You are on page 1of 8

RAZLIKE BAZIČNO MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH

SPOSOBNOSTI UČENIKA VIII RAZREDA POD UTJECAJEM


NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Muhamed Tabaković, Senad Turković, Admir Hadžikadunić i Vahida Kozić


Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo

SAŽETAK
Utvrđivanje razlika bazično motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, provedene su na uzorku
uzorku od 146 učenika osmih razreda. U istraživanju korišten je skup od 8 varijabli za procjenu
motoričkih sposobnosti i jedne varijable za procjenu funkcionalne sposobnosti.
Osnovni cilj ovog istraživanja je da pruži doprinos u spoznaji promjena koje se dešavaju
kod dječaka osmih razreda pod utjecajem nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja od dva časa u
toku jedne sedmice.
Analizom rezultata inicijalnog i finalnog mjerenja cjelokupnog uzorka i komparacijom istih
sa kriterijima orijentacijskih vrijednosti motoričkih i funkcionalnih sposobnosti učenika osmih
razreda, došlo se do zaključka da se u odnosu na inicijalno mjerenje nisu desile veće promjene.
Analizom kvantitativnih promjena na temelju Mahalanobisove udaljenosti i Hotellingovog t-testa,
utvrđeno je da je došlo do prosječnih kvantitativnih promjena primjenjenih varijabli u vremenu koji
je obuhvatio jednogodišnji program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

Ključne riječi: bazične motoričke i funkcionalne sposobnosti, razlike, transformacioni proces.

UVOD

Transformacioni procesi, u opštem smislu, označavaju promjenu, preobražavanje. Svaka promjena


stanja ulaza ili izlaza u sistemu odvija se tako, što se neki ulaz u toku vremena pretvara u izlaz tj.
neko početno (inicijalno) stanje transformiše se u naredno novoformirano (tranzitivno, finalno)
stanje. Transformacijom je moguće nazvati svaku promjenu kod sistema, bilo da se radi o promjeni
ulaznih u izlazna stanja pojednih elemenata ili o procesu u samom sistemu. Iz ovog proizlazi da
transformacija predstavlja rezultat operatora na operand, da bi se on pretvorio u transform. U
procesu daljeg djelovanja operatora na transform, i njega transform se mora tretirati kao ponovno
stvoreni novoformirani operand, jer će se i on u narednom trenutku vremena pod uticajem novih
operatora pretvoriti u neko novo stanje novi transform (Malacko J.i I. Rađo, 2004).
Transformacijski proces je u biti neprekidan promjenljiv ciklički proces, koji je podložan
stalnim utjecajima i stalnim promjenama, do kojih dolazi ili može doći na temelju povratnih
informacija o djelovanju vježbanja.
Da bi se uopšte mogao sprovoditi transformacioni proces, željeno stanje mora biti dato u
istim onim parametrima (varijablama) u kojima je dato i početno stanje, dakle u mjerljivim
veličinama. To znači da se osnovni uslov za provođenje nekog transformacijskog procesa sastoji u
tome da postoje s jedne strane relevantne informacije, o željenom finalnom stanju, a sa druge strane
o početnom inicijalnom stanju subjekta nad kojim se sprovodi transformacioni proces putem
trenažnog procesa.
Tjelesni i zdravstveni odgoj ne smije se ograničavati na razvijanje kondicije, usavršavanje
tehnike i taktike, već mora sistematski djelovati na antropološki status učenika kroz sistematsku i
plansku organizovanu aktivnost. On mora biti tako organizovan da djetetu obezbijedi zdravu
razonodu i doprinese radosnijem i sadržajnijem životu, kako bi razvio i ojačao životni optimizam,
pun vjere u bolju budućnost.
Tjelesni odgoj mora da pomogne djetetu da dođe do izražaja, da postigne određene rezultate,
a ujedno i da nauči čovjeka kako će organizovati svoje slobodno vrijeme na zaista koristan i prijatan
način (Smajić M. i S. Turković, 2001).
Da bismo putem tjelesnog vježbanja djelovali sigurno i efikasno na cjelokupni antropološki
status učenika, njihov tjelesni razvoj, razvoj njihovih osobina i sposobnosti, fond motoričkih znanja,
raznih motoričkih dostignuća te odgojne efekte rada, nužno je utvrditi ne samo aktualno stanje
antropološkog statusa učenika, odrediti smjernice njihove transformacije, nego istodobno osigurati i
dobijanje povratnih informacija o rezultatima rada i napretku učenika.
Osnovni cilj ovog istraživanja je da pruži skroman doprinos u spoznaji promjena koje se
dešavaju kod dječaka osmih razreda pod utjecajem jednogodišnjeg programa nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja od dva časa u toku jedne sedmice.
Sa svojom problematikom, ovaj rad se svrstava u grupu istraživanja koja primjenom
internacionalne Eurofit baterije testova nastoji doći do egzaktnih pokazatelja koji će nam pokazati u
kojoj mjeri Nastavni plan i program Tjelesnog i zdravstvenog odgoja u osnovnim školama, može
uticati na transformaciju stanja motoričkih, funkcionalnih sposobnosti učenika osmih razreda.
Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti pedagozima tjelesnog i zdravstvenog odgoja tako
što će obezbijediti podatke koji će im istinski omogućiti adekvatno planiranje i programiranje u
nastavi.
Utjecaji posebnih programa na motoričke sposobnosti bili su predmet nekih dosadašnjih
naučnih istraživanja: Bavčević,T., J. Babin, I. Prskalo (2006); Hadžikadunić A. (2007);
Hadžikadunić M. (2004); Luka M., I. Jukić, S. Šimek (2006); Malina, R. (1984); Stanković A.
(2002); Skender N. (2004); Tabaković, M., N. Skender, S. Turković (2006); Tabaković, M., S.
Turković, N. Skender (2005).
U većini dosadašnjih istraživanja utjecaja posebnih programa na motoričke sposobnosti,
utvrđene su značajne parcijalne i globalne kvantitativne razlike (promjene) u testovima motoričkih
sposobnosti pod utjecajem određenih programa.

