Professional Documents
Culture Documents
Numerički Upravljani Alatni Strojevi Mladen Bošnjaković
Numerički Upravljani Alatni Strojevi Mladen Bošnjaković
btr
i#
{"is}fle'*aT'fl;i;
3.REFERENTNETOEKE , ,.,..24
3.1. Koordinatni sustav stroja i izratka . . . .25
3.2. Referentna tocka alata .. .28
4.UPRAVLJACKAJEDINICASTROJAIPRIKAZSOFTVERA. . ., .. .29
jedinice
4.1. Adresno brojiani dio upravljacke ..... .30
4.3.Horizontalnafunkcijskatipkovnica... ....33
4.4.Pc-tipkovnicaCNCstroja... ......33
s.POKRETANJEPROGRAMA . .....35
5.1. RadnopodruijeMachine... ......36
5.1.1. JOG natin rada .
.66
8.1.1.G-naredbe... .69
.71
.76
79
S.ll.l.Programiranjavremenatekanja ......83
S.ll.2.Najmanjevrijemeiekanja ......83
8.1 1.3. Dugo vrijeme tekanja . . . . .83
g.CNCtokarenje. . . . . .85
9.1. CNctokarilice . . ..85
9.4.3.Dubinarezania ......98
g.5.TehnoloSkadokumentacijazatokarenje.. ......99
9.5.1.Planstezanja ...99
9.5.2.Operacijski list .....104
g.5.3.Planalata .....106
g.5.4.lzradbaplanarezanja .....107
g.6.Radspromjeromipolumjerom ....109
g.T.Pravocrtnagibanjaalata .....110
g.T.l.Gibanjeubrzomhodu ....110
9.7.2.Programiranje prilazne ipovratne putanje . . .111
9.7.3 Gibanje u radnom hodu . . .112
9.7.4.AdresaANG ...114
9.8. KruZno gibanje alata . . .114
9.8.1. Programiranje kruinog luka pomo(u adrese l, J, K . .116
g.8.2.KruZni lukkroztoike .....118
9.9.Konstantnabrzinarezanja ....1i8
9.10. Kompenzacija radijusa vrha oitrice alata . .126
9.1 l.Tokarenjenavoja .....127
9.12. Programiranje granica radnog prostora. . .128
l0.CNCglodanje .....130
l0.l.CNcglodalice ...130
1 0.2. Alat i za radna glodalici . . . . .134
10.3.Sustavi stezanjaalatanaglodalici .. ....135
10.3.l.lzvedbedr2ataalata .....136
10.3.2. Naiini stezanja alata u driat alata . . . .137
10.4. Tipitne operacije obradbe na glodalici . . . 139
10.11.4.Kruinogibanjealata ....167
10.1 1.5. Programiranje kruZnog luka pomo(u CR-adrese . .... . 168
l}.12.1Svrhanaredbe ....174
10.12.2. Naredbe za programiranje KRA . . . . .175
l0.l2.3.Preciznopozicioniranje. .....176
1}.12.4.Oblik usporenja i ubrzanja posmaka . .177
1O.ls.Zadavanjepola .....182
10.16.Programiranjegranicaradnogprostora... ...183
11. Oblikovanje programa . .184
1 Prema Pravilniku o mjernim jedinicama iznimno se mogu rabiti ijedinice koje se definiraju na temelju Sl
jedinica, ali nisu njihovi decimalni viiekratnici ili nizekratnici
Numeridki upravljani alatni
lE. ffiWffiffi
'E..E
" ru*rmsrE*ks upnmv!!mrl$e
Osnove numerickog upravljanja postavio je 1947. god. John Parsons. Uporabom bu-
Sene trake upravljao je pozicijom alata pri izradbi lopatica helikopterskog propelera.
Godine 1949. americka vojska sklopila je ugovor sa sveutili5tem MIT za razvoj progra-
mabilne glodalice.Troosna glodalica Cincinati Hydrotel predstavljena je 1952. godine,
a imala je elektromehaniiko upravljanje i rabila je buienu traku. lste godine pocinje
se rabiti naziv numeritko upravljanie (NC). U civilnoj industriji numeritko upravljanje
zapotinje Sezdesetih godina dvadesetog stoljeca, a Siroka primjena u obliku ratunal-
noga numeriikog upravljanja (CNC) poiinje 1972. godine, odnosno desetak godina
kasnije razvojem mikroprocesora.
Instrukcije se sastoje od slova i brojkite specijalnih znakova pa otud i potjete naziv nu-
mericko upravljanje. PiSu se logiikim redoslijedom u unaprijed dogovorenu standardi-
ziranom obliku. Skup svih instrukcija potrebnih da bi se provela odredena obradba na
izratku naziva se CNC program.
Strogo uzev5i, postoji razlika izmedu kratica NC i CNC. Kratica NC rabi se za izvorno nu-
mericko upravljanje, a CNC za raiunalom podriano numeritko upravljanje. Da bismo
pravilno rabili te dvije kratice, potrebno je pojasniti bitnu razliku medu njima.
U CNC upravljanju mikroprocesor vodi alat uvijek na jednak nacin time su stvoreni
preduvjeti da svaki izradak u seriji bude potpuno jednak.
'E
"-= Vnste CIU* struievm
Vrste CNC strojeva su brojne i razlitite. NajvaZnije vrste jesu:
. glodalice iobradni centri
. tokarilice itokarski centri
' buiilice
. erozimati
. itance iSkare
. plinske i plazma rezacice
. rezanje vodom i laserom
. brusilice
r strojevizazavarivanje
' strojevi za savijanje.
Numericki nla+nitl
upravljani otoLt
n\ nrnzrma+
v/ rtr \Jr_r I lo L
CNCprogramer je osoba koja ima veliku odgovornost u CNC radionici. Odgovoran jeza
uspjeh tehnologije numeriikog upravljanja kao i za moguie probleme vezane za ope-
racije izradbe na CNC stroju. Takoder je odgov oran za kvalitetu izradbe proizvoda. Za-
daia CNC programera je izraditi komplet tehnoloike dokumentacije na osnovi koje te
operater na CNC stroju izraditi predmet. Za uspjeinu izradbu programer mora:
. dobro citati tehniiki crteZ
. dobro poznavati vrste, namjenu i mogu(nosti pojedinih alata
. dobro poznavati tehnoloike moguinosti pojedinog stroja
. znati odrediti optimalne operacije izradbe pomoiu kojih se moZe dobiti izradak u
zadanim tolerancijama i kvaliteti povriine
. znati prepoznati ograniiavaju(e iimbenike koji se mogu pojaviti tijekom izradbe
. dobro znati matematicke funkcije, posebno trigonometrijske, poradi moguinosti
izraiuna koordinata
r poznavati svojstva materijala koji se obraduju
r poznavati upravljatku jedinicu stroja, tj. G-funkcije i M-funkcije, koordinatni su-
stav, referentne tocke stroja i alata kao i eventualno dopunske funkcije (paletni
sustav, izmjena alata, itd.)
. i zadnja, ne manja valna,jest sposobnost sluianja drugih osoba koje su vezane za
izrad bu pred meta: i nZenjera, CNC operatera, nad redenog ru kovodstva.
CNC operater jeosoba koja na stroju izraduje predmet na osnovi tehnoloike dokumen-
tacije dobivene od cNC programera. operater mora znati:
. rukovati upravljatkom jedinicom stroja
'l
. Sto je NC?
5. Kola znanja i vjeitine rnora imati programer, a koje operater CNC strojeva?
Numeridki upravljani alatni
R- K{}{}fiNIruATRII SU$T&V
Koordinata
Pozicija todke
X Y
ll - kvadrant
l. kvadrant + T 4-3-2-1
ll. kvadrant + 12 34 X
lll. kvadrant
lll - kvadrant lV - kvadrant
lV. kvadrant +
Tablica t, Algebarski predznaci tocke u kvadrantima $lika 2.1. Pravokutni koordinatni sustav
+Z *ZI
-l +Y
,ri''t /
"',/--p:!7
,- -- ;g*+X
.n/
+Y +Y
70
60
Ps ,r''so Ps
40
tr{t
30
20 Pr
10
30 -10- 20 -20 10 30 50 +z
-2t -1\,
7,. -40
Pz
$lilca 2,5, Primjer zadavanja tocki u Slika 2.6. Primjer zadavanja tocki u prostoru
Totka P1 P2 P3 Pn Ps P6 Totka Pl P2 P3
z 50 40 20
Numericki upravljani alatni
r radijusom RP
I kutom AP
I koordinatom z
$lika 3.8, Polarni orostorni koordinatni
inkrementnom.
12 5 3-4
70
2
3
4
o
LO
()
+ 1 CfJ
.1-t
rl T
c
\
10 X
koordinata
totka 50
x z
1 20 0
2 30 -5
koordinata
3 30 -20 toika
X v z
4 40 -20
1 10 10 -5
5 40 -35 Napomena: vrijed-
2 10 50 -5
6 60 -45 nost x kordina-
3 50 50 -5
7 60 -65 te unosi se kao
4 70 30 -5
60
2 3
C)
(\t
4
o
(\l
koordinata 1
toika
x z 5
1 20 0 \I 7
10 -5
10 20 x
2
3 0 -15
4 10 0
5 0 -15 koordinata
Napomena: vrt1ednost x toika
6 20 -10 X v z
-20 kordinate unosi se kao 10 10 -5
7 0 1
2 0 40 0
3 60 0 0
Slika 2.13, Primjer uporabe inkrementnog
4 0 -20 0
mjernog sustava pri tokarenju
5 -20 -20 0
1 -40 0 0
Xn, {r--\-
tl
@ ry++?
4-N
@W 4>
.-a.
?
@ %
+ N Zv,s
+ R
OdreCfuje ju
proizvoCfai CNC stroja i ne moie se mijenjati. Ona je ishodiite
strojnoga koordinatnog sustava i od nje se proratunavaju svi pomaci alata.
Numericki upravljani alatni
Koordinatni sustav stroja definiran je osima X1y, Yu i Zxx, d koordinatni sustav izratka osi-
ma Xyy, Ywi Zw s ishodiStem u totkiW (v.sliku).
Odredivanje pozitivnog smjera koordinatnih osi slijedi poloZaj prstiju desne ruke.
+zw qj .
obradak konjii
Strojni koordinatnisustav nije pogodan za programiranje jer bise sve koordinate izrat-
ka morale ratunati s obzirom na tocku M. Zbog toga je potrebno postaviti koordinatni
sustav izratka kao aktivni (vrijede(i) koordinatni sustav. To iinimo tako da odredimo
geometrijsku vezu medu osima koje prolaze kroz totku M i toiku w ro omoguiuje
da zadajemo koordinate toiaka u koordinatnom sustavu izratka, a stroj te koordinate
sam prerafunava u koordinate strojnoga koordinatnog sustava. Pri tome koordinatni
sustav izratka, osim 5to moZe biti linearno pomaknut po osima u odnosu prema tocki
M, moZe biti i zarotiran u odnosu prema strojnom koordinatnom susravu; o tome se
govori poslije.
Na tokarilicama se prvi pomak provodi funkcijom G54 na ielo stezne glave (A), a zatim
naredbom TRANS (ATRANS) na ielo obradene povr5ine izratka (slika 3.8.). Time se lako
odreduje poloZaj toike W mjerenjem duZine izratka. Referentna tocka po osiX mora
biti u simetrali predmeta.
?=.2. Reterentna todka alata
Zadnia referentna tocka vezana je za alat. Kod glodalice ona se nalazi na celu prihvata
alata (vidisliku 3.1 i i5.15), a kod tokarilice na teonoj povriini revolverske glave ito na
na promjeru na kojem se nalazi prihvat alataza buienje (vidisliku 3.2 i8.3). Korekci-
jom duljine alata nultocka N se,,pomiie" na vrh alatakao ito je prikazano na slici 3.9.
Na tokarskim noZevima referentna toika je imaginarni vrh alata.
,lil
'Flrl
ttl
lll lil E tiJ $til
9t,l
sl : I "
E o tEl ftltl
t I I c o
-l lil E 6
slll
-lil
trl I
q e
i s f 6lrl
$ #ffiFHEH -*FES=S'ER
druge upravljaike jedinice kao ito su: Allen Bradley, Cincinnati, Fanuc, Heidenhain, Fa-
Program WinNC, SINUMERIK 840D TURN (MILL) i upravljacka jedinica iine jednu jedin-
stvenu cjelinu kojom se provodi upravljanje strojem.
],;
L
l
.,
h"^,x^^^
^^"^^^^ ru-urujud
ouruJ rd
srojro upravl acf a jed rica ,up^.^,,1;^^l- i^l;^i^^
^
cvrlcuId juuil ilud
\l,l
,:61 r,_
|
.i
potvrda alarma
tr F-l
i;;
N 6;
i Ji L_ 1j prikaz informacija o trenutatnom
lr
ru LJ ffi i '',
r;
natinu rada
I'r:_-]i
I lr l!
l-j
ffi[= vertika no pomicanje pokazivaia
I
w
E H list naprijed - natrag
tipka za uredivanje
ko----l
Numeridki upravljani alatni
1x - EMCO tipka
ffi RE,5ET
ro Rad struja blak po biok
re
Zaustarijanje
rada rteja ffi Fclc*ranje prsgrama
ukljudivanje/iskljucivanje
rashladne tekuiine
Slika 4,$.
