Botanika MB 01 Uvodno Predavanje

Prof. dr.
Toni Nikoli
Prof. dr. Anelka Plenkovi-Moraj
BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj
od prvih autotrofnih organizama na Zemlji

do ivota u moru

vodama na kopnu

organizmima iz kojih su se razvile biljke

organizmima iz kojih su se razvile biljke
prouiti emo i udesan svijet gljiva
biljaka

biljaka

biljaka

BILJKE prof. dr. Toni Nikoli
GLJIVE predavanja: Maruliev trg
20/2 (predavaona BO 6)
4844-003
toni@botanic.hr
Maruliev trg 9a/2 -
Botaniki vrt
PROTOCTISTA/
PROTISTA
MONERA prof. dr. Anelka
Plenkovi-Moraj
487 77 07
aplenk@zg.biol.pmf.hr
Rooseveltov trg 6/II

Nikoli T.& A. Plenkovi (2008):
Botanika. Skripta CD-Online. PMF, Zagreb.
Denffer D. von, Ziegler H. (1988):

Botanika. Morfologija i fiziologija,
2. izdanje. kolska knjiga, Zagreb.
Mgdefrau, K. & F. Ehrendorfer (1984):

Udbenik botanike za visoke kole:
sistematika, evolucija i geobotanika
(prijevod udbenika - Strasburger et al.),
kolska knjiga, Zagreb.
Hoek, van den C., Mann, D.G. & H.M. Jahns

(1995): Algae. An introduction to hycology.
Cambridge University Press, Cambridge.
Margulis, L. & K.V. Schwartz (1999): Five kingdoms.

An Illustrated Guide of the Phyla of Life on Earth.
Trird Edition. W.H. Freeman and company, New York.

Domac R. (1994): Flora Hrvatske. Prirunik za odreivanje bilja. kolska knjiga,
Zagreb.
Nikoli T. (1996): Herbarijski prirunik. kolska knjiga, Zagreb.
Pavleti Z. (1968): Flora mahovine Jugoslavije. Institut za botaniku
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.
ugar I. (1990): Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski botaniki leksikon. JAZU,
Zagreb. BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj
INTERNET PODRKA
BOTANIKA (teorija, slide show, klasifikacija, linkovi .)

skripta
http://hirc.botanic.hr/botanika/botanika-home.htm
BOTANIKA-CD (podignuti u Sredinjoj biolokoj knjinici)
BOTANIKA-CD On Line
http://hirc.botanic.hr/botanika/botanika-CD.htm

INTERNET PODRKA
Ostali resursi:
FLORA CROATICA & BIBLIOGRAFIJA

FLORE HRVATSKE
http://hirc.botanic.hr/fcd
INTERNET DIRECTORY FOR BOTANY
http://public.srce.hr/botanic/cisb/Edoc
/flora/subject/botmenu.html
BOTANIKI PRAKTIKUM ON-LINE
http://hirc.botanic.hr/kormofita/Prakti
kum/sistematika.htm
SREDINJA BIOLOKA KNJINICA
(Maruliev trg 20/2)
http://hirc.botanic.hr/sbk/Esbk-
home.html
INTERNET PODRKA

INTERNET PODRKA
BOTANIKI
PRAKTIKUM
ON-LINE
www.botanic.hr BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

Praktikum
OBVEZE:
- redovito (izostanak samo 2x)
kuta - ne zakanjavati !!!
predmetna stakalca (20 kom. po studentu)
pokrovna stakalca
kutija ileta
dvije laboratorijske iglice
pinceta
kapaljka
lanena krpica
mala biljenica bez crta
mapa + A4 papiri
pribor za pisanje i crtanje (grafitna olovka, drvene bojice)
.
Obveze i ispit
Predavanja - neobavezna, ali preporuljiva!
Zbirka ukinuta
Praktikum obvezatan
Ispit:
a) 4 pisana kolokvija
b) usmeni
Zato se baviti botanikom?
Iz znanstvene radoznalosti jer su:
primarni organski producenti - kisik

ubikvisti
stvaraju organsku materiju iz anorganskih
sastojaka
omoguuju kruenje energije i materije u
sloenim ekolokim ciklusima
osnova su hranidbenih lanaca
korisne u prehrani, farmaceutskoj industriji,
graevini
dobri indikatori kakvoe vode, zraka, klimatskih
uvjeta