METOD

Istraživanje je provedeno na uzorku od 146 ispitanika (muškog pola). Uzorak je izvučen iz


populacije učenika osmih razreda O.Š. "Fatima Gunić" u Sarajevu.
Uzorak varijabli za procjenu bazično motoričkih sposobnosti sastojao se od 8 motoričkih
varijabli (flamingo test ravnoteže – FLA, taping rukom – TAP, dohvat u sijedu – PPR, skok udalj
iz mjesta – DSM , stisak šake – DIN, ležanje sijed – DTK, izdržaj u zgibu – ZGB, trčanje tamo-
ovamo – 105 m). Uzorak varijabli za procjenu funkcionalne sposobnosti predstavljala je jedna
varijabla (trčanje 20 m tamo-ovamo sa postepenim ubrzavanjem – 20U).
U svrhu ovog istraživanja primjenili su se osnovni statistički pokazatelji (aritmetička
sredina, varijansa, minimalni i maksimalni rezultati). Da bi se utvrdile kvantitativne razlike
primijenjena je diskriminativna analiza (SSDIF-analiza kvantitativnih promjena), rađena na
razlikama prvog i drugog mjerenja (inicijalnog i finalnog). Na temelju Mahalanobisove udaljenosti i
2
Hotellingovog T-testa, utvrđeno je da li je došlo do značajne kvantitativne promjene u testovima
motoričkih sposobnosti u vremenu koji je obuhvatio jednogodišnji program nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja.
U cilju utvrđivanja optimalnih normativa za orijentacijske vrijednosti motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti primjenjena je Eurofit baterija testova na uzorku od 3000 učenika osmih
razreda osnovnih škola na teritoriji Kantona Sarajevo. Za postupak utvrđivanja normativa
primjenjeni su osnovni statistički deskriptivni parametri, izračunati su polurasponi, tj. Vjerovatnoća
da će se u 95% slučajeva naći slučajno promjenjiva za svaku varijablu – test. Testiranje normalnosti
raspodjele svake manifestne varijable izvršeno je primjenom Kolmogorov-Smirnovog testa (K-S
test). Sa obzirom na to da se ocjene u školama svode na petostepenu skalu, isti model je
primijenjen, uz primjenu navedenih metoda i konkretnim empirijskim pokazateljima i u navedenim
testovima. Petostepena skala je apriori određena, a normativi su saćinjeni na bazi postignutih
rezultata i uz primjenu navedene statističke procedure. Sa obzirom na to da su originalne vrijednosti
dobijene u različitom rasponu sa različitim aritmetičkim sredinama, standardnim devijacijama i
jedinicama mjere, izvršena je standardizacija i normalizacija svih vrijednosti.
Vrijednosti su svedene na zajedničku skalu – ljestvicu sa aritmetičkom sredinom nula i
standardnom devijacijom jedan, čime su napravljeni normativi koji vrijede za navedeni uzrast, pol i
varijable.
U cilju utvrđivanja efekata nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja primjenio se slijedeći
jednogodišnji program tjelesnog i zdravstvenog odgoja:

