Professional Documents
Culture Documents
Analiza Terminologije Koja Se Odnosi Na LGBTIQ Populaciju U Štampanim Medijima U Bosni I Hercegovini
Analiza Terminologije Koja Se Odnosi Na LGBTIQ Populaciju U Štampanim Medijima U Bosni I Hercegovini
Udruenje Q
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
2006
Udruenje Q |
Izdava:
Udruenje Q za promicanje i zatitu kulture,
identiteta i ljudskih prava queer osoba, Sarajevo, BiH
info@queer.ba, www.queer.ba
Suradnice/i:
Taida Horozovi, Svetlana urkovi i Slobodanka Deki
Lektura:
Udruenje Q
Dizajn naslovnice:
Svetlana urkovi
Tisak:
MAG Plus, Sarajevo
Tira:
300
Finansijska potpora: Swedish Helsinki Committee
Heart and Hand Fund i
for Human Rights
vedski helsinki komitet za ljudska prava
COBISS.BH-ID 14785030
| Udruenje Q
Sadraj
Uvod.................................................................................................................................................5
1. MEDIJI U BOSNI I HERCEGOVINI......................................................................................7
2. ANALIZA LANAKA.............................................................................................................7
A. ta je u naslovu?.................................................................................................................13
B. Snaga jezika..........................................................................................................................14
C. Mo rijei.............................................................................................................................17
D. Analiza lanaka koji se odnose na BiH.........................................................................20
3. STEREOTIPI U MEDIJIMA......................................................................................................25
4. TERMINOLOGIJA KORITENA U PISANIM MEDIJIMA................................................27
5. ZAKLJUAK I PREPORUKE.................................................................................................27
ANEKS I..........................................................................................................................................31
ANEKS II.........................................................................................................................................33
ANEKS III........................................................................................................................................53
ANEKS IV.......................................................................................................................................61
ANEKS V.........................................................................................................................................67
Udruenje Q |
| Udruenje Q
Uvod
Ovo istraivanje provedeno je kao dio projekta Javna vidljivost: podizanje svijesti o
pitanjima LGBTIQ zajednice1 u BiH, sponzoriranog od strane vedskog helsinkog
komiteta za ljudska prava.
Analiza se bazira na lancima iz nekoliko tampanih medija u BiH. lanci su prikupljeni
na osnovi nasuminog uzorka press klipinga skupljenog od strane Udruenja Q. Ovi
lanci ne ukljuuju kompletan kliping lanaka iz tampanih medija niti su analizirani u
originalnoj formi iz vremena njihovog objavljivanja.
Analiza objavljenih lanaka iz tampanih medija u BiH odnosi se na kljune rijei i teme
znaajne za LGBTIQ zajednicu te kontekst u kojem su pisani.
Dodatno, ovaj izvjetaj sadrava jedan dublji sveukupni pregled odreenih tema, kao to
su stereotipi i predrasude u medijima. Izvetaj ukljuuje i posebnu analizu 26 lanaka koji
se odnose samo na Bosnu i Hercegovinu.
Homoseksualnost je dekriminalizirana u Federaciji BiH (FBiH) 1996. godine a u
Republici Srpskoj (RS) 1998. Prvi naredni pozitivni korak zabiljeen je 2003. godine,
usvajanjem Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. Ovaj zakon propisuje da je svaka
vrsta diskriminacije na osnovu spola/roda i seksualne orijentacije zabranjena i kanjiva
na nivou cijele BiH.
Za sada ne postoje odredbe koje bi zabranile diskriminaciju zasnovanu na spolnom
identitetu, rodnom identitetu i/ili izraavanju i (inter)seksualnim karakteristikama ili
koje se odnose na govor mrnje ili zloine mrnje zasnovane na seksualnoj orijentaciji
i/ili spolnom/rodnom identitetu i/ili izraavanju.
Nadamo se da e ovaj izvjetaj pomoi u unapreenju naina na koji mediji piu o
LGBTIQ populaciji u BiH i ljudskim pravima LGBTIQ osoba uopte.
Naa namjera sa ovim i slinim izvjetajima je da doprinesemo razumijevanju LGBTIQ
pitanja i ljudskih prava kao i injenju konkretnih koraka da se stvori drutvo u BiH koje
pronalazi vrline u vlastitoj razliitosti.
Ovom prilikom zahvaljujemo se Heart and Hand fondu i vedskom helsinkom komitetu
za ljudska prava za finansiranje tampanja ovog izvjetaja. Takoer, zahvaljujemo se svim
osobama koje su na bilo koji nain pomogle u realizaciji ovog projekta i izvjetaja.
Svetlana urkovi
Predsjednica
Udruenje Q, Sarajevo, BiH
1
Lezbejska, gej, biseksualna, transrodna, transeksualna, interseksualna i queer zajednica. Za ostatak terminologije,
pogledajte Aneks I:Terminologija.
Udruenje Q |
| Udruenje Q
1. MEDIJI U BOSNI I HERCEGOVINI
Kada je rije o tampanim medijima, na medijskoj sceni BiH izdvajaju se etiri vee
dnevne novine (Dnevni list, Nezavisne novine, Dnevni avaz i Osloboenje) te sedmina i
dvosedmina izdanja (BH Dani, Start BiH, Reporter, Slobodna Bosna i ostale). Ne postoje
tane statistike informacije o tirau tampanih medija u BiH. Same novinske kue ne
daju tane procente ili daju nerealno precijenjene brojeve tiraa njihovih novina ili
magazina.2
Kada je rije o elektronskim medijima, od 2002. godine postoji javni servis BiH (BHT 1 i
BH Radio). Pored javnog servisa postoji nekoliko veih TV stanica (FTV, RTRS, BN, OBN,
TV Hayat) kao i brojne lokalne radio i TV stanice.
Glavno regulatorno tijelo za sve telekomunikacije u BiH je Regulatorna agencija za
komunikacije (RAK),3 kojom je u prolosti upravljala meunarodna zajednica u BiH.
RAK nadgleda/regulira samo elektronske medije, tako da nema uticaja na tampane
medije.
Vijee za tampu BiH (VZ)4 je tijelo koje se odnosi na tampane medije i funkcionie
po principima samoregulacije novinarstva. To podrazumijeva da se svi sporovi izmeu
javnosti i medija rjeavaju novinarskim sredstvima, odnosno pozivanjem novine da
ispotuje pravo na odgovor, objavljivanje ispravke, izvinjenje i demanti. VZ nema pravo
na kanjavanje, suspendiranje, zatvaranje ili licenciranje novina ili magazina.
Aktuelni Kodeks za tampu BiH je napravljen i potpisan od strane ovlatenih
predstavnica/ka est novinarskih udruenja u BiH 1999. godine. On jasno ukljuuje
seksualnu orijentaciju u svojoj antidiskriminacijskoj klauzuli (lanovi 3 i 4).
2. ANALIZA LANAKA
Analiza tampanih medija iz BiH ukljuuje period od preko 16 mjeseci klipinga/
posmatranja (29.06.2003.19.11.2004.) i ukupno 36 lanaka.5
lanci su objavljeni u sljedeim dnevnim, sedminim, dvosedminim i mjesenim
novinama i magazinima:
2
Meunarodne organizacije u BiH su pokuale pratiti tira kako bi se imala transparentna medijska slika. Pokuaj
da se uspostavi Ured za praenje tiraa (ABC) je u BiH bio neuspjean.
3
Vie o RAK-u moete saznati preko njihove web stranice: www.rak.ba.
4
Vie o radu Vijea za tampu moete saznati preko njihove web stranice: www.rak.ba.
5
Pregled i saetak analiziranih lanaka je ponuen u Aneksu II.
Udruenje Q |
Od ukupno 36 lanaka, 9 je tampano u dnevnim novinama, 15 u sedminim novinama/
magazinima, 11 u dvosedminim novinama/magazinima i 1 u mjesenom magazinu.
