Prof. dr. sc.

Mladen oli SVEUILITE U SPLITU

Odjel za studij mora i pomorstva
Studij:
Biologija i ekologija mora
Predmet:

OSNOVE
EKOLOGIJE
(I. i II. semestar)

Institut za oceanografiju i ribarstvo - Split

M. oli: Osnove ekologije

Sadraji na WEB-u
www.izor.hr
Hrvatski jezik
Nastavna djelatnost
Biologija i ekologija mora
Predmeti na studiju
OSNOVE EKOLOGIJE (u tablici)

Na dnu stranice:
1. Prezentacije (predavanja u Power Pointu) - U sluaju koritenja
Internet Explorera koristiti tipku F11 koja omoguava da cijeli slajd
stane na ekran
2. Skripta Najvanije informacije sa slajdova
3. Ispitna pitanja
4. Informacije o predmetu
5. Kako do ocjene?
M. oli: Osnove ekologije

Literatura

Begon, Harper and 1.Ed. 2000. 2.Ed. 2002.

Townsend: Ecology:
Individuals, Populations and
Communities.
1997. (3. Ed.),
Blackwell Science
Townsend, Harper and Begon:
Essentials of Ecology. Blackwell
Science
M. oli: Osnove ekologije

Literatura

Ricklefs: Ricklefs and Ricklefs: The

Ecology. 1990. Miller: Ecology. Economy of
(3. Ed.) Freeman 1999. (4. Ed.) nature.1999
and Co. Freeman and Co. Freeman and Co.
M. oli: Osnove ekologije

Literatura

Molles: Ecology: Concepts and Molles: Ecology: Concepts and

Applications. 1999 (1. Ed.). Applications. 2002 (2. Ed.).
Mc Graw Hill Mc Graw Hill
M. oli: Osnove ekologije

Literatura

Krebs: Ecology: The

Experimental Analysis of
Distribution and Abundance. 2000.
(5. Ed.). Benjamin
Cummings
M. oli: Osnove ekologije

Literatura

Smith and Smith: Elements

of Ecology. 2003.
Benjamin Cummings
M. oli: Osnove ekologije

Literatura

Smith and Smith: Ecology and Field Biology.

2003. (6. Ed.). Benjamin Cummings
M. oli: Osnove ekologije

Literatura

Cotgreave: Introductory
Ecology. 2002.
Blackwell Science
M. oli: Osnove ekologije

Na kraju, sauvamo samo ono

to volimo. Voljet emo samo
ono to razumijemo.
Baba Dioum, Senegalski pjesnik
M. oli: Osnove ekologije

OSNOVE EKOLOGIJE
I. Uvod
II. Ekologija jedinke (Fizioloka ekologija)
III. Ekologija ekosistema
IV. Ekologija populacija
V. Interakcije izmeu populacija
VI. Ekologija zajednica
VII. Konzervacijska ekologija
M. oli: Osnove ekologije

UVOD
1. to je ekologija?
2. ivot i fiziki okoli
M. oli: Osnove ekologije

TO JE EKOLOGIJA?

1. Definicija i predmet izuavanja ekologije

2. Ureenje prirodnog svijeta
3. Metode izuavanja ekologije
4. Ekoloka hijerarhija
5. Podjela ekologije
M. oli: Osnove ekologije

to ekologija nije!
Nije znanost o zagaenju!
Nije znanost o zatiti okolia!
Nije znanost o pravilnom gospodarenju
prirodnim resursima!

Meutim, bez poznavanja ekologije i

ekolokih principa nije mogue rijeiti
navedene probleme i zadatke!
M. oli: Osnove ekologije

DEFINICIJE EKOLOGIJE
Haeckel (1869): Znanost o interakcijama izmeu
organizama i njihovog okolia, organskog i
anorganskog

Anderwartha (1961): Znanost o distribuciji

(raspodjeli) i abundanciji (brojnosti) organizama

Krebs (1972): Znanost o interakcijama koje

odreuju disribuciju i abundanciju organizama
M. oli: Osnove ekologije

DEFINICIJE EKOLOGIJE
Ekologija je bioloka disciplina koja izuava uzajamne
odnose izmeu organizama i njihovog okolia, a o tim
odnosima ovisi odravanje jedinki i populacija vrsta, kao i
njihovih zajednica u prirodi, njihova raspodjela i gustoa na
pojedinim dijelovima stanita, te nain ivota pod danim
uvjetima u okoliu

