18.

LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Marija Lorger Prethodno znanstveno priopenje

EFEKTI PRIMJENE POLIGONA PREPREKA KAO METODIKO-

-ORGANIZACIJSKOG OBLIKA RADA TIJEKOM NASTAVE
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

1. UVOD
Poligon prepreka kao metodiko-organizacijski oblik rada primjenjiv je
gotovo u svim materijalnim uvjetima rada i dobnim kategorijama, bilo da je rije
o njegovoj primjeni u predkolskoj dobi ( Peji, Trajkovski Vii, Malacko, 2009.)
u procesu edukacije ili u procesu sportskog treninga. Razliiti autori opisuju ovaj
metodiki oblik rada na sline naine: kao metodiko-organizacijski oblik rada koji
podrazumijeva izvoenje odreenog broja razliitih vjebi u nizu (jedne iza druge) u
to kraem vremenu na standardnoj ili improviziranoj stazi (Findak, 1999.), kao oblik
gibanja kojeg karakterizira prijelaz (svladavanje) razliitih prirodnih ili umjetnih
prepreka (Findak i sur., 1987.) te kao izvoenje odreenog broja tjelesnih gibanja ,
odnosno razliitih vjebi sukcesivno jedne za drugom na prirodnoj stazi ili na stazi
koja je standardno ureena u zatvorenom ili na otvorenom prostoru (Zdanski, 1986.).
Primjena poligona prepreka omoguava podizanje razine ope koordinacije, usvajanja
tehnike tranja i skokova i razvijanje motorikih osobina (Findak i suradnici., 1987.).
Kako primjena poligona gotovo nema ogranienja s obzirom na spol, uzrast, uvjete
i mjesto rada, razinu sposobnosti, znanja i postignua (Findak, 1999.) taj oblik rada
prigodom primjene ima niz prednosti. Osim navedenog, ovaj oblik rada potie
smjelost sudionika vjebanja svladavanjem prepreka (Findak i sur., 1987.) podie
motivaciju uenika prigodom vjebanja, te pogodno utjee na njihovu osobnost
(Zdanski, 1986.) kako bi najoptimalnijim nainom uspjeno svladali postavljene
zadatke na poligonu. Jednako tako rad na poligonu podie razinu emocionalnog
stanja (zadovoljstva) i tako osvjeava (Findak, 1999.) nastavni proces. Odreeni
nedostatci tog metodikog oblika rada moda se mogu javiti u nemogunosti
individualnog doziranja optereenja, u nemogunosti ispravljanja pogreaka tijekom
izvoenja vjebi kao i visokog optereenja uenika koji svladava zadatke poligona uz
istodobnu moguu pasivnost ostalih (Zdanski, 1986.). Eventualnu pasivnost, meutim
mogue je kompenzirati primjerenom organizacijom rada za uenike koji ekaju
izvoenje (npr. uvoenjem dopunskih vjebi) ako je rije o pojedinanom mjerenju
vremena izvedbe. Kako je poligon prepreka kao oblik rada vrlo prihvatljiv uenicima
i relativno se esto koristi u nastavnom procesu, cilj ovog istraivanja bio je upoznati
efekte svladavanja poligona mjerenjem frekvencije srca na poetku i na kraju izvedbe
kao fiziolokog pokazatelja reakcije organizma na napor u odreenom vremenu.

71
 ZNANSTVENI RADOVI UNUTAR TEME

2. METODE RADA
Kod devet trinaestogodinjih uenica sedmih razreda jedne zagrebake osnovne
kole, tijekom redovne nastave tjelesne i zdravstvene kulture obavljeno je mjerenje
frekvencije srca (FS) na startu i na kraju svladavanja poligona. Mjerenje je uinjeno
pulsnim monitorom Reebok Fitness Trainer. Nakon uvodnog i pripremnog dijela
sata uenice su dva puta prole ranije dobro nauenu stazu poligon bez mjerenja (u
laganijem tempu) radi bolje prilagodbe na stazu i prilagodbe kardio-pulmunalnog
sustava. Nakon toga pristupilo se pojedinanom mjerenju izvedbe. Uenice su
dragovoljno sudjelovale u mjerenju FS pulsnim monitorom. Uz poligon prepreka
kao glavnu vjebu bile su pridodane kao dopunska vjeba i vjebe s medicinkama
od 1 kg u parovima.
Zadaci su postavljeni na stazi standardnog poligona (redoslijed, broj prepreka i
nain izvoenje odreen unaprijed, odnosno uvijek se izvodi na isti nain). Poligon je
bio postavljen u kolskoj sportskoj dvorani na prostoru 20 X 10 m u obliku poluelipse.
Duina staze poligona bila je 46 metara sa 7 zadataka u nizu: 3 sunona preskoka
u uporu preko niske grede (zeja), vertikalno provlaenje kroz okvir vedskog
sanduka, rukometno prizemljenje padom naprijed uz rotaciju tijela oko uzdune
osi (rolanje), tranje u slalomu izmeu 4 stalka, naskok na mini-trampolin te skok
prueni s mini trampolina, kolut naprijed, te provlaenje ispod niske grede od 40
cm, paralelno s gredom. Navedeni niz zadataka sa sloenom vjebom (skok prueni
- mini-trampolin) trebalo je uspjeno svladati jednim ponavljanjem u to kraem
vremenu. Efekti svladavanja zadataka poligona bili su izraeni brojem sranih
otkucaja (FS) na poetku i na kraju izvedbe kao pokazatelja razine optereenja.

