KOLEGIJ: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

SADRAJ

1. Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u programu visokog obrazovanja

2. Ope zadae tjelesne i zdravstvene kulture u programu visokog
obrazovanja

3. Sedmo razvojno razdoblje (18-25 godina)

3.1. Obrazovne zadae
3.2. Antropoloke zadae
3.3. Odgojne zadae

4. Opisi programa

4.1. Osnovni programi tjelesne i zdravstvene kulture

4.1.1. Modeli kineziolokih aktivnosti
4.1.2. Obrazovna postignua, kljuni pojmovi
4.1.3. Meuprogramska povezanost
4.2. Posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture
4.2.1. Modeli kineziolokih aktivnosti
4.2.2. Obrazovna postignua, kljuni pojmovi

4.2.3. Meuprogramska povezanost

4.3. Programi za studente s posebnim potrebama
4.4. Izborni programi za studente viih godina studija
4.4.1. Model kineziolokih aktivnosti Izbornih programa

4.4.2. Obrazovna postignua, kljuni pojmovi

4.4.3. Meuprogramska povezanost

5. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe programa

tjelesne i zdravstvene kulture
6. Didaktiko metodike upute

7. Ostale napomene

1
1. Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u programu visokog obrazovanja
Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je (1) uenje
novih
konvencionalnih motorikih znanja, (2) usavravanje temeljnih teorijskih i
praktinih
kineziolokih znanja, (3) utvrivanje interesa studenata, antropolokih
obiljeja i
motorike informiranosti (4) spreavanje procesa preranog pada osobina,
sposobnosti i
motorikih znanja uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti (5) osposobljavanje
studenata za
individualno tjelesno vjebanje (6) promicanje sportske kulture i (7)
unapreenje
socijalne komunikacije.
2. Ope zadae tjelesne i zdravstvene kulture u programu visokog obrazovanja
Zadae tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju su;
o Usvajanje teorijskih informacija o moguim promjenama morfolokih
obiljeja,
motorikih i funkcionalnih sposobnosti primjenom adekvatnih
kineziolokih
postupaka te moguim negativnim pojavama uslijed nedostatka tjelesne
aktivnosti.
o Uenje o kineziolokim aktivnostima koje su u funkciji maksimalne
tranformacije
osobina i sposobnosti potrebnih za uspjenost u pojedinoj djelatnosti i
prevencija
nastanka profesionalnih oboljenja.
o Usvajanje teorijskih i praktinih kineziolokih znanja u svrhu
osposobljavanja
studenata za samostalno tjelesno vjebanje.
o Upoznavanje sa zakonitostima zdravstvene kulture radi ouvanja i unapreenja
zdravlja.
o Usvajanje teorijskih znanja o tetnosti raznih oblika ovisnosti.
o Usvajanje informacija o najzanimljivijim rezultatima dosadanjih svjetskih
i
hrvatskih istraivanja provedenih na studentskoj populaciji iz segmenta
zdravlja
(bolesti, prehrana, dijagnostika, stres, tjelesna aktivnost kao sredstvo
rastereenja....)
o Usvajanje teorijskih znanja o vanosti kvalitetne prehrane tijekom cijelog
ivota,
osobito pri velikim intelektualnim i tjelesnim naporima.

3. Sedmo razvojno razdoblje (od 18. do 25. godina)

3.1. Obrazovne zadae
Primarna obrazovna zadaa sedmog razvojnog razdoblja je usvajanje
teorijskih i
praktinih znanja o naprednim i specifinim strukturama gibanja, koja su
nadogradnja
bazinih struktura gibanja pojedinih sportova zastupljenih u srednjokolskom
programu
tjelesne i zdravstvene kulture.
Posebnost programa je u ponudi novih konvencionalnih motorikih znanja koja
nisu
bila sadrana u obveznim programima osnovnog i srednjeg obrazovanja.
3.2. Antropoloke zadae

2
Rezultati longitudinalnih istraivanja potvruju da se cjelokupna tjelesna
aktivnost
kod 80% studentske populacije svodi samo na pohaanje redovne nastave
tjelesne i
zdravstvene kulture. S obzirom na antropoloka obiljeja studentske populacije i
plato u
rastu i razvoju te sve veu pojavu hipokinezije osnovne antropoloke zadae
nastave
tjelesne i zdravstvene kulture su usmjerene na odravanje i kontrolu vrijednosti
koje se
odnose na: 1/regulaciju tjelesne mase, odnosno redukciju potkonog
masnog tkiva,
2/poveanje miine mase 3/vrne vrijednosti gustoe kostiju 4/programiranje
rada i
razvoj pojedinih motorikih sposobnosti (tjelesna snaga, izdrljivost,
gibljivost,
koordinacija, ravnotea i preciznost) 5/ funkcionalnih sposobnosti.
Prilagoenim
tjelesnim vjebanjem moemo znaajno utjecati na odravanje osobina i
sposobnosti na
najvioj razini, odnosno prevenciji pojave pada funkcija pojednih organa i
organskih
sustava te pojavi razliitih bolesti.
Oekivane pozitivne promjene i realizacija pojedinih antropolokih zadaa
mogu
pridonijeti kvalitetnijem rijeavanju svakodnevnih zadataka tijekom studija,
jaanju
imuniteta i prevenciji povreda.
3.3. Odgojne zadae
U sedmom razvojnom razdoblju primjenom adekvatnih kineziolokih
aktivnosti
moe se pozitivno utjecati na poticanje i usmjeravanje dimenzija koje
reguliraju
modalitete ponaanja. Pozitivno se moe djelovati na razliite oblike
anksioznosti i
usmjeravanje agresivnosti do konstruktivnih vrijednosti. Vano je istaknuti
odgojne
zadatke tjelesne i zdravstvene kulture koji su usmjereni na razvoj
sposobnosti
upravljanja vlastitim reakcijama u raznim situacijama, a s time u vezi podizanjem
nivoa
frustracijske tolerancije. Osim toga vana odgojna zadaa tjelesne i zdravstvene
kulture
je zadovoljenje socijalnih motiva; potrebe za afirmacijom i socijalnom
komunikacijom.

4. Opisi programa
Programi tjelesne i zdravstvene kulture za visoka uilita mogu se provoditi
kao:
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.

Osnovni programi
Posebni programi
Programi za studente s posebnim potrebama
Izborni programi za studente viih godina studija

Osnovni i posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture provode se

u okviru
obvezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture na prediplomskom studiju.
Provedba
navedenih programa ovisi o nekoliko imbenika: a/interes studenata b/osigurani
uvjeti
rada (prostor, oprema i sredstva za rad c/ voditelji programa (nastavnik,
vanjski
suradnik..)
Nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture na osnovu utvrenih interesa
studenata
za pojedini program, odnosno kinezoloku aktivnost obvezni su izraditi izvedbeni
plan
i program za studente koji treba sadravati: naziv nastavne cjeline
(kompleksa) i
tema/vjebi (prema izvedbenom planu i programu), cilj za nastavnu cjelinu
(zadae za

3 studente, studentice), nastavne metode i metodike oblike rada, definirati

povezanost s

drugim programima te obvezno odrediti: nastavna sredstva i pomagala,

materijalne
uvjete rada i mjesto izvoenja nastavnog rada, broj sati, broj radnog tjedna
nastave i
napomene koje se odnose na temu.
4.1. Osnovni programi sadre napredna konvencionalna motorika znanja
sukladna cilju nastave tjelesne i zdravstvene kulture na visokim uilitima
odreena na
temelju egzaktno utvrenih potreba svakog studenta i studentice. Jedan od
kriterija
definiranja Osnovnih programa su znanstveno utvreni hijerarhijski
pokazatelji o
vrijednosti pojedinih kineziolokih aktivnosti koji se primjenjuju u hrvatskom
odgojnoobrazovnom sustavu u smislu utjecaja na antropoloka obiljeja i
ostvarivanje vanijih
utiliteta.
Provedba nastave tjelesne i zdravstvene kulture u frekvenciji od 2
sata tjedno
uvjetuje i daje prednost primjene kineziolokih aktivnosti s kojima se u
odreeno
vrijeme ostvaruje vei broj ciljeva, a to su one s tzv. veim kompleksitetom.

Programski sadraji Osnovnih programa tjelesne i zdravstvene kulture na

visokim uilitima
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

Atletika
Badminton
Fitness programi
Koarka
Nogomet (mali nogomet)
Odbojka
Osnove borilakih sportova
Plesne strukture
Plivanje
Rukomet
Stolni tenis

4.1.1. Modeli kineziolokih aktivnosti

Osnovni programi tjelesne i zdravstvene kulture - modeli kineziolokih
aktivnosti

4
Naziv kinezioloke aktivnosti ATLETIKA
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest atletike u Hrvatskoj i svijetu. Atletska pravila i
sustav
natjecanja.Klasifikacija atletskih disciplina. Utjecaj
programa
atletike na razvoj antropolokih karakteristika odraslih.
Metodika
pouavanja atletskih disciplina: hodanja, tranja,
skokovi i
bacanja.Trenane atletske vjebe za opu fiziku
pripremu.
Trenane vjebe za tehniko-taktiku pripremu.Struktura
atletskog treninga (sadraji, organizacija i provedba).
Metodika vjebanja primjenom atletskih sadraja u
funkciji
razvoja i odravanja antropolokih obiljeja. Usvajanje
informacija o znaajnim karkateristikama individualnog
rekreativnog treninga atletike i primjeni u slobodno
vrijeme i
nakon studija.
Organizacija i provedba atletskih natjecanja na
fakultetu i
sveuilitu.Vrednovanje atletskih postignua tijekom
akademske
godine.
3. Opis opih i specifinih znanja i Studenti i studentice e tijekom provedbe
programa u atletskim
vjetina disciplinama hodanja, tr
anja, skokova i bacanja u okviru
osnovnog programa nastave tjelesne i zdravstvene
kulture (TZK)
stei znanja o strukturi atletike, o opoj fizikoj
pripremi i
tehniko-taktikoj pripremi za pojedine atletske
discipline.Specifina znanja odnose se na pouavanje
i kontrolu
izvedbe pojedinih atletskih tehnika te provoenje
atletskih
natjecanja na visokom uilitu i sveuilitu.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Mogunost sudjelovanja na natjecanjima (prvenstvo
fakulteta,
sveuilino prvenstvo, kros natjecanja), posjet
natjecanjima
6. Nain provjere znanja i vjetina Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom

rada sa
studentima.
7. Popis literature 1. Milanovi, D., E. Hofman, V. Puhani, V. najder (1986).
Atletika - znanstvene osnove. Fakultet za fiziku
kulturu,
Zagreb.
2. najder, V. (1997). Na mjesta pozor. Fakultet za
fiziku
kulturu, Zagreb, 180 str.
3. najder, V. i D. Milanovi (1991). Atletika hodanja i
tranja.
Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb, 78 str.
4. Meunarodna pravila za atletska natjecanja (2001).
Savez
hrvatskih atletskih sudaca, Zagreb.
5. Bodnaruk A.P. i sur. (1984) Atletska bacanja.
Zagrebaki
sportski savez, Zagrebaki atletski savez. Zagreb.
8. Nain praenja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
anonimnom anketom
na kraju nastave.