6
Kratak pregled novina predstavljenih u ovoj analizi je ponuen u Aneksu V.
| Udruenje Q
uvrijedljive termine niti jezik mrnje u cilju promoviranja homofobije / bifobije /
transfobije, te istiu principe ljudskih prava, antidiskriminacije i povezuju cijelu tematiku
sa drugim aspektima kao to su umjetnost, kultura, nauka, itd.
Negativni lanci su oni koji izraavaju negativan pristup LGBTIQ zajednici ili grupama
koje joj pripadaju u smislu koritenja uvredljivih termina, negiranja ljudskih prava
LGBTIQ osoba i upotrebe govora mrnje.
Neutralni tekstovi su oni koji imaju informativni pristup u pogledu LGBTIQ zajednice,
odnosno pruaju opte informacije o LGBTIQ osobama, pitanjima i pokretu.
Dodatna pitanja razmatrana u ovoj analizi su: terminologija, koritenje rodno
senzibilisanog jezika, teme, stereotipi i predrasude.
Imajui u vidu da fotografije nisu bile dostupne za sve lanke, one nisu razmatrane u
svrhu ove analize. Meutim, komentari u pogledu fotografija, gdje je to bilo mogue,
navedeni su u Aneksu II.
Od ukupno 36 lanaka, 13 ih je ocijenjeno pozitivnim, 11 neutralnim i 12 negativnim.
Udruenje Q |
Od 15 lanaka objavljenih u sedminim magazinima, 9 je bilo pozitivnih, 3 neutralnih, a
3 su ocijenjena negativnim.
10 | Udruenje Q
Ispod je tabela u kojoj se nalazi svih 36 lanaka kategoriziranih prema opem dojmu u
tampanim medijima.
Udruenje Q | 11
Od ukupno 36 lanaka, 26 se odnosi na LGBTIQ pitanja i teme u BiH. Ostatak od 11
lanaka se odnosi na LGBTIQ pitanja i teme u inozemstvu, tj. u Hrvatskoj, Sloveniji,
bivem jugoslovenskom regionu, Makedoniji, SAD-u,Tajlandu, Srbiji i Crnoj Gori, Izraelu/
Palestini, Kini i Evropi (generalno).
12 | Udruenje Q
A. ta je u naslovu?
Rijei koje su koritene u naslovima lanaka klasificirane su na sljedei nain:
Od 36 lanaka, njih 23 (63%) sadri jednu od gornjih rijei u svome naslovu. Indikativni
su i neki drugi naslovi, poput: Bojim se hodati Sarajevom sa mojim dekom ili Zbog
toga to su bili ismijani, neki su se pokuali ubiti. Neki naslovi, meutim, nisu odmah
povezivi s temom, poput: Bijela kua prijevremeno povlai amerikog ambasadora iz
Skopja.
7
Oznaka m (m.) se odnosi na muki jeziki rod, f. na enski i n. na neutralni jeziki rod.
Udruenje Q | 13
Neki naslovi su vrlo provokativni, dok se drugi ine usmjereni na vijesti. Interesantno
je primjetiti da se naslovi koji spominju gay paradu odnose na Zagreb, Hrvatska (2),
jer je tamo parada organizirana u vrijeme tampanja lanka, i BiH (2) gdje parada jo
nije organizirana. Takoer, gay lobi je spomenut generalno (1), svjetski (1) i u kontekstu
BiH (1).
Od 36 lanaka, 14 je sadravalo regionalni indikator. BiH je spomenuta 3 puta, ne
ukljuujui Sarajevo (3), i Banja Luku (2). Zagreb (Hrvatska) je spomenut 2 puta, oba
puta u kontekstu zagrebake parade.
Od 8 lanaka gdje se BiH spominje ili se na nju odnose, 3 postavljaju pitanja (u naslovu)
kao to su gay pride ili gay lobi, od kojih nijedan nije odran ili ne egzistira u BiH.
Nije spomenuto u tabelama, ali ipak je interesantno da su 4 lanka spomenula brak
u svojim naslovima, implicirajui gay/lezbejske/istospolne brakove i homoseksualne
suprunike/ce.
B. Snaga jezika
Bosansko-hrvatsko-srpski (BHS) jezik, jednako kao i drugi jezici u regiji, oznaeni su
mukim, enskim i neutralnim rodnim indikatorima. Svaka imenica ima svoj vlastiti
rod (m., f., n.), koji se dodatno prenosi na pridjeve i glagole koji se koriste. Iako jezik
sam po sebi nudi rodnu fleksibilnost, u kolokvijalnom jeziku se koristi uglavnom muki
rod (pozicije/titule se najee navode u mukom rodu, mnoina je takoer najee
u mukom rodu) koji navodno podrazumijeva i enski rod. Ukoliko drutvo insistira
na koritenju samo mukog roda (kao to insistira), sve osobe i identiteti koje/i nisu
(samo)percipirani kao takvi su iskljueni, (p)ostaju nevidljive/i i ne prepoznaju se u takvoj
komunikaciji. Koritenje mukog roda ne predstavlja samo jeziku neravnopravnost ve
i doprinosi uoptenoj neravnopravnosti i diskriminaciji izmeu, unutar i izvan okvira
spolova/rodova. Konstantno iskljuujui jedan jeziki rod podrazumjeva i konstantnu
iskljuenost i nevidljivost svih osoba koje su definirane od strane drutva ili samih sebe
kao bilo ta osim izriito mukog roda.
Javna i zvanina komunikacija koja je predstavljena u mnoini je uvijek izraena u mukom
rodu. Na primjer, homoseksualac se u jeziku odnosi na osobu mukog spola, dok je
14 | Udruenje Q
homoseksualka osoba enskog spola.Termini koji se koriste u mnoini su homoseksualci
(muki rod) i homoseksualke (enski rod). Meutim, najee mediji koriste termin
homoseksualac i homoseksualci, iskljuujui enski rod i inei ga nevidljivim, ak i
kada se pretpostavlja njegova ukljuenost.
Ovaj izvjetaj je uzeo u obzir jezik koji je koriten u lancima budui da postoje varijacije
u takvom koritenju. Neki lanci pokuavaju da koriste neutralan jezik (homoseksualne
osobe umjesto homoseksualci) ili da koriste rodno balansiran jezik koji je i muki
i enski kada se primjeni. Meutim, vidljivo je da je predominantni rod u lancima
najee muki.
Od 36 lanaka, 2 su iskljuena iz analize jezika uzevi da autori/ce uope nisu koristili/e
rodne imenice koje se odnose na LGBTIQ osobe. Kategorije koje su koritene u analizi
su:
M muki rod (ak i kad su u pitanju osobe drugog spola/roda), autor/ica pie
jedino u mukom rodu, iako se dotie osoba enskog spola/roda.
B balansiran (rodno usklaeni termini glede spola/roda osobe). Ovo se odnosi
na to da se za osobe mukog spola koristi muki rod dok se enski rod koristi za
osobe enskog spola.
M/B muki rod/balansirani (kombinacija mukog roda i balansiranog).
Koriten je kombinirani muki rod i rodno balansirani jezik (predsjednica Svetlana
(), ali u istom tekstu, takoer, jedino homoseksualci (m.).
M/N muki rod/neutralni (kombinacija mukog roda i neutralnog jezika/rijei
kao to su osoba/e). Oznaava lanke gdje su koriteni i muki rod i neutralni jezik.
M/N/B muki rod/neutralni/balansirani (kombinacija mukog roda,
neutralnog i balansiranog). Oznaave lanke gdje su koriteni muki rod, neutralni
i balansirani jezik.
N/B neutralni/balansirani (kombinacija neutralnog i balansiranog). Neutralni
i rodno balansirani jezik je koriten u tekstu.
Kategorije enskog roda (), neutralnog (N), /N, te enskog balansiranog (/B) i /B/
N nisu zapaene u lancima te se zato ne pojavljuju u ovoj analizi.
