UTJECAJ NOVIH TEHNOLOGIJA U NASTAVI

TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

SEMINARSKI RAD

SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1
1. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA - CILJEVI I ZADAE....................................2
1.2. Vrijednosti tjelesne i zdravstvene kulture........................................................................2
1.2. Ciljevi i zadae TZK........................................................................................................4
2. UTJECAJ NOVIH TEHNOLOGIJA NA NASTAVU TZK...................................................6
2.1. Primjena tehnologije u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture........................................6
2.2. Primjena raunala u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture.............................................7
2.3. Primjeri nove tehnologije u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture..................................8
2.4. Poduavanje i uenje uz pomo novih tehnologija..........................................................8
ZAKLJUAK...........................................................................................................................11
LITERATURA..........................................................................................................................12

UVOD

Tjelesna i zdravstvena kultura u 21. stoljeu je neizostavan predmet u kolama i fakultetima.

Svjedoci smo sve vee urbanizacije, globalizacije, digitalizacije te raznoraznih pritisaka i
distrakcija na uenike i studente. Nastava tjelesne i zdravstvene kulture je metaforiki reeno
otok zdravlja u moru tih suvremenih nunih zala i omoguuju uenicima i studentima ispuni
ventil kroz kolovanje. Moderan svijet u kojem ivimo osim svojih negativnih strana ima i
svoje pozitivne strane, a meu njima svakako je tehnologija. Nekad je tehnologija bila jako
skupa i rezervirana samo za vrhunske sportae, profesionalne sportske organizacije i
profesionalne sportske klubove tako da je bilo nemogue i zamisliti da bi se ona mogla
koristiti svakodnevno. Nove tehnologije i jesu neto to bi se trebalo koristiti u pozitivne
svrhe, a svakako je jedan od naina da se koriste u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Ovaj
seminar naslova Utjecaj novih tehnologija u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture upravo se
i odnosi na suvremenu primjenu i utjecaj na nastavu. Seminar je podijeljen u dva dijela. Prvi
dio seminara naslova Tjelesna i zdravstvena kultura - ciljevi i zadae, odnosi se ukratko na
sami smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Drugi dio seminara naslova Utjecaj
novih tehnologija na nastavu tjelesne i zdravstvene kulture poblie opisuje kako se mogu
primijeniti i to znae za uenike, studente, nastavnike i profesore nove tehnologije i koje sve
prednosti donose. Za izradu seminarskog rada koritena je odgovarajua struna literatura te
izvori sa interneta.

1. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA - CILJEVI I ZADAE

Sve prisutnija tenja za brim razvojem drutva, uz sva postojea znanstvena i tehnoloka
dostignua, su moe se rei obiljeja u svijetu u kojem ivimo. Posljedice takvog razvoja
mogu biti i pozitivne i negativne, a prisutne su u svim podrujima ljudske djelatnosti, a
posebno se odraavaju na ivot i rad ovjeka u suvremenom svijetu. ovjek je kao drutveno
bie znatno evoluirao dok mu je bioloka narav ostala ista kao to je bila u doba kada mu je
egzistencija ovisila o iskljuivo o tjelesnim sposobnostima. Sva brojnija dostignua u
suvremenom svijetu neprestano smanjuju udio ovjeka u radu, a to znai i pozitivne poticaje
koji su stoljeima ovjeku osiguravali odravanje bioloke ravnotee. U svrhu uspostavljanja
te ravnotee u dananjim uvjetima ivota i rada, unaprjeenje zdravlja ljudi je bitan imbenik
u samom obrazovanju ovjeka od samog poetka. Na odgojno-obrazovnim ustanovama je da
kroz tjelesnu i zdravstvenu kulturu kroz njene viestruke vrijednosti unaprijedi zdravlje ljudi
te njihove stvaralake i radne sposobnosti. U slijedeem podglavlju biti e opisane neke
vrijednosti.