5
Rbr. Naziv kinezioloke BADMINTON
aktivnosti
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest i razvoj badmintona. Pravila badmintona.
Osnovni elementi tehnike udaraca reketom: dranje
reketa, forhend udarac ispod ruke, bek hend udarac
ispod ruke, visoki servis, kratki servis, forhend-lob
iznad glave, bek hend udarci iznad ruke, udarci na
mrei, drive udarac, sme udarac.
Kretanja po terenu: u smjeru naprijed-natrag, kretanja
u etiri kuta, kineska kretanja, kretanja u igri
parova-izmjena igraa.
Fizika priprema u badmintonu.
Taktika u pojedinanoj igri: anticipacija, koritenje
centralne pozicije, vanost promjene ritma i brzine.
Osnovna taktika u igri parova: vanost servisa,
napadaki stil igre, vanost obrane, kretanja u
prijelazu iz obrane u napad .
Osnovna taktika u mjeovitim parovima: specifinosti
igre u mjeovitim parovima.
3. Opis opih i specifinih Studenti e stei temeljna znanja o tehnici i taktici u
znanja i vjetina badmintonu.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje u nastavi i na natjecanjima na
fakultetu i sveuilitu.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja provodit e se tijekom rada sa
vjetina studentima-icama.
7. Popis literature 1. Brundle, F. (1988). Badminton. Hrvatski
badmintonski savez.
2. DBF. Badminton u koli (2000). Hrvatski
badmintonski savez (prema izdanju
njemakog badmintonskog saveza)
3. Petri, D. (1995). Badminton u nastavi tjelesne
i zdravstvene kulture u osnovnoj koli. U V.
Findak (ur.), Zbornik radova 4. ljetne kole
pedagoga fizike kulture Republike Hrvatske.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

6
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti FITNESS PROGRAMI
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Osnovna teorijska znanja o terminologiji u kineziologiji,
osnovna
motorika znanja, klasifikacija kineziolokih aktivnosti
pogodnih za
razvoj pojedinih funkcionalnih i motorikih sposobnosti te
morfolokih
karakteristika.
Teorijsko-praktina znanja o podjeli i ciljevima fitness
programa: grupni
fitness programi (aerobni programi, programi za razvoj
snage i miine
izdrljivosti ili programi s optereenjem, programi za razvoj
fleksibilnosti) vjebe sa i bez optereenja, cardio-fitnes
programi te
ostale fitness programe s obzirom na prethodno utvreni
interes
studenata.
Stjecanje informacija o pravilnosti izvoenja pojedinih
vjebi, doziranju
intenziteta i volumena optereenja, planiranju i provedbi
individualnih
programa vjebanja izvan nastave i u slobodno vrijeme.
Teorijsko-praktina znanja o kretnim strukturama
pogodnim za
redukciju potkonog masnog tkiva i razvoj aktivne miine
mase.
Postupci za utvrivanje inicijalnih, tranzitivnih i finalnih
stanja
polaznika pojedinog fitness programa.
Informacije o rezultatima istraivanja primjene pojedinih
fitness
programa i njihovog utjecaja na razvoj antropolokih
obiljeja i zdravlje
korisnika.
3. Opis opih i specifinih Studenti e usvojiti osnove o podjeli fitness programa te
osnovna znanja
znanja i vjetina o trenanom procesu pojedinog fitness programa.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje i posjet natjecanjima (sportska aerobika,
bodybuilding)
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada sa
studentima.
vjetina
7. Popis literature 1. Metiko, D., Prot, F., Furjan-Mandi, G., Kristi, K (1997).

Suvremena aerobika. Zbornik radova meunarodnog

znanstvenostrunog savjetovanja , 6. zagrebaki sajam sporta,
Fakultet za
fiziku kulturu, Zagreb.
2. Milanovi, D. (ur.) (1996). Fitnes. Zbornik radova
meunarodnog
znanstveno-strunog savjetovanja of fitnesu, 5.
zagrebaki sajam
sporta, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb.
3. Milanovi, D., Heimer, S (ur.) (1997). Dijagnostika
treniranosti
sportaa. Zbornik radova znanstveno-strunog
savjetovanja,
Fakultet za fiziku kulturu i Zagrebaki velesajam, Zagreb.
7. Nain praenja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
anonimnom anketom na kraju
nastave.

7
Rbr. Naziv kinezioloke KOARKA
aktivnosti
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest razvoja koarke u Hrvatskoj i svijetu.
Pravila koarke.
Karakteristike, sposobnosti i osobine igraa znaajne za
uspjeno
igranje koarke.
Struktura momadi.
Osnovni model igre.
Ponavljanje i uenje osnovnih elemenata tehnike napada
(dranje
lopte, stav sa i bez lopte, startna kretanja i skokovi,
voenje lopte
na mjestu i u kretanju, promjena pravca i brzine kretanja
bez lopte
i kod voenja lopte, hvatanje lopte i dodavanje lopte iz
mjesta i u
kretanju, ubacivanje lopte u ko iz mjesta, u kretanju i iz
skoka) i
obrane (stavovi u obrani, kretanje u stavu i kombinirana
kretanja,
skokovi, oduzimanje i izbijanje lopte, spreavanje
ubacivanja).
Osnove individualne taktike napada i obrane, grupne
taktike
napada (ekrani) i obrane (preuzimanje, izmicanje,
probijanje i
usmjeravanje), kolektivne taktike napada (kontranapad,
pozicioni
napad protiv osobnih i zonskih obrana) i obrane (zonske i
osobne
obrane).
Struktura koarkakog treninga (sadraji i organizacija)
Sustavi koarkakih natjecanja u Hrvatskoj.
3. Opis opih i specifinih Studenti e stei teorijska znanja o pravilima i
koarkakim
znanja i vjetina natjecanjima i usavriti osnovne elemenate tehnike i
taktike
koarkake igre.
4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe), posjet i analiza
utakmica
nastave
5. Ostale obveze studenata Sudjelovanje na fakultetskim i sveuilinim

natjecanjima.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa
vjetina studentima (redovitost i aktivnost na nastavi).
7. Popis literature 1. Tocigl, I. (1998). Koarkaki udbenik. Fakultet
prirodoslovnomatematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita
u
Splitu, Zavod za fiziku kulturu, Split.
2. Tocigl, I. (1984). Koarka. Sveuilite u Splitu
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
anketom
rada na kraju nastave.

8
Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti
NOGOMET (MALI NOGOMET)
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj nogometa: povijesne etape u svijetu i
Hrvatskoj.
Nogometna pravila. Pravila malog nogometa.
Utjecaj treniranja nogometa na razvoj sposobnosti i
osobina
igraa i obratno.
Ponavljanje i usavravanje elemenata tehnike i taktike
(osnovno
kretanje igraa bez lopte, elementi tehnike s loptom;
taktika u
napadu i taktika u obrani, uigravanje momadi s
obzirom na
strukturu igre napad - obrana).
Specifiinosti i razlike u trenanom procesu s obzirom na
spol.
Metode, sredstva i pomagala u nastavnom procesu.
Sustavi igre, ekipna i individualna taktika
Uvodne pomone igre za nogomet i dopunske igre u
treningu.
Igra na dva gola u odgovarajuem nainu sustava igre
u fazi
napada i fazi obrane.
Mali nogomet, modificirani nain malog nogometa u
otvorenim i
zatvorenim prostorima.
Voenje momadi, suenje utakmice.
Struktura nogometnog treninga (sadraji i organizacija).
3. Opis opih i specifinih Studenti stjeu osnovna znanja i vjetine iz malog
nogometa i
znanja i vjetina osnovna tehni
ko-taktika znanja velikog nogometa.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe)
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima fakulteta i sveuilita.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa
vjetina studentima (aktivno sudjelovanje na nastavi).
7. Popis literature 1. Gabrijeli, M. (1964). Nogomet teorija igre. Sportska
tampa, Zagreb
2. Pravila nogometne igre (1994)., Hrvatski nogometni
savez
Zagreb, Enciklopedija fizike kulture (1975), Svezak
1., JLZ,
Zagreb
3. Jerkovi, S., V. Barii i I. Skoko (1992). Metodika obuke
igre

ovjek-ovjeka u fazi obrane. Nogomet, Zagreb, br. 48

4. Jerkovi S. (2004) Teorija tehnike (skripta),
Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Zagrebu
8. Nain praenja rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
anketom
na kraju nastave.

9
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti ODBOJKA
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj odbojke: povijesne etape u svijetu i
Hrvatskoj.
Pravila odbojkake igre.
enje, ponavljanje i usavravanje kretnih struktura
odbojkakih tehnika i odbojkakih faza igre:
servis, prijem servisa, dizanje, sme, blok, obrana
polja,
dizanje u protunapadu, sme u protunapadu) i
odbojkakih stavova.
Igre 1:1, 2:2, 3:3, 4:4, 6;6.
Trenane vjebe ope i specifine odbojkake pripreme.
Sustavi igre, ekipna i individualna taktika.
Struktura odbojkakog treninga (sadraj i organizacija).
3. Opis opih i specifinih Studenti-ce trebaju stei temeljna znanja i vjetine iz
znanja i vjetina odbojke (tehni
ka, taktika i metodika)
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe), posjet
utakmicama.
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju i fakultetskim
turnirima.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa
vjetina studentima.
7. Popis literature 1. Jankovi, V., N . Mareli (1995). Odbojka. Zagreb:
Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.
2. Jankovi, V. & N. Mareli (2003). Odbojka za sve.
Zagreb. Autorska naklada.
3. Slubena pravila odbojke. Hrvatski odbojkaki savez,
Zagreb, 2004.
4. Mareli, N., V. Jankovi (1996). Odbojkake tehnike.
Zadar. Cesar press.
8. Nain praenja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
anonimnom
anketom na kraju nastave.