Analiza pokazuje da 44% od svih lanaka (od 34) jesu napisani jedino u mukom rodu
ak i kada se tekst odnosi na osobe enskog spola/roda. Sve skupa, jezik u mukom rodu
je predstavljen sa 91%, dok balansirani i neutralno/balansirani jezik su koriteni u svega
3 lanka (9%).
Udruenje Q | 15
to se tie pojedinanih novina, sedmine novine su koristile balansiran i neutralno/
balansiran jezik, dok je veina lanaka koji su napisani samo u mukom rodu objavljena
u dnevnim novinama.
Ispod se nalazi pregled kategorija po novini.
16 | Udruenje Q
Povezujui ovu primjedbu o jeziku iskljuivo mukog roda sa injenicom da je
homofobija/bifobija/transfobija u BiH uglavnom usmjerena prema osobama mukog
spola, i da su osobe enskog spola i roda bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju
uinjene nevidljivima, ne samo zbog jezika kroz koji su prikazane ve i zbog drugih
faktora koji proizilaze iz heteropatrijarhalnog okvira, smatra se da je ovo pitanje neto
to novinari/ke i medijske kue ozbiljno trebaju uzeti u obzir.
C. Mo rijei
Najee koritena rije u analiziranim lancima je prefiks homo, bilo da je to
homoseksualci, homoseksualnost ili neto drugo.8 BHS jezik je rodan na nain da
svaka rije nosi muki, enski ili neutralni indikator koji isto tako ide sa rodno odreenim
pridjevom i glagolom. U ovom pogledu, rije homoseksualac se najee odnosi na
osobe mukog spola (29 nabrojanih) dok se samo jedna rije (homoseksualne osobe)
odnosi i ukljuuje osobe oba spola/roda.
Pored termina homoseksualac/i, termin seksualna orijentacija se pojavljuje 25 puta,
od kojih se 7 odnosi na homoseksualnu ili istospolnu orijentaciju dok 2 na heteroseksualnu
orijentaciju. Homoseksualnost je spomenuta 20 puta, bilo na neutralan ili uvredljiv nain.
Termin heteroseksualci/ke je spomenut 16 puta, od kojih 10 u mukom rodu. LGBT
organizacije, i njihove varijacije, su spomenute 15 puta. Od 36 lanaka, Udruenje Q je
spomenuto u njih 6. Lista organizacija se uglavnom odnosi na lezbejska i gay udruenja,
i geografski ukljuuje tri organizacije iz Hrvatske i jednu iz Srbije, dok su dvije od njih
(ILGA i IGLYO) specificirane kao meunarodne.
8
Detaljnu listu kljunih rijei i znaenja koritenih u lancima kao i njihovu rasprostranjenost moete pronai u
Aneksu III.
Udruenje Q | 17
Lezbejke su spomenute 14 puta, zatim ljudska prava (13), transrodne osobe (13),
biseksualne osobe (12), parada (9), LGBTIQ (9), queer (8), i drugo (76).9
Veina termina, kada se odnosi na LGBTIQ osobe generalno, je data u mukom rodu.
U ovom pogledu, biseksualci se u tekstu pojavljuju 8 puta, dok se termin biseksualne
osobe ili bi pojavljuje 3 puta. Termin biseksualka se pojavljuje samo jednom.
Isti je sluaj sa terminima koji se tiu transrodnih osoba. Od 13 rijei, transeksualci su
spomenuti 5 puta. est od njih sveukupno se odnose na transeksualnost,10 dok se 4
termina odnose na transrodne osobe.11
9
Pogledajte Aneks III za kompletnu listu.
10
Termini transseksualno i transeksualno su koriteni naizmjenino.
11
Udruenje Q se zalae za uvoenje ireg spektra termina od kojih su neki objavljeni a neki ne. Ove rijei su:
queer, transrodnost, interseksualnost, spolni identitet, rodni identitet i/ili izraavanje, interseksualne karakteristike, itd.
18 | Udruenje Q
Iako se rijei homoseksualac i homoseksualnost esto koriste od strane medija, u
veini sluajeva ovi termini nose uvredljivo znaenje ili je znaenje istospolnosti izraeno
uvredljivom rijeju kao to je peder.
12
Magazin Walter. Za detaljniju analizu lanaka objavljenih u ovoj novini pogledajte Anex IV.
Udruenje Q | 19
U pogledu kljunih LGBTIQ rijei, oito je koje se rijei najvie pojavljuju u medijima i
ta najvie privlai panju novinara/ki, medijskih kua i vjerovatno javnosti.
20 | Udruenje Q
Treba imati u vidu da su se u proteklih godinu dana desili znaajni pomaci ka vidljivosti
LGBTIQ populacije u bh. drutvu od toga da je osnovana prva NVO koja radi na
promociji i zatiti prava LGBTIQ osoba, do toga da je snimljen prvi bh. film u kome su
dva glavna junaka gej.
Udruenje Q | 21
prostorija Udruenja Q u Sarajevu, a drugi (forma reportaa) prikazuje uopteno stanje
LGBTIQ populacije (jedan od rijetkih koji se dotakao i pitanja transrodnih osoba). Oba
teksta objavljena su u BH Danima.
Naslov
Znaaj analize naslova teksta proizilazi iz injenice da su naslovi najee stvar odluke
urednitva, i da vie odraavaju stil same novine, negoli onoga o emu se govori u tekstu.
Naslov privlai panju, i vjerovatno je to razlog zbog koga je veina lanaka u ovoj analizi
imala senzacionalistiki prizvuk. Najee koriena rije u naslovu je gej parada
ukupno pet puta se pojavljuje u velikom, od toga tri puta, u bh. uzorku. Istovremeno, tek
se u jednom tekstu koji se odnosi na BiH, gej parada obrauje kao tema (ak je dat i
kratak historijat Stonewall-a).
Pod naslovom koji proizilazi iz teksta podrazumijevao se onaj koji tano i objektivno
prenosi informacije date od strane aktera/ica u ostatku teksta. U drugu kategoriju
spadaju naslovi koji ili nemaju veze sa onim o emu se govori u tekstu, ili su previe
evaluativni, implicirajui na neto o emu se ne govori u ostatku teksta.Takav tip naslova
bio je najei, u smislu da izdvajaju pojmove koji se u ostatku teksta pominju samo
jednom i najee u potpuno drugom kontekstu od onog koji implicira naslov (npr. Gay
parada uskoro i u Sarajevu, Start BiH, maj, 2003.).
Pored gej parade pojmovi koji su bili najei u naslovima ove grupe tekstova su:
homoseksualnost/homoseksualci (3), peder (3) i gay (2).
Forma teksta
Ova kategorija je ukljuena u analizu kao referenca za znaaj koji se temi ljudskih prava
LGBTIQ populacije davao u tampanim medijima. U tom smislu, pravi se razlika izmeu
sljedeih: kratka vijest, reportaa, kolumna, komentar urednitva, pisma/
reakcija, analiza (pod ovim su se podrazumijevali tekstovi iji/e autori/ke piu iz
pozicije svojih profesija).
22 | Udruenje Q
S obzirom na to da je ova tema relativno nepoznata bh. javnosti, veliki broj reportaa i
kolumni (kao znaajnijih tekstualnih formi) je iznenaujui. Meutim, od est objavljenih
kolumni (po dvije u BH Danima, Walteru i Startu BiH) njih etiri su objavljene u periodu
nakon Arduana show emisije. Ljudska prava LGBTIQ osoba bila su u fokusu u tek
jednom tekstu (Miljenko Jergovi, Zato bi veina trebalo da prihvati manjinu Boija
stvorenja, BH Dani). Obje kolumne u Walteru, kao krajnje homofobine, nisu za temu
imale ljudska prava LGBTIQ osoba, ve su homoseksualnost i homoseksualce (generalno)
iskoristile kao povod za obraun sa neistomiljenicama/ima u drugim medijima.