1. Upoznavanje sa godišnjim programom rada 1 nastavni sat


2. Atletika 10 nastavnih sati
3. Košarka 10 nastavnih sati
4. Odbojka 10 nastavnih sati
5. Gimnastika, ritmika, ples 14 nastavnih sati
6. Rukomet 7 nastavnih sati
7. Nogomet, ples uz modernu muziku 5 nastavnih sati
8. Tjelesna priprema ulitarnog i općeg karaktera 4 nastavnih sata
Snimanje stanja tjelesnog razvoja, sposobnosti i
9. 6 nastavnih sati
usvojenosti motoričkih znanja
10. Upućivanje učenika u sadržaj svakodnevnog vježbanja 1 nastavni sat
11. Rad u homogeniziranim skupinama 10 nastavnih sati

Sedmični fond sati 2


Fond sati za godinu 68
Ukupan broj nastavnih cjelina 11
Ukupan broj nastavnih tema 68
Broj frekvencija nastavnih tema 156
Broj frekvencija za homogenizirane skupine 17
Ukupan broj frekvencija 173

3
REZULTATI I DISKUSIJA

U tabeli 1 prikazani su osnovni centralni i disperzioni parametri bazičnih motoričkih sposobnosti


učenika (inicijalno i finalno mjerenje). Utvrđivanje nivoa bazičnih motoričkih sposobnosti učenika
osmih razreda osnovne škole "Fatima Gunić" iz Sarajeva, izvršeno je Eurofit baterijom testova.
Pregledom rezultata aritmetičkih sredina (XA) u inicijalnom i finalnom mjerenju, može se uočiti da
je u finalnom mjerenju u svim varijablama, izuzev kod varijable „trčanje tamo-ovamo – 105 m“
došlo do određenog poboljšanja rezultata u odnosu na rezultate u inicijalnom stanju.

TABELA 1. OSNOVNI STATISTIČKI POKAZATELJI INICIJALNO I FINALNO MJERENJE

INICIJALNO MJERENJE XA DX MIN MAX


I-Flamingo 17.36 1.95 0.00 92.20
I-Taping rukom 11.58 0.24 8.40 15.80
I-Dohvat u sijedu 18.11 1.12 0.00 38.00
I-Skok udalj iz mjesta 174.65 4.28 18.50 235.00
I-Snaga šake 23.66 1.32 4.00 49.00
I-Ležanje sijed 24.49 0.73 7.00 35.00
I-Izdržaj u zgibu 35.46 8.35 0.00 604.00
I-Trčanje (10 x 5 m) 24.41 4.07 13.58 210.00
I-Trčanje (20 m sa ubrzanjem) 870.54 57.35 160.00 1800.00
FINALNO MJERENJE XA DX MIN MAX
F-Flamingo 22.69 2.00 4.40 91.00
F-Taping rukom 10.87 0.21 8.30 17.70
F-Dohvat u sijedu 21.58 1.05 7.00 44.00
F-Skok udalj iz mjesta 191.33 4.81 16.50 240.00
F-Snaga šake 30.89 1.51 12.00 57.00
F-Ležanje sijed 27.85 0.66 14.00 40.00
F-Izdržaj u zgibu 43.29 4.00 0.98 117.00
F-Trčanje (10 x 5 m) 24.40 26.36 10.66 2010.00
F-Trčanje (20 m sa ubrzanjem) 1103.44 100.89 200.00 7200.00

(XA = aritm.sredina, DX = poluraspon u kojemu sa 95 % sigurnosti egzistira stvarna vrijednost aritm.sredine,


MIN = minimalni rezultat, MAX = maksimalni rezultat)

Na osnovu orijentacijskih vrijednosti motoričkih sposobnosti učenika VIII-ih razreda