'
Horizontalna f unkciiska tiokovnica
_,
JOG
F1
1'DA
F2
AUTO
F3 F4 F5 FS
FEre!
F7
FEF
FS rft r=fil ,.'.'f ,,, $r]
lNCl{ HSts is1m HClm
13f,
I. SKP
f*
sr" <o/,
-4 *X rY
>8/o
a REF
AIL
+e
,Y -x +4 NC-
*ur*Ll-
*e
i'tc-
o
1
* klik lijevom tipkom znaii:
2. lzkolih se osrovrii di,e ova sastoj' uoravl.aika jedirica srroja? Pokazire ih na stroju.
4 Ohi,r<.nitp hnrizonl.rlnrr fr
'nlrri,sLr' rinLnirn rrr
( vu)o)t
J. Ohi:(,ntc'nokazi'e1;r'l 4o uu\ /''-^:^--+'^lnsim,f,rorpnrrl:r'ir
ILq pv\q/rLs LLp\q^-'^^ clo, uc dtdLd pL _-, , ,\rzino\/-tni^\/r^'^a1
_,-., te vl ilue vlelel ld.
N-meriiki upravljani alatni
u:=.
P#KffiffiFeru** Fffi*ffiffi&ffi&
Pokretanje programa EMCO WINNC moguie je preko ikone
WinNC32 ili uporabom Start izbornika te Programs - EMCO
WinNC
-WinNC32. Time se otvara izbornik koji omogutuje odabir Slnumedk 810D tllll
Pokretanjem programa Sinumerik 840D Mill otvara se osnovni izbornik za rad s CNC
strojem. Pri tokarenju nema prikazane koordinatne osiZ.
Abort <F7>
OK <FB>
Spindles <F3>
Axisfeedrate <F4>
wcs <F7>
Abort <F7>
OK <FB>
Spindles <F3>
Axisfeedrate <F4>
H o r i zo ntal n e f u n kcij s ke ti p ke
OK <F8>
Workpieces <F1>
Clipboord <F6>
.:;,=:." i-:*:.ii::i= g*rras*g* Fgyssc?gfer
Prije izvrienja programa obvezno treba provjeriti upisane podatke u podruiju Para-
meter. Bilo koja pogrjeSno upisana vrijednost moZe dovesti do loma alata, tj. oite(iva-
nja izratka.
R variables <F2>
Definiranje novog alata obavlja se pritiskom na vertikalnu funkcijsku tipku <F8> Ner4/.
U izborniku se pojavljuju dvije opcije:
edge
New tool <F3> nova oitrica alata
l xx tools
- Milling - alati za glodanje
TTl"lgY'.
:*:n"l"nY"
5n Tming t@ls
7u Special tools
T number - broj pozicije alata u koju ie biti smjeiten alat u magazinu alata
F
Upisivanjem broja 5 otvara se izbornik
s popisom alata za tokarenje:
Po odabiru alata (npr.T1 tip 500 - tokarski noiza grubu obradbu) otvara se novi izbor-
nik s prikazanim parametrima alata (slika 5.12.).
b)
K' v/|e
In 3tzl
lA>
'v'k
Slika 5.12. a)geometrijskipodatcioalatu za tokarenje, b)orijentacija ostrice
- Numendk -upravljani alatni
T no. + <F1 > i T no. - <F2> - prikaz podataka sljedecega / prethodnog alata
D no. + <F3> i D no. - <F4> - prikaz podataka sljede(e/ prethodne korekcije alata
Korekcija duljine alata je okomita na radnu povr5inu (Gl7 povriina XY G18 povriina
X7, G19 povriina YZ). Glavna primjena korekcije duljine alata kod vertikalnih glodalica
je u ravniniXl odnosno korekcija po osi Z. Celo alata ja od referentne toake drZaia ala-
ta N udaljeno za duljinu Lenght 1.
x
6,
C
_9
Natin programiranja
Pozivanje brojata u programu se provodi prije naredbe M30 (kraj programa)s 1700 pl
(L- poziv potprograma, P - ponoviprogram).
R98
17 D1
M2
Postavfjanje podataka (Sexi ng data)
U izborniku Setting dofa aktivne su samo vertikalne funkcijske tipke. Postaviti se mogu
granice radnog prostora, posmak u JoG modu, graniina brzina okretanja radnog vre-
tena, posmak u praznom hodu i pocetni kut kod rezanja navoja.
F
fr rre
tNrrglt i upravllani alatni
Grubo podeiavanje
Upotrebljava se za fine korekcije (npr. pri korekciji zbog tro5enja alata) i nije posebno
osigurano protiv promjena. Ulazna veliiina finog podeiavanja je ogranicena s +1mm.
WO+<F1> i WO- <F2> odabire trazenu nultoiku G54 - G57 (izradak moZe imati neko-
liko nultocaka),
Selected WO <F3> aktivira odabranu nultoiku u MDA ili Auto nacinu rada.
Axis OfEet
X 0.{Xl0 mm
Y 0.000 mm
Z 9.000 mm
1:rr',-...: Koo'd ratevan-sken; tocl e
IP-IJBFR
SmairT c: g:*sra;*ir:,+Sg}$S*Fg
U radnom podruiju Program piiu se programi, ispravljaju se i njima se upravlja. Akti-
viranjem horizontalne funkcijske tipke Program <F3> otvara se izbornik prema slici.
User cycles <F5> - korisnitki ciklusi su potprogrami koje korisnik kreira prema
svojim potrebama.
ime.MPF glavniprogram
ime.SPF potprogram
ime.COM komentar
ime.DEF definicijakorisniikihpodatakaimakroi
ime.DlR zajednitka mapa koja sadriava programe
New <F1> - otvaranje nove mape - otvara izbornik u kom treba upisati ime nove
mape i potvrditi <FB> ili odustati <F7>. Automatski mu se pridru2uje ekstenzija WPD.
Workplece name:
Paste <F3> - umetanje mape - pojavljuje se izbornik u kojemu treba upisati ime nove
mape i potvrditi <FB> iliodustati <F7>.
workpiecename: ;,'X::l!W
Type: workpiece {wPD)
Delete <F4> - brisanje mape - pojavljuje se izbornik u kojemu treba potvrditi brisanje
odabrane maoe <FB> iliodustati <F7>.
workpiecename: i*ffi;"*ffi*W
Type: workplece (WPo)
Alter enable <F6> program se moZe izvriavati i mijenjati samo ako je oznaka X
- u
stupcu Enable. Postavljanje i uklanjanje oznake X obavlja se tipkom ALTER ENABLE.
rz0or programa
Pisanje komandi novog programa moguie je u oznacenom retku (sl. 5.37.). Vertikal-
nim funkcijskim tipkama moguce je:
zatvoriti-Close-<F8>
dok horizontalne funkcijske tipke omoguiuju ure-
divanje-Edit-<F1>,
skok na -Go to - <F2>,
Podrucle za pisanje programa
nadi i zamijeni - Find/Replace - <F3>,
',,, : . lzbo'posroleciiprog'ana
bffik!bdrud
. Subprograms (potprogrami)
. User cycles (korisnicki ciklusi)
B. Koje je preduvjete potrebno ispunitida bise program mogao izvestiu AUTO naiinu rada?
14. Objasnite postupak kreiranja mape izratka i novog programa u toj mapi
E:
E
F'
Fr'
Nu'ne'ict i uprav jani alatn
SIffiIJLE&XJ& #ffiffiAffitr
Slmulaeiin sbrade n* tskarilici
Simulacija obrade moZe se vriiti u ravniniXZodabirom izbornika Simulation ili u prostoru
odabirom izbornika 3D View.
Simutacija ne prepoznaje tehnoloike pogrjeike kao ito su pogrjeian smjer rotacije, loie iza-
bran reZim rada, pogrjeine vrijednosti korekcija alata, uporaba naredbe G0 umjesto G1 i sl.
lzbornik View omoguduje odabir pogleda na izradak (2D,2D sjeniano ili 3D)te oda-
bir presjeka (bez presjeka, gornji poloviini presjek, donji polovicni presjek ili puni
presjek)
Clamping omogu(uje prikazivanje stezne glave (Clamping device visible) ili ne, po-
stavljanje stezanja na automatiku (ako postoji na stroju) te prikazivanje konjiia ili ne
(Tailstock visible).
cs.
E.r.'btusil.*l
r:rl|Ld'
rsl jlii;* "i
I
poravnavanje)
r duljinu obratka nakon poravnavanja (na slici B0 mm).To je vrijednost koja se upi-
suje u naredbu TRANS, ako smo prije toga definirali toiku A na celu stezne glave.
r promjer izratka (na slici30 mm)
r udaljenost ieone povriine pripremka do celjusti stezne glave (na slici 60 mm).
Slika 6.6. lzbo'nik Wor(piece
U polju Toolholder pozicioniramo se na broj alata koji smo definirali u programu. Zatim
se pozicioniramo u polje Tools te pronailemo potreban alat. S Take tool postavljamo
oznaceni alat u oznaceni driac alata. Na mjesta s parnim brojem postavljamo alatza
vanjsko tokarenje, a alat za unutarnje tokarenje ili buienje na neparni broj. Po postav-
ljanju svih potrebnih alata potvrdujemo odabir funkcijskom tipkom OK.
lffiaqnsMr le@6m
ll:lt::!:ll::11
Slika 6.?. lzbornik Tools
Numeridki upravijani alatni
ffi
Na sljedeia pitanja odgovori za tokarilicrtiza g odalicu.
5. Objasnite izbornikView.
lako su proizvodi vrlo razliciti, pri izradbi programa za njihovu izradbu na CNC stroju
mogu se odrediti neki zajedniiki koraci.
'mjernejedinice
. naiin kotiranja
. tolerancije
. dosjede
. materijal pripremka, dimenzije i stanje isporuke
. hrapavost povriina
. navoje
. toplinsku obradbu
. uklanjanje oitrih rubova.
Nakon analize crte2a pristupa se izradbi tehnoloike dokumentacije.
Numeridki upravljani alatnr
Sto je vise ljudi ukljuieno u izradbu proizvoda, dokumentacija treba biti detaljnija. U
tvrtkama u kojima jedna osoba izrailuje program i obavlja obradbu na stroju, a po-
gotovo ako je rijec o pojedinainoj proizvodnji, izradba dokumentacije je gubitak vre-
mena. S druge strane, u tvrtkama u kojima je u izradbu ukljuceno viSe ljudi potrebna
je meilusobna komunikacija u obliku dokumentacije. eak i pri serijskoj proizvodnji na
istom poslu ne moraju raditi uvijek isti ljudi. Pojedine obradbe rade se u dvije ili tri
smjene. U svim slucajevima operateri moraju raspolagati istovjetnim informacijama
kako bi se posao obavio kvalitetno. To mora osigurati tehnoloika dokumentacija. Ako
dokumentacija ne postoji, velika je vjerojatnost da (e svatko obaviti posao na drugaiiji
naiin. Jednako tako, ima li tvrtka viie tehnologa, svi se trebaju koristiti istim obrascima
za tehnoloiku dokumentaciju kako bi olakiali rad operaterima.
: . Simulaciia shradbe
Prije izradbe probnoga komada na stroju potrebno je provjeriti dva aspekta ispravno-
sti programa:
. formalnu toinost pisanja naredbi
. tocnost kretanja alata.
Upravljacke jedinice nekih proizvodaca omogucuju simulaciju obradbe tako da pro-
gramer ima moguinost provjere programa prije nego 5to 9a ucita u stroj' Program
WinNC sadrZava dva modula za provjeru programa koja omogu(uju:
. simulaciju obradbe u ravnini (2D)
. simulaciju obradbe u prostoru (3D).
Ako se pri simulaciji obradbe pojave pogrjeike, potrebno ih je otkloniti te ponovno na-
ciniti simulaciju obradbe.Takva simulacija otkriva pogrjeike u pisanju naredbi ipogr-
jeSke u putanji alata, ali najieiie ne otkriva pogrjeike vezane za tehnoloike parametre
obradbe.Te pogrjeSke mogu se uoiiti i otklonititek nakon izradbe probnoga komada
(v. poglavlje o simulaciji obradbe).
Uzadnjem koraku prije serijske proizvodnje teZi se optimizaciji putanja alata i parame-
tara re2ima obradbe u svrhu postizanja 5to krateg vremena izradbe uz optimalni vijek
trajanja oitrice alata, tj. uz najmanje troikove obradbe.
Numeridki upravljani alatni
\ KO,i ie Luu.J
zadnii r\ru\P n.n^,:m;..ni"
Lr.rk DrirPw9rol z.:rlo
lllolUU 4r nr^i?vodA nriip (prir/rr\LprvrLvvv
ouEPlUl4vvvuprULrL (lp nrnizr,ndnrr!i
oT
STRUKTURA I SADRZAJ PROGRAMA
Struktura isadrZaj programa definiranisu propisom DIN 66025. Svakom programu slo-
bodno se odabire naziv pri cemu je pravilo da prva dva znaka moraju biti slovo ili znak
za podvlacenje, a ostali znakovi mogu biti slova engleske abecede ili brojke (najviSe
ukupno 24znaka).