Kada je o reportaama rije, najvei broj njih je imao uopten pristup temi - u jednom
tekstu se prenosi informacija i o Udruenju Q, poloaju same populacije, mogunostima
za organizovanje Parade ponosa, nasilju i diskriminaciji. Takoer, tri teksta obrauju
sasvim drugu temu, te se LGBTIQ pitanje nalazi u sekundarnom fokusu ili se tek uzgred
spominje.
U reportaama se gotovo i ne pominju zakoni BiH i meunarodne konvencije koje tite
prava LGBTIQ populacije, niti se ova problematika analizira. Akteri/ce (osobe o kojima
se govori u tekstu a koje su identifikovane kao izvor informacija) su predstavnice/i
Udruenja Q, pripadnice/i same LGBTIQ populacije, i javne linosti. U jednom tekstu se
kao akter (u svojstvu izvora informacija) pojavljuje predstavnik institucije, ali ovaj tekst
LGBTIQ pitanje (mogunost sklapanja istospolnih brakova) tek uzgred pominje. Pri
tome, njemu nije postavljeno direktno pitanje vezano za ovu problematiku.
Nevezano za formu teksta, akteri/ce su uglavnom pripadnice/i LGBTIQ populacije
(38.46%), javne linosti (30.76%) i predstavnice/i nevladinih organizacija (19.23% -
uglavnom Udruenja Q).
Tematski, najvie tekstova se odnosilo na homoseksualnost (34.61%) te davanje
uoptene slike o poloaju LGBTIQ populacije (19.23%). ak 30.76% tekstova obrauju
sasvim drugu temu, dok se LGBTIQ pitanje pominje uzgred.
Samo se u jednom tekstu kao akter/ka pojavljuje transrodna osoba (BH Dani).
Nijedan tekst nije obraivao temu interseksualnosti, interseksualnih osoba,
transeksualnosti ili transeksualnih osoba. Veina tekstova svodi se na homoseksualnost
/ homoseksualce ak ne ni na seksualnu orijentaciju koja bi trebalo da ukljui i
lezbejke, odnosno biseksualne osobe.
Udruenje Q | 23
24 | Udruenje Q
3. STEREOTIPI U MEDIJIMA
Iako veina medija pie pozitivno ili neutralno o LGBTIQ zajednici, novinski lanci
su jo uvijek puni stereotipa koji su uglavnom uzrokovani nekolicinom faktora. To su
miljenja koja potiu iz heteropatrijarhalnih normi, neznanja, amaterizma, nedostatka
profesionalnosti i, u rijetkim prilikama, otvorene mrnje i netolerancije. Na jednoj
strani, takvi stereotipi tokom pisanja su shvatljivi jer ova i slina pitanja su po prvi
put pokrenuta u novinarstvu post-ratne BiH ali, s druge strane, takvo pisanje otkriva
povrnost kada su u pitanju nepoznate teme. Takav pristup samo ojaava stigmatizaciju
i predrasude prema LGBTIQ zajednici.
Tokom perioda u kojem je posmatrano pisanje bh. tampe, uoeno je deset standardnih
stereotipa. Veina njih se odnosi na homoseksualnu populaciju i homoseksualnost to
se ini u skladu s najveim stereotipima hetero-patrijarhalnih normi gdje je homofobija
najjaa prema osobama mukog spola i to preteno od strane osoba mukog spola. Uz
to, jezik koji se koristi u ovim lancima se skoro uvijek odnosi na mukarce.
U okviru teme homoseksualnosti, primjeeno je da je u veini lanaka ona tretirana
na povran nain i kroz prizmu samih novinara/ki, vie nego kroz profesionalan pristup
temi, kroz nuenje tane informacije javnosti koja nije uslovljena drutvenim normama
i mentalitetom. Stoga, obim interesa novinara/ki je bio ekstremno ogranien na lake
vijesti koje su prezentirane na senzacionalan nain.
1. Krenje/traenje prava
Veina medija je zasnovala svoje tekstove na injenici da su ljudska prava LGBTIQ osoba
prekrena i da ih one uopte nemaju. Ovi tekstovi su naglasili da je sutinsko znaenje
LGBTIQ borbe zasnovano na zahtjevima za jednakou i prihvatanju od strane drutva.
Bitno je primjetiti da ne postoji osnovno znanje o ljudskim pravima iako su LGBTIQ
teme najee pomenute u pogledu ljudskih prava te ne postoji jasna povezanost i
unaprijed postavljeni kontekst.
Udruenje Q | 25
4. Homoseksualni brakovi
Ova tema se ini jako atraktivnom i egzotinom za medije. Bez obzira to postoje mnogo
ozbiljnije teme i pitanja, pitanje braka je ini se donijelo prijetnju heteroseksualnom
drutvu u pogledu prirodne reprodukcije i drutvene reprodukcije u BiH.
5. Posebnost/drutvena odvojenost
U nekim lancima o ivotima LGBTIQ osoba je pisano kao da su one odvojena grupa
stvorenja a ne ljudi (iako, uglavnom nevidljivi) koji su integralni dio zajednice u BiH.
Rijei koje su koritene su oni, njih, to samo stvara daljnju stigmatizaciju i mistifikaciju
LGBTIQ zajednice.
6. Gay parada
Najee koritena ilustracija i primjer u pisanju o LGBTIQ zajednici jesu gay parade
ponosa. Najvie i najprije koriteni vizuelni koncept queer zajednice je opisan kroz
tekstove i fotografije gay parada irom svijeta. tavie, pitanje gay parade u BiH je
pokrenuto nekoliko puta, iako Udruenje Q nikada nije najavilo da planira da organizira
Queer Pride u BiH u nekoj blioj budunosti. Tema parade se ini vrlo senzacionalnom,
upuujui na bitnost toga kako se ljudi oblae na tim dogaajima, vie nego na motive,
poruke i historiju koja stoji iza svake organizirane parade.
7. Fotografija
Zahvaljujui linim predrasudama i senzacionalistikom kontekstu u koji su lanci
stavljeni sa svrhom, medijske kue su najee odluivale da koriste erotske fotografije
dviju ena ili dvojice mukaraca koji/e se ljube, ili egzotine i vrue slike sa gay parada.
Radei to ovako direktno i opipljivo, mediji su javnosti odaslali poruku da LGBTIQ
osobe, za razliku od normalnih ljudi, mare jedino za seks. Ovo je jedino ojaalo stereotip
suavanja karaktera LGBTIQ osoba na jednu jedinu stvar seks i seksualnost.
8. Uniformnost izgleda
U pogledu izgleda LGBTIQ pojedinaca/ki, opis koji je koriten ini se da predstavlja
veinu gay mukaraca kao feminizirane, uglaene i naparfemisane pojedince koji vode
vrlo uredan, interesantan, savren i avanturistiki nain ivota. S druge strane, uesnici/e
na gay paradama su predstavljeni/e kao osobe koje nemaju moralnih standarda. Stereotip
koji je ovdje naglaen je da je mogue ljude oznaiti kao gay i/ili queer samo prema
njihovom vizuelnom izgledu i vrsti odjee koju nose, dok god ona odskae od drutveno
prihvaene norme.
26 | Udruenje Q
identiteta, poevi sa Starom Grkom. Magazin Walter pie da se homoseksualnost u BiH
pojavila samo zato jer BiH eli da se ponaa kao dio Evrope te da je homoseksualnost
moderna evropska bolest. Poruka je da je homoseksualnost dio trenda a ne dio neega
to je uvijek postojalo.