3. REZULTATI I DISKUSIJA
Kako je srana frekvencija prilino individualna osobina, razinu intenziteta
optereenja izraunatu na osnovi vrijednosti FS nije preporuljivo stavljati u vrste
okvire (Karpuljak i sur., 2000.). Stvarne vrijednosti FS za svakog ponaosob mogu
varirati iz puno razloga (bioloki pokazatelji, emocionalni ili tjelesni stres) (Miigoj-
Durakovi i sur., 1999.) ipak formula FSmaks = 220 dob u godinama, moe posluiti
kao orijentir iako je mogua pogreka pri njezinom koritenju. Swaim i Edwards
(2002.) prema Bronikowski (2004.) konstruirali su pet zona intenziteta optereenja
prema postotku maksimalne frekvencije srca (%FSmaks) koje su prilagodili
istraivanju na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture kod trinaestogodinjih uenika
i uenica. Kako je u ovom istraivanju rije o istom uzrastu uenica dobivene
vrijednosti pokualo se ukomponirati u spomenute zone optereenja.

72
 18. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Tablica 1. Prikaz individualnih vrijednosti frekvencije srca na startu poligona (FS start),
postotak maksimalne frekvencije srca na startu (%FSmaks start), frekvencija srca na kraju
izvedbe (FS cilj), postotak maksimalne frekvencije srca na kraju izvedbe%FSmaks cilj),
razlika vrijednosti FS na startu i cilju (razlika FS), razlika vrijednosti postotka maksimalne
srane frekvencije na startu i cilju ( razlika%FSmaks ), vrijeme izvedbe (sekunde)

FS %FSmaks %FSmaks Razlika Razlika

sudionici FS cilj Sekunde
start start cilj FS %FSmaks
1 129 63 168 81 39 19 14.00
2 127 61 183 88 56 27 15.00
3 139 67 179 86 40 20 16.50
4 139 67 183 88 47 23 16.30
5 156 75 167 81 11 6 25.00
6 114 55 154 75 40 20 13.70
7 118 57 170 82 52 25 12.20
8 137 66 186 90 49 24 13.70
9 115 56 184 89 69 33 13.00

Analizom prezentiranih rezultata u Tablici 1., raspon vrijednosti FS na startu

kretao se od 114 otk/min do 139 otk/min, osim jedne sudionice ija je vrijednost
FS na startu iznosila 156 otk/min. Tri niske vrijednosti FS (113, 118, 115 otk/min)
pripadaju sudionicama koje su osim nastave tjelesne i zdravstvene kulture bile u
sustavu treninga u koli ili izvan kole. Niske vrijednosti FS na startu ukazivale
su na visok stupanj njihovih funkcionalnih sposobnosti (ispod 60% FSmaks). Iako
vrijednost FS od 156 otk/min malo odudara od ostalih vrijednosti (potreba za duim
oporavkom nakon dva probna ponavljanja ili psiholoki moment zbog primjene
pulsmetra) njegova vrijednost nije jako probila granicu srednjih optereenja pa se
moe smatrati da su sve sudionice na startu poligona bile u zoni aerobne izdrljivosti
od 60 do 70% FSmaks (Vueti, entija, Matkovi 2002.) ili vrlo blizu njezinim
graninim vrijednostima. Veina energije potrebne za obavljanje rada tog intenziteta
dobiva se sagorijevanjem masti (5075%) pri emu se potronja kalorija kree od 5
do 8 kalorija po minuti (Swain, Edwards, 2002. prema Bronikowski, 2004.).
Vrijednosti optereenja na kraju svladavanja zadataka poligona izraene kroz
FS-a moemo promatrati kroz tri razine: pojedinana vrijednost FS od 154 otk/min
(75% FSmaks) tri rezultata na drugoj razini vrijednosti od 167 otk/min do 170 otk/
min (82% FSmaks) te pet rezultata ije se vrijednosti kreu od 179 otk/min (86%
FSmaks) do 186 otk/min (90% FSmaks). Ve prva vrijednost FS ukazuje da je
dolo do naputanja zone vjebanja u aerobnim uvjetima. Rad se u ovom sluaju
odvijao u zoni anaerobnog praga, a veina energije za ovaj intenzitet rada crpio se