9 Fiziologija bilja
9 Morfologija bilja BO
9 Anatomija bilja T AN
9 Citologija I KA
Genetika - k
9
ao
Molekularna biologija zna
9
nos
9 Floristika t
9 Sistematika
9 Paleobotanika
9 Arheobotanika
9 Fitokemija
9 Ekologija
9 Palinologija
9 Fitocenologija
9 Ekonomska botanika
9 Fitopatologija
9 i dr.
Velika raznolikost ivog svijeta
iroko podruje rada biologa
Broj vrsta
Broj vrsta
pretpostavka
Skupina poznato Skupina poznato pretpostavka
gornja donja
Virusi ? ?
Virusi 4.000 1.000.000 50.000
Monera ? ?
Monera 4.000 3.000.000 50.000
Protista 80.000 1.200.000 210.000 Protista 2.597 9.000
Fungi 72.000 2.700.000 200.000 Fungi 2.600 25.000
Plantae 270.000 500.000 300.000 Plantae 7.600 8.000
Animalia 1.300.000 103.200.000 2.725.000 Animalia 24.100 56.000
Ukupno 1.730.000 111.600.000 3.535.000 Ukupno 36.897 98.000

PLANTAE MYCOTA
FUNGI ANIMALIA
Wittaker R. (1969)
Margulis L. & Shwartz K. (1999)
PROTOCTISTA EUCARIOTA
(viestanini) PROTOCTISTA
Hogg J. &
1 milijardu godina PROTISTA Haeckel E.
(jednostanini) (1860)
1,5 milijardu godina
MONERA Copeland H.F. (1938)
3,5 milijarde godina
PROCARIOTA Eubacteria Archaebacteria

Linn Haeckel Chatton Copeland Whittaker Woese i dr. Woese i dr.
1735. 1866. 1937. 1956. 1969. 1977. 1990.
2 carstva 3 carstva 2 carstva 4 carstva 5 carstava 6 carstava 3 domene
ARCHAEBACTERIA ARCHAEA
PROCARYOTA MONERA MONERA EUBACTERIA BACTERIA
PROTISTA PROTISTA
GLJIVE GLJIVE
PROTISTA PROTISTA (Fungi ) (Mycota)
BILJKE BILJKE BILJKE BILJKE BILJKE

(Vegetabilia ) (Vegetabilia ) (Plantae ) (Plantae ) (Plantae )
IVOTINJE IVOTINJE IVOTINJE IVOTINJE IVOTINJE

(Animalia ) (Animalia ) EUCARYOTA (Animalia ) (Animalia ) (Animalia ) EUCARYA

TAKSONOMSKE TAKSONOMSKE
ZAVRETCI
KATEGORIJE JEDINICE
hrvatski latinski zavreci razlike
Carstvo regnum -ota Plantae
Potcarstvo subregnum -bionta Cormobionta
Odjeljak phylum -phyta stablaice Spermatophyta

-mycota gljive
Pododjeljak subphylum -phytina stablaice Magnoliophytina

-mycotina gljive
Razred classis -opsida stablaice Magnoliopsida

(-atae) stablaice (Magnoliatae)
-phyceae alge
-mycetes gljive
Podrazred subclassis -idae Asteridae
Nadred superordo -anae Asteranae (=Synandrae)
Red ordo -ales Asterales
Podred subordo -ineae *
Porodica familia -aceae Asteraceae
Potporodica subfamilia -oideae *
Tribus tribus -eae Anthemideae
Rod genus * Achillea
Sekcija sectio, sect. * sect. Achillea
Serija series, ser. * *
(Agregat) (agregatum, agg.) * Achillea millefolium agg.
Vrsta species, spec., sp. * Achillea millefolium L.
Podvrsta subspecies, subsp. * subsp. sudetica (Opiz) Weiss
Varijetet varietas, var. * *
Forma forma, f. * f. rosea