5. ZAKLJUAK I PREPORUKE
Gledajui na tampane medije i na to kako su oni izvjetavali o LGBTIQ temama, moe
se zakljuiti da su pozitivan pristup temi imale sljedee novine: Azra, BH Dani, Slobodna
Bosna (najee pozitivne) i Buka. Negativan pristup imali su Express i Walter. Neutralni
tekstovi najei su u Dnevnom avazu i Osloboenju. Max je imao neujednaen pristup, u
smislu da su pisali pozitivno jednako koliko i negativno. Start BH je jedini medij koji je
tretirao LGBTIQ teme na sva tri naina.
tampani mediji uglavnom piu o homoseksualcima i homoseksualnim vezama (u 26 od
36 lanaka) zatim lezbejkama i lezbejskim vezama (14). Transrodne osobe su tree na
listi najspominjanijih (13), a prate ih uvredljiva imena zahvaljujui negativnom kontekstu
Udruenje Q | 27
datom u samo jednom lanku.Termin pederi pojavljuje se 13 puta kao pogrdan.
Biseksualne osobe pomenute su 12 puta, a queer osobe 7. Jedini put kada su LGBTIQ
termini bili koriteni tano i u punoj duini jeste u intervjuima sa Svetlanom urkovi iz
Udruenja Q, ili kroz pisanje o queer aktivizmu, dogaajima i/ili aktivistima/kinjama (kao
to su razliite gay parade).
Jedan od zakljuaka analize tekstova koji se odnose na bh. kontekst je da ne postoji
kontinuitet, niti analitiki pristup u pisanju o temi ljudskih prava LGBTIQ osoba. Veina
ovih tekstova su reakcija na incident nastao nakon pomenute talk-show emisije i po
pitanju filma Go West. Samim tim, nije bilo prostora da se pokrene pitanje poloaja
LGBTIQ populacije niti problema sa kojima se populacija suoava. Meutim, ta pitanja i
problemi su konstantno prisutni u bh. drutvu, nezavisno od ovog i slinih incidenata.
Reportae, kao znaajnije novinske forme koje bi trebalo da gaje istraivaki pristup
temi, uglavnom se zadravaju na optim stvarima. S obzirom na to da je tema relativno
nepoznata javnosti, to je razumljivo.
Vei problem, na koji ukazuje i ostatak analize jeste nerazumijevanje terminologije i same
problematike, koja se u najveem broju tekstova svodi na homoseksualnost. Pojam
seksualne i rodne manjine uvijek podrazumijeva vie od seksualne orijentacije, tj. gej
mukaraca. Pored toga, termini su u najveem broju sluajeva napisani u mukom rodu.
Akteri/ce u tekstu su u najveem broju tekstova bile/i pripadnice/i LGBTIQ populacije,
s tim to se u samo etiri teksta javljaju kao izvor informacija. Imajui u vidu osjetljivost
ove teme, ali i nesenzibilisanost medija, to je razumljivo jer dolazi iz straha pripadnica/ka
populacije da bi im identitet mogao biti otkriven. Osim u jednom, ve pomenutom tekstu
(Kojeg je spola ljubav, BH Dani, oktobar, 2004.) u kome su zastupljene i transrodne
osobe, biseksualne osobe i lezbejke, u ostalim su to gej mukarci. Lezbejke, biseksualne,
transrodne, transeksualne i interseksualne osobe uglavnom ostaju nevidljive.
Posebno je zanimljivo to to se ni u jednom lanku koji u fokusu ima temu ljudskih
prava LGBTIQ populacije ne pojavljuju predstavnice/i institucija iako je BiH jedna od
rijetkih zemalja u regionu koja ima zakone koji direktno i indirektno tite ljudska prava
LGBTIQ populacije.14 Nijedan tekst u ovom periodu (a koliko je poznato ni kasnije) nije
se bavio temom implementacije tih zakona i konvencija, niti uopte problemom odnosa
institucija po pitanju LGBTIQ osoba.
Preporuke medijima nakon ove analize uglavnom su usmjerene na sljedee stvari:
Terminologija - trebalo bi vie obratiti panju na termine manje poznate javnosti
transrodnost, transeksualnost, interseksualnost, lezbejke, to jeste biseksualne,
transrodne i interseksualne osobe. Neophodno je ove termine koristiti ee kada se
govori o LGBTIQ populaciji, jer je posljedica njihovog zanemarivanja i/ili pogrenog
predstavljanja nevidljivost osoba koje stoje iza ovih rijei. U ovakvoj situaciji, ne
moe se oekivati da e javnost zahvaljujui medijima shvatiti o kome ili emu je
rije, a kamoli ta podrazumijeva potivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba.
Upotreba rodno senzibilisanog jezika odnosi se na mogunosti koje nudi
BHS jezik, kao i na politiki znaaj upotrebe rodno senzibilisanog jezika. Ukoliko
14
lan 2. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH; lan 145. Krivinog zakona BiH; lan 162. Krivinog zakona RS; lan
174. Krivinog zakona BiH; lan 177. Krivinog zakona FBiH; Zakon o radu Brko Distrikta; Evropska konvencija o
zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, lanovi 8, 10 i 14.
28 | Udruenje Q
se forsira samo jedan od mogua tri jezika roda, to pojaava stigmatizaciju i
nevidljivost onih osoba koje se u tom modelu ne prepoznaju.Tako javnost slabo kada
ita o lezbejkama, biseksualkama, transrodnim, interseksualnim i queer osobama, na
primjer. Muki rod nije jedini rod u kome se moe pisati, posebno kada je rije o
ovoj temi koja podrazumijeva dekonstrukciju patrijarhalnog, heteronormativnog i
binarnog sistema vrijednosti u odnosu na spol i rod.
irenje pria ova preporuka se najvie odnosi na pristup i izbor teme
kada je u pitanju LGBTIQ populacija. Kao to je analiza pokazala, u tom smislu su
mediji dosta ogranieni na pisanje o homoseksualnosti (to proizilazi i iz pogrene
upotrebe terminologije i rodnog jezika), gej mukarcima i slinim temama od kojih se
uglavnom oekuje senzacionalnost. Ljudska prava, a posebno prava LGBTIQ osoba,
podrazumijevaju mnogo vie od toga (ta se pod tim pojmovima podrazumijeva,
razliita iskustva u svijetu, nasilje i diskriminacija...). Posebno je vano naglasiti da
kada se pie o poloaju LGBTIQ populacije u BiH, ne smije se zanemariti znaaj
institucija kao izvora informacija, niti znaaj postojee zakonske regulative i njenog
sprovoenja u BiH.
Senzibilisan pristup pripadnicama/ima LGBTIQ populacije konano
ovakav pristup trebao bi da ukljui sve ve pomenute preporuke. Ovdje je vano
napomenuti da bi uvijek trebalo uvaiti potrebu pripadnica/ka LGBTIQ populacije za
neiznoenjem identiteta u javnost (ukoliko su izvori informacija) ili komuniciranjem
u odreenom rodu.
Takoer jako je vano shvatiti da svaka osoba ima ljudsko pravo na izbor, samodefinisanje
svog/svojih identiteta, samoidentifikaciju, pravo na svoje tijelo i izraavanje cjelokupne
svoje seksualnosti, kao i modifikaciju tijela, identiteta i/ili izraavanja. Dakle, niko ne
smije omalovaavati i/ili osuivati druge zbog izbora koje te osobe ine. LGBTIQ osobe
su dio bh. drutva i svih problema i pitanja koja u njemu postoje, i kao i ostale drutvene
grupe zaluuju jednak i pravian tretman svoje linosti i integriteta.
Udruenje Q | 29
30 | Udruenje Q
ANEKS I
Terminologija15
ROD individualni konstrukt vlastitog identiteta/izraavanja koji potvruje, negira i/ili
nadilazi drutveno zadane i formirane spolne i rodne uloge mukaraca i ena kao
i cijelu binarnu osnovu mukog i enskog. Takoer, drutveni konstrukt spola koji
po definiciji odreuje drutvene uloge mukaraca i ena, to jeste, kreira konstrukt
mukarca i ene.
SPOL drutvena i zakonska klasifikacija biolokih karakteristika koja dijeli osobe na
samo dvije kategorije na osnovu genitalija i reproduktivnih organa / funkcija. Spol je
drutveni konstrukt i osnova diskriminacije i neravnopravnosti.