1.2. Vrijednosti tjelesne i zdravstvene kulture

U vrijednosti moemo ubrojiti slijedee: Bioloke, zdravstvene, ekonomske, kulturne i

pedagoke.
Bioloke vrijednosti tjelesne i zdravstvene kulture oituju se u odravanju ravnotee izmeu
pojedinih orana i organizma, te ravnotee izmeu oraganizma i okoline,. Te vrijednosti imaju
sve veu ulogu u tehniziranom radu i ivotu koji obiljeava sve manje aktivnosti: motorika
akotivnost kao nadraaj u tim uvjetima slui za odravanje bioloke osnove ovjeka.
Znanstveno je dokazano da bioloku ravnoteu organizma, osim niza ostalih imbenika,
zapravo uvjetuje miina aktivnost. Tjelesna aktivnost aktivira lokomotorni sustav presudan
za transformaciju energije koja je potrebna za aktivnost svih stanica u organizmum, te se
tjelesna aktivnost moe tretirati kao odrednica za skladan razvojsvih ovjekovih osobina.
Zdravstvena vrijednost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se u moguem i potrebnom
utjecaju tjelesnog vjebanja ne samo na ouvanje i unapreenje zdravstvenog stanja ovjeka,
nego i na skladan razvoj svih njegovih antropolokih osobina. Suvremeno shvaanje zdravlja
odbacilo je konzervativnu definiciju zdravstvenog statudsa koji se procijenjivao samo na
2

temelju patolokih aberacija strukture ili funkcije pojedinih organskih sustava, pa je zdravlje
definirano kao sranje potpunog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao odsutnost
bolesti i iznemoglosti. Prema tome, sve su dimenzije antroplokog statusa u irem smislu
dimenzije zdravstvenog statusa, te utjecaj na njihov razvoj zapravo znai verifikaciju svih
vrijednosti odgojno-obrazovnih postupaka koji se primjenjuju u ovom odgojno-obrazovnom
podruju.
Ekonomske vrijednosti tjelesne i zdravstvene kulture, odnosno tjelesnog vjebanja oituju se
u mogunosti utjecaja tjelesne aktivnosti na poveanje ljudskih sposobnosti. S obzirom da se s
poveanjem ope sposobnosti ovjeka poveava i njegova sposobnost za rad, treba
pretpopstaviti da ljudi s poveanim radnim sposobnostima mogu postizati i bolje rezultate u
svojoj djelatnosti . I obratno, smanjena opa sposobnost ovjeka, pa se na taj nain i
sposobnost njegovih oranizacijskih sustava, ne znai bolest u uem smislu, ali moe biti i
ozbioljna smetnja zdravstvenom stanju, a shodno tome i uzrok smanjenih sposobnosti na
radnom mjestu.
Kulturne vrijednosti tjelesne i zdravstvene kulture ne proizlaze samo iz injenice to ona
uenicima omoguava stjecanje informaija o uvanju i unaprijeivanju zdravlja pojedinca i
zdravlja okolie. Kultura im prua i mogunost stjecanja i teorijskih informacija o uporabi
prirodnih imbenika (sunce, zrak i voda), o potrebi uvanja prirode te korisnosti
svakodnevnog vjebanja, koje su zasigurno za ovjeka u suvremenoj okolini jedan od
osnovnih uvjeta za kvalitetniji ivot, za kvalitetniju kulturu ivljenja.
Pedagoke vrijednosti tjelesne i zdravstvene kulture se oituju u moguem i potrebnom
utjecaju tjelensog vjebanja na razvoj niza osobina, posebno moralnih, te socijalizaciju djece,
uenika i studenata. Pedagoka vrijednost tjelesne i zdravstvene kulture dolazi iz spoznaje po
kojima je ne samo mogue, ve je i prijeko potrebno tjelesnim aktivnostima utjecati na
cjelokupnu linost uenika, a posebno na one dimenzije linosti za koje se pretpostavlja ili
zna da se uz pomo organizacijskih oblika rada i sadraja kojima raspolae odgojnoobrazovno podruje moe djelovati uspjenije nego putem drugih odgojno-obrazovnih
podruja.