Svaki redak programa naziva se BLOK ili programska recenica. Blok se sastoji od RIJECI
(npr. G90), a rijeci od ADRESE i pripadaju(e brojcane vrijednosti.
Hfr[ruHM /
Pri pisanju rijeti nema razlike u velikim i malim slovima.
Blok
H ostale funkcije
Numericki upravliani alatni
L poziv potprograma
R aritmeticka konstanta
glavni blok
G4 vrijeme cekanja
G26 gornja gra nica rad nog pod rucja/og ran icenje brzine okretanja vretena
G41 u klj uiiva nje lijeve kom penzacije rad ijusa a lata
m. il
Naziv Opis
M-naredbe
Naziv Opis
M1 uvjetno zaustavljanje
M2 kraj programa
Brojtane vrijednosti mogu biti cjelobrojne ili decimalnet+. Primjeri pridruiivanja vri-
jednosti adresi dani su niZe:
'1,
,,' ffi*d**** I sr*cst*d*l** n*r*tih*
Modalne naredbe ostaju aktivne s pridruZenom vrijednoidu sve dok im se ne pri-
druii nova vrijednost. Nemodalne naredbe su aktivne samo u bloku u kojemu su
programirane.
Primjer uporabe modalnih naredbijest: N40 G1 F500 X10 Y-20
N5O YBO.
Blok N40 sadrZava modalne naredbe G1, F500, Xl0 iY-20. Blok N50 potpuno napisan
glasio bi:
NsoG1 Fs00xl0Y80.
Budu(i da se mijenja vrijednost samo adrese Y, zbog preglednosti nije potrebno pisati
adrese kojima se vrijednost ne mijenja.
:':
j' Sistematizacija naredbi
U jednom programskom bloku moie se nalaziti i viSe od jedne G naredbe. Npr.
Pritome treba paziti da se u istom bloku ne budu naredbe koje ne mogu biti aktivne u
N90 G0 Gl X2Y3 26
zadano je gibanje u brzom hodu (G0) igibanje u radnom hodu (G1). Ocito je da se u
isto vrijeme ne mogu ispuniti oba zahtjeva jer su medusobno u suprotnosti. lsto tako,
G1iG2,tj. G2 iG3 ne mogu biti u istom bloku. Da bise ovakvisluiajevi lakie izbjegli
SINUMERIK B40D svrstava naredbe u 29 grupa. Naredbe iz iste grupe ne mogu se kom-
binirati u istom programskom bloku. U tablici nize navedene su samo grupe i naredbe
opisane u ovoj knjizi.
o G17, Gl8,G19
9 G53 X
10 G60,G64,G640 X
11 \ly X
12 G601,G602,G603 X
13 G70,G71 X
14 G90, G91 X
15 G94,G9s,G96,G97 X
17 NORM, KONT
21 BRISK, SOFT x
28 WALIMON,WALIMOF
29 DIAMOF, DIAMON X
Pomocne strojne naredbe (M naredbe) takoder se mogu svrstati u grupe prema svo-
joj namjeni. Te grupe su prikazane niZe, a takoder vrijedi pravilo da u jednom bloku ne
mogu bitidvije M naredbe iz iste grupe jer su medusobno u suprotnosti.
z M3, M4, M5 X
3 M6 X
4 M8, M9 X
ukljuiivanje rashladnog sredstva (MB)je na kraju bloka, ali (e se poceti izvrSavati isto-
vremeno s potetkom gibanja alata (G0).
Pomoine strojne naredbe koje se izvriavaju na kraju bloka su: M0, M1, M2, M5, M9,
M30.
Ove naredbe se mogu pisati u bloku zajedno s ostalim G naredbama, ali ih ieiie piie-
mo u zasebnom bloku radi preglednosti programa.
Neke M naredbe izvrie se u bloku u kojem su navedene i time prestaje njihovo djelo-
vanje (M0, Ml, M2, M6, M30). Djelovanje drugih M naredbi(M3, M4, M5, MB, M9)traje
sve dok se ne zada neka druga M naredba iz iste grupe.
ti
I Numeridki upravljani alatni
1 inch mm
(in) = 25,4 mm 1 = 0,0393699 in
' korekcijialata
. brziniposmaka (mm/min iliin/mm)
. konstantnoj brzini rezanja
Naredbe G41lG42 odnose se na ravninu obrade. Nije moguie mijenjanje ravnine obra-
de dok su aktivne naredbe G41 li G42.
a) glodanje b) tokarenje
G91
-=.i:
Uprauljanje alatom
Da bi se izradio sloZeniji predmet potrebno je izvriiti viSe operacija obrade tj. upora-
biti viSe razliiitih alata. Da bi se vrijeme izmjene alata svelo na najmanju mogu(u mje-
ru, vetina danainjih alatnih strojeva ima automatsku izmjenu alatat+. Prije izvoilenja
obrade potrebnialatise smje5taju u revolversku glavu tj. u magazin alata.Tijekom izra-
de ti alati se po potrebi pozivaju i automatski izmjenjuju.
Naredbe T.. D. neie pozicionirati odgovarajuii alat u revolver glavi u poloZaj za obradu
nego ie samo ucitati podatke o alatu u memoriju racunala te ih uiiniti aktivnim. Na-
redba koja fiziiki okrece revolversku glavu tako da mjesto (alat) navedeno u T naredbi
bude u poziciji za obradu je M6. Primjer definiranja alata u programu:
*noto D1 M6
N9OT4 D1
M6
Programiranje alata kod manjih glodalica se vrii na sliian nacin. Kod obradnih sustava
gdje se u magazin alata smje5ta iviSe od stotinu alata, postupak je poneSto drugaciji, a
Takoder, treba voditi ratuna da se deaktiviraju naredbe koje su vezane za odredeni alat
(npr. kompenzacija radijusa alata). Operater prilikom postavljanja alata na odredena
mjesta u magazinu alata treba voditi raiuna o najveioj dozvoljenoj teZini alata kao i
najveiem dopuStenom promjeru alata,
i,l
i-:+;-
=E
*_1-----f
i
t-r .-t
Wt M03
\rl Z;\
w
vertikalna glodalica
M03 Pogled A
+-- A
,-S\ i/-S\
/A\\ /\\
-dl,--
q,
kAeJ
\--.2"
i&ed,
\----,')"
konji6 \t Y
M03 M04
tokarilica
Smjer okretanja i brzina okretanja po pravilu se zadaju u istom bloku. Ako nisu zadani
u istom bloku, vreteno se neie poieti okretati dok upravljatka jedinica ne dobije oba
podatka.
Primjer zadavanja smjera okretanja i brzine okretanja:
Pomak je usko povezan sa smjerom i brzinom vrtnje vretena, a moZe se zadati u dva
oblika:
. brzina pomaka u jedinici vremena (rabimo naziv brzina posmaka)
. pomak po jednom okretaju vretena (rabimo naziv posmak).
Naredba kojom se zadaje velicina posmaka, tj. brzine posmaka je F. Naredba je modal-
na i moZe se promijeniti samo drugom F naredbom.
Posmak primjenu nalazi uglavnom na tokarilicama, a oznacuje udaljenost koju alat pri-
jecle za vrijeme jednog okretaja vretena. Oblik zadavanja je Fx.xxx za metricki mjerni
sustav i Fx.xxxx za engleski mjerni sustav.
G95 G95
s2000 F0 05 M3
G2 X30 Z-40 CR10
G1 X30 Z-40 FA A5
tz tz
r+ +-
I
100 mm/min
(0,05 mm/okr)
Slika 8,5. Grafidki prikaz posmaka pri pravocrtnom i kruZnom gibanju alata
Zadani iznos posmaka pri pravocrtnom gibanju je u smjeru putanie alata, a pri kruZ-
nom gibanju tangencijalno na smier gibania alata u svakoj toiki putanje alata.
Brzina posmakaje brzina pomoinog gibanja alata ili obratka, a oznaiuje udaljenost
koju alat prijede u jedinici vremena (mm ili incha ovisno o odabranim mjernim jedini-
cama). Oblik zadavanja je Fxxx.x, a podruije iznosa brzina posmaka ovisi o moguino-
stima stroja14.
1a Upravljaika jedinica stroja dozvoljava puno veti opseg vrijednosti posmaka nego ito su mo-
guinosti stroja.
Bzina posmaka pri pravocrtnom gibanju Bzina posmaka pri kruZnom gibanju
(x30,Y40)
'l
_+l
Vrx
Slika 8.6. Grafidki prikaz brzine posmaka pripravocrtnom ikruZnom gibanju alata
Smjer brzine posmaka je tangencijalan na putanju alata u svakoj totki gibanja alata.
Pri provedbi pomocnih operacija vrijeme iekanja se rabi nakon odreilenih M nared-
bi. Obicno te naredbe upravljaju konjitem, automatskom dostavom pripremka i slii-
no. Time se osigurava da se potpuno izvede pomoina radnja, a tek onda operacija
obradbe.
';i.''==2.=.
Programirania vremena cekanja
G04 F... (sekundi)
'i:.+
=.:,i"
Najmanje vrijeme cekanja
Bez obzira na naiin zadavanja vremena tekanja bitno je odrediti najmanje vrijeme ie-
kanja. Po definicijito je vrijeme potrebno da se izvede jedan okret glavnog vretena:
1
najmanje vrijeme tekania =n
Primjerice, ako je brzina vrtnje glavnog vretena 20 s-1, najmanje vrijeme tekanja je
1/20=0,05 s.
U praksi ponekad postoji potreba da se posmak smanji i do 500/o, pa se zbog toga naj-
manje vrijeme cekanja uzima dvostruko ve(e kako bi se osigurao jedan puni okretaj
vretena.
U nekim primjerima (npr. pri buienju provrta) potrebno je osiguratitri ilivise okretaja
vretena. Vrijeme cekanja (u sekundama) tada se raiuna po izrazu
Poito je vrijeme cekanja neproduktivno vrijeme treba biti najmanje koje zadovoljava
svrhu za koju je pozvano. Odaberemo li vrijeme tekanja od samo 1 sekunde duie od
potrebnog pri buienju 600 provrta, nepotrebno iemo izgubiti 10 min.
Pri normalnoj obradbi je to toino, no ono je potrebno za osoblje koje odrZava stroj i
provodi njegovo testiranje. Pretpostavimo da je pri testiranju stroja nakon popravka
potrebno drZati 500 min-t todno 10 minuta, zatim 1000 min-t tocno pet minuta ina
kraju 1500 min-t totno tri minute. Problem se moZe elegantno r'rjeiiti koristeii se vre-
menom iekanja. Programtii koji rjeiava taj problem izgledao biovako.
Dugo vrijeme tekanja rabi se iza postizanje radne temperature stroja pri izradbi pred-
meta za koje se zahtijeva vrlo velika toinost dimenzija, te na poietku smjene ili ako je
temperatura okoline ni2a od normalne.
14, lzratunaj brzinu posmaka za deono glodalo s40 mm pri poravnavanju povriine obratka.
_Numene
kr uprlyllll jlall
Glavno gibanje je kruino i ostvaruje ga obradak stegnut u steznu glavu. Pomoino gi-
banje je translacijsko i izvodi ga alat.
e$C tokarilice
Medu prvim konstruiranim strojevima bile su i tokarilice. S razvojem NC-upravljanja
tokarilice su se razvijale u konstrukcijskom i upravljatkom dijelu pa ih ima razlicitih vr-
sta. Prema poloZaju radnog vretena tokarilice se mogu podijeliti na:
. horizontalne (horizontalno radno vreteno) i
. vertikalne (karuseltokarilice).
Pravac i smjer glavnih osi odreduje se na temelju pravila,,desne ruke'i Vertikalne toka-
rilice imaju uglavnom dvije osi koje se oznaiuju sa X i Z. Horizontalne tokarilice mogu
imati dvije, tri, cetiri i iest osi. Pozitivni smjer osiZ usmjeren je od radnog vretena pre-
ma van i poklapa se s osi radnoga vretena, a pozitivni smjer osi X ovisi o smjeitaju no-
saca alata (s prednje ili straZnje strane). Bez znanja o smjerovima osi na stroju nije mo-
guce programirati stroj.
Tokarilica s tri osi ima dodatnu os koja se obicno oznacuje sa C u apsolutnom modu, a
H u inkrementnom. Dodatne moguinosti su joj poprecno glodanje, izradba Zljebova,
izradba poprecnih provrta i sl. Ta os sluZi kao zamjena za jednostavnije operacije na
glodalici, ali iesto ima odredena ograniienja.
Tokarilica s cetiri osi ima potpuno drugaciji koncept od one s tri osi. Programiranje te
tokarilice svodi se zapravo na programiranje rada dviju dvoosnih tokarilica istovreme-
no. Pri tome jedna obavlja obradbu vanjskih povriina, a druga obradbu unutarnjih po-
vriina. Tokarilice sa Sest osi su specijalne tokarilice s dva magazina alata te sa setom od
triosipo magazinu. Rabe se u radionicamazaizradbu vijaka isl.