RODNI IDENTITET podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, ne neophodno
ovisnu o spolu koji je pripisan roenjem. Rodni identitet tie se svakoga ljudskog bia i
ne znai samo binarni koncept mukoga ili enskoga.
SPOLNI IDENTITET podrazumijeva vlastitu spolnu samokoncepciju, ne neophodno
ovisnu o spolu koji je pripisan roenjem. Spolni identitet tie se svakoga ljudskog bia i
ne znai samo binarni koncept mukoga ili enskoga.
RODNO IZRAAVANJE Vizualna i vanjska prezentacija svake osobe koja se oitava
kroz odijevanje, odjevne ili tjelesne oznake, frizuru, ponaanje, jezik i govor tijela.
INTERSEKSUALNE KARAKTERISTIKE odnose se na spolno razlikovanje
(unutar i izmeu kromosoma, gonada, hormona i spolnih organa) koje odstupa od
uvrijeenog drutvenog spolnog razlikovanja koje dijeli osobe na samo dvije kategorije:
mukog i enskog spola.
SEKSUALNA ORIJENTACIJA16 emocionalna i/ili fizika privlanost ili naklonost
koja moe biti prema osobama istog i/ili nekog drugog spola.
HOMOSEKSUALNOST pojava emocionalne i/ili fizike privlanosti ka osobama
istog spola.
BISEKSUALNOST pojava emocionalne i/ili fizike privlanosti prema osobama
istog i drugih spolova.
HETEROSEKSUALNOST pojava emocionalne i/ili fizike privlanosti prema
osobama suprotnog spola.
LEZBIJKA/GEJ osobe koje imaju emocionalnu i/ili fiziku privlanost ili naklonost
prema osobama istog spola.
BISEKSUALNA OSOBA osoba koja ima emocionalnu i/ili fiziku privlanost ili
naklonost prema osobama istog ili razliitog spola.
TRANSRODNOST termin koji obuhvata razliite naine iskazivanja rodnih i spolnih
identiteta koji se razlikuju od tradicionalno uvjetovanih uloga i normi.
15
Terminologija Udruenja Q, http://www.queer.ba/udruzenjeq/terminologija.htm.
16
Takoer spolna orijentacija, seksualno opredjeljenje, spolna sklonost.
Udruenje Q | 31
TRANSRODNA OSOBA osoba iji rodni identitet i/ili rodna prezentacija nije u
skladu sa spolno uvjetovanim tradicionalnim rodnim ulogama.
TRANSEKSUALNA OSOBA osoba koja eli i ima namjeru promijeniti svoj spol;
osoba koja je fiziki modificirala svoje tijelo da bi izrazila svoj spolni (i rodni) identitet
(ukljuuje fiziku i/ili hormonalnu terapiju i operaciju) te osoba koja je promijenila spol
u skladu sa svojim spolnim identitetom i tako ivi.
TRANSVESTIT/KA osoba koja ima poriv da se oblai u odjeu suprotnog spola.
Ovaj termin se uglavnom koristi za mukarce i starijeg je izdanja.
INTERSEKSUALNOST bioloka nedefiniranost spola kao izriito mukog ili
enskog, odnosno definiranost spola kao neto to je izmeu mukog i enskog ili
kombinacija oba po pitanju reproduktivnih organa, kromozoma, gonada i hormona.
INTERSEKSUALNA OSOBA osoba koja se raa sa nedefiniranim spolnim
i reproduktivnim organima, kao izriito enskim ili mukim. Interseksualne osobe
uglavnom su rtve hirurkih intervencija, hormonskih terapija i tabuiziranog ivota. U
prolosti se interseksualna osoba nazivala hermafroditom.
QUEER teorija, pokret, osobnost, stil ivota, seksualnost, orijentacija, identitet...
Ger. Quer / Lat. torquere / Eng. Athwart - PREKO, UDNO, NASTRANO, RELACIONO
Termin koji se koristi da jednom rijeju opie cijelu homoseksualnu, biseksualnu,
transrodnu, transeksualnu i interseksualnu zajednicu kao i heteroseksualne osobe koje
sebe vide ili ive svoj ivot van hetero-patrijarhalnih normi. Queer prevazilazi, negira i
propituje norme.
SEKSIZAM diskriminacija na bazi spola i/ili stavovi, uslovi i ponaanje kroz koje se
vri promicanje stereotipa i represivnih drutvenih uloga i normi na bazi spola i roda.
RODOFOBIJA (GENDERFOBIJA) diskriminacija na bazi roda (rodnih uloga,
izraavanja i normi) koja proistie iz neprihvaanja i negiranja prava individua na linu
koncepciju rodnog identiteta i izraavanja.
HOMO/BIFOBIJA iracionalan strah, mrnja, predrasude ili diskriminacija prema
osobama homo/biseksualne orijentacije (ukljuujui osobe koje su tako percipirane).
TRANSFOBIJA proistie iz neprihvaanja i negiranja prava pojedinke/ca na osobnu
koncepciju rodnog/spolnog identiteta i izraavanja. Ukljuuje strah, mrnju, gaenje,
predrasude i diskriminirajui odnos prema osobama ije stvarno ili percipirano
rodno izraavanje nije u skladu sa drutveno pripisanim spolom. Takoer se odnosi na
predrasude i diskriminirajui odnos prema osobama koje naruavaju i prekorauju uske
drutvene spolne/rodne uloge, pravila i stereotipe.
SEKSUALNOST osnova svakog ljudskog bia koja, izmeu ostalog, obuhvata spolni
identitet, rodni identitet i izraavanje, seksualnu orijentaciju, elje i fantazije, vrijednosti,
ponaanje i emocije; uslovljena je fizikim, emocionalnim i drutvenim ivotom, normama
i iskustvima kroz proces socijalizacije i internalizacije. Takoer, uslovljena je linom
prirodom i nagonom svake individue te prihvatanjem / negiranjem drutvenog poretka
seksualnosti, normi i vrijednosti.
LGBTTIQ - Lezbejke, Gay (gej) mukarci, Biseksualne, Transrodne, Transeksualne,
Interseksualne i Queer osobe.
32 | Udruenje Q
ANEKS II
Pregled i saeci analiziranih lanaka
Ispod se nalazi lista svih lanaka koji su koriteni u ovoj analizi, pregled svakog od
lanaka iz kliping uzorka i za definirani period. Vano je primjetiti da su lanci koriteni
za ovu analizu, u stvari, nekompletni, jer veina njih nije u njihovom originalnom obliku
iz vremena objavljivanja. Nadalje, postoji pregled fotografija iz lanaka u ovoj analizi,
tamo gdje su one bile dostupne, dok e u svim drugim sluajevima biti specificirano
nepoznato (N/A), bilo da su postojale fotografije u datom lanku ili ne.
Listing svakog lanka ukljuuje informacije od naslova do cjelokupnog sadraja lanka,
bilo da je i zbog ega je pojedinani lanak, pozitivan, neutralan ili negativan, ali isto tako
da li je jezik koji je koriten u relevantnom tekstu rodno senzibiliziran.
M - autor/ica pie jedino u mukom rodu, iako se dotie osoba enskog spola/
roda.17
- autor/ica koristi jedino enski rod, iako se dotie osoba mukog spola/roda.
(Nijedan primjer nije pronaen u lancima)
N - autor/ica koristi neutralne termine, gdje rod nije odreen (kao to je koritenje
termina queer osobe). (Nijedan primjer nije pronaen u lancima)
B - koriten je balansiran jezik za osobu mukog spola koriten je muki rod, dok
se o osobi enskog spola govori u enskom rodu.
M/B - koriten je kombinirani muki rod i rodno balansirani jezik (predsjednica
Svetlana (), ali u istom tekstu, takoer, jedino homoseksualci (m).
M/N - oznaava lanke gdje su koriteni muki rod i neutralni jezik.