1.2. Ciljevi i zadae TZK

Za ciljeve tjelesne i zdravstvene kulture moe se istaknuti da su oni zapravo podmirenje
biopsiholokih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja odreenih ovjekovih potreba
kojima se poveavaju adaptivne i stvaralake sposobnosti u suvremenim uvjetima ivota i
rada. Posebni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture jesu: 1
1. razvijanje zdravstvene kulture uenika u svrhu uvanja i unaprijeivanja vlastitog
zdravlja i zdravlja okoline,
2. zadovoljiti potrebe uenika za kretanjem, odnosno vjebanjem i putem toga stvoriti
navike svakodnevnog tjelesnog vjebanja,
3. stvoriti u ueniku vrste navike zdravog naina ivljelja koristei se sredstvima
tjelesne i zdravstvene kulture, prirodnim i drugim imbenicima,
4. pruiti uenicima mogunost stjecanja osnovnih znanja, vjetina i navikapotrebnih ta
prilagodbu novim motorikim aktivnostima, postizanje odreene razine motorikih
postignua, kao i osposobljavanje uenika za racionalno provoenje slobodnog
vremena, posebno aktivnim odmorom,
5. osposobiti uenike za slobodno i stvaralako istraivanje u razliitim oblicima tjelesne
i zdravstvene kulture, a posebno u onima koje pridonose humanizaciji i socijalizaciji
linosti,
6. osposobiti uenike za samokontrolu i samoocijenjivanje radi praenja i vrednovanja
uinaka (efekata) svoga rada i napretka.
Iz ovakvih definiranih ciljeva i opeg cilja proistjeu i ope zadae tjelesnog i zdravstvenog
odgojno-obrazovnog podruja, odnosno tjelesne i zdravstvene kulture, a to su:
1. upoznavanje uenika sa zakonitostima rasta i razvoja ovjekovih biopsihocijalnih
znaajki,
2. Stjecanje znanja o initeljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda, razvijanje
pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanju mjera za uvanje i
unapreivanje zdravlja,
3. Usvajanje fonda motorikih informacija nunih za uinkovito rjeavanje potreba
ouvanja i unaprijeivanja zdravlja, sadrajnijeg provoenja slobodnog vremena i
rjeavanja svakodnevnih motorikih zadaa u hitnim situacijama i razvijanje
specifinih radnih sposobnosti,

1 Findak, Vladimir, Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, kolska knjiga Zagreb, 2003.
4

4. Izgraivanje humanih meuljudskih odnosa kao znaajnog initelja o kojem ovisi

zdravlje pojedinaca i drutva u cijelosti,
5. Razvijanje sposobnosti za vrhunsko stvaralatvo motorikim izrazom prema
individualnim znaajkama nadarenih pojedinaca,
6. Njegovanje higijenskoih navika kod uenika, kao i navika ouvanja i primjene zdrave
prirodne sredine,
7. Teorijsko-praktino osposobljavanje uenika za permanentnu primjenu odgovarajueg
tjelesnog vjebanja kao i dijela kulture ivljenja.

2. UTJECAJ NOVIH TEHNOLOGIJA NA NASTAVU TZK

U prethodnom poglavlju ukratko su opisani ciljevi i zadae tjelesne i zdravstvene kulture, te

se iz njih moe zakljuiti kako je tjelesna i zdravstvena kultura usko vezana za psihofiziki
razvoj ovjeka od malih nogu pa moemo rei i do kraja ivota. Nastava tjelesne i
zdravstvene kulture koja se provodi u osnovnim i srednjim kolama, i na fakultetima kroz
svoje naine i metodiku ostala je ista gdje god da se provodi, no meutim s razvojem
tehnikih znanosti, pa i tehnologije u zadnjih dvadesetak i vie godina postalo je sasvim
normalno da i ta tehnologija pomae ljudima koji su zaposleni u odgojno-obrazovnom
sustavu. No prije svega treba napomenuti da treba implementirati tehnologiju u nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture tako da ona takoer, a to je moda i najbitnije, pomogne
uenicima i studentima u lakem svladavanju pojedinih vjebi tako da ostanu dugotrajnije
zainteresirani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Tehnologija kroz svoje prednosti moe
pomoi nastavnicima, profesorima, trenerima da uspjenije provedu svoj plan i program
nastave koji je vezan za prethodno objanjene ciljeve i zadae.