10
Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti OSNOVE BORILAKIH SPORTOVA
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraji Povijest borilakih sportova (judo, samoobrana i karate).
Pravila borbe u tim sportovima.
Organizacija juda i karatea u Hrvatskoj i svijetu.
enje tehnikih elemenata: stavovi, kretanja, hvatovi,
padovi, bacanja, poluge, guenja, udarci, zahvati
dranja,
udarci i blokade.
Pouavanje osnova samoobrane.
Utvrivanje i uoavanje pogreaka i ispravljanje u izvedbi
tehnikih elemenata pomou odgovarajuih metodskih
vjebi i postupaka.
Vjebe za razvoj sposobnosti i osobina neophodnih za
uspjeh u borilakim sportovima.
Struktura sata treninga (sadraji, organizacija i provedba).
3. Opis opih i specifinih Usvajanje teorijskih i praktinih znanja o osnovnim
znanja i vjetina karakteristikama borila
kih sportova.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Nastup na natjecanjima na razini fakulteta i
sveuilita.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada sa
vjetina studentima-icama
7. Popis literature Serti, H. (2004). Osnove borilakih sportova. Zagreb:
Kinezioloki fakultet
8. Nain praenja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
anonimnom
anketom na kraju nastave.

11
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti PLESNE STRUKTURE
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Razvoj plesa i njegovi pojavni oblici.
Sistematizacija plesnih struktura (folklor i drutveni).
Utvrivanje razine plesne informiranosti i interesa
studenata-ica.
Pouavanje temeljnih plesnih struktura (folklor i
drutveni).
Struktura plesnog sata (sadraji, organizacija i
provedba). Glazbeni izrazi (ritam, tempo, zvuk,
dinamika).
Primjena plesnih sadraja za razvoj i odravanje
antropolokih obiljeja s obzirom na dob, spol i razinu
plesne informiranosti.
Metode, sredstva i pomagala i njihova primjena.
3. Opis opih i specifinih Studenti-ice e usvojiti temeljna teorijska i praktina
znanja i vjetina znanja o plesu i njegovim oblicima.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenata Sudjelovanje i priprema priredbi na fakultetu i
sveuilitu (smotre i drugo).
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada
vjetina sa studentima.
7. Popis literature 1. Ivanan, I. (1996). Narodni plesni obiaji u
Hrvata. Hrvatska matica iseljenika, Institut za
etnologiju i folkloristiku, Zagreb
2. Oreb, G. (1992). Relativna efikasnost utjecaja
plesa na motorike sposobnosti studentica.
Doktorska disertacija, Fakultet za fiziku
kulturu, Zagreb.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

12
Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti
PLIVANJE
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest plivanja i razvoj plivakih tehnika u svijetu i u
Hrvatskoj.
Organizacija i pravila plivakih natjecanja.
Podjela plivakih dionica.
Provjera znanja plivanja.
enje i usavravanje tehnika plivanja (kraul, leno, prsno
i delfin), uenja skokova na glavu, te plivakih
sportskih
tehnika sa startom i okretom.
Metode vjebanja kao osnova za razvoj funkcionalnih
i
motorikih sposobnosti.
Plivaki sadraji kao igra i vjeba.
Struktura plivakog treninga (sadraji i organizacija)
Koritenje pomagala u plivanju. Obuka neplivaa.
Pomo unesreenom u vodi. Ocjenjivanje i vrednovanje
pojedinih elemenata tehnike i postignua u etiri plivake
tehnike.
3. Opis opih i specifinih - provjera znanja plivanja
znanja i vjetina - usavravanje tehnika plivanja
- osnove spaavanja u vodi
- pravilno izvoenje metodskih vjebi
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima na razini fakulteta,
sveuilitu
i Grada Zagreba.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i sposobnosti provoditi e se tijekom rada
vjetina sa studentima
7. Popis literature 1. Volanek, B. (1996). Sportsko plivanje. (Udbenik)
Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb.
2. Fina pravila plivanja (2002). Zbor sudaca
Hrvatskog
plivakog saveza, Zagreb.
3. Volanek, B. (2002). Bit plivanja. (Udbenik)
Kinezioloki fakultet, Zagreb
4. Szabo, I. (2000). Metodike vjebe usavravanja tehnika
plivanja.(diplomski rad) Fakultet za fiziku kulturu,
Zagreb..
8. Nain praenja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
anonimnom
anketom na kraju nastave.

13 Rbr. Naziv kinezioloke

aktivnosti RUKOMET
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest, organizacija i pravila rukometa.
Utjecaj pravila na evoluciju modela rukometne igre, aktulna
pravila
igre i suenje.
Specifina antropoloka obiljeja rukometaica i rukometaa na
razliitim pozicijama u igri.
Uenje i usavravanje kretanja igraa bez lopte, stavovi, dranja
lopte, kretanja igraa s loptom, primanja i dodavanja lopte,
utiranja
na gol razliitim nainima i s razliitih pozicija u napadu (pozicije
vanjskih napadaa, krilnih pozicija, pozicija krunog napadaa) i
tehnika vratara.
Sustavi igre u obrani. Sustav individualne obrane (na svojoj
polovici
igralita i presing na itavom igralitu).
Sustav zonske obrane: plitke i duboke zonske obrane.
Sustavi igre u napadu. Protunapad i napad na neorganiziranu
obranu. Napad na organiziranu obranu. Kombinacije u
napadu.
Napad na brojano oslabljenu obranu. Brojano oslabljeni napad
na
organiziranu obranu.Primjena pomonih i elementarnih igara u
procesu uenja rukometa.
Struktura rukometnog treninga (sadraji i organizacija).
3. Opis opih i specifinih Studenti usvajaju osnovna znanja i vjetine iz rukometa te
teorijska
znanja i vjetina znanja o povijesti, pravilima i sustavu natjecanja.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima na razini sveuilita i
turnirima
fakulteta.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa
studentima.
vjetina
7. Popis literature 1. Meunarodna pravila rukometne igre (2005), Udruga
rukometnih sudaca, Hrvatski rukometni savez, Zagreb.
2. imenc, Z., K. Pavlin, D. Vuleta (1998): Rukomet
taktika igre.
Skripta, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb.
3. Mali, Z. (1999) Rukomet pogled s klupe, Kusto Zagreb.
4. Zvonarek, N., D. Vuleta, . Hraski (1997). Kinematika
analiza
dviju razliitih tehnika izvoenja skok uta u rukometu.
Zbornik
radova 1. meunarodne znanstvene konferencije

Kineziologija
- sadanjost i budunost, Dubrovnik, 25-28. rujna: 180-182.
5. Vuleta D., Milanovi, D. i sur. (2004). Znanstvena
istraivanja u
rukometu. Zagreb: Svebor, Kinezioloki fakultet i
Hrvatski
rukometni savez.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
anketom na
rada kraju nastave.

anonimnom

14
Rbr. Naziv kinezioloke STOLNI TENIS
aktivnosti
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest stolnog tenisa u Hrvatskoj i svijetu.
Stolnoteniska igra (pravila, prostori za vjebanje, objekti,
rekviziti, oprema)
Tehnika priprema (znaaj, definicija i klasifikacije
tehnike
glede strukture igre, tehniki elementi i kombinacije).
Taktika priprema (servis i vraanje servisa, sistemi igre u
napadu i obrani, taktika u igri protiv napada, taktika u
igri
protiv obrane).
Tjelesna priprema (znaaj, ope i specifine vjebe) Metode i
sredstva za razvoj motorikih sposobnosti znaajnih u
stolnom tenisu.
Struktura stolnoteniskog vjebanja i treninga (sadraji i
organizacija i provedba).
3. Opis opih i specifinih Studenti e stei znanja iz osnovnih elemenata tehnike i
znanja i vjetina taktike stolnoteniske igre.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje i organizacija natjecanja na razini
fakulteta i
sveuilita.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada sa
vjetina studentima.
7. Popis literature 1. Kondri, M., (2002). Osnove uenja namiznega tenisa z
Bojanom Tokiem. Ljubljana: Fakulteta za port, Intitut
za port.
2. Hudetz, R., (2003). Taktika u stolnom tenisu. Zagreb:
Bauer grupa.
3. Hudetz, R., Kondri, M., Karkovi, N. (2005). Stolni tenis
Vjebe i sheme za mlae igrae. Videokazeta.
Ljubljana:Samoizdaja (M.Kondri i R.Hudetz).
4. Kondri, M., Hudetz, R., Karkovi, N. (2005). Stolni tenis
Many balls trening. Videokazeta. Ljubljana:Samoizdaja
(M.Kondri i R.Hudetz).
5. Kondri, M., Furjan-Mandi, G.. (2002) Fizika priprema
stolnotenisaa. (Sportska struna biblioteka, knj. 24).
Zagreb: Zagrebaki portski savez, Kinezioloki fakultet.
6. Kondri, M., Furjan-Mandi, G.. (2005) Stolni tenis fizika priprema. Videokazeta. (Ljubljana: Samoizdaja
(M.Kondri, G.Furjan-Mandi)
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

15
4.1.2. Obrazovna postignua
kljuni pojmovi: interes studenata, napredna specifina struktura gibanja,
sportska
kultura
Studenti se na poetku akademske godine prema interesu i prethodno
steenim
motorikim znanjima, sposobnostima i vjetinama te na osnovu inicijalnog
zdravstvenog
stanja odluuju za jednu i/ili vie kineziolokih aktivnosti.
Program kineziolokih aktivnosti obuhvaa znanja o povijesnom razvoju
i
specifinostima kinezioloke aktivnosti, teorijska i praktina znanja o
naprednim
specifinim strukturama gibanja kao nadogradnji usvojenim motorikim
znanjima
tijekom srednjeg kolovanja, te teorijska i praktina znanja o opoj fizikoj i
tehnikotaktikoj pripremi. Specifina znanja odnose se na usvajanje pravila i kriterija
o
organizaciji i provedbi sportskih priredbi na fakultetu i na viim razinama.
Istodobno e se tijekom provedbe programa utjecati na razvoj sportske
kulture
pod kojom podrazumijevamo usvajanje osnovnih zakonitosti u sportu,
posjeivanje
sportskih priredbi i promicanje kulture ponaanja na sportskim priredbama
i
natjecanjima u svrhu prevencije nereda na sportskim borilitima.
4.1.3. Meuprogramska povezanost
Meuprogramska povezanost Osnovnih programa tjelesne i zdravstvene
kulture
u visokom obrazovanju je evidentna s mnogobrojnim antropolokim
znanostima;
antropologija, biologija, biomehanika, anatomija, fiziologija, psihologija,
pedagogija,
sociologija, sportska medicina, kineziterapija i nutrologija. Programi i usvojena
znanja iz
gore navedenih znanosti pridonose usvajanju teorijskih informacija o
razvoju i
odravanju antropolokih obiljeja te utjecaju tjelesnog vjebanja na
morfoloka
obiljeja, motorike i funkcionalne sposobnosti.
Sastavni dio programa tjelesne i zdravstvene kulture su razliiti postupci

mjerenja,
prikupljanja i obrade podataka, praenje i vrednovanje rezultata vjebanja te
upotreba
elektronikih raunala koje nalazimo u programima metodolokih disciplina;
informatike, matematike, kineziometrije i statistike.
Spomenuta znanja primjenjuju se u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi u vrlo
znaajnom
dijelu koji se odnosi na kontrolu programiranja optereenja i usporedbe rezultata
tijekom akademske godine te utvrivanje razlika izmeu pojedinih skupina s
obzirom
na odabranu kinezioloku aktivnost.