Ekologija je znanost o brojnosti (abundanciji), raspodjeli

(distribuciji) i meusobnim odnosima (interakcijama)
organizama ili skupina organizama u njihovom okoliu
M. oli: Osnove ekologije

EKOLOGIJA ZNANOST O OKOLIU

znanost o interakcijama (Environmental science)
izmeu organizama i znanost o utjecaju ovjeka na
okolia okoli
M. oli: Osnove ekologije

NAZIV EKOLOGIJE
Oikos (ekos) = dom, stanite + logos = znanost

EKONOMIJA EKOLOGIJA
Znanost o proizvodnji i Gospodarenje prirode sa samom sobom
raspodjeli dobara, te (ekonomija prirode)
materijalnom odravanju
ljudskog drutva
Wells, Huxley i Wells (1939): Ekologija
je ekonomija proirena na itav ivi
svijet
M. oli: Osnove ekologije

RAZVOJ EKOLOGIJE
1798 Thomas Malthus principi rasta populacija
1859 Charles Darwin Porijeklo vrsta (ekoloki principi
ugraeni u teoriju evolucije i borbu za opstanak)
1866 Ernst Haeckel Opa morfologija (uvodi izraz
ekologija)
1930 R.A. Fisher povezuje ideje u ekologiji i evoluciji
1934 G.F. Gause kompeticija i predacija
1942 Raymond Lindeman koncept ekosistema
1953 E.P. Odum Fundamentals of Ecology
1955 R.H. MacArthur raznolikost/stabilnost odnos
1957 G.E. Hutchinson organizacija zajednica
M. oli: Osnove ekologije

RAZVOJ EKOLOGIJE
1800-tih opa primjena pojma ekologije
(ameriki i europski znanstvenici sebe poinju
nazivati ekolozima)
Poetak 20. st. prva ekoloka udruenja i
asopisi
Danas 10-ci tisua profesionalnih ekologa
Dvostrukom krizom koja se ogleda kroz brzi rast
ljudske populacije i naruavanje okolia ekologija
danas postaje krajnje vana za svakoga
M. oli: Osnove ekologije

Uloga ekologije u naim ivotima

Ekologija nam prua informacije koje nam
omoguavaju bolje razumijevanje svijeta
oko nas (vanost poznavanja ekolokih
principa)
Poznavanje ekolokih principa nam pomae
U poboljanju okolia
U pravilnom upravljanju prirodnim resursima
U zatiti ljudskog zdravlja
M. oli: Osnove ekologije

(NE)RAZUMIJEVANJE EKOLOKIH
PRINCIPA
NAA MOGUNOST PUSTOENJA SVIJETA JE
NEOGRANIENA!!!!

Globalno upravljanje ekolokim sustavima ovisi o

razumijevanju struktura i funkcioniranja tih sustava a to ovisi
o poznavanju ekolokih principa

Nai problemi s okoliem ponekad proizlaze iz nepoznavanja

ekolokih principa:
PRIA PRVA: Pria o morskoj vidri, jeincima, kelpu i ribarima
PRIA DRUGA: Pria o nilskom grgeu i Viktorijinom jezeru
PRIA TREA: Pria o Sahelu
M. oli: Osnove ekologije

Pria o morskoj vidri, kelpu, jeincima i ribarima

Smanjenje broja morskih vidri omoguilo je eksploziju

populacije jeinca, to je snano reduciralo rast kelpa
M. oli: Osnove ekologije
M. oli: Osnove ekologije

Kelp
M. oli: Osnove ekologije
M. oli: Osnove ekologije

Pria o nilskom grgeu i Viktorijinom jezeru

M. oli: Osnove ekologije

Unoenje nilskog grgea u Viktorijino

jezero decimiralo je autohtonu riblju faunu
jezera i u konanici dovelo do ekonomske
i socijalne nesree lokalnog stanovnitva