Kantona Sarajevo (tabela 2.), izvršena je usporedba dobijenih rezultata ispitanika ovog istraživanja
(inicijalno i finalno mjerenje) sa rezultatima učenika VIII-ih razreda Kantona Sarajevo. Na osnovu
tih komparacija došlo se do uvida u nivoe bazičnih motoričkih sposobnosti (inicijalnog i finalnog
mjerenja) ispitanika ovog istraživanja u odnosu na predložene kriterije orijentacijskih vrijednosti
učenika VIII-ih razreda Kantona Sarajevo. Nivoi predloženih orijentacijskih vrijednosti motoričkih
sposobnosti izraženi su brojčano i ocjenom.
Analizom rezultata inicijalnog mjerenja cjelokupnog uzorka ispitanika ovog istraživanja i
komparacijom sa kriterijima orijentacijskih vrijednosti motoričkih sposobnosti, konstatovano je da
ispitanici ovog istraživanja imaju prosječne ocjene iz svih motoričkih sposobnosti eurofit baterije

4
testova, osim varijable za procjenu agilnosti (trčanje tamo-ovamo – 105 m), koja je ocijenjena
ocjenom loše.
Analizom rezultata finalnog mjerenja cjelokupnog uzorka ispitanika ovog istraživanja i
komparacijom istih sa kriterijima orijentacijskih vrijednosti motoričkih sposobnosti, konstatovano
je da se u odnosu na inicijalno mjerenje nisu desile veće promjene. Većina motoričkih sposobnosti
su ocjenjene prosječnom ocjenom i ocjenom loše, izuzev kod varijabli za procjenu statičke snage
šake (stisak šake – DIN), varijable za procjenu repetitivne snage trbušne muskulature (ležanje sijed
– DTK) i varijable za procjenu eksplozivne snage donjih ekstremiteta (skok u dalj iz mjesta – DSM)
koje su ocijenjene ocjenom iznad prosječno, što nam govori da je došlo do određene pozitivne
transformacije u pojedinim varijablama između inicijalnog i finalnog mjerenja.

TABELA 2. ORIJENTACIJSKE VRIJEDNOSTI MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH


SPOSOBNOSTI UČENIKA VIII – RAZREDA KANTONA SARAJEVO

VARIJABLE Loše Ispod Prosječno Iznad Izvrsno


prosječno prosječno
Flamingo do 11,08 11,09-15,02 15,03-24,05 24,06-40,04 40,05 i više
Taping rukom do 13,03 13,02-12,05 12,04-10,06 10,05-10,00 9,09 i manje
Dohvat u sijedu do 10,00 11,01-15 16-23 24-26 26 i više
Skok udalj iz mjesta do 146 147-160 161-190 191-200 201 i više
Snaga šake do 15 16-20 21-27 28-35 36 i više
Ležanje sijed do20 21-23 24-26 27-28 29 i više
Izdržaj u zgibu do 7,09 8,00-16,07 16,08-51,08 51,09-65,00 65,01 i više
Trčanje (10 x 5 m) do 22,04 22,05-21,08 21,09-20,02 20,03-18,09 18,08 i manje
Tračnje (20 m sa ubrzanjem) do 378 379-640 641-1200 1201-1405 1406 i više

Analizom kvantitativnih promjena (tabela 3.), na temelju Mahalanobisove udaljenosti i


Hotellingovog T-testa, može se utvrditi da je došlo do prosječnih kvantitativnih promjena u
testovima motoričkih i funkcionalnih sposobnosti u vremenu koji je obuhvatio jednogodišnji
program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

TABELA 3. TESTIRANJE ZNAČAJNOSTI PROMJENA

Mahalanobisova udaljenost = 4.3950


Hotellingov T-test = 650 .4670
F-test razlika = 68.3408
DF1 = 9
DF2 = 139
P = 0.0000