2.1. Primjena tehnologije u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture

.
Nove tehnologije u veini nastavnih predmeta, postale su sastavni dio kolskog uenja i
poduavanja. Internet, raunala, optiki diskovi (CD-i i DVD-i) se veoma efikasno koriste
prilikom planiranja, provoenja i vrednovanja nastavnog procesa. Tjelesna i zdravstvena
kultura zasigurno ne stoji na putu, kada se radi o primjeni novih tehnologija. Zadatak tjelesne
i zdravstvene kulture je da stvori protuteu drugim predmetima i da odvrati djecu od ekrana,
ali postoje odreene mogunosti upotrebe novih tehnologija u nastavi tjelesne i zdravstvene
kulture. Nove tehnologije u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, nee nikada moi zamijeniti
tradicionalne forme uenja i poduavanja, ali zato e ih moi na odlian nain dopuniti i
popratiti.
Broj pomagala koja se mogu koristiti uz pomo raunala u posljednjih godina se znaajno
poveao. Tu se prije svega misli na udbenike pohranjene u PDF formatu, Power Point
prezentacije, skenirane rukopise, razne simulacije i animacije, audio i video predavanja,
6

testove, vjebe i slino. Na internetu se moe pronai veliki broj ovakvih digitalnih
obrazovnih materijala, uz iju pomo se moe nastava tjelesne i zdravstvene kulture uiniti
interesantnijom i efikasnijom. Nastavnici i profesori koji trae ideje i nadahnue za
realizaciju svoje nastave, znati e zasigurno cijeniti mogunosti koje nude razne animacije i
simulacije odreenih pokreta ili kretanja. Razliite vjebe koje se koriste u razliitim
dijelovima sata, postaju mnogo interesantnije ako se demonstrira, recimo uz audio i video
zapis. Ovaj nain demonstracije planiranih sadraja u pojedinim dijelovima nastave tjelesnog
i zdravstvene kulture, motivira rad uenika i studenata.
Sadraji nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja predstavljeni djeci pomou novih
tehnologija daju bolju predstavu o kretanju, odnosno pokretu, a takoer se stvaraju bolji
prostorni, vremenski i dinamiki aspekti nekog pokreta, bilo da se radi o nekom konkretnom
tehnikom elementu ili o nekom taktikom kretanju. Jo jedna znaajna prednost je
mogunost isticanja posebnih obiljeja nekog kretanja kao npr. razlike u pokretima kod
denjaka i ljevaka i sl.

2.2. Primjena raunala u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture

Jedna od veoma korisnih mogunosti upotrebe raunala u nastavi tjelesnog
i zdravstvenog
odgoja lee u:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Digitalizaciji i vrednovanju odreenih video zapisa nekog pokreta,

Jednostavnoj biomehanikoj analizi pokreta,
Analizi pojedinih faza pokreta uz pomo animiranih slika.
Vrednovanju raznih natjecanja kao npr. MOI, igre bez granica i sl. (uz primjenu
odgovarajueg softvera),
Izradu diploma, upitnika, radnih kartona i sl,
Brzom i efikasnom sortiranju i vrednovanju individualnih kao i ekipnih rezultata i