Riba iz porodice Cichlidae, Uneeni nilski grge

autohtona u Viktorijinom jezeru
M. oli: Osnove ekologije
Prije unoenja nilskog grgea u Viktorijinom jezeru
je ivjelo preko 400 vrsta autohtonih riba
M. oli: Osnove ekologije
Nilski grge je u potpunosti unitio autohtonu riblju
faunu, pa danas u Viktorijinom jezeru dominiraju
svega tri vrste riba
M. oli: Osnove ekologije
Pria o Sahelu

Snana ispaa u podruju

Sahela (juni dijelovi Sahare)
pretvorila je ovo semiaridno
podruje u pustinju to je
lokalno stanovnitvo dovelo
do ekonomske nesree
M. oli: Osnove ekologije

Nai problemi s okoliem imaju vie

dimenzija

Ekoloki su principi esto poznati (zagaenje, tropske

kine ume itd.)
Michael Robinson (direktor ZOO-a u Washingtonu):
Problemi ne lee u ignoranciji i gluposti; problemi
proizlaze iz oskudice siromanih i pohlepe bogatih
Nai problemi s okoliem imaju vie dimenzija:
EKOLOKU: Nerazumijevanje ekolokih principa
POLITIKU: Nuklearni pokusi
EKONOMSKU: Pohlepa; dobit; profit
SOCIJALNU: Siromatvo
M. oli: Osnove ekologije

UREENJE PRIRODNOG SVIJETA

Prirodni svijet je raznolik i kompleksan
Prirodni svijet je dinamian, ali je takoer stabilan i
samoobnovljiv
Prirodni je svijet organiziran kroz fizikalne i bioloke
procese
Prirodne procese najefikasnije predviamo putem
generalizacije ranijih iskustava
Dva su izvora predvidivosti: opaanje i razumijevanje
mehanizama
Na nain percepcije ograniava nae razumijevanje
prirode
Osjetila
Problem vremenske i prostorne skale
M. oli: Osnove ekologije

Priroda nas uvijek

fascinira svojom
raznolikou i
sloenou
M. oli: Osnove ekologije

PRIRODU PROUAVAMO OPAANJEM,

TEORETSKI I EKSPERIMENTALNO
Znanstvenici gledaju na prirodni svijet s mnogo razliitih
gledita (ovisno o obrazovanju, temperamentu,
problematici kojom se bave)
U znanosti ne postoji iskljuivo jedan, najbolji nain
pristupa problemu. Znanost je jednako tako umjetnost kao
glazba ili slikarstvo (Ricklefs, 1990)
Ipak, ekolozi imaju iste ciljeve:
Predvidjeti
Kontrolirati ili iskoritavati
Objasniti ili razumjeti
Pri tome se slue znanstvenom metodom
M. oli: Osnove ekologije

Istraivaka postaja na Arktiku

M. oli: Osnove ekologije
Eksperimentalni nain istraivanja
M. oli: Osnove ekologije
Eksperimenti s biljkama

Uloga pauka u kontroli tetoina na biljkama soje

M. oli: Osnove ekologije

Eksperiment s
kavezima u
prirodnim
uvjetima
(uloga UV-
zaraenja na
uspjenost
izvaljivanja
liinki iz
abljih jaja)
M. oli: Osnove ekologije

Prouavanje tropskih
kinih uma opaanjem i
sakupljanjem uzoraka

Istraivanja populacije
velike sjenice
M. oli: Osnove ekologije
Prouavanje organizama na razliitim katovima umskog
svoda u tropskim kinim umama
M. oli: Osnove ekologije
Istraivanje u prirodi

Studenti ekologije love male vrste riba u rijeci

M. oli: Osnove ekologije

Istraivanje
u prirodi
M. oli: Osnove ekologije

Prouavanje opaanjem
Istraivanje
u kojem se
dijelu
kronje
pojedina
vrsta malih
ptica pjevica
najvie
zadrava i
hrani
M. oli: Osnove ekologije

Istraivanja u prirodi i u laboratoriju

Istraivanja energetskog budeta bumbara zahtijevaju

istraivanja u prirodi i laboratorijska istraivanja
M. oli: Osnove ekologije
Eksperiment u prirodi

Istraivanje vanosti
uma u zadravanju
hranjiva u tlu. Za potrebe
ovog eksperimenta
posjeena je uma na
jednoj planinskoj kosini.
M. oli: Osnove ekologije