NOMENKLATURA (nomenclatura binaria)
Dictyota dichotoma L.
Autor
Ime roda Ime vrste epitet:

opisuje vrstu,
geografsko podrijetlo,
izvedenica osobnog imena
Takson (lat. Taxon, Taxa) ili svojta je skupina autotrofnih organizama bilo
koje kategorije (porodica, rod, vrsta). Imena svojti piu se na latinskom
jeziku ili u latiniziranom obliku u skladu je s Internacionalnim kodom
botanike nomenklature (Kod) (predposljednji je St. Louis kod, 1999;
posljednji Wiena kod iz 2004). Kod ini skup meunarodno prihvaenih
pravila i postupke vezanih uz sva nomenklaturna pitanja (BioBOTANIKA
Kod) MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj
NOMENKLATURA - autorizacija
Ime biljke, kada se daje u potpunom obliku, sadri na kraju

jedno ime ili vie njih, odnosno, kratica imena osoba. To je ime
(ili imena) osobe koja je prva validno objavila dotino ime
(pravilo prioriteta). Validno objavljeno ime je ono koje
slijedi pravila Koda. Najee se imena osoba navode u
skraenom obliku, npr. Ranunculaceae Juss. (od Jussieu),
Thalictrum L. (od Linnaeus) ili Azolla Lam. (od Lamarck).
et ili &, npr. Helleborus atrorubens Waldst. et Kit.

ex, npr. Aconitum angustifolium Bernh. ex Rchb.
(A. angustifolium Rchb.)
in, npr. Viburnum ternatum Rehder in Sargent.
(V. ternatum Rehder.)

Pulsatilla alpina (L.) Delarbre.

Prvi je autor validno objavio
ime svojte, ali kao drugi rod Drugi je autor revidirao
ili svojtu druge kategorije, taksonomiju svojte i dao
npr. Anemone alpina L., ovo sadanji naziv ili kombinaciju
je ime poznato kao bazonim (lat. combinatio).
ili bazionim (lat. basinymum
ili basionymum)
Takav oblik citiranja autorstva je poznat kao dvostruko citiranje i

upozorava na promjene u taksonomskom poloaju ili kategoriji
svojte.

NOMENKLATURA - tipifikacija
Imena se pripisuju svojti prema tipovima (lat. typus).
Na razini vrste, npr. tip je primjerak koji ini osnovu
za originalan opis vrste. Prema Kodu, ime i njezin tip
su trajno povezani. To znai, ako se tipski primjerak
reklasificira u drugi rod, originalni epitet vezan za
taj tip mora se takoer premjestiti.
Potekoe se pojavljuju kada je vie od jednog imena

pripisano nekoj svojti, to je vrlo esto (posebice kod
biljaka). Prvo objavljeno ime je uglavnom ono koje je
validno i efektivno objavljeno. To je korektno ime.
Ostala su imena koja se odnose na isti takson sinonimi
(lat. synonymum).

PRAVO PRVENSTVA
Astragalus hamosus L., Sp. Pl. 758 (1753)

Astragalus ancistron Poeml (1777)
Astragalus brachyceras Ledeb (1801)
Astragalus dorcoceras Bunge (1826)
Sinonimi zbog razlike u stavovima
Anemone alpina L. (= Pulsatilla alpina (L.) Delarbre.)

Pulsatilla alpina (L.) Delarbre. (= Anemone alpina L.)
Anemone montana Bunge subsp. alpina (L.) Schult. (=A. alpina L.,
Pulsatilla alpina (L.) Delarbre.)

HIJERARHIJSKI SUSTAVI
VRSTA
ROD
PORODICA
RED
RAZRED
ODJEL
Taksonomska raspodjela ivog svijeta
Latinski naziv Hrvatski naziv
Nadcarstvo PROCARIOTA (PROCARYONTA) PROKARIOTI
Carstvo MONERA MONERA
Jednostanini ili kolonijalni prokarioti, heterotrofni ili autotrofni

odjel Archaebacteria Arhebakterije
odjel Eubacteria Prave bakterije
skupine:
Bacteria Bakterije
Cyanobacteria modrozelene alge ili cijanobakterije
Prochlorobacteria Prazelene alge