Analizom parametara u tabeli 4 uočićemo da sve varijable nisu jednako sudjelovale u


definiciji funkcija promjena. Globalnim kvantitativnim promjenama uopće ne doprinose varijable iz
prostora snage, brzine i agilnosti (izdržaj u zgibu – ZGB) i (trčanje tamo-ovamo – 105 m).
Varijable koje iskazuju statistički značajne projekcije na diskriminativnu funkciju u rasponu
osrednjih vrijednosti od 0.21 - 0.56 su varijable za procjenu funkcionalnih sposobnosti (trčanje 20
m tamo-ovamo sa postepenim ubrzavanjem – 20U) 0.21, eksplozivne snage donjih ekstremiteta
(skok u dalj iz mjesta – DSM) 0.30, ravnoteže (flamingo test ravnoteže – FLA) 0.38, segmentarna
brzina pokreta ruku (taping rukom – TAP) – 0.41, repetativne snage trbušne muskulature (ležanje
sijed – DTK) 0.45, fleksibilnost (dohvat u sijedu – PPR) 0.45 i varijabla sa najvećom projekcijom
na diskriminativnu funkciju statička snaga šake (stisak šake – DIN) 0.56.

5
Analizom tabele 4 možemo generalizirati da su se kvantitativne promjene kretale u prostoru
funkcionalnih sposobnosti, snage i segmentarne brzine frekvencije pokreta, što možemo objasniti
većim udjelom sportskih igara u jednogodišnjem programu nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja
košarka, (odbojka, rukomet), čija se struktura kretanja i efikasnost u izvođenju osnovnih elemenata
tehnike zasniva upravo na ovim motoričkim sposobnostima. Kvantitativne promjene u varijablama
(izdržaj u zgibu – ZGB) i (trčanje tamo-ovamo – 105 m) statistički su neznačajne 0.08 i 0.03, što
ide u prilog činjenici da usred nedostatka materijalnih uvjeta u osnovnim školama (gimnastičke
sprave i rekviziti), nije bilo moguće značajnije utjecati na razvoj ovih a i drugih motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti. Ne upražnjavajući gotovo nikako sadržaje sportske gimnastike u
realizacji nastave Tjelesnog i zdravstvenog odgoja, nije se moglo značajnije utjecati i na razvoj
statičke snage ruku, statičke snage ramenog pojasa. Poznato je iz dosadašnjih istraživanja da su ove
motoričke sposobnosti u visokoj korelaciji sa uspjehom u sportskoj gimnastici, tako da je
vjerovatno mali broj časova sportske gimnastike u toku realizacije programa, uzrok neznačajnim
promjenama u ovim varijablama.

TABELA 4. ELEMENTARNI POKAZATELJI RAZLIKA


A D S R
Flamingo 5.33 0.09 0.79 0.38
Taping rukom -0.70 -0.89 -0.87 -0.41
Dohvat u sijedu 3.46 0.25 0.95 0.45
Skok udalj iz mjesta 16.69 0.01 0.63 0.30
Snaga šake 7.22 0.18 1.18 0.56
Ležanje sijed 3.36 0.25 0.93 0.45
Izdržaj u zgibu 7.83 0.00 0.16 0.08
Trčanje (10 x 5 m) 10.01 0.00 0.06 0.03
Trčanje (20 m sa ubrzanjem) 232.91 0.00 0.43 0.21
(A = razlike aritmetičkih sredina, D = diskriminativni koeficijenti,
S = standardizirane ortogonalne projekcije, R = struktura diskriminativnih faktora)

Ovakvi prosječni rezultati bazičnih motoričkih sposobnosti, govore nam da je cjelokupan


uzorak ispitanika prosječnih motoričkih sposobnosti, što je i očekivano sa obzirom da je uzorak
izvučen iz populacije koja se aktivno ne bavi nikakvim dodatnim sportskim aktivnostima, i čije se
sportske aktivnosti svode na dva časa sedmično redovne nastave Tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
Sve ovo dosada rečeno može ići u korist zaključku da nastava tjelesnog i zdravstvenog
odgoja od dva časa u toku jedne sedmice nije mogla podići nivo bazičnih motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti na jedan viši nivo koji bi bio veći od prosječnog, ali isto tako utvrđeno je
da uzorak ispitanika koji je obuhvaćen ovim istraživanjem ne zaostaje od prosječnih vrijednosti
njihovih vršnjaka.
Na osnovu analize globalnih kvantitativnih promjena, na osnovu dobijenih parametara može
se zaključiti da su dobivene prosječne statistički značajne pozitivne promjene parcijalnih i globalnih
transformacijskih kvantitativnih efekata.