vrijednosti,
8. Izrada sistema natjecanja (turnir),
9. Utvrivanje i vrednovanje frekvencije optereenja (npr. puls).
Ovo su samo neke od korisnih mogunosti primjene raunala u nastavi
tjelesnog i zdravstvenog odgoja koje se mogu koristiti, a koje ne
zahtijevaju veliko znanje rada na raunalu. Ukoliko se eli zaista
unaprijediti nastava i ukoliko se bude eljelo uenicima ponuditi jedan
doivljaj na satu TZK, onda postoji i obveza da se potrudi i odgojno7

obrazovni sustav koji e nai rjeenja odreenih problema, a koja e

programeri pretvoriti u odgovarajui softver, koji e zasigurno znatno
unaprijediti nastavni proces.
2.3. Primjeri nove tehnologije u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture
Osim raunala kao osnovnog pomagala u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture mogu se
koristiti i jo neka tehnoloka pomagala, kao npr. video kamere, toperice, pedometar (broja
koraka) i u posljednje vrijeme i pametni telefoni tzv. smartphone.
Video kamere mogu pomoi nastavnicima i uenicima u svladavanju odreenih pokreta i
vjebi. Vrlo bitna injenica je ta da audiovizualna sredstva, kao to su video kamere sadre
vizualnu, auditivnu i verbalnu poruku. Moe se postii uz pomo video zapisa to da uenici se
mogu fokusirati na specifine detalje vezane za izvedbu neke tehnike potrebne za odreenu
vjebu ili niz vjebi. Uz pomo odgovarajueg softvera, video zapis moe se pregledavati u
sporijoj brzini i onda se pomou toga mogu otkriti i popraviti odreene greke vezane za
izvedbu vjebe. Naravno, ti video zapisi ne moraju biti savreni, niti izvedba sama po sebi ne
mora biti savrena, ali pomae u tome to uenici mogu sami sagledati u emu grijee. Tako s
vremenom mogu postati samo bolji.
toperica (stopwatch) je tehnoloko pomagalo koje je ve dugo u upotrebi u nastavi tjelesne i
zdravstvene kulture. Ima iroku primjenu i van okvira tjelesnog odgoja. Danas postoje mnoge
vrste, od onih analognih do digitalnih, no meutim svima je ista svrha. Da pomou njih
nastavnici i profesori mjere vrijeme potrebno da se obavi neka vjeba npr. tranje na 50
metara, sklekovi, unjevi i niz ostalih vjebi.
Pedometar (pedometer) je elektronski ureaj, najee prijenosan, koji broji svaki korak osobe
koja ga nosi, tako da detektira pokrete kukova osobe koja ga nosi. U poetku je najvie bio
koriten od strane sportskih i fitnes entuzijasta, pedometar danas postaje sve popularniji kao
mjera svakodnevnih vjebi i sredstvo za motivaciju korisnika. Najee se nosi na pojasu i
ako se koristi cijeli dan pokazati e korisniku koliko je taj dan koraka napravio, odnosno,
pokazati e korisniku kilometrau koju je napravio. Moe se integrirati u sklopu mobitela kao
aplikacija.

Mobilni pametni telefoni vie nisu samo, to bi se reklo, distrakcija dananje mladei od
uenja i bavljenja tjelesnim aktivnostima. Veina dananjih mobitela imaju softverske podrke
(Googleov Android, Appleov iOS i Microsoftov Windows) koje omoguuju koritenje
raznoraznih aplikacija, ukljuujui i one gore navedene. Brojai koraka, listovi sa vjebama,
toperica, kamere, video zapisi, raznorazne aplikacije koje vode trening, omoguuju trenerima
i nastavnicima da uz pomo dosadanjih naina voenja evidencije, kroz papire, vode
evidenciju putem mobilnih ureaja opremljenim aplikacijama koji e im pomoi upravo u
tome. Primjeri samo nekih aplikacija (ima ih mnogo): Couch to 5km, RunKeeper, Hundred
Pushups, Yoga Postures, Gym Goal ABC, Sleep Cycle Alarm Clock, Pedometer, Beep Test,
Geocaching, Calorie Counter Pro, MotionTraxx, Golf GPS. Ove navedene aplikacije samo su
mali dio onoga to sve prua dananja tehnologija. Ove aplikacije mogu koristiti ne samo
nastavnici i profesori tjelesne i zdravstvene kulture, ve i uenici, studenti, sportai, sportai
rekreativci koji ele napredovati i spremni su na sve naine da dou do svojih eljenih ciljeva
i rezultata. Korisnici novih tehnologija u smislu nastave, i korisnici novih tehnologija u smislu
onih koji ne sudjeluju u nastavi kao npr. spomenuti prethodno rekreativci i sportai, mogu
uvelike profitirati od blagodati koje pruaju nove tehnologije.