Alat je sa
strainje
strane
{iliodozgo}
+7
CNC tokarilica EMCO TURN 55, kakva se rabi -r srednjo5kolskoj nastavi, prikazana je na
slici9.4.
1 - za5titni poklopac stroja
2 - stezna glava
3 - pogon glavnog vretena
4 - nosai alata - revolverska glava
6 - konji(
7 - klizne staze
8 - sigurnosna sklopka
9 * elektrika i elektronika stroja
Radni prostor
najveii razmak izmedu centara (stezna glava - konjit) mm 280
najveia du ljina izratka mm 215
najveii promjer izratka (uz uporabu konjita) mm @s2
korisni popreini pomak alata mm 48
korisni uzduZni pomak alata mm t50
Glavno vreteno
otvor kroz olavno vreteno mm o16
promjer stezne glave mm o30
brzina vrtnje glavnog vretena min 1
1 20 - 4000
Er'.+
a, Uzdrtuwtd<aerje b) laada ksr.sa c) Profilm tokaer{e d) Odsiiecanje
- .*i rewia
or.tina
\
toltafie
e) Uzd.ffro fl Obrada ee|a g) ltadg Zjebova na h) Unu*arnje toftarenje
iz*Zjebora edu obdka i iaada Zjebova
&'
ffi$p
i) Otrada profifnim ddun j)lzr*rwt$a k) BGenje l) OhrilavlienF povrEine
S obzirom na os rotacije revolverske glave u odnosu prema osi rotacije obratka razliku-
ju se tri vrste revolverskih glava:
. paralelne osi rotacije (manji prostor, ali i opasnost od sudara)
. os rotacije revolver glave okomita na os radnog komada (zauzima ve(i prostor,
sudar izbjegnut)
. koso postavljena os rotacije revolverske glave (kompromisno rje5enje).
Pri postavljanju alata leZiSte alata mora biti fisto. Stezanje alata se vrii odgovarajuiim
kljucem. Pri postavljanju alata na neparna mjesta prvo se postavi odgovarajuca cahura
(slika 9.7.b).
a) integralna
b) ic) s izmjenjivom plocicom od tvrdog materijala
d) s lemljenom ploiicom
at
plodica
c)
Povecana dvrstoca
100 e0 80 60 55
Nakon odabira rezne plotice iz kataloga alata se odabire odgovarajuii driai na koji ie
se ona pricvrstiti, a koji ie omoguiiti izradu traZene geometrije obradivane povriine .
Oznacivanje drZaca je takoder standardizirano (vidi prilog 6).
Rezne ploiice za grubu obradu su ivrste, obiino s velikim radijusom vrha plocice kako
bi izdrZale velike dubine i brzine rezanja. Uobiiajeni romboidni oblik ploiice za grubu
obradu ima kut B0' (uz 2+21tt rezne oitrice. Trokutaste ploiice imaju do 3+3 rezne oi-
trice. Neke plocice imaju rezne oStrice samo na jednoj strani. Slika 9-10 prikazuje tipii-
ne oblike ploiica za grubu obradu.
14 2+2i 3+3 znaii 2 ili 3 rezne oitrice na svakoj strani rezne plotice
lako veliki broj alata moZe rezati u svim smjerovima, neki smjerovi nisu preporuieni ili
su preporuteni samo za povoljnets uvjete rezanja. U praksi treba se pridriavati osnov-
nog pravila u strojnojobradi:
i-1
iol n\
lo
+t-)-
,
tt-z-
?
+
+ +
f r--r- f r*----. +
loi \o /
F
I
\\,/
\
fsamo povoljni f samo povoljni
uvjetirezanja uvjeti rezanja
Ovo osnovno pravilo sugerira da se treba izvriiti sva gruba obrada prije nego 5to se
krene na zavrSnu obradu. Razlog je izbjegavanje moguieg pomicanja obratka koje na-
staje zbog velikih sila rezanja pri gruboj obradi, a nakon 5to je fina obrada ve( dje-
lomicno izvriena, 5to bi dovelo do nedozvoljenih odstupanja dimenzija. Npr. neka je
potrebna gruba ifina obrada vanjske i unutarnje povriine obratka. Primjenom pravila
prvo iemo grubo obraditi vanjske i unutarnje povrSine, a zatim (emo izvriitifinu obra-
du vanjskih i unutarnjih povriina.
ts Povoljni uvjeti rezanja su kod neprekinutog reza, dobrog stezanja komada, velikih brzina re-
zanja, a nepovoljni uvjeti su kad nije mogu(e ostvariti dobro stezanje komada, kod obrade
odljevaka ili otkivaka problematiine kore.
Numericki upravljani alatn;
Dodatak za finu obradu u smjeru osi Z (popreina obrada) je kriticniji zbog rezne ge-
ometrije ploiice, tj. drZaia alata. Preporuieni dodatak je 2 do 3 puta manji u odnosu
na dodatak u smjeru osi X. Kako su deformacije obratka u smjeru osi Z manje nego u
smjeru osiXovo je sasvim logicno rjeienje.
detalj "a"
detaljalata
^ _1 fR-B\ _,/5-1\
F:cos-'l O J:cos-'t, , J:36,87'
U obzir dolazi driai alata tipa SVJCR ili SVJNR tj. MVJNRl6 s rombo-
idnom ploticom koja ima kut vrha plocice 35".
Konus 25" moguie je izraditi i noiem prikazanim na slici c), ali tim
noiem nije moguie izraditi radijus R5 jer je najveii moguii kut
obrade kojise moZe ostvarititim noZem 27".
nr rrLrrilir:r
1 l\lrhrni rptinienc - 6n41r-iia
-y-,JulJ ^h/r,..1^ ld loKdlltl(ol''d.
oDrdoe
6
v. H,rkve nlnrirp
l\ul.vL (tr
VrvLrLL rL rJv- ran6LO 9 ' -^"'
-r'
UUU UUldUU,
-'"^
' O' \O\vE zd zav'Snu obradu?
Q nAi1.^i UUOUI
^.].hi. AIOIA
O. VUJO)'ll ,4ruuu Jq"O(pnil
-l-'. LArizraCltr \vJ\ rlJ zaonlien
4uvvrj\ | Joa rr
lo ndrpdpnnm
uulLULr rer rr nri.nie.U,
wrr rUL
d) ekonomitni Zivotni vijek alata (troiak oitrenja ili nabavke novog alata s obzirom
na koliiinu proizvedenih proizvoda). Na 2ivotni vijek alata neposredno utjece to-
pline koja se razvija pri obradits.
Materijali koji se rabe za izradu alata imaju neku graniinu temperaturu nakon koje se
oitrica brzo zatupljuje. Prosjeine vrijednosti tih temperatura dane su u tablici.
Legure 700
Ogranicavajuci cimbenici pri oda biru najveie brzine rezanja mogu biti:
. karakteristike stroja (snaga, okretni moment, najve(a brzina vrtnje i najve(i
posmak)
. tehnicko stanje stroja i sl.
Prevelika brzina rezanja moie uzrokovati preveliko troienje alata, lom alata ili odvaja-
nje dijelova alata ito dovodi do potencijalno opasnih uvjeta rada. Takoder moZe dove-
sti i do pregrijanja izratka ito dovodi do njegovog znatnijeg Sirenja. Nakon hladenja ta-
kav obradak (e imati manje dimenzije od potrebnih. Jednako tako, pregrijavanje nekih
materijala moZe dovesti do strukturnih promjena u povriinskom sloju, mijenjajuii mu
na taj nacin svojstva.
Pri tokarenju aluminijevih legura brzine rezanja su manje nego kod glodanja gdje je
alat dobro balansiran u odnosu na obradak koji se okreie kod tokarenja.
n = _JL15_,;
rc'd
Fssmak
Pri gruboj obradi posmak je vezan uz geometriju plocice i dubinu rezanja. Posmak ne
1/z
treba biti veii od radijusa vrha plocice. Najvete vrijednosti posmaka u ovisnosti o ra-
dijusu vrha plocice dane su u tablici niZe.
najveii posmak (mm/okr) 0,13 - 0,2s 0,2s - 0,50 0,35 - 0,70 0,5 - 1,0 0,7 - 1,5
Za postizanje vrlo male hrapavosti Ra < 0,8 pm veliki utjecaj ima i stanje rezne oitrice
o to Lo.
, /mm)
vr=t-nl . l.
\ mrn/
*ari:irra rerilirja
Pri gruboj obradi ogranicena je dodatkom za obradu i snagom stroja, a povezana je
s brzinom rezanja i posmakom (vidi proraiun potrebne snage za rezanje).Sto je veca
dubina rezanja, broj prolaza ie biti manji, a time i vrijeme izrade kraie.
Pri finoj obradi dubina rezanja je mala kako bi se dobila dobra kvaliteta obrade:
' n^'\
Q=a^.f.vl' r
lmin/
Numeridki upravllani alatni
KruZno simetritni obradci ste2u se u steznu glavu s tri ieljusti. Preporuka je da duljina
dodirne povrSine izmedu celjusti i pripremka (obratka) bude najmanje r,2 puta ve(a
od njegova promjera 5to osigurava poklapanje osi obratka s osivretena stroja. Pri tome
duljina stezanja ne smije biti manja od 5 mm.
Stezne celjusti djeluju silama na obradak cime uravnoteiuju rezne sile u aksijalnom i
smicnom smjeru. Sile stezanja se transformiraju u smicne sile preko koeficuenta trenja
izmedu obratka iteljusti. Aktivni moment moieizazvati rotaciju obratka u teljustima
ako je
veii od momenta stezanja.
S ekonomskog glediSta, poieljno je rabiti maksimalnu dubinu rezanja te brzinu po-
smaka.Takvire2imirada rezultiraju velikim reznim silama koje je potrebno uravnoteZi-
ti velikim silama stezanja, odnosno poveianjem koeficijenta trenja.To se moie izvesti
upotrebom tvrdih teljusti (nazuptanih) za grubu obradbu i mekih celjusti (glatkih)za
zavrinu obradbu.
al c)
Obratke ciji je omjer duljine i promjera L/d > 2,5 potrebno je centrirati i Siljkom ste-
gnuti s druge strane. U tom slucaju potrebno je najprije napraviti srediSnje gnijezdo.
Stezanje iiljkom preporuiuje se i kad je duljina stezanja manja od 5 mm ili omjer dulji-
ne stezanja ipromjera stezanja manjiod 0,8.Tajtip stezanja omogucuje obradbu pred-
meta s omjerom Ud do 6. Problem pri takvu stezanju je obradba ieone povrSine. Ta se
obradba moie utiniti uporabom linete.
glava vretena
planska ploda konjic
tokarsko srce
Siljak obradak
*lll: *.1*. Stezna g ava: a) s cetiri celjust, b) planska ploda sa 5tllkom, c) tokarsko srce
Pri obradbi iela iliza unutarnju obradbu dugih iteikih obradaka (s|.9.19.) rabe se /i-
nete koje sluie kao oslonac obratku. Lineta se moZe upotrijebiti samo na mjestu gdje
je obradak centrican, tj, vei predobraden. U protivnom bi doilo do loma linete. Ako se
lineta rabi na mjestu gdje je obradak ve( zavrino obraden, da ne bi doilo do oite(iva-
nja povriine mogu se uporabiti prstenovi naiinjeni za tu svrhu koji se postave na obra-
dak i stegnu (sl. 9.19.c).
{ lineta
N
${ dvrst oslonac na povrsini
n
mjesto stezanja na pripremku
$
I
Pri odredivanju pozicije tocke B treba voditi racuna da prilikom izmjene alata ne dode
do sudara alata i obratka (npr. ako je rijei o svrdlu, udaljenost po Z osi moZe biti B0).
ffsd*tnk e* vjeibn*
lzradite plan stezanja za obradak dimenzija @22x65, ako je nultocka W na telu obratka.
Operacijski list je dokument koji definira:
. redoslijed svih operacija i zahvata s obzirom na zahtjeve na crteiu (geometrijske
tol era ncije, I i nea rne tolera ncije, h ra pavosti, topl i nske obrad be)
. potrebne stezne, rezne i mjerne alate za pojedinu operaciju izradbe
. re2im obradbe (dubina, posmak, brzina rezanja) za pojedinu operaciju
. pripremno-zavrino, pomoino i glavno vrijeme obradbe.
Oblik formulara se razlikuje od tvrtke do tvrtke, a prikazani oblik moie se rabiti u 5koli.
(Naziv ikole)
OPERACIJSKI LIST Datum Llst
1/1
Naziv Dimenzije Vrsta Masa Upravljaika
Naziv objekta CrteZ broj lzradio Pregledao
dijela pnpremKa materiiala (ko) iedinica
Osovinica 11 -1 AlCu5Mgl Sinumerik
B4OD
v" n t
Operacija/ Rezni, stezni i
Naziv operacije i zahvata, skica mm/
mjerni alat m/mtn mtn'1 mm mtn mtn
zahval okr
10 PRIPREMNE RADNJE 15
20t20 Uzdu2no tokarenje do konture fino noZ za vanjsko tok 120 G96 0,06 0,2 1
30 ZAVRSNE RADNJE 5
obradbu. Za velike odljevke za plinske turbine ta aktivnost moie trajati satima, Ako pri
obradbi baznih povriina skinemo viSe materijala no 5to je potrebno, moZe se dogoditi
da pri obradbi ostalih povriina ne moZemo dobiti predmet zadanih dimenzija. Nakon
obrade baznih povriina treba donijeti odluku o redoslijedu ostalih operacija i zahvata
obrade.