ZNANSTVENA METODA
Fenomen ili proces u prirodi

Postavljanje pitanja (kako ili zato se taj proces dogaa)

Stvaranje hipoteze

Testiranje hipoteze

Rezultat konzistentan s hipotezom Rezultat nije konzistentan s hipotezom

Generalizacija razumijevanja fenomena Odbacivanje hipoteze

Postavljanje novih pitanja

Pravljenje prognoza
ili reformuliranje starih
M. oli: Osnove ekologije

Postupci u znanstvenoj metodi

M. oli: Osnove ekologije

EKOLOKA HIJERARHIJA
M. oli: Osnove ekologije

Ekoloka
hijerarhija je dio
ukupne
hijerarhije
sustava u prirodi
koji obuhvaa
sustave iznad
razine jedinke
M. oli: Osnove ekologije
Hijerarhija sustava organizacije u
prirodi od atoma do biosfere

Hijerarhija
ekolokih
sustava u prvom
redu
podrazumijeva
sustave iznad
razine jedinke
M. oli: Osnove ekologije

EKOLOKA HIJERARHIJA
(HIJERARHIJA BIOTIKIH SUSTAVA)

Jedinka (individua) Populacija Zajednica

Ekosistem Biom Biosfera

M. oli: Osnove ekologije

Jedinka
M. oli: Osnove ekologije

Populacija:
Skupina jedinki iste
vrste koje ive na
odreenom prostoru i u
odreenom vremenu, te
koje aktivno izmjenjuju
genetiki materijal
dajui plodno
potomstvo
M. oli: Osnove ekologije

Zajednica:
Skup biljnih i ivotinjskih
vrsta koje nastanjuju
odreeno podruje, a koje
su meusobno povezane
razliitim tipovima
interakcija. Zajednica se
esto definira i kao skup
svih organizama koji ive
na odreenom podruju.
M. oli: Osnove ekologije

Ekosistem = Zajednica + Svi abiotiki faktori koji na nju utjeu

Ekosistem:
Sustav koji objedinjuje
organizme i njhov
fiziki okoli (biotop) u
jedinstveno povezanu
cjelinu.
M. oli: Osnove ekologije

Biom:
Krupni kompleks
ekosistema koji
prekriva itave
geografske oblasti

Biome meusobno razlikujemo prvenstveno

prema dominantnoj vegetaciji koja je povezana
s odreenim tipom klime
M. oli: Osnove ekologije
Biosfera:
Tanki povrinski omota Zemlje u kojem se odvija ivot

Najvii stupanj integracije ekosustava i bioma, odnosno

itavog ivog svijeta i njegovog fizikog okolia u
jedinstven i izuzetno sloen dinamiki sustav
M. oli: Osnove ekologije

Pored biosfere, na Zemlji razlikujemo

litosferu (zemljinu koru), hidrosferu (vodeni
omota) i atmosferu (zrani omota)
Prof. dr. sc. Mladen oli

Stanite i Biotop

STANITE:
Mjesto gdje organizam ivi. Kompleks abiotikih i biotikih
faktora

BIOTOP:
Dio fizikog prostora koji se odlikuje specifinim
kompleksom ekolokih faktora. Biotop predstavlja abiotiku
komponentu ekosistema; fiziki prostor kojeg zauzima jedna
zajednica
M. oli: Osnove ekologije
PODJELA EKOLOGIJE
KONCEPT ili PERSPEKTIVA
Fizioloka ekologija
Ekologija populacije
Ekologija zajednice
Ekologija ekosistema
Ekologija krajolika
Ekologija ponaanja
STANITA
Ekologija kopna
Ekologija slatkih voda (limnologija)
Ekologija mora (oceanologija)
Ekologija Arktika
Ekologija koraljnih grebena
Ekologija termalnih izvora
ORGANIZMI
Ekologija biljaka
Ekologija ivotinja
Ekologija mikroorganizama
Ekologija zooplanktona
Ekologija ovjeka
Ekologija srdele
PRIMJENA
Konzervacijska ekologija
Teoretska ekologija
Agrikulturna ekologija
Gospodarstvena ekologija
Akademska ekologija
Restauracijska ekologija
M. oli: Osnove ekologije

Ekologija jedinke Autekologija

JEDINKA
(Fizioloka ekologija) (Idioekologija)