4.2. Posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture

Posebni programi su namijenjeni studentima preddiplomskog studija
koji
pokazuju poseban interes i imaju primjerene psihosomatske sposobnosti za
predloene
kinezioloke aktivnosti.

16

Cilj Posebnih programa je stjecanje novih naprednih konvencionalnih

znanja te

usavravanje prethodno steenih teorijskih i praktinih motorikih znanja u

svrhu
razvoja sposobnosti i vjetina za pravilno izvoenje.
Provedba Posebnih programa ovisi o materijalnim i kadrovskim
uvjetima rada
pojedinog visokog uilita. Visoka uilita trebaju osigurati uvjete rada za
kinezioloke
aktivnosti za koje postoji vei interes studenata te omoguiti optimalnu
izradu i
provedbu izvedbenih programa i istodobno praenje i vrednovanje rezultata
rada
studenata i nastavnika.
Kinezioloke aktivnosti Posebnih programa za koje postoji manji interes
studenata na pojednim visokim uilitima mogu se organizirati i provoditi
suradnjom
veeg broja visokih uilita. Nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture
odgovorni su za
kvalitetu provedbe svih programa te cjelokupnu organizaciju i izradu
izvedbenih
programa.
4.2.1. Posebni programi
Hrvanje
Judo
Karate
Klizanje
Koturaljkanje
Nogomet na pijesku
Odbojka na pijesku
Pjeako-planinarske ture
Plesne navijake skupine
Rukomet na pijesku
Sinkronizirano plivanje
Skijanje
Streljatvo
Squash
Taekwondo
Tenis
Vaterpolo
Veslanje

17
Posebni programi - modeli kineziolokih aktivnosti
Rbr. Naziv kinezioloke HRVANJE
aktivnosti
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj hrvanja, razvoj modernog hrvanja u
svijetu, hrvanje u Hrvatskoj. Pravila hrvanja.
Sistematizacija i klasifikacija tehnikih elemenata
hrvanja. Strukturna analize hrvanja u parternom i
stojeem poloaju.
Osnovni borbeni poloaji, hrvaki "most" (dranje i
ruenje hrvakog mosta), biomehanike poluge.
Antropoloka analiza hrvanja. Analiza
antropometrijskih dimenzija hrvaa. Utjecaj hrvanja
na razvoj antropolokih dimenzija. Metodika uenja
tehnike hrvanja. Metodike pripremne vjebe.
Metodiki postupci, uvanje i asistencija kod uenja
tehnike. Sredstva i metode uenja.
Teorija taktike - naini taktike pripreme tehnike,
taktika voenja borbe. Taktika sudjelovanja na
natjecanjima.
Modificirani nain hrvanja s prilagoenim pravilima.
3. Opis opih i specifinih Studenti stjeu znanja o osnovnim karakteristikama
znanja i vjetina hrvanja kao polistrukturne acikli
ke aktivnosti i
znanja o utjecaju hrvanja na pojedina antropoloka
obiljeja.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje na nastavi, nastup na
fakultetskim i sveuilinim natjecanjima.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada.
vjetina
7. Popis literature 1. Mari, J. (1985). Rvanje klasinim nainom.
Zagreb
2. Meunarodna hrvaka pravila. Hrvatski hrvaki
savez, Zagreb, 2001 (prijevod s francuskog).
3. Mari, J. (2001). Povijest hrvanja u Hrvatskoj.
(Skripta), Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
rada anonimnom anketom na kraju nastave.

18
Rbr. Naziv kinezioloke JUDO
aktivnosti
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest juda i njegov razvoj. Organizacija juda u
Hrvatskoj i svijetu. Judo kao olimpijski i sveuilini
sport. Pravila judo borbe. Strukturalna analiza juda;
Usvajanje i ponavljanje osnova tehnika juda: stavovi,
kretanja, hvatovi, padovi, bacanja, poluge, guenja,
zahvati dranja, blokade i elementi samoobrane.
Analiza utjecaja razliitih osobina, sposobnosti i
znanja na uspjenost u borbi. Karakteristike
izvoenja tehnike juda u pokretu i borbenim uvjetima
te razliitih vrsta obrana od napada u stojeem stavu i
parteru, kombinacija tehnika stojeeg stava i
partera.Utvrivanje i uoavanje pogreaka u izvedbi
tehnikih elemenata. Ispravljanje istih s
odgovarajuim metodskim vjebama i postupcima.
Razvoj sposobnosti i osobina neophodnih za uspjeh u
judu. Artikulacija sata vjebanja s razliitim
karakteristikama optereenja.
Tjelesna (specijalna i situacijska), tehniko-taktika,
psiholoka i teorijska priprema judaa na visokim
ilitima.
3. Opis opih i specifinih Usvajanje teorijskih i praktinih znanja o osnovnim
znanja i vjetina karakteristikama juda, na
elima i pravilima judo
borbe.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudjelovanje na
sveuilinom natjecanju te posjeivanje judo turnira i
natjecanja.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada
vjetina sa studentima.
7. Popis literature 1. Serti, H. (2004). Osnove borilakih sportova.
Zagreb: Kinezioloki fakultet.
2. Kudo, K. (1976). Judo tehnika bacanja. Zagreb:
Mladost.
3. Kule, B. (1990). Judo. Zagreb: Sportska tribina.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se

rada anonimnom anketom na kraju nastave.

19
Rbr. Naziv kinezioloke KARATE
aktivnosti
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj karatea u Hrvatskoj. Osnovna naela
karatea. Pravila karate natjecanja.
Sistematizacija i klasifikacija tehnikih elemenata
karatea. Strukturne karakteristike karatea: stavovi,
kretanja, udarci rukom, obrane od udarca, bacanja i
padovi.
Utjecaj karatea na razvoj antropolokih dimenzija.
Metodika uenja tehnike karatea. Metodike
pripremne vjebe.
3. Opis opih i specifinih Studenti stjeu znanja o osnovnim karakteristikama
znanja i vjetina karatea kao polistrukturne acikli
ke aktivnosti, kao i
znanja o njegovom utjecaju na antropoloki status.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje na nastavi, nastup na
fakultetskim i sveuilinim natjecanjima.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom
vjetina pedagokog rada.
7. Popis literature 1. Serti, H. (2004). Osnove borilakih sportova.
Zagreb: Kinezioloki fakultet.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
rada anonimnom anketom na kraju nastave.

20
Rbr. Naziv kinezioloke KLIZANJE
aktivnosti
1. Broj sati nastave 30
2. Okvirni sadraj Razvoj klizanja i njegovi pojavni oblici.
Sistematizacija klizanja (kola klizanja, brzo i
umjetniko klizanje, pravila natjecanja i organizacijski
sustav u Hrvatskoj, oprema). Brzo klizanje; tehnika,
poloaj tijela, faze; odraz, klizanje, rad ruku, tehnika
klizanja na ravnom, u zavoju, start. Primjena
rekreativnog klizanja za razvoj i odravanje pojedinih
motorikih sposobnosti. Trenane vjebe za opu fiziku
pripremu. kola klizanja; vonja: naprijed, u luku i
nazad, zaustavljanje: plugom, ralicom, pouokretom,
prestupajui koraci, vijenac naprijed i nazad, vaga.
Utvrivanje i uoavanje pogreaka u izvoenju
pojedinih klizakih koraka.
Usvajanje pravilnog izvoenja vjebi istezanja kao
sastavnog dijela klizanja.
3. Opis opih i specifinih Studenti e usvojiti osnovna teorijska znanja i praktine
znanja i vjetina sposobnosti i vjetine potrebne za sigurno kretanje na
ledu.
4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe)
nastave
5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje na nastavi i posjeivanje klizakih
natjecanja i revija.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom
vjetina pedagokog rada sa studentima.
7. Popis literature Kondrat V., O. Kondrat: Osnovi klizanja na ledu, SFKJ,
1975.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

21
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti KOTURALJKANJE
1. Broj sati nastave 30
2. Okvirni sadraj Razvoj koturaljkanja.
kola koturljakanja (osnovni stavovi: T stav, V stav i
A stav, ustajanje i sputanje na pod, koturaljkaki koraci,
karice, koenje sa konicom, vonja u osnovnom stavu,
vonja na jednoj nozi, paralelni i vezani zavoji, T
koenje, koenje okretom, discipline koturaljkakog
sporta - brzinsko rolanje.Odravanje rola.
Primjena rekreativnog koturaljkanja za razvoj i
odravanje pojedinih motorikih sposobnosti. Trenane
vjebe za opu fiziku pripremu. Utvrivanje i
uoavanje pogreaka u izvoenju pojedinih
koturaljkakih elemenata.
Usvajanje pravilnog izvoenja vjebi istezanja kao
sastavnog dijela koturaljkanja.
3. Opis opih i specifinih Studenti e usvojiti osnovna teorijska znanja i praktine
znanja i vjetina sposobnosti i vjetine potrebne za sigurno koturaljkanje.
4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe)
nastave
5. Ostale obveze studenta Aktivno redovito sudjelovanje na nastavi i posjeivanje
sportsko rekreativnih priredbi.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom
vjetina pedagokog rada sa studentima.
7. Popis literature Nottingham S.: Fitness In-line skating, Human Kinetics
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

22
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti NOGOMET NA PIJESKU
1. Broj sati nastave 30
2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj nogometa nogometa na pijesku u
svijetu i Hrvatskoj. Nogometna pravila na pijesku.
Utjecaj treniranja nogometa na pijesku na razvoj
sposobnosti i osobina igraa i obratno.
Prilagodba i usavravanje elemenata tehnike i taktike
na novu podlogu (pijesak). Trenane vjebe ope
fizike i specifine pripreme za igru na pijesku.
Specifinosti igre s obzirom na podlogu (parketbeton-pijesak).
Sustavi igre, ekipna i individualna taktika
Struktura nogometnog treninga na pijesku (sadraji,
organizacija i probedba).
3. Opis opih i specifinih Studenti stjeu osnovna znanja i vjetine iz nogometa
znanja i vjetina na pijesku.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe)
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima fakulteta i sveuilita.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom
vjetina pedagokog rada sa studentima.
7. Popis literature Jerkovi S. (2004) Teorija tehnike (skripta),
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
rada anonimnom anketom na kraju nastave.