Da bi se došlo do još značajnijih globalnih kvantitativnih promjena (efekata), sadržaj


primijenjenog programskog postupka trebao bi u dovoljnoj mjeri biti programiran tako da izazove
značajnije promjene u još većem broju varijabli motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. U skladu sa
tim treba:

6
 povećati broj sati sedmične nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja;
 primijeniti sadržaje programskog postupka koji će u dovoljnoj mjeri biti programirani tako
da izazovu značajnije promjene u još većem broju varijabli motoričkih i funkcionalnih
sposobnosti;
 vremenski period primjenjenog programa bi trebao biti duži od 69 sati u toku jedne školske
godine;
 prilikom provođenja programa primijeniti intenzitet opterećenja koji će od ispitanika
zahtijevati još veće tjelesno angažovanje;
 prilikom provođenja programa primjenjivati složenije metodičko organizacijske oblike rada
koji će doprinjeti većoj intenzifikaciji časa, odnosno koji će smanjiti «prazan hod učenika na
časovim tjelesnog i zdravstvenog odgoja»;
 usljed nemogućnosti individualnog pristupa učenicima zbod velikog broja, primjenjivati rad
u homogeniziranim skupinama.

LITERATURA

Bavčević,T., J. Babin, I. Prskalo (2006). Complex group organizational forms - an optimizing factor
physical education instruction. Kinesiology 1, 28 - 39.
Hadžikadunić, A. (2007). Transformacioni procesi bazično motoričkih, situaciono motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti učenika viii razreda pod utjecajem programirane nastave
tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Magistarski rad, Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog
odgoja.
Hadžikadunić, M. (2004). Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje u nastavi tjelesnog i zdravstvenog
odgoja. Homo Sporticus, 1, 6-14.
Julijan, M., I, Rađo (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Sarajevo. Fakultet sporta i
tjelesnog odgoja.
Luka M., I. Jukić, S. Šimek (2006). Razlike u morfološkim funkcionalnim i motoričkim
pokazateljima treniranosti dviju skupina vrhunskih košarkaša. Homo Sporticus 1, 19 - 22.
Malina, R.. (1984). Human growth, maturation and regular physical activity. In Boilean R.A., ed.
Advances in Pedriatic Spoarts Sciences, 59 - 83. Champaign, IL.: Human Kinetics.
Stanković, A. (2002). Efekti progamirane nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja na neke
antropometrijske karakteristike i motoričke sposobnosti učenica i učenika V razreda.
Magistarski rad, Sarajevo: Fakultet fizičke kulture.
Skender, N. (2004). Transformacioni procesi motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika
pod uticajem sedmomjesečnog tretmana kod učenika 3. i 4. razreda osnovne škole.
Doktorska disertacija, Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja.
Smajić, M., S. Turković (2001). Opšta teorija sporta. Sarajevo: Fakultet fizičke kulture.
Tabaković, M., N. Skender, S. Turković (2006). Kvantitativne razlike motoričkih sposobnosti
učenika nižih razreda osnovne škole poslije realizacije određenih programa. Homo
Sporticus, 2, 44 - 50.
Tabaković, M., S. Turković, N. Skender (2005). Diskriminativna analiza nekih bazičnih motoričkih
sposobnosti učenika sportske gimnazije i učenika mješovite srednje škole. New technologies
in sports, 1, 309 - 317.

7
BASIC MOTOR AND FUNCTIONAL ABILITIES CHANGES OF
THE 8TH GRADE PUPILS UNDER THE INFLUENCE OF THE
PHYSICAL EDUCATION CLASSES PROGRAM

Muhamed Tabaković, Senad Turković, Admir Hadžikadunić i Vahida Kozić


Faculty of Sport and Physical Education, Sarajevo

SUMMARY

We performed the investigation of the differences of the basic motor and the functional
abilities at the sample consisting of 146 male pupils attending 8 th grade of the primary school. For
the assesment of the motor abillities the eight variable set was aplied and functional abilities were
assesed with one variable.
Main aim of this research is to give a contribution to the knowledge on the eight grade male
pupils changes after one year long physical education program with the frequency of the two classes
per week.
Analysis of the final measurement results, and the comparison between the average values
of the motor abilities, we found that there were no significant changes between the two
measurements. The analysis of the quantitative changes based on the Mahalanobis distances, and
the Hotteling t-test, showed that there were average quantitative changes of the applied variables
after the one year physical education program.

Key words: basic motor and functional abilities, differences, transformational processes.

You might also like