Nadcarstvo EUKARIOTA (EUCARIONTA) EUKARIOTI
Carstvo PROTISTA PROTISTI
Jednostanini, kolonijalni, viestanini eukarioti, autotrofni, miksotrofni ili
heterotrofni organizmi ija tijela nisu izgraenaod tkiva
a) Autotrofni i miksotrofni protoktisti PHYCOPHYTA Alge
odjel Glaucophyta Glaukofita
odjel Euglenophyta Zeleni biai
odjel Dinophyta (Pyrrhophyta) Svjetlei biai
odjel Chryptophyta Kriptofita
odjel Raphidophyta Rafidofita
odjel Chrysophyta Zlatno-ute alge
razred Crysophyceae
razred Prymneosiophyceae
razred Xanthophyceae
razred Chlorarachniophyceae
razred Bacillariophyceae (Diatomeae) Kremenjaice
odjel Chlorophyta Zelene alge
odjel Charophyta Paroine
odjel Phaeophyta Smee alge
odjel Rhodophyta Crvene alge

gljive nalik kromistima
Odjel HYPHOCHYTRIDIOMYCOTA
Razred Hyphochytridiomycetes
Odjel OOMYCOTA
Razred Oomycetes
b) Heterotrofni i miksotrofni protoktisti PROTOZOA Praivotinje
Gljive nalik praivotinjama

Odjel ACRASIOMYCOTA
Razred Acrasiomycetes
Odjel DICTYOSTELIOMYCOTA
Razred Dictyosteliomycetes
Odjel MYXOMYCOTA
Razred Myxomycetes
Odjel PLASMODIOPHOROMYCOTA
Razred Plasmodiophoromycetes

Carstvo MYCOTA
Podcarstvo Mastigomycotera
Odjel CHYTRIDIOMYCOTA
Podcarstvo Amastigomycotera
Odjel ZYGOMYCOTA
Podcarstvo Eumycotera
Odjel ASCOMYCOTA
Odjel BASIDIOMYCOTA
Carstvo PLANTAE BILJKE

Viestanini autotrofni organizmi ija su tijela izgraena od tkiva
Carstvo ANIMALIA IVOTINJE

Viestanini, heterotrofni organizmi ija su tijela izgraena iz tkiva

FITOPLANKTON

FITOMIKROBENTOS

Kvalitativne metode mogu biti:
I. NUMERIKE
a) metode relativnih uestalosti (PANTLE-BUCK i KNOPP)
b) metode apsolutnih uestalosti
c) izraunavanjem biomase
d) trofiki indeks
e) saprobioloki indeks
f) indeks raznolikosti i bogatstva vrsta (Schannon index)
g) indeks slinosti vrsta izmeu uzoraka (Sorensen)
II. MJERNE
- osnovne produkcije
- fotosinteze i njenog kapaciteta
- na molekularnom nivou (RNA)
- enzimatske aktivnosti (alkalne fosfataze)

Tijekom gotovo 4 milijarde godina na Zemlji se razvijao,
mijenjao i usavravao ivot. Mnoge vrste su nastajale, ali i
mnoge izumirale . BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj
kloroplast
mitohondrij
Charles Darwin (1809-1882) prvi je izloio svoju
teoriju evolucije, nastojei njome objasniti glavne
imbenike kako se vrste mijenjaju i kako se od ve
postojeih vrsta stvaraju nove. Na temelju opaanja
da
1. nijedan organizam nije posve jednak drugome i
2. organizmi stvaraju mnogo vie potomaka nego to ih

preivi
Darwin je izveo dva zakljuka:
1. okoli odreuje koje e varijante ostati na ivotu (priroda odabire)
2. svojstva se takvih varijanata ouvaju i dalje prenose na potomstvo.
KONVERGENCIJA - slinosti u grai i
funkcionalnom ustroju organizama razliitih
sistematskih skupina zbog slinog naina ivota.
DIVERGENCIJA
nastajanje nove vrste
i nove populacije od
zajednikog pretka.
PARALELNA EVOLUCIJA - vrste koje imaju zajednikog

pretka razvijaju se nezavisno jedna od druge u slinim
uvjetima okolia. Njihova e evolucija tei slinim tijekom.
Evolucija je utemeljena primarno na promjenama u
frekvenciji gena do koje dolazi zbog:
1. mutacija (niz varijanti)

