Analiza situacijske efikasnosti

(Kontrola kondicijske pripremljenosti)

dr.sc. Vlatko Vučetić, viši predavač

izv.prof.dr.sc. Goran Sporiš
Činjenice
➢ Nogometna igra je od svog postanka pa do danas
neprestano podvrgnuta razvoju, kako u pogledu sustava
nogometne igre tako i u transformaciji pojedinaca kao
sastavnih i nedjeljivih elemenata nogometne igre.

➢ Napredak nogometne igre, kao i nove metode rada u

načinu treninga pridonijele su svestranom razvoju
organizma nogometaša, koji danas poprimaju
karakteristike univerzalnih sportaša.
Činjenice
➢ Paralelno s razvojem nogometa, što se odnosi
na tempo, brzinu i dinamičnost nogometne igre,
te tehničko-taktičke zahtjeve, rasla je i važnost
kondicijskog treninga.

➢ Fizička priprema u današnjem nogometu je

izrazito naglašena, pogotovo na elitnoj razini.
Činjenice
➢ dobra kondicijska priprema nije zastupljena
samo u pravilnom izboru sadržaja, opterećenja
i metoda već i u preventivnim tj. zaštitnim
elementima kondicijske pripreme.

➢ važno je spomenuti ukupno trajanje igre, koje

od igrača iziskuje određenu razinu aerobnih i
anaerobnih kapaciteta.
Činjenice
➢ Trening kao sredstvo razvoja i održavanja
spomenutih svojstava je precizno balansiranje
između trenažnih opterećenja i kapaciteta
sportaša za podnošenje opterećenja.

➢ znanost u nogometu je uvelike pomogla u

razumijevanju osnovnih adaptacijskih
mehanizama zaslužnih za unaprjeđenje
nogometne igre.
Činjenice

➢ Da bi se izradio i uspješno proveo kvalitetan

plan i program treninga u vrhunskom sportu
nužno je imati uvid u specifične zahtjeve
pojedinoga sporta ili sportske discipline te uvid
u aktualno stanje relevantnih sposobnosti,
osobina i znanja sportaša i sportske skupine.
Činjenice

➢ utvrđivati i pratiti one morfološke,

funkcionalne,biokemijske, biomehaničke,
bazične i specifične motoričke te psiho-
sociološke pokazatelje koji će omogućiti
uspješnu dijagnostiku inicijalnih,
tranzitivnih i finalnih stanja treniranosti u
funkciji postizanja i očuvanja vrhunskih
sportskih rezultata.
Činjenice
➢ Efekti treninga mogu se utvrditi jedino
mjerenjem i vrednovanjem onih komponenata
ili dimenzija treniranosti na koje se treningom
željelo utjecati

▪ primjenom objektivnih postupaka

dijagnosticiranja
▪ (testiranje, mjerenje i vrednovanje), kao i
subjektivnim procjenama nastoji utvrditi
efikasnost prethodno provedenoga trenažnoga
postupka.
Činjenice
▪ U tako definiranom trenažnom postupku
presudno je da se rezultati vrednovanja stanja
treniranosti što kvalitetnije interpretiraju i
koriste u svim fazama trenažnog procesa:
▪
▪ a) tijekom provođenja pojedinačnog treninga,
▪ b) tijekom planiranja treninga– određivanje
ciljeva, zadaća i uvjeta trenažnog procesa i
▪ c) tijekom programiranja trenažnog rada –
izbor, doziranje i distribucija operatora
treninga.
Činjenice
▪ Vrhunske sportske rezultate danas postižu
samo pravovremeno selekcionirani, iznimno
daroviti i optimalno praćeni i pripremljeni mladi
sportaši.

▪ Da bi natjecateljski rezultat djeteta sportaša bio

odraz njegovih stvarnih potencijala, potrebno je
tijekom višegodišnjeg procesa sportske
pripreme na svakom stupnju njegove sportske
specijalizacije planski utjecati na razvoj
njegovih sposobnosti i osobina te ga poučavati
specifičnim motoričkim znanjima.
Činjenice
▪ Dijagnostika sposobnosti, osobina i znanja,
uz planski provođenu sportsku pripremu i
kontrolu efekata trenažnog rada, smanjuje
mogućnost ozljeda i preduvjet je optimalnog
sportskog razvoja djeteta sportaša.
 Ciljevi i zadaće kontrole treniranosti

➢ jedna od najvažnijih zadaća vrhunskog sporta je postizanje

visokih i stabilnih natjecateljskih rezultata

➢ proces sportskog treninga mora u godišnjem ciklusu

osigurati pretpostavke za visoke rezultatske domete u
određenoj sportskoj disciplini na najvažnijim natjecanjima
tijekom natjecateljskog perioda

➢ primjerenost procesa sportskog treninga procjenjuje se

prema tome je li sportaš svoje najbolje natjecateljske
rezultate postigao na najvažnijim natjecanjima
 Npr, ako želimo dozirati trening za razvoj npr. razine anaerobnog praga kod
sportaša xy definitivno je potrebno poznavati parametre …

✓... pri aerobnom pragu

(vAeP =8,0 km/h, SOOAeP i FSAeP =127 o/min)!
✓... pri anaerobnom pragu
(vAnP =14,0 km/h, SOOAnP i FSAnP =162 o/min)!
✓ ... pri vršnim vrijednostima
(vmax =17,5 km/h, SOOmax i FSmax =181 o/min) !
Parametri...

✓ Npr. trening: 3x(2’:2’) + 6x(1’:1’) + 10x(30”:30”)

✓ Intenzitet: (13,:8,0 km/h; 14,0:8,0 km/h; 14-17:8,0 km/h)

Zone treniranosti FS (o/min) %FSanp (%) %FSpeak (%) v (km/h)

Zona oporavka <121 <67 < 60 < 8.0

Ek. aero. zona 1 i 2 121 – 141 67 – 78 60 – 78 8.0 – 10.5

In. aero. zona 1 141 – 161 78 - 89 78 - 80 10.5 – 13.0

In. aero. zona 2 161 - 181 89 - 100 80 - 90 13.0 – 14.5

VO2max zona > 181 > 100 > 90 > 14.5

Temeljem tako planiranog treninga moguće je analizirati akutne
i dugoročne trenažne efekte …

Zone treniranosti FS (o/min) %FSanp (%) %FSpeak (%) v (km/h)

Zona oporavka <127 <75 < 70 < 8.0

Ek. aero. zona 1 i 2 127 – 145 75 – 90 70 – 80 8.0 – 11.0

In. aero. zona 1 145 – 152 90 - 95 80 - 85 11.0 – 13.0

In. aero. zona 2 152 - 162 95 - 100 85 - 90 13.0 – 14.0

VO2max zona > 162 > 100 > 90 > 14.0

Jutarnja aktivnost (aerobna intenzivna zona)
100%

90%

50%
Večernja aktivnost (aerobna ekstenzivna zona)

60%