projekta,
2. Opis okolia koji bi mogao biti ugroen projektom,
3. Opis moguih znaajnih utjecaja projekta na okoli,
4. Opis mjera za ublaavanje negativnih efekata,
5. Nacrt osnovnih alternativa,
6. Netehniki rezime,
7. Naznaka potekoa.

lan 13.

Opis predloenog projekta ukljuuje:

1. Opis fizikih karakteristika cijelog projekta i uslove upotrebe zemljita u
toku gradnje i rada pogona i postrojenja predvienih projektom,
2. Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa, priroda i koliina
materijala koji se koriste,
3. Procjena, po tipu i koliini, oekivanog otpada i emisija (zagaivanje
vode, zraka i zemljita, buka, vibracije, svijetlo, toplota, radijacija, i sl.)
koji su rezultat predvienog proizvodnog procesa.

lan 14.

Opis okolia, koji bi mogao biti ugroen projektom, treba da sadri:

1. Podatke o stanovnitvu,
2. Podatke o flori, fauni, vodoma, zraku, zemljitu,
3. Klimatske karakteristike podruja,
4. Postojea materijalna dobra, ukljuujui kulturno-historijsko i
arheoloko nasljee,
5. Opis pejzaa, i
6. Specifine elemente utvrene prethodnom procjenom utjecaja na
okoli.

lan 15.

Opis moguih znaajnih utjecaja projekta na okoli, koji su posljedica

postojanja datog projekta, upotrebe prirodnih resursa, emisije zagaujuih
materija i stvaranja i uklanjanja otpada, treba da sadri:
1. Utjecaj na stanovnitvo,
2. Utjecaj na floru, faunu, vodu, zrak, zemljite,
3. Utjecaj na klimatske faktore,

16
 4. Utjecaj na materijalna dobra, ukljuujui kulturno-historijsko i
arheoloko nasljee,
5. Utjecaj na pejza,
6. Meuodnos gore navedenih faktora,
7. Specifini utjecaji projekta na okoli utvreni prethodnom procjenom
utjecaja na okoli,
8. Opis metoda koje je predlaga predvidio za procjenu utjecaja na okoli.

Opis treba da sadri direktne utjecaje i bilo kakve indirektne, sekundarne,

kumulativne, kratkotrajne, srednje i dugotrajne, stalne i privremene, pozitivne i
negativne utjecaje.
lan 16.

Opis mjera za ublaavanje negativnih efekata sadri mjere za

spreavanje, smanjenje ili ublaavanje bilo kojeg nepovoljnog utjecaja na
okoli.

lan 17.

Nacrt osnovnih alternativa sadri opis alternativa i opis razloga zbog kojih
su one izabrane, uzimajui u obzir utjecaje na okoli.

lan 18.

Netehniki rezime sadri kratak rezime informacija datih u skladu sa l.

13., 14., 15., 16., i 17. ovog pravilnika, izbjegavajui tehnike izraze, detaljne
podatke i nauna objanjenja.

lan 19.

Naznaka potekoa sadri informacije o potekoama kod izrade Studije o

procjeni utjecaja na okoli sa kojima se predlaga suoio zbog tehnikih
nedostataka, nedostatka znanja ili nedostatka materijalnih i finansijskih
sredstava.

IV KRITERIJI ZA UTVRIVANJE POTREBE ZA PROVOENJEM

PROCJENE UTJECAJA NA OKOLI

lan 20.

Za pogone i postrojenja iz lana 6. ovog pravilnika Federalno ministarstvo

utvruje potrebu provoenja procjene utjecaja na okoli na osnovu sljedeih
kriterija:

1. Karakteristike projekta:
- Veliina pogona i postrojenja,
- Nagomilavanje sa ostalim objektima,
- Upotreba prirodnih resursa,

17
 - Produkovanje otpada,
- Zagaivanje i smetnje,
- Rizik od nesrea s obzirom na supstance ili tehnologije koje se koriste.

2. Lokacija projekta i osjetljivost okolia geografskih podruja koja

vjerovatno mogu biti pod utjecajem projekta, uzimajui u obzir:
- postojeu upotrebu zemljita,
- relativnu raspoloivost, kvalitet i regenerativni kapacitet prirodnih
resursa u datom podruju,
- apsorpcioni kapacitet prirodne sredine, obraajui posebnu panju na:
(a) movare,
(b) priobalne i vodozatitne zone,
(c) kraka podruja,
() planinska i umska podruja,
() podruja rijetkih i ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta,
(d) zatiena prirodna podruja i nacionalne parkove,
(d) spomenike prirode i zatiene pejzae,
() podruja u kojima su standardi kvaliteta okolia prekoraeni postojeim
pogonima, postrojenjima i aktivnostima,
(e) gusto naseljena podruja,
(f) pejzai od historijskog, kulturnog ili arheolokog znaaja.

3. Karakteristike potencijalnog utjecaja:

- opseg utjecaja (geografsko podruje, veliina populacije koja je pod
utjecajem),
- prekograninu prirodu utjecaja,
- veliinu i sloenost utjecaja,
- vjerovatnou utjecaja,
- trajanje, uestalost i reverzibilnost utjecaja.

lan 21.

Za projekte iz lana 20. ovog pravilnika nee se provoditi procjena utjecaja

na okoli ukoliko:

1. Projekat nee znaajno koristiti prirodni resurs ili e koristiti prirodni resurs
na nain da sprijei upotrebu ili potencijalnu upotrebu tog resursa u druge
svrhe,
2. Potencijalni trajni utjecaji na okoli e najvjerovatnije biti minorni, od manje
vanosti i jednostavno ublaeni,
3. Tip projekta, njegov utjecaj na okoli i mjere upravljanja tim utjecajima su
dobro poznati,
4. Postoji pouzdan nain kojim se moe osigurati da mjere za upravljanje
utjecajima mogu biti, i biti e, adekvatno planirane i implementirane,
5. Projekat nee izmjestiti znaajan broj ljudi, familija i ivotnih zajednica,
6. Projekat nije lociran i nee utjecati na ekoloki osjetljiva podruja
navedena u lanu 20.,stav 1., taka 2., alineja 3.
7. Projekat nee dovesti do izmjena:
- u vlasnitvu i namjeni zemljita, i/ili

18
 - upotrebi vode kroz irigaciju, promoviranje isuivanja ili izmjenu toka
vode izgradnjom brana, i nee dovesti do izmjena u ribarskim
praksama,
8. Projekat nee dovesti do:
- nepovoljnih socio-ekonomskih utjecaja,
- unitenja zemljita,
- zagaenja vode,
- zagaenja zraka,
- ugroavanja biljnog i ivotinjskog svijeta i njihovih stanita,
- negativnih utjecaja na klimu i hidroloki ciklus,
- nastanka nusprodukata, ostataka materijala i otpada koji zahtjevaju
rukovanje i odlaganje na nain koji nije regulisan zakonom,
9. Projekat nee zabrinuti javnost zbog potencijalnih negativnih utjecaja na
okoli,
10. Nakon izgradnje, projekat nee zahtjevati dodatne razvojne aktivnosti koje
mogu imati negativan utjecaj na okoli.

V ZAVRNA ODREDBA

lan 22.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u

Slubenim novinama Federacije BiH.

Federalni ministar prostornog

ureenja i okolia

Ramiz Mehmedagi

(Slubene novine Federacije BiH, broj 19/04)

19