2. reproduktive izolacije
3. rekombinacija gena hibridizacijom
Parafiletska skupina
Sestrinske skupine
(sister groups)
Monofiletska
skupina

MUTUALIZAM
riba klaun
Amphiprion perideraion
skriva se od predatora u
grmove sesilnih arnjaka
KOMENZALIZAM
Grenlandski morski psi

mogu na ronici nositi
parazitskog Copepoda.
PARAZITIZAM
organizacijski tipovi:
1. flagelatni ili monadoidni (vegetativne se

stanice pokreu pomou bieva)
2. rizopodni ili ameboidni (stanice puu pomou
pseudopodija)
3. tetrasporni (vegetativne stanice su nepokretne i
obavijene su galertom)
4. protokokalni (vegetativne stanice su nepokterne,
ali nemjau galetu)
5. ulotrihalni (stanice dolaze u nizovima tj. u
nitastim kolonijama)
6. sifonalni (nestale poprene membrane)
Pseudoparenhim/Parenhim

LITORALNO PODRUJE
Zona litorala supralitoral pojas izloen udaranju valova

mediolitoral pojas plime i oseke
Limnetika zona infralitoral pojas fotofilnih algi i morskih cvjetnjaa
Fotika zona
Afotika zona

Vertikalna struktura biocenoza na kopnu i u vodi

PRIMARNA PRODUKCIJA
Primarna produkcija vodenih zajednica je proces pri

kojem se energija iz okolia pretvara u organsku tvar
putem fotosintetskih i kemosintetskih organizama.
Produkcija se moe mjeriti pomou nekoliko metoda, a

iz tehnikih razloga se najee koriste indirektne
metode.
O H CH3
Klorofil a
Adsorpcija
Klorofil b Fikoeritrin
karoten Fikocijanin
Valna duljina (nm)

Gama Infracrvene Mikro Radio
X-zrake UV
zrake zrake valovi valovi
VIDLJIVI DIO SPEKTRA
Valna duljina
Energija
ivotni ciklusi - temelj razumijevanja ivota, usko
povezani s razmnoavanjem
TIPOVI RAZMNOAVANJA
NESPOLNO
SPOLNO
- dioba stanice
- KONJUGACIJA
- vegetativno
(fragmentacijom talusa - GAMETOGAMIJA
ili oslobaanjem - GAMETANGIOGAMIJA
posebnih izraslina na - SOMATOGAMIJA
stelji)
- nespolnim rasplodnim
stanicama SPORAMA
(zoospore i aplanospore)

DIOBA STANICE
Jednostanino vegetativno razmnoavanje - dioba na dva dijela
mitozom (shizotomija = citokineza + kariokineza)
ivotni ciklus je jednak staninom ciklusu (npr. euglena)
mitoza mitoza
mitoza

FRAGEMENATCIJA TALUSA
raspadanje (npr. Oscillatoria, ali i neke biljke)

Nespolnim stanicama sporama (npr. alge, gljive) koje nastaju u odvedenih
tipova u posebnim organelima sporangijima
Ovisno o tipu diobe kojom nastaju:

1. mitospore - nastale mitozom
2. mejospore - nastale mejozom, dio spolnog ciklusa
Ovisno o broju kromosoma:

1. haplospore (n)
2. diplospore (2n)
Ovisno o pokretljivosti:
1. zoospore, planspore - pokretne
2. aplanospore - nepokretne

Oblik i pokretljivost spolnih stanica
IZOGAMIJA ANIZOGAMIJA OOGAMIJA

GAMETE
GAMETANGIJI (n)
GAMETOFIT (n)
(n)
ZIGOTA
(2n)
R!
SPORA (n)
SPORANGIJI
SPORA (2n) (2n)
SPOROFIT
(2n)BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj
RAZVOJNI CIKLUS REDOVITIH HAPLONATA
MONOBIONT
Spajanje gameta ZIGOTNA MEJOZA
(n)
HAPLOIDNA
HAPLOIDNA DIPLOIDNA FAZA
FAZA
FAZA (2n)
(n)
(n)
ZIGOTA
(2n)
ADULTNI OBLIK (n) R!