23
Rbr. Naziv kinezioloke ODBOJKA NA PIJESKU
aktivnosti
1. Broj sati nastave 30
2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj odbojke na pijesku u svijetu i
Hrvatskoj.
Pravila odbojkake igre na pijesku.
enje, ponavljanje i usavravanje kretnih struktura
odbojkakih tehnika i taktika igre na pijesku.
Igre: 2:2, 3:3, 4:4, 6;6.
Trenane vjebe ope i specifine odbojkake
pripreme za igru na pijesku.
Sustavi igre, ekipna i individualna taktika.
Struktura odbojkakog treninga na pijesku (sadraj i
organizacija).
Opis opih i specifinih Studenti-ce trebaju stei temeljna znanja i vjetine iz
3. znanja i vjetina odbojke na pijesku.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe), posjet
utakmicama.
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju i
fakultetskim turnirima.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada
vjetina sa studentima.
7. Literatura
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

24
Rbr. Naziv kinezioloke PJEAKO-PLANINARSKE TURE
aktivnosti
1. Broj sati aktivne nastave 30
2. Okvirni sadraj Hrvatsko planinarstvo i organizacija planinarstva u
Hrvatskoj. Planinarska kola; itanje karte, markacije
staza, planinarska oprema.
Zatita prirode. Ekologija i planinarstvo.
enje o prevenciji opasnosti planinarenja i
preporuke za zdravo planinarenje. Kodeks
planinarske etike.
Kondicijska priprema i specifine vjebe istezanja.
Stjecanje informacija o utjecaju ove aktivnosti na
pojedina antropoloka obiljeja studentske populacije.
Osnove alpinizma. kola penjanja na umjetnim
stijenama.
Opis opih i specifinih Studenti-ce trebaju stei temeljna znanja i vjetine
3. znanja i vjetina snalaenja u prirodi i savladavanju prirodnih
prepreka.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Priprema, organizacija i aktivno sudjelovanje u
pjeako-planinarskim turama.
6. Nain provjere znanja i Provodit e se na terenu tijekom provedbe plana i
vjetina programa.
7. Literatura 1. Poljak: Hrvatske planine-planinarsko turistiki
vodi, Golden marketing 1996.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

25
Rbr. Naziv kinezioloke PLESNE NAVIJAKE SKUPINE
aktivnosti
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Razvoj plesnih navijakih skupina u svijetu i poeci u
Hrvatskoj.
Karakteristike plesnih navijakih skupina i
karakteristike pom-pom plesnih skupina.
Specifinosti navijakih skupina (uloga, timski rad,
disciplina, motivacija). Utjecaj programa plesnih
navijakih skupina na pojedine osobine i sposobnosti.
Pouavanje osnovnih elemenata i tehnike izvoenja.
Metodske vjebe u svrhu usvajanja vjetina.
Struktura sata plesnih navijakih skupina, ciljevi i
zadaci pojedinih dijelova sata. Kontrola intenziteta
rada.
Metode, sredstva i pomagala te njihova primjena u
radu.
Usvajanje teorijskih znanja iz komunikologije i
psihologije.
Opis opih i specifinih Studenti-ice e usvojiti nova znanja i unaprijediti
3. znanja i vjetina vjetine potrebne za javni nastup na portskim
priredbama.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na fakultetskim i sveuilinim
priredbama
Sudjelovanje na natjecanjima.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada
vjetina sa studentima.
7. Popis literature 1.Wilson L. 2003. The Ultimate Guide to Cheerleading
2.Linda Rae Chappell; Coaching Cheerleading
successfully
3.Zavod KL 1998. Prironik za skupine navijaev.
Ljubljana
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

26
Rbr. Naziv kinezioloke RUKOMET NA PIJESKU
aktivnosti
1. Broj sati nastave 30
2. Okvirni sadraj Povijesni razvoj rukometa na pijesku u svijetu i Hrvatskoj.
Pravila rukometne igre na pijesku. Utjecaj antropolokih
karakteristika, sposobnosti i osobina na uspjenost u rukometu
na
pijesku. Primjena pomonih i elementarnih igara u procesu uenja
rukometa na pijesku. Operatori i metodski postupci za
uenje i
usavravanje specifinih tehniko-taktikih elemenata
(pirueta,
cepelin i sl.) koji su u funkciji primarnih ciljeva igre
(atraktivnost,
brzina, rezultat i dr.), u funkciji adaptacije na specifinosti
podloge
(pijesak) i opreme, i u skladu sa pravilima igre, odnosno
specifinostima vrednovanja na samom natjecanju. Sustavi
igre u
obrani. Sustavi igre u napadu.
Metode pouavanja elemenata tehnike igre u obrani i u
napadu.
Metode pouavanja taktike igre u obrani i u napadu.
Struktura sata rukometnog treninga na pijesku (sadraji,
organizacija i provedba). Utjecaj sadraja rukometa na
pijesku na
antropoloki status sudionika.
3. Opis opih i specifinih Studenti usvajaju osnovna znanja i vjetine iz rukometa na
pijesku
znanja i vjetina te teorijska znanja o pravilima.
4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
nastave
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima na razini sveuilita i
turnirima
fakulteta.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom rada sa
vjetina studentima.
7. Popis literature 1. PRAVILA IGRE
http://www.rukomet.derbi.hr/links/home.php
2. Belani, Z., N. Markovi (2003). Rukomet na pijesku-ljetna
zabava ili vana karika u trenanom procesu rukometaa.

U:
Zbornik radova 12. Ljetne kole kineziologa RH Metode
rada
u podruju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj,
1721. lipnja, 195-197.
3. Cveni, J. (2002). Rukomet na pijesku (Diplomski rad). Zagreb:
Kinezioloki fakultet.
4. Gredelj, Z. (2004). Sportsko-rekreacijske igre na pijesku
(Diplomski rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet.
5. Vuleta D., I. Grui, K. Ohnjec, D. Bedi (2004). Rukometni
sadraji u hrvatskom turizmu. U: Zbornik radova Sport
u
turizmu (Ur: Mato Bartoluci), Zagreb, 169-176.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
anketom na
rada kraju nastave.

27
Rbr. Naziv kinezioloke SINKRONIZIRANO PLIVANJE
aktivnosti
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest sinkroniziranog plivanja u Hrvatskoj i
svijetu.Sinkronizirano plivanje (pravila, pomagala,
oprema). Tehnika priprema (osnovni poloaji,
zaveslaji, osnovna kretanja, figure). Kondicijska
priprema (plivake tehnike, specifine vjebe
kondicijske pripreme).
Metode i sredstva za razvoj motorikih sposobnosti
znaajnih u sinkroniziranom plivanju. Glazba u
sinkroniziranom plivanju.
Povezanost glazbe i pokreta, osnove koreografije
pojedinanih i grupnih vjebi.
3. Opis opih i specifinih Studenti e stei znanja iz osnovnih elemenata tehnike
znanja i vjetina i koreografskih struktura u sinkroniziranom plivanju.
4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
nastave
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje i organizacija natjecanja na razini
fakulteta i sveuilita.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada sa
vjetina studentima.
7. Popis literature 1. Forbes, M.S. (1984). Coaching synchronized
swimming effectively. Champaign, IL: Human
Kinetics.
2. Griar, I., G. Furjan-Mandi (2001). Osnovni
elementi sinkroniziranog plivanja primjenjljivi u
rekreaciji. Sport za sve, glasnik Hrvatskog saveza
sportske rekreacije (28):34-36.
3. Plea, K. (2001). Metodika uenja osnovnih poloaja
i osnovnih zaveslaja u sinkroniziranom
plivanju.(Diplomski rad) Zagreb: Kinezioloki
fakultet.
4. Volanek, D. i sur. (1994). Prirunik za trenere i
suce sinkroniziranog plivanja. Zagreb: Hrvatski
plivaki savez.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom
rada anketom na kraju nastave.

28
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti
SKIJANJE
1. Broj sati nastave 30
2. Okvirni sadraj Razvoj skijanja u svijetu i u Hrvatskoj.Podjela
skijanja na alpske i nordijske discipline. Opasnosti
u planinskim zimskim uvjetima. Ozljede, uzroci i
prevencija. kola skijanja.
Teorijska i praktina znanja o plunoj (pluenje
ravno, pluni zavoj i luk), paralelnoj (spust ravno,
spust koso, zavoj k brijegu, osnovni zavoj,
vijuganje;osnovno i brzo), carving i prijestupnoj
(klizaki korak, osnovni, paralelni i karasti
prijestupni zavoj) skijakoj tehnici.
Vjebe u funkciji pripreme za aktivnosti na
snijegu (ope i specifine). Usvajanje teorijskih i
praktinih znanja o organizaciji natjecanja u
skijanju. (organizacija ski natjecanja na fakultetu).
3. Opis opih i specifinih Studenti stjeu znanja o osnovama alpskog
znanja i vjetina skijanja, skijakim gibanjima i skijakim
tehnikama.
4. Oblici provoenja Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
nastave
5. Ostale obveze studenta Aktivno sudjelovanje studenta u svim oblicima
nastave i sveuilinom natjecanju.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja provodit e se tijekom rada sa
vjetina studentima-icama
7. Popis literature 1. Matkovi, B., Ferenak, S. (1996). Skijajte s
nama. Zagreb
2. Lanc., V. Gonik-Oreb, J., Oreb, G., Matkovi,
B. (1988). Nauimo skijati. Zagreb
3. Jurkovi N., D. Jurkovi (2004)
Skijanje;Tehnika, meodika i osnove treninga,
Graphis, Zagreb.
4. Matkovi B., S. Ferenak i M. van (2004);
Skijajmo zajedno. Tiskara Vjesnik Zagreb.
8. Nain praenja Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se

kvalitete rada anonimnom anketom na kraju nastave.

