Professional Documents
Culture Documents
Istorija i oblasti primene primer moe biti izmeu 50g i 200t), dolazi do
izduenja na mestu merne trake od oko
mernih traka 1000m/m. Dilatacije ovog reda ne
Osnovne oblasti primene mernih traka su obezbeuju samo odlian odnos signala i
izrada davaa i senzora (mase, sile, pritiska, smetnji, nego i odreeni faktor sigurnosti, tako
obrtnog momenta, vibracija, dilatomtara...) kao da moe doi i do prekoraenja nominalnog
i eksperimentalna analiza mehanikih napona. opsega bez oteenja davaa. Pri nominalnoj
dilataciji od 1000m/m, takoe je mogue
Prva primena mernih traka (a kada kaemo postii broj ciklusa nominalnog optereenja
merna traka, mislimo na otpornike preko 107, to znai da je zadovoljena i trajna
tenzometrijske merne trake) datira iz 1938 dinamika vrstoa davaa.
godine, gde ih je meu prvima koristio Artur
Klod Ru sa fakulteta za seizmologiju na MIT-
u. On je naime eleo da meri naprezanje koje
nastaje usled simuliranog zemljotresa na
modelu rezervoara za vodu koji bi trebalo da je
otporan na zemljotres. Oprema za merenje
dilatacija koja je bila dostupna u to vreme nije
bila primenljiva na tankozidi model. U svom
poslednjem pokuaju, Ru je uzeo veoma
tanku otporniku icu, formirao je u obliku
meandra i fiksirao je za nosei sloj papira, a
krajeve ice je zadebljao sa terminalima za
konektore. Kako bi proverio karakteristike svog
prototipa merne trake, zalepio je istu za Merne trake za
konzolu i uporedio je dobijena merenja sa eksperimentalna ispitivanja
tradicionalnim ureajima za merenje dilatacije.
Dobio je linearnu zavisnost promene otpora Primena mernih traka kod eksperimenata je
ice za kompletan merni opseg i kod istezanja i sasvim drugaije prirode.
kod sabijanja. Takoe je dobio dobru stabilnost
nule, odn. stabilnost poetne vrednosti otpora
prilikom lepljenja trake za konzolu. Tako je
roena elektrootporna merna traka sa noseim
slojem, iji se princip i danas koristi.