TehnoloSki proces moZe se organizirati tako da broj operacija u njemu bude mali, a
svaka operacija sadrZi veliki broj zahvata (koncentracija operacija). Jednako tako, teh-
noloiki proces mo2e se organizirati tako da broj operacija u njemu bude veliki, a svaka
operacija sadr2i mali brojzahvata (podjela operacija).
U nacelu se najprije radi gruba obrada, a zatim iista te zavrina (fina) obrada. Operacije
grube obrade, radi uklanjanja velikih koliiina suviinog materijala, karakteriziraju velike
sile pri obradi. Posljedica toga su dosta velike deformacije obratka i alata 5to utjeie na
toinost obrade koja je pri takvim uvjetima rada mala. Pri operacijama tiste obrade, ko-
licina materijala koju treba uklonitiznatno je manja pa su sile ideformacije male. Ako
se predmet podvrgava toplinskoj obradi, tada operacije zavrSne obrade dolaze nakon
nje. Pri toplinskoj obradi takodler dolazi do stanovitih deformacija predmeta koje treba
otkloniti u zavrinoj obradi.
Medutim, u nekim slutajevima moguie je pojedine elemente obraditi grubo, cisto i
zavrSno prije prelaska na slijedeii element obrade. Toian redoslijed operacija i zahvata
ovisit (e i o zadanim tolerancijama izratka, 5to znaci da treba analizirati utjecaj redosli-
jeda jednog zahvata na ostale zahvate obrade.
Plan alata je dokument koji omoguiuje operateru na stroju da izvede prednamjeSta-
nje alata te obradbu s tocno odredenim alatima, redoslijedom i naiinom kako je pred-
videno u programu. SadrZava sljede(e podatke:
. naziv, tip i oznaku alata
. vrstu i oznaku driaia alata
. dimenzije alata
. broj mjesta gdje se smje5ta alat u magazinu alata ili revolverskoj glavi
. broj, znacenje i naiin odredivanja pojedine korekcije alata
r za operacije obradbe koje se dugo izvriavaju treba osigurati informacije o traja-
nju alata te o naiinu njegove zamjene.
D840
Mjerenje alata
Brol Oznaka Oznaka Radijus Broj 0rijent.
Red. broj Naziv alata L1 L2 Napomena
korekcije diata plodice oStrice oStrice oSkice
(x) (Y)
DNMG 15
Desni noZ za vanjsko PDJNL
12 D1 06 08 EM 0,4 1 3
tokarenje 2525 M15
6630
Numeridki upravljani ^l^+^i
otoLtrl
a)3DView -Tool
b) Parameter - Tool offset
PLAN REZANJA
lzraditi operacijski list, plan stezanja, plan alata i plan rezanja za prikazane izratke. pri
izradi plana alata rabiti katalog nekog proizvoifata alata. Za materual obratka uzeti te-
lik, aluminij,....
inri:;:ntFGE++.*n*ie::jP+i+ii*iE*i{.jai:E}Fi;{++:.tf}i,i:jr1.+:1!_s4r+riii}+!li+i:tiai:
Numeriiki upravljan i alatnr
Primjer na slici 9.25. napisan je pod pretpostavkom uporabe apsolutnoga mjernog su-
stava (G90). Ako se programiranje provodi u inkrementnomu mjernom sustavu (G91) i
ukljuiena je opcija DIAMON, sve kretnje alata u smjeru osi X moraju biti izraZene u pro-
mjerima (treba ih pomnoZitis dva).
DIAMON DIAMOF
G1 20X16 Gl ZO X8
Gl Z-13 G1Z-13
G1 X3O G1 X15
Najveta brzina alata u brzom hodu odreclena je konstrukcijom stroja. Veliki CNC stro-
jevi postiZu brzine oko 10 000 mm/min, a manji oko 30 000 mm/min. Pritome brzina
gibanja po Xosi i osi Z mo2e biti jednaka ili razliiita.
gdje su X,YZ koordinate toike u koju alat treba do(i (tocka 2).
Alat se u poietku giba u smjeru obje osi najveiom moguiom brzinom posmaka 5to
rezultira gibanjem pod kutom 45". To gibanje se vrii sve dok alat ne postigne neku od
koordinata ciljne tocke. Nakon toga alat se giba dui samo jedne osi sve dok ne stigne
u ciljnu tocku.
Numeridki upravljani alatni
Zbog ovakve putanje alata i zbog velikih brzina gibanja alata treba biti oprezan pri
programiranju putanje gibanja u brzom hodu jer svaki sudar alata s obratkom ili ste-
gom osim loma alata, oiteiivanja obratka, stege ili stroja, moZe dovesti i do ozljede
operatera.
VaZan dio svakog programa za tokarenje je programiranje prilazne putanje alata pri-
premku, tj. obratku koji se okreie. Postavlja se pitanje kolika je sigurnosna udaljenost,
tj. na koju udaljenost od povriine pozicionirati vrh alata prije nego 5to krene u obradu.
Valja napomenuti da se neke obrade izvode s vrlo malim posmakom 5to znaci da ie za
ve(i sigurnosni razmak alatu trebati viSe vremena da dode do povriine. Ovo vrijeme
nije efektivno i poieljno je da bude 5to kraie
Prilazna putanja alata je najieiie pravocrtna kao u varijanti a) ili podijeljena u dva gi-
banja kao 5to je prikazano u varijanti b) na slici lijevo.
I
|
4\.\. I I
G1 X...Y...2...
ili sa zadavanjem posmaka F
Gl x...Y...2...F
gdje su X,YZ koordinate tocke u koju alat treba do(i (totka 2).
Kod naredbe za pravocrtno gibanje G 1 mogute je umetnuti skoienje ili zaobljenje. Zao-
bljenje se moZe umetnuti izmeclu dvije ravne crte ili izmedu ravne crte i kruZnog luka.
Skoienje se umeie simetricno u odnosu na kut konture. Pri tome se u naredbi G1 za-
daju koordinate tocke zamiiljenog sjeciSta bridova (na slici oznacene sX1. 1).
...
CHF= - sko5enje konture (vidi skicu)
x1 z1
Cr xzo Zo RND=1
G1 Z-15 RND=S
G1 X40 CHF=Z
G1 z40
N40 Gl Xr Zr RND=S
--.-.._-.->x121
l.t?/ \
o8/ .\tq
i,
,_/
'r/ '
_ Slika9.30. Moguinosti zadavanja skoSenja zaobl je-
i
-
1,:.'j.:;. Adresa ANG
Pri opisivanju konture obratka, ponekad ciljnu toiku gibanja nije mogu(e direktno za-
dati preko koordinata x i z jer je na crteZu opisana pomotu kuta i jedne koordinate x ili
takvim slutajevima
z. U za zadavanje gibanja u radnom hodu naredbom G1 mogufe je
uporabitiadresu ANG.
Primjer:
G1 ANG=162 X50
gdje je:
G2 ili G02 - kruZno gibanje u radnom hodu (smjer objaSnjava slika 9.33)
G3 ili G03 - kruZno gibanje u radnom hodu (smjer objaSnjava slika 9.33)
Posmak kojim (e se izvoditi kruZno gibanje zadaje se prije ili u bloku s naredbom G2, tj.
G3. Naredbe G2 i G3 su modalne.
a)
b)
ill
Slika 9.33, KruZna gibanja na tokarilici: a) noZ odozgo, b) noZ odozdo
't],:.",. Ptogramiranje kruinog luka pomocu adrese l, J, K
Parametri l, J, K odreduju srediSte kruinog luka. Za ve(inu upravljaikih jedinica zadaju
seinkrementno u odnosu prema pocetnoj totki alata, ali se mogu zadati i pomocu ap-
solutnih koordinata (npr. J=AC(25)).
koordinate koordinate srediSta kruZnog luka u Ako se bilo kojiod parametara l, K ili koordina-
ciljne todke 2 odnosu na podetnu to6ku alata (1) te ciljne tocke zadaju pogrje5no, upravljatka
jedinica ie javiti pogrje5ku Sto se ne dogacla
pri programiranju luka pomo(u CR-adrese.
t+x
I
-t--+
'+Z
NBO Gl X40Z-20
N90 G2 X40Z-s} CR30.13
N80 G1 X40Z-20
N90 G2 X40Z-50l=26.1 K=-15
N80G1 X40Z-20 +x
N90 G2 X40 Z-50 l=AC(92.56) K=AC(-35)
K=^c(-ryI
ili p
35
N80G1 X40Z-20
at
N90 G2 AR=60 l=AC(92.56) K=AC(-35) d
t
ili
NBOGl X40Z-20
c
N90 G2 X40Z-50 AR=60 \6
+Z
Oblik programiranja:
U starijim inaticama SINUMERIK 810/840D mogui je samo luk u ravnini, tj. koordinata
z toike 1 ista je kao i tocke 2.
*''rr or x4o7-2sFoj
N1 30 CIP X70 Z-75 l1 =lC(26.665) Kl =lC(-29.2s)
ili
slijedi da (e brzina rezanja ovisiti samo o promjeru d. Pri glodan)u d je promjer glo-
dala i ne mijenja se tijekom provedbe operacije (troienje se moZe zanemariti). Zbog
toga ce brzina rezanja pri glodanju,bezobzira na smjer kretanja glodala (X,Y li 4,biti
konstantna.
O30 ) vr=2,35
^1t
A5 ) v. = 6,393 t7t
A1 ) v. = 6,973 t7t
A0 ) v. = 9,6 t7t
Ako Zelimo da brzina rezanja ostane ista "na svim promjerima" potrebno je mijenjati
brzinu okretanja ovisno o promjeru d:
vc
It =-
d'n
A30 ) n=15,92s-t
A5 ) n=95,49s-l
A1 ) n=477,5s-l
A0l ) n=4775s-l
G96 S... (ukljuiivanje konstantne brzine rezanja, ovdje je S brzina rezanja u m/min)
G97 (iskljutivanjekonstantnebrzinerezanja)
LIMS=... (ogranitenje brzine vrtnje na neku najvetu vrijednost kada je G96 aktivna)
Kad je konstantna brzina rezanja (G96) ukljuiena, brzina vrtnje, ovisno o promjeru koji
se tokari, se automatski raiuna i mijenja tako da se odrZi konstantna zadana brzina re-
zanja oitrice noZa. Pri tome se posmak automatski postavlja na mm/okr. Ako naredba
G95 nije bila aktivna, treba definirati novi posmak pri zadavanju naredbe G96 tj. izbrzi-
ne posmaka (mmimin) izracunati posmak (mm/okr).
Primjer
N60 L|MS=3000
N7O G9O T2D1
N8O M6
N90 G96 S1s0 M3
n=
0,02.3."14159
n=60'31,83=1910 mtn
dodatak za obradu
Datum: List
(Naziv ikole) OPERACIJSKI LIST 1/l
01 .t 0.07.
n oo f Ll
Operacija/
Naziv operacije i zahvata, skica Rezni, stezni i mjerni alat mm/
zahvat m/mrn min-1 mm mtn mtn
oKr
10 PRIPREMNE RADNJE 15
20 TOKARENJE
20/10 Poravnavanje dela grubo desni noZ za grubu obr. 150 2000 0,1 0,8 1
20/30 Poravnavanje dela fino desni no2 za finu obr. 150 G96 0,05 o,2 1
20/40 UzduZno tokarenje fino desni no2 za finu obr. 150 G96 0,05 1
30 ZAVRSNE RADNJE 5
IH
Dotum: Ltst
Tehniika ikolo PLAN ALATA
01 .t 0.07. 1/l
D840
Mjerenje
Red. Broj Oznaka Oznaka Radijus Broj Orijent. a rala
Naziv alata Napomena
broj korekcije d rZata ploiice oatrice oStrice oStrice L'I L2
(x) e)
Desni noZ za vanjsko SCLC R CNMM,I2
T2 D1 0,4 1 3
tokarenje grubo 1212 04 08
Datum: List:
PLAN REZANJA
Tehnitka ikola 01 .t 0.07. 1/1
33
3,29
P' 2 3 4 5 6 7 8 9 t0 1',] 12 l3 14 15 16 17
x 34 1 28,4 32 26,8 29 )\) 28 23,6 27
z 0,2 2 -29,8 28 3 29,8 -28 3 -29,8 -28 3 -)a R 28
18 t9 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 32 33
x 22 26
ot ,l
20,6 24 20 50
Da bi dobili toine izmjere obratka nuino je izvriiti korekciju putanje vrha oitrice alata
(kompenzaciju radijusa vrha oitrice alata).