2.4. Poduavanje i uenje uz pomo novih tehnologija

Upotrebom novih tehnologija u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja,
uenici mogu samostalno doi do informacija vezanih za odreene oblasti,
predvienih planom i programom nastave tjelesnog i zdravstvene kulture.
Uenici mogu samostalno traiti informacije za odreena podruja sporta i
rekreacije i bilo bi zaista veoma korisno da im se uvijek moe ponuditi
koristan materijal iz danih oblasti za koje se zanimaju. Svakako treba biti
svjestan injenice da uenici i studenti ive u dobi najsuvremenijih
informacijskih tehnologija i shodno tome treba nastojati da sve one
pripremne radnje za sami sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja, kao to su
npr. kartice ili radni listovi na kojima se oznaavaju zadatci koji se izvode
na radnom mjestu ili neka pitanja ukoliko se radi o nekom kvizu i sl,
zamijeni sa jo interesantnijim digitalnim materijalima za uenje, a koje su
navedeni u prethodnim poglavljima. Raunalo (laptop) u odnosu na
tablu/papir nudi jednostavniju, bru i efikasniju organizaciju neke taktike
formacije, vjebe i sl. Pomou pokretnih simbola i sliica i njihovim
9

pomicanjem pomou mia,moe se u svakom trenutku uenicima dati

jednostavne i jasne informacije vezane za danu situaciju, njihova kretanja i
sl. Slike u svakom procesu uenja i stjecanja novih saznanja igraju veoma
znaajnu ulogu. To se naroito odnosi na tjelesni i zdravstvenu kulturu, jer
uenici esto nisu u stanju da razumiju i sebi predstave opis nekog pokreta
ili kretanja, a takoer teko mogu razumjeti neku greku na koju im
profesori ukazuju. Stoga sama demonstracija nekog pokreta, kao i
upotreba videozapisa i slika, zauzima veoma vano i znaajno mjesto u
nastavi. Upotrebom raunala upravo na ovom polju nudi se mnogo vie
mogunosti, kao npr:
1. Upotrebom odreenih animiranih slika ili kratkih video klipova postoji mogunost da
se uenicima predstavimo vremenske, prostorne i dinamike aspekte nekog pokreta.
2. Razliite perspektive i brzine zajedno sa razliitim tekstualnim ili audio komentarima
potpomau stvaranje predstave o pokretu.
3. Ukoliko se radi o radimo u homogeniziranim grupama uenici imaju mogunost da
samostalno utoku nastave dou do njima potrebnih informacija. Zahvaljujui ponudi
nastavnih sadraja na raunalu, uenici postaju radoznali i samostalni.

Uenici preko odreenih datoteka (hyperlinkova) dospijevaju do odreenih

informacija vezanih za neku vjebu, taktiku formaciju ili sl. Na ovakav
nain i sam nastavnik je rastereen i tako ima mogunost da se
povremeno posveti svakom ueniku pojedinano. Obino je poznavanje
rada na raunalu od strane uenika dovoljno za pronalaenje potrebnih
informacija vezanih za odreeni zadatak. U svakom sluaju, sva prethodno
navedena pomagala (slike, animacije, video klipovi) za svaki sport, moe
se nai na internetu i zaista efikasno upotrijebiti na samom satu tjelesnog i
zdravstvenog odgoja.
Treba isto tako imati na umu da za djecu, uenike pa i studente raunalo
uglavnom predstavlja sredstvo za igru. Upravo na tom principu su
zasnovani razni softveri za uenje, koji koriste motivaciju kroz igru za
prenoenje novih saznanja. I za nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja
10