M/N/B - kombinacija mukog roda, neutralnog i rodno balansiranog jezika.
/B - enski rod i rodno balansirani jezik. (Nijedan primjer nije pronaen u
lancima)
/N - enski rod i neutralni jezik. (Nijedan primjer nije pronaen u lancima)
/N/B - enski rod, neutralni i rodno balansirani jezik su kombinirani. (Nijedan
primjer nije pronaen u lancima)
N/B - neutralni i rodno balansirani jezik je koriten u tekstu.
N/A - oznaka za nepoznato, gdje analizirani lanak ne otkriva autorovu/iinu
namjeru da koristi bilo koju od pomenutih kategorija.
Takoer, navedena je i tzv. industrijska prizma (IP), koja analizira vanije kontekste koji
se javljaju u lanku, ili predstavljaju njegove kljune rijei/pitanja. IP e, takoer, biti
koritena u sluajevima gdje je dostupan samo dio relevantnog lanka iz tampanog
17
Pod mukim i enskim spolom/rodom se misli na definiciju mukog i enskog od strane drutva i po konceptu
profila koji ukljuuje ime, izgled, linu/drutvenu kategorizaciju i socijalizaciju.
Udruenje Q | 33
medija (stranice nisu dostupne za mnoge lanke, i ovdje nisu ukljuene). Date su, takoer,
rijei koritene u lancima vezanim za LGBTIQ zajednicu. Saeci specificiraju i to koje
geografske lokacije su fokus ili tema lanka. Za svaki od lanaka, tampani medij e biti
klasificiran po imenu, periodu objavljivanja dostupnosti javnosti, i mjesta iz kojeg medij
potie. Ukljuen je i datum i to ovim redom dan, mjesec, godina.
34 | Udruenje Q
tolerancije prema seksualnim slobodama u gradu Banjaluci. Jezik koriten u ovom
lanku se prvenstveno odnosi na manjinske grupe kada se govori o seksualnim
slobodama i identitetima, ali odmah nakon toga slijedi konkretan fokus iskljuivo na
homoseksualce/ke (iskljuujui, tako, sve ostale queer osobe).Takoer, autorica iznosi
da postoji fobija veine graana/ki prema homoseksualnim osobama, ali tvrdnja nije
poduprta injenicama o tome kako je ona dola do ovog zakljuka. Gore pomenuto
istraivanje koje je uradila sama autorica lanka pokazuje da je tolerancija prema
homoseksualnim osobama u opadanju, i da glavni korijen lei u neposjedovanju
prave ili bilo kakve informacije o drugim seksualnim orijentacijama, zakljuujui
da postoji strah od nepoznatog. Fotografija koja ilustrira ovaj lanak prikazuje
dvije ene koje su okrenute licem u lice i razgolienih su ramena. Ovaj lanak je
pozitivan jer govori da su glavni razlozi za mrnju prema homoseksualnim osobama
nedostatak informacija i predrasude koje su rezultat straha od nepoznatog.
Udruenje Q | 35
Datum objave: 13.12.2004.
Autor: Darko varc
Fotografija/e: N/A
Lokacija: Ljubljana, Slovenija (+ Evropa)
IP: Pravni poloaj istospolnih veza u Sloveniji; rubrika Pogledi
Kategorija: komentar
Koritene rijei: registracija istospolnih partnerstava, homoseksualna pitanja,
gay i lezbejski klubovi, homoseksualci (m), seksualna demokracija, poremeen,
istospolno orijentirani, istospolni partneri, heteroseksualni brak
Rodna kvalifikacija jezika: M
Generalni stav: negativan
Saetak: Ovaj lanak itaocima/teljkama daje pregled pravnog sistema u Sloveniji
prema istospolnim brakovima, i uporeuje ga sa sistemom Evropske unije (EU). Iz
ovog teksta se saznaje kako lijevo orijentirane politike partije podravaju zakonska
prava istospolnih brakova, dok partije desnice ne. lanak naglaava kako partije
orijentirane ka desnici nemaju mnogo izbora nego da se sloe jer postoji pritisak
iz EU i cijelog okvira evropskih standarda, koji su svi relevantni za Sloveniju. Postoji
povremeno koritenje/spominjanje diskriminatornih rijei kao to su poremeen,
koje su usmjerene na homoseksualne osobe iz perspektive homofobine hetero
veine. Fotografija koja slui kao ilustracija ovom lanku prikazuje dva zrela mukarca
u odijelima koji se ljube u usta. Takoer se komentira pritisak Vatikana, koji je opisan
kao sila kojoj se teko oduprijeti.
36 | Udruenje Q
6. Naziv i opis: Express, sedminik, Sarajevo (BiH)
Naslov lanka: Bojim se da proetam Sarajevom sa svojim dekom
Datum objave: 25.12.2003.
Autor/ica: B. Mujezinovi
Fotografija/e: Da
Lokacija: BiH
IP: lanak o gay pitanjima kao nastavak diskusije na web portalu
Kategorija: Kolumna / intervju
Koritene rijei: gay parada, homoseksualac (m), peder, gay zajednica,
heteroseksualan (m), Stonewall, lezbejka, prava, biseksualan (m), transeksualan (m),
seksualna orijentacija
Rodna kvalifikacija jezika: M
Generalni stav: negativan
Saetak: U ovom lanku je sadrana reakcija na debatu sa web portala sarajevo-
x.com u pogledu ivota i realnosti queer osoba u Bosni i Hercegovini (gay mukaraca
posebno) i mogunosti organiziranja gay parade u Sarajevu. U naslovu se nalazi citat
homoseksualnog mukarca koji kae: Bojim se da proetam Sarajevom sa svojim
dekom. Postoji takoer jo jedan citat: Znam neke ljude koji kau da bi radije
vidjeli svog sina kao kriminalca ili ubicu nego kao pedera. Poseban problem koji je
naglaen od strane osoba sa portala je injenica da ne postoji niti organizacija koja bi
radila na queer/gay pitanjima, niti mjesto/kafi gdje bi se gay mukarci mogli upoznati.
Fotografija kojom je ilustriran ovaj lanak predstavlja dva mukarca koji izgledaju
poput modela u bokser gaicama, od kojih jedan lei na stomaku a drugi na njegovim
leima. Ovaj lanak ne osigurava senzibiliziran pristup u postavljanju pitanja koja su u
okviru njegove teme i sa neprikladnom fotografijom donekle iskrivljava sliku queer
zajednice (gay mukaraca posebno).
Udruenje Q | 37
prava homoseksualaca/ki. Pitanja vezana za queer zajednicu u ovom lanku su
spomenuta gotovo indirektno, i limitirana su na homoseksualnost.
38 | Udruenje Q
10. Naziv i opis: Azra, sedminik, Sarajevo (BiH)
Naslov lanka: Zbog toga to im je prijeeno, neki su se pokuali ubiti
Datum objave: 05.05.2004.
Autorica: Najda Vrani
Fotografija/e: N/A
Lokacija: Sarajevo, BiH (Udruenje Q)
IP: Queer zajednica u BiH
Kategorija: intervju
Koritene rijei: razliita seksualna orijentacija, queer; homoseksualan, bisek-
sualan, transrodan, transseksualan nain ivota; heteropatrijarhalne norme, Udruenje
Q, queer osobe, LGBTIQ osobe, Zakon o jednakopravnosti spolova, biseksualna
osoba, transeksualna osoba
Rodna kvalifikacija jezika: M/N
Generalni stav: pozitivan
Saetak: lanak govori o LGBTIQ zajednici. Svetlana urkovi iz Udruenja Q dala
je nekoliko izjava o Udruenju i queer zajednici u BiH.