@
Slika 9.48. Naredbe G4 1 i G42 kod tokarilice Slika 9.49. PoloZaj vrha noZa
:: , :. Tokarenie navoia
Naredbom G33 moguce je tokariti ravne, konusne i spiralne navoje. Tokarenje navoja
obavlja se odgovarajuiim alatom, a obrada na cistu mjeru kao i odgovarajuci Llijeb za
izlaznavoja mora biti napravljen prije narezivanja navoja. Prije svakog poziva naredbe
G33 alat treba biti odgovarajuie pozicioniran po osi X iZ. Smanjenje vrtnje n i posma-
ka f nije moguie kod G33 (1 00o/o). Posmak se automatski raiuna iz brzine vrtnje i zada-
nog koraka navoja.
Fv irt i,-n
"
Zadanje fini navoj M40x2. lz tablice u prilogu 3 moZe se ocitati promjer korijena
vijka d3=l/,546 mm.
N135 G0 Z-10
N65 T10 D1 M3 N/6 N140 G1 X37.7
N70 G97 5500 N 145 G33 7-42 K2
N75 G1 X38.5 Z-10 Nl 50 G1 X44
NBO G33 2.42 K2 N155 G0 Z-10
N85 G1 X44 N160 G1 X37.6
N90 G0 Z-10 N165 G33 2,42 K2
N95 G1 X3B N170 G',l X44
N100 G33 Z-42 K2 N175 G0 Z-10
N105 G1 X44 Nl80 Gl X37 546
N110G0Z-10 N185 G33 Z-42 K2
N120 G1 X37.8 N190 G1 X44
N125 G33 Z-42 K2 N195 G0 250
N130 G1 X44 N200 Ni130
Slika 9.54. Crleiza primjer izrade navoja
Primjer
N10 Gs4
N3OT1Dl M3M6
WALIMOF
M30
Glavno gibanje (kruino) ostvaruje alat stegnut u radno vreteno dok pomoha gibanja
ostvaruje obradak i/ili alat (ovisno o konstrukciji) i ona su translacijska (klasicne gloda-
lice) i rotacijska (okretni stolovi).
,ll ir,- -. t
=,
{;}, , l
Prvi NC stroj koji se pojavio nakon dugogodiin jeg razvoja na sveucili5tu M.l.T. godine
1952. bila je glodalica (,,Hydro Tel") tvrtke,,Cincinnati Milacron'i Upravo ovaj podatak
govori o znaienju glodalica u industrijskoj proizvodnji u kojoj se svakoga dana pojav-
ljuju sve veci zahtjevi u pogledu sloZenosti geometrijskih povrSina.
Glodalica je stroj koji se koristi glodalom kao osnovnim alatom te ima moguinost ne-
prekinutog rezanja pri istodobnu kretanju alata duZ najmanje dvije osi. Glodalice se
mogu razvrstati u tri skupine:
r prema broju osi: s tri, fetiri i viSe osi
r prema smjeru osi glavnog vretena:vertikalne i horizontalne
r prema naiinu izmjene alata: ruino i automatski.
Glodalice imaju tri osnovne osi koje su uobiiajeno oznacene X, Y, Z. Glodalica postaje
fleksibilnija ako ima cetvrtu os (oznaiuje se Aza vertikalne, a Bzahorizontalne glodali-
ce). Joi veti stupanj fleksibilnosti ima glodalica s pet ili viSe osi. Glodalica s pet osi ima
triosnovne osi, rotacijsku os (najteiie B)ios paralelnu saZosi (obicno se oznacuje sa
t44. Takve se glodalice primjenjuju u automobilskoj industriji i avioindustriji u kojima je
U uporabi su tako(fer izrazi (21 2,5-osni strojevi ili (3 1 3,5-osni strojevi. Ti se izrazi od-
nose na strojeve na kojima istodobno gibanje glodala u smjeru svih osi ima odredena
ogranicenja. Na primjer, 4-osni vertikalni stroj s osnovnim osima X, Y i Z ima i 4-osni
okretni stol za pozicioniranje (A-os). Stol za pozicioniranje moZe se zakretati samo u
odreclenim koracima (kutovima), ali ne moZe rotirati u isto vrijeme kada se vrii gibanje
po osnovnim osima. Takav strojje 3,5-osni stroj.
Radni prostor
Sirina 2 T-utora mm 11
razmak T-utora mm 90
bqrr,lL r-iqrifgt-
Glavno vreteno
Posmiini motori
jediniinipomak mm 0,0005
Alat
buka na stroju dB 70
Na slici 10.5. su prikazani osnovni dijelovi Skolske CNC glodalice EMCO MILL 55.
1 - zaititni poklopac EM
r{
i{
ffi
=
I
CJ (u
'6 =
: =
U
OJ
: o
- (U
-
OJ
E
CJ (u
c
(u
E
c.J G qJ o =
r/) U U + (J U \J ,(o LU U
qJ
o
= co
N
-=
o c=
=
o Ol
N I N
o O(o
= : =N
qJ
oE
N
-Y Ol + iz N
= -:r O)
(6
izradbu navoja.
'BT
.SK
. HSK.
CAT je najstarija izvedba nastala u SAD-u. Poboljianje te izvedbe je BT-izvedba, a ra-
zvijena je u Japanu. obje izvedbe imaju drzat s konusom 7:24.u Europije razvijena
SK-izvedba. S razvojem visokobrzinske obradbe prethodne izvedbe nisu dale zadovo-
ljavajuie rezultate obradbe pa je u Njemaikoj devedesetih godina proSlog stoljeia ra-
zvijena i predstavljena HSK-izvedba prihvata alata koja ima konus 1:10.
o)
6 toplina
:,4 toplina
zazal
unutarnji promjer
tijela dria6a
S toplina
X Y z Osnovne osi
U V w Sekundarne osi
A B C Rotacijske osi
bru5enje)
. brusni obradni centar (bru-
5enje sloZenih brusnih
povr5ina).
Pri uporabi vrlo velikog broja alata postoji mogutnost montaie viie nosaia alata na
CNC stroj.
C-,S:$,S.e,&
Sustav skladiitenja alata bez sustava izmjene alata nema svrhe tako da ta dva sustava
iine neraskidivu cjelinu - sustav smjeStaja i izmjene alata. Opienito izmjena alata, tj.
povrat koriStenog alata u spremiite i preuzimanje novog alata te njegovo pozicionira-
nje u radnom vretenu moZe se obaviti pomoiu manipulatora (slika 10.18.).
Osnovni zahtjev koji manipulator treba ispunitijest da priprema alata za novu operaci-
ju ne naruiava proces obradbe, tj, kompletna priprema alata treba se zbivati za vrijeme
obradbe kako bi se smanjilo ukupno vrijeme obradbe.
1 - alati za glodanje
2 - dvokraka poluga
3 - glavno vreteno
4 - magazin alata
Primjeri paleta koje se rabe na modernim obradnim centrima prikazani su na slici 10.20.
Sliha 10.?0. 9y;js palete priprernljene: a) za posravljenle na stroi, o) prazra paleta na stroju
Brzina rezania
Odabire se na osnovi:
r vrste materijala obratka
r vrste materijala reznog alata
I tipa operacije i vrste obrade (gruba, cista ilifina obrada)
r nacina hladenja,
n= v' (c-rl
n.d
gdje je v.- odabrana brzina rezanja (m/s)
d - promjer alata kod glodanja ili promjer izratka kod tokarenja (m)
Ako se uvjeti obrade razlikuju od idealnih za koje je brzina rezanja izraiunata, brzinu
vrtnje treba u odgovarajuiem iznosu smanjiti.
f;"{,.;.'
Na glodalici snage 750 W i najveie moguce brzina vrtnje glavnog vretena od 2500
min-t treba izvr5iti operacije glodanja utornim glodalom o12, utornim glodalom
o6 i ieonim glodalom o40. Predmet je iz legure aluminija, materijal alata je HSS, a
Treba odrediti brzinu vrtnje glavnog vretena za pojedini alat pri gruboj obradi.
75
n= ry 1989 min-'
0,012.3,1416
75
x3979min-I
0,006.3,1416
lzratunata brzina vrtnje za glodalo o6 je veca nego 5to omoguiuje stroj pa (emo
uzeti najvetu raspoloZivu brzinu vrtnje n= 2500 min I . Stvarna brzina rezanja ie
tada biti:
n
200
=0,04.3,1416 1592 min-'
^y
-ii\.,.:.:
Brzina po$maks
Jedan od glavnih iimbenika strojne obrade je vrijeme izrade. Sto duie traje izrada, to je
predmet skuplji. Vrijeme izrade obrnuto je proporcionalno brzini posmaka. Sto je ma-
nji posmak, to te vrijeme izrade biti vete. Ostali timbenici, kao 5to je nepotrebno giba-
nje alata, takoder su bitni, ali izbor optimalne brzine posmaka je vjerojatno najbitniji.
Posmak se odabire iz tablica proizvocfaia alata, a na osnovi njega se raduna brzina po-
smaka alata. U literaturi su dani razliiiti modeli proraiuna brzine posmaka. Jedan od
mogu(ih je:
vt =h'fr'z
Za utorno glodalo al2koje ima dvije rezne oitrice treba izraiunati brzinu posmaka,
ako je poznato da se obrada vrii na glodalici snage 750 W Materijal obratka je legu-
ra aluminija, a odabrana dubina rezanja je 1 mm.
ts U nastavi srednjih Skola najieiie se koristi legura aluminija za izradu predmeta. Informacije
o njenoj obradljivosti dane su u prilogu 8.
*t j *1:i:il jr-rl i
',,.a.,a.
' Dubina rezania
Pri gruboj obradi ogranicena je dodatkom za obradu i snagom stroja, a povezana je
s brzinom rezanja ibrzinom posmaka.Sto jeveia dubina rezanja, broj prolaza ie biti
manji, a time i vrijeme izrade kra(e. Pri finoj obradi dubina rezanja je mala kako bi se
dobila dobra kvaliteta obrade:
' obradak orijentirati tako da se obavi 5to vi5e operacija obradbe u jednom steza-
nju (svako stezanje unosi odredenu netoinost u obradbi)
. sile stezanja trebaju biti dovoljne da drZe sigurno obradak, ali da pritome ne oite-
iuju povriine obratka (sl. 10.21.).
t- Numericki upravllanr alatn{
PodloY/S_**,]
r--'*T*IT-
*U |
Slage lr8hs bdr h{rilontslna ili bXsgo Reqnt te psrni sb{gku keko bl
cil gtsrsfils bila ne obrtlku
,': - *'
I,. ,+ Prarnho a
l'--
L-:- }T5--ffiiT--"-L:
t-J Y. i.----r u
P$dlo**i tElofi Fodlotnr e{don
Okrugli dijelovi kao ito su osovine, vratila i slicno steZu se u V-prizmu. Prizma se prije
toga utvrsti na radni stolglodalice. Ravna prizma iza osovine sluiiza pozicioniranje i
Pri postavljanju 5kripca na radni stol nepomitna ieljust treba biti postavljena
paralelno s koordinatnom osi stroja. To se iini pomo(u komparatora ili slitnog
uredaja. Druge dvije povriine oslona koje definiraju poloZaj pripremka su pred-
nji (ili straZnji) graniinik i donja obradena povriina Skripca'
Ako je pripremak male visine, moZe se dogoditi da ne nalijeZe na donju obra- ljusti Skripca para lelno s osi
denu povriinu (tj. oslonce) Skripca. U tom slutaju ispod pripremka treba staviti stroja
odgovarajute etalone.
,l0.26.
Primjeri pravilnoga i nepravilnoga stezanja danisu na slikama
Nepomi&a ,i+-a-------1a>l
Duliina stezania
cel.iust ll Pomidna bljud
I I o
I
Pripremak I
c
Srla dezanp F
N
r) I
I
I
I
I
d2
o
I
XOYO
l,t/ I
- 4t
RGranienik
vo
E
o
_q
o
G
_g
.a
PLAN STEZANJA
(dodatak za obmdu)
A bazna povrsina
/;ff\
\u
M' Definiranje vrha nepomiEnih ieljusti: ur
Definiranje nul toike obratka: TRANS Y-so 2...
Najprije je potrebno obraditi bazne povr5ine, tj. povriine koje odreduju polo2aj pri-
premka u strojnom 5kripcu.Te su povriine testo odredene na crteZu nacinom kotira-
nja i zadanim geometrijskim tolerancijama. Njima treba usmjeriti posebnu pozornost
jer utjecu na toinost izmjera svih povriina koje ie se nakon njih obraditi. Povriine od-
ljevaka i otkivaka su obiino grube, neravne, a dimenzije variraju od pripremka do pri-
premka. Pri stezanju je potrebno voditi raiuna o ravnomjernoj raspodjeli dodataka za
obradbu. Za velike odljevke za plinske turbine ta aktivnost moZe trajati satima. Ako pri
obradbi baznih povriina skinemo viSe materijala no ito je potrebno, moie se dogoditi
da pri obradbi ostalih povriina ne moZemo dobiti predmet zadanih dimenzija. Nakon
obradbe baznih povriina treba donijeti odluku o redoslijedu ostalih operacija obrad-
be. Natelno, redoslijed operacija, tj. zahvata pri glodanju je sljedeii:
. pripremne radnje
. pripremitistroj
. izmjeriti i postavitialate
. izmjeriti i stegnuti pripremak
. postaviti nultocku obratka
. operacije (zahvati) obradbe
.
poravnavanje obratka
. glodanje konture,
. izrada dZepova, utora,
. zabu5ivanje,
. buienje,
. razvrtanje,
. urezivanje i narezivanje navoja
. skidanje oitrih rubova
. zavrine radnje
.
otpustitiobradak
.
ocistitiobradak
. provjeriti ostvarene dimenzije i kvalitetu povr5ine.