29
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti STRELJATVO
1. Broj sati nastave 30
2. Okvirni sadraj Povijest streljakog sporta, razvoj tehnike, nove
discipline, organizacija streljakog sporta,
klasifikacija streljakih disciplina.
Vrste streljakog oruja. Sportske streljane i
policijske streljane. Streljaka oprema.
Stavovi za gaanje s obzirom na stavove i
discipline. Strukturna analiza streljatva. Tehnika
okidanja. Karakteristike ciljanja u odnosu na
streljake discipline izbor ciljnika.
Tehnika disanja. Pokreti oruja balistika:
unutranja, vanjska; testiranje i izbor streljiva.
Trenane vjebe za razvoj osobina i sposobnosti
neophodnih za uspjeh u rukovanju orujem.
3. Opis opih i specifinih Student usvaja osnovna teorijska znanja i
znanja i vjetina sposobnosti za sluenje dugim i kratkim zra
nim
orujem te kratkim malokalibarskim orujem.
4.. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i sposobnosti provodi se tijekom
vjetina rada sa studentima.
7. Popis literature 1. Hartnik. A.E. (1997). Pitolji i revolveri
enciklopedija. Zagreb: Veble Commerce.
2. Serti, H. (2003). Kondicijska priprema
strijelaca. U D. Milanovi i I. Juki (ur.),
Zbornik radova meunarodnog
znanstveno- strunog skupa Kondicijska
priprema sportaa (str. 542-549). Zagreb:
Kinezioloki fakultet i Zagrebaki
portski savez.

8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se

rada anonimnom anketom na kraju nastave.

30
Rbr. Naziv kinezioloke aktivnosti
SQUASH
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest i razvoj squasha. Pravila igre s osnovama
terminologije.
enje osnovnih elemenata tehnike (forhend,
bekhend, boast, lob, volej, servis, drop)
enje osnovnih elemenata taktike.
Tehnika kretanja po terenu.
Tjelesna priprema (znaaj ope fizike pripreme,
razvoj pojedinih motorikih sposobnosti, metode i
vjebe za njihov razvoj.)
Tehnika priprema (znaaj, definicija i klasifikacija
tehnike)
3. Opis opih i specifinih Studenti e stei znanja iz osnovnih elemenata
znanja i vjetina tehnike i taktike squasha.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko - praktina nastava (vjebe)
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje i organizacija natjecanja na razini
sveuilita.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom
vjetina rada sa studentima.
7. Popis literature 1. Ian McKenzie, The Complete Game Guide,
1992.g.
The Crowood Press Ltd,Ramsbury,Marlborough,
UK
2. Eric Sommers; Squash, technique-tactics-training,
1991.g.The Crowood Press Ltd,
Ramsbury,Marlborough, UK
8. Nain praenja kvalitete rada Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
anonimnom anketom na kraju nastave.

31
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti TAEKWONDO
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijest taekwondo u svijetu i Hrvatskoj .
Pravila borbe. Organizacija taekwondoa u Hrvatskoj.
Analiza utjecaja razliitih osobina, sposobnosti i
znanja na uspjenost u borbi.
Strukturna analiza osnovnih elemenata: stavovi,
kretanja, udarci, padovi, .
Osnove metodskih postupaka treninga i pouavanja u
taekwondou.
Utvrivanje i uoavanje pogreaka i ispravljanje u
izvedbi tehnikih elemenata pomou odgovarajuih
metodskih vjebi i postupaka.
Tjelesna (specijalna i situacijska), tehniko-taktika,
psiholoka i teorijska priprema.
Razvoj sposobnosti i osobina neophodnih za uspjeh u
taekwondou.
Struktura sata treninga (organizacija i provedba).
3. Opis opih i specifinih Usvajanje opih znanja i razvoj sposobnosti i vjetina
znanja i vjetina zna
ajnih za uspjenost u taekwondou.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko-praktine vjebe
5. Ostale obveze studenta Nastup na natjecanjima na razini sveuilita.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom rada
vjetina sa studentima-icama
7. Popis literature
1. Charles A., Stepan (1999): Taekwondo. Znanje.
Zagreb.
2. Kim Un-young (1997): Taekwondo textbook.
Kukkiwon. Seoul.
3. Nobilo, T. (1989) Izvprni taekwondo. Jugorat.
Zagreb.
4. Vuenik, A. i Z. Rebac (1989): Olimpijski
taekwondo. Zagreb.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
rada anonimnom anketom na kraju nastave.

32
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti TENIS
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Osnovni podaci o povijesti i razvoju tenisa.
Pravila tenisa.
Vrste reketa i podloga. Nain izbora teniske
opreme. Pravila igre s osnovama terminologije.
enje osnovnih elemenata tehnike (forhend,
bekend, servis, sme, forhend volej, bekend volej).
Upoznavanje nekih specifinih elemenata tehnike.
Osnove taktike napada (nakon servisa, s osnovne
crte i iz osnovnog polja).
Osnove taktike obrane (nakon prijema servisa, u
tempo igri, nakon istravanja napadaa pred
mreu).
3. Opis opih i specifinih Studenti stjeu osnovne teorijske informacije i
znanja i vjetina temeljna motori
ka znanja.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na natjecanjima fakulteta i
sveuilita.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja provodit e se tijekom
vjetina pedagokog rada sa studentima-icama.
7. Popis literature 1. Bornemann, R. i dr. (ur.) (1992). Tenis od
poetnika do majstora (redigirao B.Neljak).
Zagreb. Mladinska knjiga.
2. Pravila tenisa (2004) Hrvatski teniski savez,
Zagreb
3. Frii, V. (2004). Tenis bez tajni.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
rada anonimnom anketom na kraju nastave.

33
Rbr. Naziv kinezioloke
aktivnosti VATERPOLO
1. Broj sati nastave 30
2. Okvirni sadraj Povijest vaterpola u Hrvatskoj i svijetu.
Meunarodna pravila vaterpola.
Analiza osnovnih struktura gibanja u vaterpolu
(vaterpolski kraul, leni vaterpolski kraul, start,
promjena pravca gibanja, zaustavljanje, iskoci iz
vode).
Metodiki postupci pouavanja osnovnih
struktura gibanja. Osnovni elementi tehnike s
loptom (dranje, podizanje, hvatanje, dodavanje,
utiranje).
Metodiki postupci pouavanja osnovnih
elemenata tehnike s loptom.
Osnove taktike igre (igra u obrani, igra u napadu).
Sustavi igre u obrani i napadu.
Metodiki postupci pouavanja osnovnih
elemenata taktike igre.
3. Opis opih i specifinih Studenti stjeu znanja o postupcima pouavanja
znanja i vjetina tehnike i taktike igre.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko-praktina predavanje i vjebe
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na sveuilinom natjecanju.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provodit e se tijekom
vjetina pedagokog rada sa studentima-icama.
1. Karlo Z. (1997) Hrvatski vaterpolo 1991.7. Popis literature 1996. Zagreb, HUS.
2. Pavii, L., imenc, Z. i Lozovina, V. (1988).
Analiza repertoara elemenata vaterpolo
tehnike. U Struni prilozi (str. 19-28).
Zagreb: VSH.
3. Petanek, D., imenc Z. (1988). Razvoj
vaterpola kroz promjene pravila igre. U
Struni prilozi (str. 1-18). Zagreb: VSH.
4. imenc, Z. (1977). Vaterpolo. U
Enciklopedija fizike kulture, sv. 2. Zagreb:
Jugoslavenski leksikografski zavod.
5. 5. imenc Z. (1997.) Specifine
antropoloke karakteristike vaterpola. U;

Postupci izbora i praenja u vrhunskom

sportu, Zagreb, Fakultet za fiziku kulturu
6. Pravila vaterpolske igre (2005.) Hrvatski
vaterpolo savez.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se
rada anonimnom anketom na kraju nastave.

34

Rbr. Nazivi kinezioloke

aktivnosti VESLANJE
1. Broj sati nastave 60
2. Okvirni sadraj Povijesno-razvojna analiza veslanja; evolucija tehnike i
taktike - razvoj i karakteristike veslanja. Regatna
pravila
veslanja: razvoj pravila, utjecaj pravila na evoluciju
amaca i tipa regata, aktualna pravila i suenje.
Kinezioloka analiza veslanja, analiza kretnih struktura po
dvama osnovnim veslakim disciplinama; etverac i
osmerac. Analiza tehnike i taktike raznih faza veslake
utrke: faza starta, faza staze te faza zavrnice.
Karakteristike veslakih amaca: etverac i osmerac.
Voenje natjecanja - regate.
Utjecaj razliitih antropolokih obiljeja (jednadba
specifikacije uspjeha u veslanju) na uspjenost u veslakoj
Utvrivanje antropometrijskih, funkcionalnih, motorikih,
kognitivnih te konativnih obiljeja veslaica i veslaa.
Vjebe bazine, specifine i situacijske pripreme u
veslanju.
Doziranje optereenja (ekstenzitet, intenzitet, uestalost) u
treningu veslaica i veslaa.
Razvojne faze sportske forme u godinjem ciklusu.
Struktura plana i programa treninga u veslanju, vjebe u
planiranju i programiranju treninga.
3. Opis opih i specifinih Studenti usvajaju osnovna znanja o veslanju, potrebnog
znanja i vjetina fizi
koj i specifinoj pripremi te organizaciji veslakih
natjecanja.
4. Oblici provoenja nastave Teorijsko- praktina nastava (vjebe).
5. Ostale obveze studenta Sudjelovanje na studentskim regatama.
6. Nain provjere znanja i Provjera znanja i vjetina provoditi e se tijekom
vjetina pedagokog rada sa studentima.
7. Popis literature 1. Korner, T., Schwanitz, P. (1985). Rudern. Berlin:
Sportvelag. (Prijevod u izdanju Veslakog Saveza
Hrvatske 1987.)
2. Oreb, Goran i Mario Jankovi (1999). Analiza veslake
utrke primjenom elektronikog kardiotahometra. U: .

Hraski i BR. Matkovi (ur.) Zbornik radova

meunarodnog savjetovanja "Trener i suvremena
dijagnostika", 8. zagrebaki sajam porta, Zagreb,
1999,
(str. 43-50). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita
u Zagrebu; Hrvatski olimpijski odbor; Zagrebaki
velesajam; Zagrebaki portski savez.
8. Nain praenja kvalitete Kvaliteta izvedbe programa utvrdit e se anonimnom

35

rada anketom na kraju nastave.