73
 ZNANSTVENI RADOVI UNUTAR TEME

iz ugljikohidrata (60%) Swaim, Edwards, (2002.) prema Bronikowski (2004.). Kako

je raslo optereenje, tako se poveavala i potronja energije iz ugljikohidrata, da bi
vrijednosti FS vee od 180 otk/min ak 90% svojih energetskih potreba podmirile
potronjom ugljikohidrata. Pri radu ovakvog intenziteta potronja kalorija se kretala
od 15 d0 20 cal / min (Swaim, Edwards (2002.) prema Bronikowski (2004.). Koliko
je vrijednost FS kao mjera optereenja individualna kategorija donekle ilustrira
komparacija rezultata dvaju sudionica. Jednoj sudionici trebalo je za svladavanje
zadataka poligona 25 sekundi uz FS od 167 otk/min (81% FSmaks) dok je druga istu
stazu prola za 14 sekundi uz gotovo identinu vrijednost FS od 168 otk/min (81%
FSmaks). Moda je bilo za oekivati da e s obzirom na brzinu svladavanja zadataka
FS kod manje brze sudionice biti nia, no vjerojatno je sudio nekih drugih faktora
(umor, razina agilnosti, stres od oekivanog rezultata trailo ulaganje dodatnog
napora, iako je vrijeme izvedbe bilo osjetno due, a time i tempo izvoenja vjebi
sporiji. Razlike u individualnim vrijednostima FS na startu i na kraju svladavanja
zadataka poligona bile su vie za 39 otk/min do ak 69 otk/min. ovo ukazuje kako
je svladavanje zadataka poligona prepreka intenzivna i energetski zahtjevna vjeba
koja provocira nagli porast vrijednosti FS.

Tablica 2. T- test za zavisne uzorke razlika aritmetikih sredina FS, % FSmaks na startu i
cilju poligona

Aritmet. Stand. Razlika

Varijable N t df p
sredina devijacija ar. sred.
FS start 130.44 13.78 9
FS kraj 174.88 10.75 9 - 44.44 - 8.4280 8 . 000
% FSmaks start 63.00 6.50 9
% FSmaks kraj 84.44 4.97 9 - 21.44 - 8.652 8 . 000

Razlika u prosjenim vrijednostima FS na startu i cilju izvedbe pokazala se

i statistiki znaajnom to samo potvruje ranije navedeno kako je za svladavanje
zadataka poligona prepreka potreban visok intenzitet rada (prosjean porast FS =
44.77 otk/min).

4. ZAKLJUAK
U svrhu praenja fiziolokih efekata tijekom svladavanja zadataka standardnog
poligona prepreka praena je FS na startu i nakon izvedbe kod devet uenica sedmih
razreda osnovne kole tijekom redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Iz
prezentiranih rezultata moe se zakljuiti kako poligon prepreka kao metodiko

74
 18. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

organizacijski oblik rada doprinosi intenzitetu rada tijekom nastave, te kao zahtjevno
gibanje provocira nagli porast broja sranih otkucaja.

5. LITERATURA
1. Bronikowski, M. (2004.) Hearts rates during physical education lessons.
Human movement , Vol. 5 (2) 106-111.
2. Findak, V. (1999.) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: kolska
knjiga.
3. Findak, V., Mironovi, R., Schmidt, I., najder, V. (1987.) Tjelesna i zdravstvena
kultura u osnovnoj koli. Zagreb: kolska knjiga.
4. Karpljuk, D., Videmek, M., Kodri, M., tihec, J., Karpljuk, K. (2000.)
Heart rate dynamics in 5.5 year-old children during realy races. (75-83)
Kinesiology, Vol. 32 No 2. (1-120).
5. Miigoj Durakovi, M. i sur. (1999.) Tjelesno vjebanje i zdravlje. Zagreb:
Fakultet za fiziku kulturu.
6. Peji, A., Trajkovski Vii, B., Malacko, J. (2009.) Utjecaj morfolokih
karakteristika i motorikih sposobnosti na aerobnu izdrljivost djeaka i
djevojica predkolske dobi. U I. Juki, D. Milanovi, C. Gregov, S. alaj (ur.)
Zbornik radova 7. meunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaa
Zagreb, 2009. (str. 377-380) Zagreb: Kinezioloki fakultet.
7. Vueti, V., entija, D., Matkovi, B. (2002.) Razvoj funkcionalnih sposobnosti
triatlon. U D. Milanovi (gl.ur.) Zbornik radova znanstveno strunog skupa
Dopunski sadraji sportske pripreme Zagreb, 2002. (str. 91-97) Zagreb:
Kinezioloki fakultet.
8. Zdanski, I. (1986.) Intenzifikacija asa fizikog vaspitanja. Beograd:
Partizan.

75