U principu se prvo radi gruba obrada, a zatim zavrina. Medutim, u nekim sluiajevima
moguce je pojedine elemente obraditi i grubo i fino prije prelaska na slijedeii element
obrade. Toian redoslijed operacija i zahvata ovisiti ie i o zadanim tolerancijama izra-
de 5to znaii da treba analizirati utjecaj redoslijeda jednog zahvata na ostale zahvate
obrade.
Druga operacija obradbe bit (e izradba utora. Buduii da su i ravni i kruini utor jednake
dimenzije (5 mm) izradit (emo ih istim alatom pa ie to bitijedna operacija. lz crte2a se
vidi da su ravni utori pliii od kruZnog pa (e to biti prvi zahvat, a izradbu kruZnog utora
izvest (emo u dva zahvata jer re2im obradbe za okomiti ulaz u materijal nije isti kao i za
glodanje u XY ravnini.
/
\'-1
Ka 5.2
Datum: List:
Tehniika ikola OPERACIJSKILIST
01.10.06. 1/1
Vrsta
Naziv Dimenzije Masa Upravljaika lzradio/ Pregledao/
Naziv objekta CrteL broj materi-
dijela pripremka (ks) jedinica izradila pregledala
jala
AlCu- SINUMERIK
Praktikum - NUAS Primjer 1 NUAS-G-1 24x50x50
5Mg1
0,1
D840
M, B.
n v1 I (p, t1
Operacija/ Naziv operacije i zahvata, Rezni, stezni i mjerni
zahvat skica alat m/ mm/
min-1 mm mtn mtn
min mtn
10 PRIPREMNE RADNJE
20 PORAVNATI POVRSINU
30 IZRADBA UTORA
40 ZAVRSNE RADNJE
Datum: List:
Tehniika ikola PLAN ALATA
01.10.06. t/1
Vrsta
Naziv Dimenzije Masa Upravljaika lzradio/ Pregledao/
Naziv objekta Crtei broj materi-
dijela pripremka (ks) jedinica izradila pregledala
jala
SINUMERIK
Praktikum - NUAS Primjer 1 NUAS-G.1 24x50x50 AlCu5Mgl 0,1 M. B.
D840
Alate iz prikazanog plan alata (teono glodalo 440, utorno glodalo Al postavi u:
a) 3DView -Tool
b) Parameter - Tool offset.
Pri istosmjernom glodanju alat se potiskuje od materijala 5to znaii da jedan dio materi-
jala nije skinut.To omogucuje izavrinu obradbu po istoj konturi. Konturu je moguie
napraviti kao potprogram koji se dva puta poziva s razlicitim vrijednostima brzine vrt-
nje i brzine posmaka. Prilikom drugog prolaza po konturi alat skida znatno manje ma-
terijala pa je i potiskivanje alata od povriine materijala neznatno 5to rezultira tof nijim
izmjerama.
lstosmjerno glodanje ima iiroku primjenu. Posebno je vaZno pri obradbi titana, ko-
balta i nehrdaju(ih celika, a rabi se i za zavrinu obradbu plastike. Ne preporucuje se za
obradbu tvrdih oovriina.
Potiskivanje Potiskivanje
alata alata
I
AI
Stvarna
,4il
("d/
v
Programirana
putanja\.
,' outanla
Programirana
-'-. Sfuarna
Datum: List:
Tehnitka ikola PLAN REZANJA
01.10.06. 1/1
SINUMERIK
Praktikum - NUAS Primjer 1 NUAS-G-1 24x50x50 AlCu5Mgl 0,1 M. B.
D840
X v z
I -25 42 0
z 75 42 0
75 8 0
4 -25 6 0
5 -8 25 -1
6 58
Rq 58 3
8 25 58
9 25 58 -1
10 25 -8
\1 2,1 3 11 25 -8 3
6,7
16 12 35 25 ?
14,15 t5 35 25 -1
14 25 15
15 25 l5 -2
10,11 16 35 25 -z
Konstruirajte poietna slova svog imena i prezimena tako da se mogu ugravirati na ploticu di-
menzija 12x50x70 mm. Za to izradite plan stezanja, operacijski list, plan alata i plan rezanja.
:,..:,,1. Gibanie u brzom hodu
Pri gibanju u brzom hodu alat se giba krozzrak i nije u kontaktu s obratkom. Takvo gi-
banje izvodi se vrlo velikom brzinom, a primjenjuje se pri gibanju alata:
Najveia brzina alata u brzom hodu odreclena je konstrukcijom stroja. Veliki CNC stro-
jevi postiZu brzine oko 10 000 mm/min, a manji oko 38 000 mm/min. Pritome brzina
po svim osima ne mora biti ista. Brzina po X i Yosije obiino jednaka dok po osiZ moZe
biti drugaiija. Putanja alata alata, kao ito je objainjeno kod tokarenja (slika 9.26), obit-
no nije po pravcu koji spaja pocetnu i ciljnu tocku vet je razlomljena u dva dijela. Zbog
te cinjenice kao ivelikih brzina gibanja alata treba biti oprezan pri programiranju puta-
nje gibanja u brzom hodu jer svaki sudar alata i obratka ili stege osim loma alata, oite-
iivanja obratka i stege, moZe dovesti i do ozljede operatera.
gdje je:
Kao i kod tokarenja sigurnosni razmak za predobradene povriine i sve druge povrSine
iije su dimenzije u uskim tolerancijama, preporuceni sigurnosni razmak je 2 do 3 mm.
Kod pripremaka kao 5to su odljevci i otkivci kojih dimenzije mogu varirati u Sirem ras-
ponu, preporucuje se sigurnosni razmak od najmanje 6 mm.
Numeridki upravliani alatni
Z.
G1 X.. . Y ... u oravokutnom koordinatnom sustavu
gdje su X,Y,Z koordinate toike u koju alat treba do(i (toika 2).
...
CHF= - skoienje konture
[t
, CHF=5 ,
x1 z1
N40 Gl Xr Zr RND=5
-------_-----{l>x'21
zaobljenja
Numeriiki upravljan; alatni
Pripremak - dimenzije: 24 x 50 x 50
N70;
NBo; - materijal:AlCu5Mg1
N90 ; Pozicija tocke W: X0 - lijevi rub predmeta
N100 ; Y0 - donji rub predmeta
N1 10; 70 - gornja obraalena povriina
N120; Status: simulacija obrade
N1 30 ; *****l(****+********x********************
N140 Gs4 G1 7 G60 G71 G90 G94
N 1 50 TRANS X=0Y=-50 Z=12
N190 G0 X-2sY42210
N200 G0 z0 ;TOCKA 1
N370 G0 260
N380 M30
Da bi se izvrSilo tocno odredeno kretanje alata treba poznavati pocetnu i ciljnu todku
gibanja. Koordinate poietne toike su poloiaj alata prije poietka gibanja, a koordinate
ciljne tocke se zadaju u naredbi G1.
Prethodno izloZeno je vrlo jasno, ako se gibanje vrii samo u smjeru samo jedne osi (Xili
Y li 4, tj. ako se obraduje kontura predmeta paralelna s nekom od osi stroja.
Analizirajmo sada slucaj da se obraaluje kontura predmeta koja nije paralelna s nekom
od osi stroja. U prvom slucaju neka je kontura pod 45" u odnosu na os X. Ovo zahtjeva
istovremeno gibanje alata u smjeru obje osi. Upravljacka jedinica (e izracunati brzinu
posmaka u smjeru pojedinih osi:
=7,071 mm
Putanja koju iine medutoike u koje se redom pomiie alat (T,,T,1,T,2, ...,T2) upravo (e
se poklopiti sa zadanom putanjom gibanja alata.
Analizirajmo sada gibanje koje nije pod 45'u odnosu na os X. Neka pocetna tocka ima
koordinate Tr(1,1), a ciljna toika koordinate Tz(4,5). Detalj odgovarajuieg gibanja pri-
kazuje slika...
Trt I 1
Tmz 0 1
Tm: 1 1
Tr+ I 1
gdje je:
G2 iliG02 - kruZno gibanje u radnom hodu (smjer objainjava slika 10.39 i 10.40)
G3 iliG03 - kruZno gibanje u radnom hodu (smjer objainjava slika 10.39 i 10.40)
vv
ili l=AC(...), J=AC(...), K=AC(...) (apsolutni sustav mjerenja).
do toike 2 mogu(e sticidvama razlititim putanjama alata. Na prvoj putanji kut izmedu
tocaka 1 i2je o, a na drugoj 360-o. Putanja na kojojje o < 180'zadaje se s pozitivnim
radijusom, a na kojoj je o > 180" zadaje se s negativnim radijusom.
Primjer
Neka je poznato: todka I (10,20); totka 2(16,j4; R=6.
Putanjazaq=90"bitie: Gl X10Y20
G2 X16Yl4 R6.
G2 X16Y14 R-6.
- rin,::!--tl!:i?::i-il:l::r+iirliiir..i{i;:r$n*:rril:+ifi+*.r{lr +a+t..r*;ii*iiriE:r:ar:j
f
i \unngrqdki qplaullgli aratni
Ako se bilo koji od parametara l, J, K ili koordinate ciljne tocke zadaju pogrjeino, uprav-
ljatka jedinica te javiti pogrjeiku 5to se ne dogada pri programiranju luka pomoiu CR-
adrese.
t*t
f+
+X
Poaetna i
zavrsna toika
su tste
Sredisia
kruZnica nisu
u istoj todki
ili
Slika 10.46. Primjer kruZnoga gibanja na glodalici
N50 G0 X55 Y40
N60 G1 Z-1
Prirnjer 3" {G:lGi X".. X ". 2,.. AR=...} Primjer 4. {G:/rG-? AP=... ftF=...}
i lG7/G3 t.,. j"." ff.". Aff=...1
Slika 10.48. Primjer kruZnoga gibanja na glodalic Slika 10.49. Primjer kruZnoga gibanja na
I Numeridki upravljani alatni
Oblik programiranja:
Primjer za CIP
N40 G90 G1 7
N50 G0 X42Y2s Z2
N60 Gl Z-2
N70 CIP X25Y42Z-211=25 J1=B K1=0
ili
N40 G90 Gl 7
N50 G0 X42Y2522
N60 Gl Z-2
N 70 Cl P X25 Y 42 Z-2 11 =lC(-1 7 )
J1=lCC17) K'l=0
N40Gl7
N50 G0 X27.sY32.99 Z3
$t!ke'tS.53. Primjerspiralneinterpolaci-
je, tzvor Siemens ('1 )
Prvi dio programa koji se odnosi na poravnavanje i izradbu ravnih utora vei je rijeien.
Ostaje rijeiiti izradbu kru2nog utora.
N370 G0 Z3 : tocka 1 1
Zadatci za vjeibanje:
1#
v^>
cao{r(o*
-/
putanja
Kao 5to se iz slike vidi naredba G41 pomiie sredi5te alata u lijevo za iznos radijusa alata
gledajuci u smjeru kretanja alata, a naredba G42 pomice srediite alata u desno. Nared-
ba G41 i G42 je modalna tj. aktivna je dok se ne poniSti naredbom G40.
Pri uobicajenim brzinama posmaka, takve pogrjeike je teiko uoiiti, a ako se i pojave,
obicno su u okviru dopuitenih tolerancija. Da bi se pri posebno zahtjevnim obradba-
ma izbjegle takve pogrjeike, potrebno je uporabiti naredbu za precizno zaustavljanje:
G602
Nso G601
G603
tto o, G60 x... Y...
Slika 10.61. Definiranje preciznosti izradbe kutova
Cesta uporaba naredbe G64 je pri izradi provrta. Da bi se osigurala tocna pozicija provr-
ta, prije pozicioniranja i poziva ciklusa za zabuSivanje, te ciklusa za buienje, aktivira se
naredba G60. Naprimjer, dio programa koji se odnosi na zabuiivanje, moie izgledati:
Numeridki upravljani alatnr
SOFT- meko ubrzanje, omogutuje veiu toinost izradbe i smanjuje troienje strojnih
dijelova.
posmaK - const
Naravno, kako je reieno ranije, postoji i moguinost odredene pogrjeSke pri izradi
Kutova.