nudi se takoer ova mogunost. Uz pomo digitalnih materijala za uenje

moe se npr. postaviti zadatak da se odreene faze izvoenja nekog
pokreta sloe pravilnim redoslijedom, premjetanjem pojedinih dijelova
slike tog pokreta uz pomo raunalnog mia. Takoer, ukoliko elimo
provjeriti odnosno testirati teoretsko znanje iz nekih dijelova tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, mogu se koristiti interaktivne mogunosti novih
medija, kao to su ve unaprijed uraeni kvizovi sa ponuenim
odgovorima gdje uenici automatski dobivaju povratnu informaciju o tome
da li je odgovor toan ili pogrean. Na ovaj nain uenici mogu u toku
nastave ili kod kue testirati vlastito znanje iz pojedinih segmenata
tehnike, taktike, pravila igre i sl. Ovakvi primjeri su svakako poticaj za
nastavnike da se vie angairaju oko izrade ovakvih i slinih softverskih
rjeenja koja su prilino jednostavna, ali veoma efikasna u rjeavanju
problema nastavnog procesa. Interdisciplinarna nastava kao spoj teorije i
prakse rijetko kada uspijeva, ali u ovom sluaju postoje izvanredne
mogunosti da uenici na satu informatike uz pomo interneta i raunala
istrauju, pronau nove vjebe kao i naine vjebanja, naprave
prezentacije svojih omiljenih sportova, izrade (blogger) ili internet stranicu
za danu sportsku sekciju i sl, a da uz to unaprijede svoja znanja i vjetine
rada na raunalu, koristei pri tome razne suvremene softverske pakete.
Takoer se nude mogunosti prezentacija raznih predstava, koreografija,
kretnih analiza, izrada raznih animacija, obrada raznih tema kao npr. Fair
Play u sportu i sl. Dokumentiranje nekog projekta na internetu moe biti
znaajan poticaj za uenika da se dalje nastavi baviti prouavanjem
pitanja sporta u nekom irem smislu.

11

ZAKLJUAK

Nastava tjelesne i zdravstvene kulture zauzima znaajno mjesto u izobrazbi djece,

adolescenata, srednjokolaca, i studenata u mlade i sposobne ljude. Tjelesna i zdravstvena
kultura, u argonu tjelesni, jedan je od popularnijih predmeta od prvog razreda osnovne kole
pa sve do zadnjih godina akademskog studija. Tjelesna i zdravstvena kultura mora omoguiti
jednake mogunosti za sve uenike bez obzira na motorike, fizike i mentalne sposobnosti
kao i socijalnog i materijalnog statusa. Motivacija za rad upravo se stjee kroz zanimljive
naine predavanja predmeta, a nastava tjelesnog ima dovoljnu irinu da motivaciju dodatno
povea upotrebom novih tehnologija u nastavi. Igranje drutvenih i sportskih igara kao npr.
nogomet, koarka, odbojka, graniar zatim danas sve popularniji nain vjebanja fitnes,
zumba, joga i sl. je samo po sebi zanimljivo, pouno i djeluje na uenike pozitivno. Upotreba
novih tehnologija ima mogunost da nastavu tjelesne i zdravstvene kulture uini jo boljom,
zanimljivijom za sve sudionike ovog predmeta.

12

LITERATURA

Findak, Vladimir. Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: kolska knjiga, 2003.
Internet izvori:
www.hrks.hr
http://www.hrks.hr/zbornici.htm
http://education.exeter.ac.uk/research/pe_ict_event/downloads/steve_kibble/Using%20Video
%20Cameras%20in%20Physical%20Education.pdf
http://en.wikipedia.org/wiki/Pedometer
http://edt315.weebly.com/

13