POPULACIJA Ekologija populacije

ZAJEDNICA Ekologija zajednice

Sintetika
EKOSISTEM Ekologija ekosistema ekologija
(Sinekologija)
Ekologija krajolika
BIOM
Geografska ekologija

BIOSFERA Globalna ekologija

M. oli: Osnove ekologije

PODJELA EKOLOGIJE PREMA KONCEPTU ILI

PERSPEKTIVI
Fizioloka ekologija
Prouava odnose izmeu jedinke (organizma) i njegovog okolia kroz biokemijske
i fizioloke procese u organizmu, njegov rast, razmnoavanje, ponaanje i opstanak
Ekologija populacije
Prouava prostorne i vremenske promjene veliine populacija u svjetlu interakcija
izmeu jedinki (iste ili razliitih vrsta) meusobno, te izmeu jedinki i okolia
Ekologija zajednice
Prouava interakcije izmeu populacija ili drugih skupina razliitih vrsta koje
zajedno nastanjuju odreeni biotop. Distribucija vrsta je kako pod utjecajem
biolokih interakcija (predacija, kompeticija itd), tako i pod utjecajem fizikih
faktora u okoliu (temperatura, voda, hrana itd)
Ekologija ekosistema
Prouava izmjenu tvari i energije izmeu organizama i njihovog okolia
Ekologija krajolika
Krajolik je povrina zemlje koja ukljuuje mozaik razliitih ekosistema. Ekologija
krajolika prouava strukturu krajolika i procese koji se u njemu odvijaju
Ekologija ponaanja
Prouava kako je ponaanje organizama prilagoeno njihovom okoliu i koja je
njegova uloga u preivljavanju i reprodukciji organizama
M. oli: Osnove ekologije
Primjeri pitanja koje postavlja pojedina disciplina ekologije
Fizioloka ekologija:
1. Zato jedinke vrste N bolje rastu u
jednom podruju nego u drugom?
2. Zato su jedinke vrste N brojnije u
jednom podruju nego u drugom?
3. Kako ova biljka moe rasti u pustinji?
Ekologija zajednice:
1. Koliko vrsta kukaca ivi u ovoj umi? 1.
2. Zato su koraljni grebeni bioloki
raznolikiji od otvorenih oceana?
3. Kako predacija i kompeticija utjeu na
bioloku raznolikost?
Ekologija krajolika:
1. Kako rascjepkanost stanita utjee na
sastav i brojnost vrsta?
2. to uzrokuje razvitak poara na nekim
dijelovima stanita?
Ekologija populacija:
1. Kojom se brzinom raaju i umiru
jedinke u populaciji?
2. Kakva je dobna struktura populacije?
3. Koja je prosjena abundancija
populacije kroz due razdoblje?
Ekologija ekosistema:
Koliko biljne proizvodnje
konzumiraju ivotinje?
2. Koliko kilograma ribe proizvede
dnevno jedno jezero?
3. Koliko vremena atom P provede u
organizmu?
Ekologija ponaanja:
1. Koji faktori stimuliraju odreeni
obrazac ponaanja?
2. Kako se ponaanje razvija?
3. Koja je uloga uenja?
M. oli: Osnove ekologije

Odnos ekologije prema drugim biolokim

disciplinama
Fiziologija
Genetika
Evolucija
Biogeografija
Sistematika

Theodosius Dobzhanski: Nita u biologiji nema smisla

osim ukoliko nije promatrano u svjetlu evolucije
Parafrazirajmo: Nita u evoluciji nema smisla osim
ukoliko nije promatrano u svjetlu ekologije
M. oli: Osnove ekologije
Teorija evolucije je ekoloka teorija

Darwin i Wallace su
shvatili da su
interakcije izmeu
organizama i okolia
kljuni element u
procesu prirodne
selekcije. Njihova
teorija evolucije kroz
prirodnu selekciju je
ekoloka teorija

Charles Robert Alfred Russel

Darwin Wallace
M. oli: Osnove ekologije

Tek nakon otkria teorije evolucije

Linnaeusova sistematika dobila je svoj
puni smisao. Sistematika je neobino
vana za ekologiju budui da ekologija
vrlo srodnih vrsta moe biti vrlo
razliita