*'',0 co r-,
N120G41 G0X10
N130 G641 ADIS=0.S
N140 Y40
N150 X60 Y70 G60 G601
N160 Y50
N170 X80
N'l80 Y70
N190 G641 ADIS=0.S X100 Y40
N200 x80 Y10
N210 X-20
N220 G40 G0 Y-25
Numeridki upravljani alatni
putanja alata
priizradi
vanjske konture
kontura
. putanja alata
smanjeni pri izradi
posmak unutarnje konture
vr, .(R + r)
vro:
r)
vfo=_v,,'(n -
B
Pri programiranju izrade konture s lukovima ne mora se racunati brzina posmaka po
ovim izrazima. Na raspolaganju su naredbe koje odrecluju da li ie brzina posmaka sre-
diSta alata ostati nepromjenjiva ili ie brzina posmaka na povriini konture ostati nepro-
mjenjiva. Te naredbe su:
CFTCP - nepromjenjiva brzina posmaka srediSta alata, poniitava naredbe CFC iCFIN
(primjena kod glodala kad reiu cijelim promjerom)
CFC - nepromjenjiva brzina posmaka na povriini konture, tj. rubu glodala (osnov-
na postavka) (primjena kod zavrSne obrade)
Za ilustraciju primjene naredbi koje se odnose na brzinu posmaka naveden je dio pro-
grama koji se odnosi na zavrinu obradu konture. Analizirajte i objasnite navedene blo-
KOVe programa.
N240 G0 X-12Y-12
N2s0 G0 22s2000 M3 M8
N260 G1 Z-2F100
7 Nlavedi nrimiorp
_. Y r,, _ ,,*,
' ') nrimipnp nerpdhe za nror-itna poztc
r ol|'a"t,e.
Kad je naredba G63 aktivna, brzina vrtnje i brzina posmaka su blokirani i iznose 100%o
(ne mogu se mijenjati pomo(u preklopnika posmaka ilitipkiza promjenu brzine vrtnje
glavnog vretena).
Ulazak u izradak s G53 zahtijeva programiranje izlaza s G63, ali suprotnog smjera.
U ovom primjeru treba urezati navoj M5. Korak navoja iznosi 0,8 mm. Pri odabranoj br-
zini vrtnje od 200 min-1, brzina posmaka iznosi 160 mm/min.
,roo rroo t,
Gl XO Z1 ;pozlclonlranJe
G63Z-20 F160 iyr=0.8x200=160
G63Zs M4 ;promjena smjera kod izlaza
'7*.3{;2.
Zadavanje pola
Polse programira pomoiu naredbi:
Pol (e imati ulogu nultoike samo za gibanja koja se zadaju u polarnim koordinatama,
a za sva ostala giban javaleca nultotka ostaje W. Gibanja u polarnim koordinatama za-
daju se naredbama: G0 / G1 AP=... RP=...
--
crrr /i
,o.9-,
-o\i
-l\a;{
--,
\s)^
\- )-{ r \,/
\vlr/+-ct i
}--x
Danainje upravljaike jedinice su puno fleksibilnije po pitanju pravila pisanja rijeii (na-
redbi). Redoslijed nije strogo odreclen pa programer moZe viSe paZnje posvetitiobliko-
vanju programa. Postoji viie dobrih naiina za oblikovanje programa, a koji ie se natin
primijeniti ovisi o dogovoru programera unutar tvrtke, o iskustvu programera i njego-
vom shvaianju problematike programiranja CNC strojeva.
Pri pozivu svakog alata korisno je napisati naziv alata i njegove dimenzije. Ponekad
se moie napisati i koji alat moZe posluZiti kao zamjenski. Na pocetku svake operacije
treba biti komentar koji ie omoguiiti brzo uocavanje svih operacija u programu. lsto
tako, za svaku naredbu M0 treba biti naveden razlog njene uporabe (izmjena alata, ii-
Sienje obratka i sl.). M naredbe koje se odnose na rad pomoinih sustava (rashladna te-
kuiina, paletni izmjenjivat i sl.) takocler trebaju biti opisane komentarom.
Osim dokumentiranja programa pomo(u komentara, strukturiranje programa obu-
hvaia grupiranje ijednoobraznost pojedinih naredbi. O iemu se radi pojasnit ie se na
sljedecem primjeru.
Pretpostavimo da smo napisali sloZeni program u kojem koristimo 20 alata. Pri pro-
vjeri programa na stroju prvih l4 alata je izvr5ilo obradu bez pogrjeSke, alije kod 15-
tog (spiralno svrdlo) pri provjeri dubine buienja ustanovljeno da je dubina manja za
0,5 mm od potrebne.Tbog toga je potrebno ponovititu operaciju (uz prethodnu ko-
rekciju programa). Pri tome ne Zelimo izvriiti operacije s prethodnih 14 alata, vei po-
ieti operaciju s alatom broj 15. Da bi ovo bilo moguce, svaka operacija mora sadrZavati
definiciju alata, a za svaki alat moraju biti definirane sve naredbe neophodne za izvr5e-
nje operacije (brzina vrtnje, smjer okreta ja,brzina posmaka, korekcija alata).
Zaglavlje programa
Definicija osnovnih postavki na pocetku programa
Opis operacije
Definicija alata
Naredbe operacije obrade
Definicija zavrietka rada alata
Opis operacije
Definicija alata
Naredbe operacije obrade
Definicija zavrietka rada alata
Tablica 1 . Brzine rezan)a iposmaci priglodanju za kutna iutorna glodala iz HSS materijala
Nehrdaiuii ielik 6-15 0,02 0,05 0,1 0,12 0,15 0,2 0,2
Sivi lijev
20-40 0,06 0,12 u,l 0,3 0,4 U,) 0,6
Meki ielik
Tvrda bronca 40-60 0,0s 0,15 0,25 0,3 0,4 0,5 0,6
Legure aluminija
30-s0 0,04 0,12 0,2 0,25 0,3 0,4 0,4
Plastika
Tabfica 3: Brzina rezanja iposmak pri razvrtanju zarazvrlala iz HSS materijala
Nehrdajuti ielik 4-6 0,1 0,12 0,15 0,2 0,24 0,28 0,32
Sivi lijev
8-10 0,18 0,25 0,3 0,4 0,5 0,55 0,6
Mekiielik
Tvrda bronca 8-12 0,16 0,3 0,3s 0,4 0,4 0,45 0,5
Legure aluminija
10-12 0,15 0,,l8 0,20 0,25 0,3 0,3s 0,4
Plastika
Nehrdaju(i ielik 10-12 0,06 0,1 0,12 0,15 0,2 0,25 0,28
Sivi lijev
15-25 0,1 0,1 5 0,2 0,23 0,25 0,3 0,35
Mekidelik
Tvrda bronca 30-s0 0,15 0,25 0,3 0,4 0,45 0,5 0,55
Legure aluminija
50 - 100 0,15 0,2 0,3 0,4 0,45 0,5 0,55
Plastika
Tablica 5: Brzina rezanja pritokaren ju za neke materijale uz uporabu plodica od tvrdog materijala
Nazivna Promjer Korak Radijus' Promjer Promjer Promjer Dubina Dubina Promjer
veliiina d=D p korijena d2=D2 korijena korijena navoja navoja provrra
ISO M vijka d3 matice vijka matice za navoj
D1 h3 H1
1,00 1,00 0,25 0,036 0,838 0,693 0,729 0,r53 0,135 0,75
1,10 1,10 0,25 0,036 0,938 0,793 0,829 0,153 0,1 35 0,85
1,20 1,20 0,25 0,036 1,038 0,893 0,929 0,153 0,135 0,95
1,40 1,40 0,30 0,043 1,205 1,032 1,075 0,184 0,162 1,10
1,60 1,60 0,35 0,0s 1 1,373 1,171 1,221 0,215 0,189 1,25
2,00 2,00 0,40 0,058 1,740 1,509 1,567 0,24s 0,217 1,60
2,20 2,20 0,45 0,06s 1,908 1,648 1 ,713 0,276 0,244 1,75
2,50 2,50 0,45 0,065 2,208 1,948 2,013 0,276 0,244 2,05
3,00 3,00 0,s0 0,072 2,675 2,387 2,459 0,307 0,271 2,50
3,50 3,50 0,60 0,087 3,1 10 2,764 2,850 0,368 0,325 2,90
4,50 4,50 0,75 0,108 4,013 3,s80 3,688 0,460 0,406 3,80
H{z
I
r = 0.1443. p
I
r dz=d-0.6495'p
HJ2
ds=d-1.2269'p
Dt:d-1.0825'P
t- lrtl
Prilog 4. Oznaiivanje reznih ploiica
@il
I \-l tr--W"^I1
l"-llH
N-
0.
lN
[--
/
, \c
i- I +=.=+'l t:--1/
T;--l ft-_l .---'----it- s d
\" I t---l lr | =oozs
E !0.025 l- lO.025
=oozsl- r0.025
5'lr'- 111-.- @ !0.08 r0
t0 02ir 13
=o.oz
10.025
l' lfl
i------rm
M !0.1801
=3?3'
d
| 'o', l#d
10.13 do
!0.05
:&?331t
+0.1
il o I lu l;=o.jd
d
I r0.1 3
do +0.381rr .013
0.13
!0.08
l;=o;;
ao t0.25rrr
t Ail *- n)
11) Tolne dimenzije ovis o velieini ploaice
IICT
4
trtrtrtr8
56749
@A @r--t @
n \sgj
l-T--
-j-
LII_.1
Bez lomada struootine
s rupom
A Lomaastrugotinesjedne
slrane, s rupom gl LYr n
Lomalstrugotinesjedne l+l-t ,l =
-\
I I ctr.na b7 nr^A
01 1.59 mm
= mm
-g-
I r I
upustenje s jedne strane.
Srupom
<4>
\&/ r.f
02
03 =
=
2.38
3.18
3.97
mm
mm
'tt 04 = 4.76 mm
T H LomaC struqotine s iedne
06 = 6.35 mm
lFl strane. s rupom iupistenlem
07 = 7.94 mm
Z, X Spsijalne
3. TOLERANCIJA
ii*'**.T lla rn
I@@ g E
p 6efi6ni dr2ac (-:!:.
#tw# \
E E u |'t'l \,r
yr
ffiffi
Aksijalni 7a i radijalni kut
@
w-ffi).
Ddae a wnFku obradu Orraa aut,lamiu obradu
Prilog 6: Dozvoljeno odstupanje slobodnih mjera prema ISO 2768
oznoka opts 0,5 do 3 3do6 6do30 30 do 120 1 20 do 400 400 do 1000 1000 do 2000 2000 do 4000
f fino
+0,2 +0,5 +l
m srednje
grubo
!0,4 +1 L2
vrlo grubo
I fino
+1 +0'30' +0'20' +0'1 0' +0"5'
m srednje
N5, G2
Putanja alata
N3.G1
G60 G603
Legure aluminija i silicija cine eutekticki sustav. Eutektiika temperatura iznosi 577'C, a
udio Sije oko 13 o/0.
Sporo hladenje legure aluminija i silicija, pocevii od tekuie faze, vodi stvaranju razli-
tite mikrostrukture ovisno o tome da lije sadriaj silicija manji od eutektickog (podeu-
tektiike legure) iliveti od eutektiikog (nadeutekticke legure).
fl
ts"
I
t/
t
q
'fi
$lika 11"1. Struktura podeutektidke legure (a) poveianje 100 puta, b) poveianie 500 puta
@ryryl
Razmotrimo, naprimjer, dvije aluminijske legure, prvu sa sadrZajem 80/o silicija (a) i dru-
gu sa sadria jem 17o/o silicija (b). Sporo hladenje omogu(iti (e proces difuzije te ravno-
teZno stanje izmedu faza.
Struktura podeutektiike legure (a)je sastavljena od mreZe finih eutektiikih cestica ra-
stvorenih u matrici iistog aluminija (vidi mikrostrukturu a i b). Ovaj tip legure je dobro
obradiv tj. rezljiv.
Nakon hladenja nadeutektitke legure (b) struktura sadrii primarne kristale silicija u
matrici s mreZom cistog aluminija i eutektickih testica (vidi mikrostrukturu c i d). Ova
vrsta legura je slabo rezljiva zbog prisustva tvrdih primarnih kristala silicija 5to uzroku-
je brzo tro5enje alata.
Kristal primarnog S
:,, : Strukturanadeutektidkelegurec)povecanjel00puta,d)povecanje500
puta
Snaga stroja je vaian parametar pri odabiru reZima obrade. Racuna se prema izrazu'.
F , r''
p lt,lll
-'v 60 L"r
gdje je u fnr/min] [m/min] - brzinarezanja
Priobradialuminijskih legura kc je tri puta manji nego kod celika, ali su brzine rezanja
velike (pet do deset puta ve(e nogo kod celika). Ovo rezultira velikim snagama, 5to uz
centrifugalnu silu, koja se javlja kod nebalansiranog pripremka, vodi do pojave vibraci-
ja, popuitanja steznog spoja celjusti i pripremka te njegovog ispadanja iz teljusti. lzra-
cu nata snaga mora od gova rati raspoloZivoj efektivnoj snazi stroja.
Faktor kc ovisi o: materijalu koji se re2e, posmaku, reznoj geometriji alata te istroseno-
sti alata.
[3] EMCO; Software description: EMCO WinNC, SINUMERIK 810D/840D Turning, Editi-
on 2005-04
[4] EMCO; Software description: EMCO WinNC, SINUMERIK 810D/840D Milling, Editi-
on 2005-04
[5] Evans, K.; Programming of CNC Machines, lndustrial Press Inc. (2nd edition), New
York, 2001.
[6]Smid, P.; CNC Programming Handbook, Industrial Press Inc. (2na edition), New
York,2003.