36
4.2.2. Obrazovna postignua, kljuni pojmovi
kljuni pojmovi; znanja i vjetine za kvalitetno slobodno vrijeme,
socijalizacija
Vei dio kompleksnih kineziolokih aktivnosti posebnih programa imaju
visok
utilitet u primjeni kada govorimo o akademskoj razini, znanstveno-strunim
skupovima
i meunarodnim studentskim razmjenama. Stjecanje informacija te usvajanje
potrebnih
znanja i vjetina iz navedenih kineziolokih aktivnosti iz tzv. Posebnih
programa
omoguuju studentima viu razinu samopouzdanja, kvalitetniju socijalizaciju i
promjenu osobnosti u irem smislu. Istovremeno ove promjene mogu
utjecati na
kvalitetu uenja i organizaciju slobodnog vremena te veu uspjenost u
trajanju
studiranja. Usvajanje naprednih motorikih znanja iz odabrane kinezioloke
aktivnosti
moe pridonijeti kvalitetnijem koritenju slobodnog vremena.
4.2.3. Meuprogramska povezanost
Atraktivne kinezioloke aktivnosti predloene u Posebnim programima
tjelesne i
zdravstvene kulture su meuprogramski povezane s disciplinama koje
obuhvaaju
kinezioloku edukaciju i metodike zakonitosti te njihovu teorijsku i praktinu
primjenu.
Usvojena nova teorijska i praktina znanja iz pojedinih kineziolokih
aktivnosti
mogu pridonijeti razvoju socijalne diferencijacije, socijalnoj mobilnosti i
efikasnosti
socijalizacije u radnoj sredini i na znanstveno strunim skupovima.

37 4.3. Program za studente s posebnim potrebama

Program nastave tjelesne i zdravstvene kulture za studente s
posebnim
potrebama ima viestruku odgojno-obrazovnu, rehabilitacijsku, utilitarnu i
psihosocijalnu vrijednost. Nevedene vrijednosti su u funkciji humanizacije
obrazovnog
procesa studenata. Posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture za
studente prve i
druge godine studija izrauju se prema zdravstvenom stanju i utvrenoj
dijagnozi
svakog studenta. Klasifikacija posebnosti u ovom programu usklaena je s
Meunarodnom klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih problema,
deseta revizija
(MKB-10) koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 1992; HZJZ).
Temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju nadleni lijenik visokog uilita moe
studenta/icu u akademskoj godini osloboditi od nastave tjelesne i zdravstvene
kulture
na vie naina i to prema vremenu trajanja i intenzitetu programa:
- trajno ili privremeno
- djelomino ili potpuno
Za studente koji su privremeno i djelomino osloboeni, a na osnovi utvrenog
zdravstvenog stanja, inicijalnog antropolokog statusa i interesa studenata-ica,
nadleni
lijenik visokog uilita i nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture utvruju
program
tjelesne i zdravstvene kulture za svakog pojedinca na poetku akademske godine.
Svaki student mora imati osobni karton u koji se biljee svi relevantni
pokazatelji
na osnovi kojih se moe pratiti realizacija programa i transformacijski
procesi tijekom
svakog semestra te uraditi potrebne promjene u programu rada.
Na kraju svake akademske godine na osnovu biljeki studenta i praenja
i
vrednovanja njegovog rada, nastavnik i lijenik pripremaju izvjee radi
usporedbe
poetnog i finalnog stanja studenta-ice te vrednovanju postignutih rezultata
nakon
provedenog programa i utjecaja na zdravstveno stanje studenta.
S obzirom da nije mogue izraditi odreen program za svaku pojedinu
bolest,
navedene su osnovne kinezioloke aktivnosti koje su indicirane za pojedine
grupe
bolesti. Istodobno je upozoreno na kinezioloke aktivnosti i uvjete rada koji
su
kontraindicirani za pojedine grupe bolesti.

38
Kontraindicirane aktivnosti i
Naziv grupe bolesti i ifra prema Indicirani kinezioloke aktivnosti uvjeti rada
MKB-10
Prilago
eni prirodni oblici Statika optereenja, vjebanje u
01. Zarazne i parazitarne bolesti kretanja, trenane vjebe bez hladnom,
pranjavom i
(A00-B99) optere
enja zaguljivom prostoru
02. Novotvorine Prilago
eni prirodni oblici kretanja Statika optereenja, aktivnosti
(C00-D48) i vjebe manipuliranja vlastitim koje sadre eksplozivne pokrete
tijelom
Prirodni oblici kretanja, Stati
ka optereenja, izbjegavati
03. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, prilago
eni elementi sportske igre i prostore s velikim
te odreene bolesti imunolokog plesne strukture niskog do temperaturnim
razlikama
sustava srednjeg intenziteta.
(D50-D89)
04. Endokrine bolesti, bolesti prehrane Prirodni oblici kretanja, trenane Vjebe
koje se izvode na visini i
i metabolizma vjebe bez optere
enja, plesne vjebe koje sadre nagle
(E00-E90) strukture, plivanje promjene poloaja tijela
Prirodni oblici kretanja, Aktivnosti koje poti
u izrazito
05. Duevni poremeaji i poremeaji prilago
eni elementi sportske igre, uzbuenje, napetost i
ponaanja vjebe koje su namijenjene razvoju agresivnost.
(F00-F99) koordinacije, ravnotee,
orijentacijsko kretanje, plesne
strukture
Savjetovalite s lijenikom
Prirodni oblici kretanja, Vjebe koje se izvode na visini i
06. Bolesti ivanog sustava prilago
ene sportske igre, plesne vjebe koje sadre nagle
(G00-G99) strukture niskog do srednjeg promjene poloaja tijela
intenziteta
Hodanje, tr
anje niskog intenziteta, Statika optereenja, borilaki
07. Bolesti oka i onih adneksa vjebe ja

anja i istezanja, plesne sportovi, aktivnosti u vodi

(H00-H59) strukture
Prirodni oblici kretanja, Aktivnosti u vodi, intenzivne
08. Bolesti uha i mastoidnog nastavka prilago
eni elementi sportske igre, vjebe koje podiu
temperaturu
(H60-H95) orijentacijsko kretanje, plesne tijela
strukture
Hodanja, trenane vjebe bez stati
ka naprezanja, vjebe s
09. Bolesti cirkulacijskog sustava optere
enja, plesne strukture teretom
(I00-I99)
Trenane vjebe bez optere
enja uz Vjebanje u hladnom,
10. Bolesti dinog sustava pravilan ritam disanja, hodanja, pranjavom i
zaguljivom
(J00-J99) prilago
ene elementarne i sportske prostoru
igre
Hodanje, tr
anje niskog intenziteta, Aktivnosti koji sadre
11. Bolesti probavnog sustava elementarne i prilago
ene sportske eksplozivne pokrete
(K00-K93) igre, plivanje, plesne strukture

39 Prilago
eni prirodni oblici vjebanje u hladnom,
12. Bolesti koe i potkonog tkiva kretanja, trenane vjebe za ja
anje pranjavom i zaguljivom
(L00-L99) i istezanje velikih mii
nih skupina prostoru, vjebe u bazenima
na svjeem zraku
Inidividualni pristup
Plivanje, trenane vjebe bez Skokovi, poskoci, tr
anja, nagle
13. Bolesti miino kotanog sustava optere
enja, prilagoene promjene kretanja, vjebe s
i vezivnog tkiva elementarne i sportske igre vanjskim optere
enjima
(M00-M99)
Kinezioloke aktivnosti niskog do aktivnosti koje sadre
14. Bolesti genitourinarnog sustava srednjeg intenziteta koje se izvode
eksplozivne pokreta, aktivnosti
(N00-N99) u optimalnim temperaturnim u vodi
uvjetima

40
Kontraindicirane aktivnosti i
Naziv grupe bolesti i ifra prema Indicirani kinezioloke aktivnosti uvjeti rada
MKB-10
Hodanja umjerenim tempom, Tr
anja, skokovi, poskoci,
15. Trudnoa, poroaj i babinje vjebe disanja i oputanja u vjebe s optere
enjima
(O00-O99) sjede
em i leeem poloaju,
edukacija o prehrani
Savjetovalite s lijenikom
16. Odreena stanja nastala u Hodanja umjerenim tempom, Tr
anja, skokovi, poskoci,
perinatalnom razdoblju vjebe disanja i oputanja u vjebe s optere
enjima
(P00-P96) sjede
em i leeem poloaju
17. Kongenitalne (priroene) Vjebe umjerenog do srednjeg Vjebe s velikim optere
enjima,
malformacije, deformiteti i intenziteta, vjebe disanja, eksplozivne vjebe, stati
ke
kromosomske abnormalnosti oputanja i labavljenja, elementi vjebe (ovisno o
kojim se
Q00-Q99) pojedinih sportskih igara, vjebe s malformacijama radi)
malim optereenjima (ovisno o
kojim se malformacijama radi)
18. Simptomi, znakovi i abnormalni Hodanja umjerenim tempom, Dugotrajno i
naporno vjebanje,
kliniki i laboratorijski nalazi vjebe disanja, oputanja. Pojedini vjebe s vanjskim
neuvrteni drugamo elementi sportskih igara (ovisno o optere
enjima, vjebe koje imaju
R00-R99) dijagnozi) elemente eksplozivne snage
(ovisno o dijagnozi)
19. Ozljede, otrovanja i ostale Posebno odabrani i prilago
eni: Statika optereenja i uvjete
posljedice vanjskih uzroka prirodni oblici kretanja, trenane rada koji mogu
prouzro
iti
(S00-T98) vjebe za ja
anje i istezanje velikih tegobe
miinih skupina s ili bez
optereenja, vjebanje u vodi
20. Vanjski uzroci morbiditeta i Vjebe oputanja, disanja. Vjebe s Vjebe stati
kog i dinamikog
mortaliteta malim optere

enjima, naprezanja
(V01-Y98) savjetovalite s lije
nikom (ovisno
o dijagnozi)
21. imbenici koji utjeu na stanje Vjebe niskog do umjerenog Stati
ka optereenja, aktivnosti
zdravlja i kontakt sa zdravstvenom optere
enja, hodanja umjerenim koje sadre eksplozivne
slubom tempom, vjebe manipulacije pokrete, aktivnosti koje
(Z00-Z99) vlastitim tijelom zahtijevaju veliki angaman

41

4.4. Izborni programi za studente viih godina studija

Uredno pohaanje redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture te

izvrenje
ostalih studentskih obveza uvjeti su za upis izbornog predmeta Izborna
sportska
aktivnost (navesti o kojoj se kineziolokoj aktivnosti radi) za studente
viih godina
studija.
Upis izbornog predmeta u viu godinu studija odobrava Fakultetsko
vijee
visokog uilita s obzirom na prethodno utvrene kriterije te dopunske
kriterije koje
predlae nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture.
4.4.1. Model kineziolokih aktivnosti Izbornih programa
Izborna sportska aktivnost o Aerobika
o Atletika
o Badminton
o Bodybuilding
o Golf
o Hrvanje
o Jedrenje
o Judo
o Karate
o Klizanje
o Koturaljkanje
o Koarka
o Nogomet (mali nogomet)
o Odbojka
o Plesne strukture
o Plesne navijake skupine
o Plivanje
o Rukomet
o Sinkronizirano plivanje
o Skijanje
o Stolni tenis
o Squash
o Taekwondo
o Vaterpolo
o Veslanje.