(n)

RAZVOJNI CIKLUS REDOVITIH DIPLONATA
MONOBIONT
R! GAMETOGENA MEJOZA
DIPLOIDNA
DIPLOIDNA HAPLOIDNA
FAZA
FAZA FAZA
(2n)
(2n) (n)
GAMETE
(n)
ADULTNI OBLIK (2n)
Spajanje gameta

RAZVOJNI CIKLUS VRSTA S IZMJENOM GENERACIJA
SPORE DIBIONT
(n) SPOROGENA MEJOZA
R!
HAPLODNA
HAPLODNA
DIPLOIDNA
DIPLOIDNA FAZA
FAZA
FAZA
FAZA (n)
(n)
(2n)
(2n)
GAMETOFIT
SPOROFIT (n)
(2n)
Spajanje gameta GAMETE
(n)
IZOMORFNA
IZOMORFNA IZMJENA
IZMJENA GENERACIJA
GENERACIJA
SPORE
(n)
R!
SPOROFIT GAMETOFIT
GAMETE
Spajanje gameta (n)
HETEROMORFNA
HETEROMORFNA IZMJENA
IZMJENA GENERACIJA
GENERACIJA
SPORE
(n)
R!
SPOROFIT GAMETOFIT
GAMETE
Spajanje gameta (n)

Botanika MB 01 Uvodno Predavanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Botanika MB 01 Uvodno Predavanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prof. dr.

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

Rooseveltov trg 6/II

Denffer D. von, Ziegler H. (1988):

Mgdefrau, K. & F. Ehrendorfer (1984):

Hoek, van den C., Mann, D.G. & H.M. Jahns

Margulis, L. & K.V. Schwartz (1999): Five kingdoms.

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA (teorija, slide show, klasifikacija, linkovi .)

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

FLORA CROATICA & BIBLIOGRAFIJA

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

www.botanic.hr BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

primarni organski producenti - kisik

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

Margulis L. & Shwartz K. (1999)

MONERA Copeland H.F. (1938)

3,5 milijarde godina

PROCARIOTA Eubacteria Archaebacteria

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

BILJKE BILJKE BILJKE BILJKE BILJKE

IVOTINJE IVOTINJE IVOTINJE IVOTINJE IVOTINJE

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

Carstvo regnum -ota Plantae

Potcarstvo subregnum -bionta Cormobionta

Odjeljak phylum -phyta stablaice Spermatophyta

Pododjeljak subphylum -phytina stablaice Magnoliophytina

Razred classis -opsida stablaice Magnoliopsida

Podrazred subclassis -idae Asteridae

Nadred superordo -anae Asteranae (=Synandrae)

Red ordo -ales Asterales

Podred subordo -ineae *

Porodica familia -aceae Asteraceae

Potporodica subfamilia -oideae *

Tribus tribus -eae Anthemideae

Rod genus * Achillea

Sekcija sectio, sect. * sect. Achillea

Serija series, ser. * *

(Agregat) (agregatum, agg.) * Achillea millefolium agg.

Vrsta species, spec., sp. * Achillea millefolium L.

Podvrsta subspecies, subsp. * subsp. sudetica (Opiz) Weiss

Varijetet varietas, var. * *

Forma forma, f. * f. rosea

Ime roda Ime vrste epitet:

Ime biljke, kada se daje u potpunom obliku, sadri na kraju

et ili &, npr. Helleborus atrorubens Waldst. et Kit.

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

Pulsatilla alpina (L.) Delarbre.

Takav oblik citiranja autorstva je poznat kao dvostruko citiranje i

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

Potekoe se pojavljuju kada je vie od jednog imena

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj

Astragalus hamosus L., Sp. Pl. 758 (1753)

Sinonimi zbog razlike u stavovima

Anemone alpina L. (= Pulsatilla alpina (L.) Delarbre.)

BOTANIKA MB 01 Anelka Plenkovi-Moraj