42
4.4.2. Obrazovna postignua, kljuni pojmovi
kljuni pojmovi; intrinzika motivacija, postavljanje ciljeva, odluivanje
Izbor kinezioloke aktivnosti na viim godinama studija ovisi o stupnju
steenih
znanja, vjetina, sposobnosti, interesu i motivaciji studenata te dostupnosti
pojedinih
sportskih aktivnosti tijekom kolovanja.
Sukladno tome, ponuda Izborne sportske aktivnosti na viim godinama
studija
uvjetovana je stupnjem kvalitete obvezne nastave i uspjenosti provedbe
programa
tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija. Programi
Izborne sportske
aktivnosti trebaju sadravati vii stupanj motorikog uenja, odnosno
stjecanje
informacije o poznavanju pravilnog izvoenja i kontroli pokreta i poznavanju
krajnjih
rezultata neke aktivnosti.
Uspjenost studenta u izbornoj sportskoj aktivnosti ovisi prvenstveno o
njegovoj
motivaciji, elji i namjerama, o njegovim potencijalnim mogunostima (usvojenoj
tehnici
i taktici, antropolokim obiljejima i dr.) te naravno o okolini u kojoj se izborna
sportska
aktivnost provodi.
Cilj Izborne sportske aktivnosti za studente viih godina studija je
usmjeren na
poticanje intrinzike motivacije. Visoka uilita koja imaju uvjete i interes studenata
na
viim godinama studija za Izborni sport koji e bit vrednovan u ECTS
bodovnom
sustavu, istodobno mogu pridonijeti razvoju osjeaja kompetentnosti i
samopouzdanja
kod studenata.
4.4.3. Meuprogramska povezanost
Aktivno sudjelovanje u izbornoj sportskoj aktivnosti moe znaajno
unaprijediti
pojedina antropoloka obiljeja, motorika znanja i stanje zdravlja te istodobno
utjecati
na motivaciju i uspjenost na studiju.
Meuprogramska se povezanost u Izbornim programima za studente viih
godina studija moe razmatrati u boljem poznavanju odnosa motorikih znanja i
mjera

ljudskih sposobnosti i osobina (psihologija, sociologija).

5. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa

Praenje uspjenosti izvedbe programa nastave tjelesne i zdravstvene
kulture
predstavlja permanentnu brigu svakog visokog uilita, a moe se provoditi
na dva
naina. Prvi nain podrazumijeva mehanizme praenja redovite provedbe
nastave i
aktivnog sudjelovanja studenata u nastavnom procesu te osiguranju
kvalitetnih uvjeta
rada sukladno standardima predvienim za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture.

43
Drugi nain praenja, podrazumijeva primjenu anonimne ankete meu
studentima u svrhu dobivanja vjerodostojnih informacija o kvaliteti rada i
uspjenosti
izvedbe programa za provedene kinezioloke aktivnosti.
6. DIDAKTIKO METODIKE UPUTE
Visoka uilita u suradnji s nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture
trebaju
osigurati uvjete za optimalnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture kako
bi njena
kvaliteta i uspjenost rada bili maksimalno mogui s obzirom na realne uvjete
rada.
Nastavniku tjelesne i zdravstvene kulture na visokom uilitu je
omoguena
kreativnost u izradi izvedbenog programa. Uspjenost provedbe programa
tjelesne i
zdravstvene kulture ovisi o optimalnom koritenju postojeih uvjeta rada i
raspoloivog
vremena trajanja sata, objektivnom definiranju volumena rada te primjeni
razliitih
nastavnih oblika rada.
Optimalno provoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture
karakterizira
primjena grupnih oblika nastavnog rada i individualizirana nastava. Grupni
oblici
nastavnog rada omoguavaju bolje iskoritavanje postojeih uvjeta rada,
nastavnih
pomagala, veu aktivnost studenata na satu i veu mogunost zadovoljavanja
individualnih potreba i interesa studenata. Individualizirana nastava na
visokim
uilitima se najee provodi u manjim homogeniziranim grupama s obzirom
na
interes, sposobnosti i vjetine te prethodno steena znanja iz pojedine
kinezioloke
aktivnosti tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Korak dalje u provedbi optimalne nastave tjelesne i zdravstvene
kulture je
programiranje rada, odnosno odreivanje volumena rada primjerenog
stvarnim
potrebama svakog studenta. Praenje, provjeravanje i analiziranje rezultata
vjebanja
trebaju biti sastavni dijelovi programiranja nastave tjelesne i zdravstvene
kulture na
visokim uilitima.
Praenje i analiziranje rezultata vjebanja i primjereno vrednovanje rada
i

postignua svakog studenta mogu pridonijeti veoj motivaciji studenata, a

time i
ispunjenju eljenih efekata vjebanja.
Nastava tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnom i srednjem
obrazovnom
procesu provodila se u vidu praktinih vjebi. Organizacija nastave samo u
obliku
praktinih vjebi nedostatna je za usvajanje potrebnih temeljnih kineziolokih
znanja za
samostalno vjebanje.
Stoga je nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na visokim uilitima
potrebno
organizirati kombinacijom teorijskih predavanja, vjebi, grupnog i
individualnog rada.
U planiranju rada nastave predlae se uvoenje teorijskih predavanja
tijekom kojih
studenti usvajaju potrebna kinezioloka znanja i upoznaju osnovna pravila
pojedinih
kineziolokih aktivnosti.
7. OSTALE NAPOMENE

44 Program tjelesne i zdravstvene kulture izraen je i usklaen s Zakonom o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Hrvatskom obrazovnom
standardu za
osnovno i srednje obrazovanje te smjernicama Bolonjskog procesa.
U izradi programa tjelesne i zdravstvene kulture za visoka uilita uvaavana
su
dosadanja iskustva predavaa, analiza rezultata interesa studenata za
pojedine
kinezioloke aktivnosti, smjernice razvoja modula tjelesne i zdravstvene
kulture u
visokom obrazovanju i osnovne znaajke meuprogramske povezanosti.
Program tjelesne i zdravstvene kulture za sedmo razvojno razdoblje jedinstven
je
s obzirom na njegov cilj i ope zadae. U svrhu ostvarivanja cilja i zadaa novi
program
je izraen na osnovu veeg broja kriterija. Prvi se odnose na objektivnu
provedivost i
propisanu sigurnost provedbe s obzirom na materijalne uvjete visokih
uilita,
primjerenost kineziolokih aktivnosti s obzirom na prethodno usvojena
znanja i
razvijene sposobnosti tijekom kolovanja, primjerenost kineziolokih
aktivnosti
interesima studenata, znaaj vjebanja tijekom cijelog ivota te utjecaj
pojedinih
kineziolokih aktivnosti na razvoj i odravanje antropolokih obiljeja
studentske
populacije. Slijede kriteriji atraktivnost nastave, sposobnost upravljanja
vlastitim
reakcijama u raznim situacijama, kvalitetno koritenje slobodnog vremena, za
snalaenje
u urgentnim situacijama te za kvalitetnu socijalizaciju u novoj akademskoj
sredini.
Program tjelesne i zdravstvene kulture se dijeli na etiri programa s obzirom
na
materijalne uvjete visokih uilita, interes i zdravstveni status studenata.
Osnovni programi sadre kinezioloke aktivnosti za koje najvei dio
visokih
uilita ima primjerene uvjete rada te kinezioloke aktivnosti veeg kompleksiteta
ija su
temeljna motorika znanja studenti trebali usvojiti tijekom redovitog pohaanja
nastave
tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj i srednjoj koli. U osnovnom

programu
sadrana su teorijska i praktina znanja koja predstavljaju nadogradnju s
obzirom na
prethodno utvrenu analizu inicijalnog stanja temeljnih motorikih znanja i
sposobnosti
te zdravstvenog statusa svakog studenta. Studenti e tijekom provedbe
programa
odabrane kinezioloke aktivnosti stei znanja o strukturi, pravilima, trenanom
procesu
te znaajna specifina znanja odabrane kinezioloke aktivnosti.
Temeljne postavke Posebnih programa odnose se na poseban interes
studenta za
stjecanje temeljnih motorikih znanja i razvoj potrebnih sposobnosti i
vjetina za
atraktivne i trend kinezioloke aktivnosti koje se mogu provoditi i organizirati na
razini
visokog uilita ako postoji interes veeg broja studenata i materijalni uvjeti
na
pojedinom visokom uilitu, odnosno suradnjom veeg broja visokih uilita.
U
Posebnim programima su sadrane kinezioloke aktivnosti koje se provode u
fondu 60
sati i kinezioloke aktivnosti koje se s obzirom na uvjete rada provode
tijekom jednog
semestra (zimskog ili ljetnog) u fondu od 30 sati nastave. U sluaju kada
je propisan
program u fondu 30 sati, studenti tijekom akademske godine mogu
izabrati dvije
kinezioloke aktivnosti. U pojedinim kineziolokim aktivnostima Posebnih
programa
potrebno je predvidjeti i upoznati studente o materijalnoj participaciji u
sluajevima
kada visoko uilite nije u mogunosti osigurati kvalitetne uvjete rada.

45

Osnovni programi za studente s posebnim potrebama, odnosno studente koji

su

privremeno i djelomino osloboeni od nastave tjelesne i zdravstvene

kulture nakon
provedenog propisanog postupka, planiraju se i izrauju individualno.
Program rada,
odnosno izbor kinezioloke aktivnosti i prilagodba programa rada odreuje se
s
obzirom na grupu i ifru bolesti (prema MKB-10) te zajednikom suradnjom i
konzultacijama lijenika i nastavnika. Tijekom programa biljee se relevantni
pokazatelji
za svakog studenta na osnovu kojih se prema potrebi mijenja i dorauje programa
rada.
U Nastavnom planu i programu su Izborni programi za studente viih
godina
studija. Upis izbornog predmeta u viu godinu studija odobrava Fakultetsko
vijee
visokog uilita. Izborni programi sadre vii stupanj motorikog uenja,
odnosno
stjecanje informacije o poznavanju pravilnog izvoenja i kontroli pokreta,
poznavanju
rezultata neke aktivnosti i utjeu na unapreenje pojednih socijalnih aspekata.
Meuprogramska povezanost tjelesne i zdravstvene kulture u visokom
obrazovanju je prepoznata u mnogobrojnim antropolokim znanostima
kojima je
svojstveno prouavanje ovjeka, metodolokim disciplinama s obzirom na
propisana
mjerenja potrebna za utvrivanje inicijalnih, tranzitivnih i finalnih stanja te
disciplinama
koje obuhvaaju edukaciju i metodike zakonitosti.

46