Udruenje Q | 39
IP: Udruenje Q, queer terminologija, aktivizam, intervju
Kategorija: intervju
Koritene rijei: gay parada, queer osobe, queerovci, gay, lezbo, transeksualci (m),
LGBT, homoseksualnost, homoseksualna stoka, seksualna orijentacija, interseks
osobe, lezbejke, rodni identitet, LGBTIQ zajednica, Udruenje Q, ljudska prava,
regionalni LGBT sastanak, lezbejska, biseksualna, transrodna, interseksualna popu-
lacija, homoseksualni odnosi, queer akitivisti, dekriminalizacija homoseksualnosti,
Zakon o jednakosti spolova, Meunarodna lezbejska i gay asocijacija, ILGA, IGLYO,
heteroseksualan (m), strejt, bi, transvestiti (m), hrvatsko udruenje Pride, trans-
rodne osobe, queer pokret, heteropatrijarhalne norme, queer festival, gay klub,
queer pride
Rodna kvalifikacija jezika: M/N/B
Generalni stav: Pozitivan
Saetak: lanak je intervju sa Svetlanom urkovi iz Udruenja Q. Daje infor-
macije povezane sa queer terminologijom i pokretom generalno. Fotografije u
lanku su brojne, i ukljuuju slike sa gay parada, zatim dviju golih ena u erotinim
pozama, sliku gay mukarca (?) na zabavi, Madonnu i Britney Spears dok se ljube
na bini, dvije ene kako se ljube, i konano mukarca sa kaubojskim eirom. Iako
je dio koji se odnosi na intervju edukativan, predstavljene slike kao ilustracija su
neprikladne i sugeriraju podrku stereotipnom razumijevanju LGBTIQ zajednice.
Takoer, neke od datih informacija su netane.
40 | Udruenje Q
14. Naziv i opis: BH Dani, sedmini magazin, Sarajevo (BiH)
Naslov lanka: Reakcije: Deen, homoseksualnost (kod nas), dravljanstvo i
domovina
Datum objave: 04.06.2004.
Autorica: Bojana Boovi
Fotografija/e: N/A
Lokacija: BiH
IP: rubrika Reakcije, odgovor na prethodni lanak
Kategorija: reakcije
Koritene rijei: homoseksualac (m), homoseksualnost, seksualnost, seksualna
orijentacija
Rodna kvalifikacija jezika: B
Generalni stav: pozitivan
Saetak: itateljka reagira na tekst Miljenka Jergovia, kritizirajui ga zbog njegovog
homofobinog i nefer pisanja, i pita se zato je vano ako je neko homoseksualna
osoba?, dalje govorei da u sutini to jeste vano jer je Bosna i Hercegovina mnogo
iza evropskih standarda (koji garantiraju sve line slobode sve dotle dok one ne
povreuju ili ugroavaju bilo ija prava).
Udruenje Q | 41
Fotografija/e: N/A
Lokacija: Kina
IP: Informacija o prii o queer vezi
Kategorija:vijest
Koritene rijei: istospolni mu, operacija promjene spola
Rodna kvalifikacija jezika: N/A
Generalni stav: neutralan
Saetak: lanak informira o tome kako je u Kini oenjen ovjek promijenio svoj
spol u enski, a njegova/njezina ena, nakon to je pokuala da sprijei sestrinski
odnos, je odluila da se razvede od njega/nje jer je njen mu postao/la stara dama
nakon promjene spola.
42 | Udruenje Q
Saetak: Podnaslov ovog teksta je diskriminatoran jer kae: stanovnici Zagreba
preporuili homoseksualcima proienje u Crkvi. lanak biljei komentare osoba
prisutnih na skupu koje su imale diskriminatorne komentare protiv Gay parade
ponosa, ili onih koje su osudile paradu i queer osobe. Osobe koje je autor odabrao
kao predstavnike/ce podravalaca/teljki parade su ovdje opisane kao srednjovjene
dame koje su im majinski mahale.
Udruenje Q | 43
Generalni stav: neutralan
Saetak: Ovo je intervju sa mladim gay mukarcem iz drugog najveeg grada u BiH,
Banja Luke. Njegova seksualna orijentacija i iskustva u ljubavnom ivotu glavni su
fokus teksta.
44 | Udruenje Q
vezano za snimanje novog filma dobro poznatog filmskog reisera, samo zbog toga
to film navodno tretira ratnu sudbinu dva Bosanca. Ali, kakvu vrstu Bosanaca?
Homoseksualaca moete li zamisliti? Autor ovog lanka direktno kritizira
voditeljicu emisije, i njen nastup koji je diskriminatoran, ili, kako autor kae,apsolutno
primitivan i uvredljiv.
Udruenje Q | 45
Rodna kvalifikacija jezika: M/B
Generalni stav: negativan
Saetak: Autor lanka je bio gost TV emisije o kojoj pie, a tema emisije je bio
film Go West, film o ljubavi izmeu dvojice mukaraca u ratnoj zoni Bosne.
Autor koristi uvredljiva poreenja izmeu gay osoba i homoseksualnih prostituki,
te potencijalnih podravalaca/teljki homoseksualnih osoba, eksplicitno i iznova
vrijeajui drugog gosta u TV emisiji, za kojeg pretpostavlja da je gay. Autor
takoer nekonzistentno pie u ja i mi obliku kada izraava svoje poglede, i
govori o sebi kao o fiktivnom super heroju. Autor svoju homofobiju dovodi do
krajnjih razmjera, te je sadraj ovog teksta ak protuzakonit.
46 | Udruenje Q
IP: Mediji, film, rubrika: polemika o filmu Go West
Kategorija: Vijest, transkript emisije koja je u fokusu i radijskih emisija koje su
uslijedile, novinski lanci
Koritene rijei: homofobija, homoseksualnost, homoseksualaca (m/n), gay,
strejt, heteroseksualci (m), seksualne manjine, homoseksualizam, organizacije
homoseksualaca (m), lobi homoseksualnih osoba, homoseksualna orijentacija, pederi,
gay scena, pederska scena, pederski lobi, pederski web site-ovi, homoseksualna ljubav,
homoseksualna prava, pederastija, seksualna orijentacija, homoseksualne manjine,
homoseksualni lobi, homoseksualne veze, pederski filmovi, seksualna sloboda
Rodna kvalifikacija jezika: M
Generalni stav: neutralan
Saetak: lanak je kompilacija transkripta iz emisije Arduana show i lanaka iz
tampanih medija (veinom sedminih) koji su pisali o glavnoj temi emisije filmu
Go West. Jasan prikaz onoga to je napisano u proteklih nekoliko sedmica je dat
u ovom lanku tako da je itateljska publika mogla napraviti vlastite zakljuke o
svemu tome. Fotografije koje su ponuene u ovom prikazu ukljuuju ekipu glumaca
iz pomenutog filma, novinare/ke koji/e su pisali/e o temama i onima koji/e su bili/e
gosti/e TV emisije.
Udruenje Q | 47
Datum objave: 05.10.2004.
Autorica: Denana Alauz
Fotografija/e: N/A
Lokacija: Sarajevo, BiH
IP: Razlika izmeu normalnog i perverznog seksa? Seksualne slobode, feti,
anonimni intervjui o nastranim iskustvima u seksu
Kategorija: kolumna
Koritene rijei: gay i lezbejske zajednice, homoseksualizam, gay, gay i bi populacija,
hetero, heteroseksualci (m), biseksualke (f)
Rodna kvalifikacija jezika: M/B
Generalni stav: neutralan
Saetak:Tekst izvjetava o iskustvima anonimnih osoba homoseksualne, biseksualne
i heteroseksualne orijentacije iz intime njihovih spavaih soba. Autorica posebno
naglaava da je imala iznenaujue iskustvo, jer je bilo teko nai osobe koje bi
saraivale u pisanju/pravljenju lanka.
48 | Udruenje Q
Autor: Miljenko Jergovi
Fotografija/e: N/A
Lokacija: BiH
IP: TV emisija, mediji i film u kontekstu homofobije i queer sloboda
Kategorija: kolumna
Koritene rijei: homoseksualci (m), heteroseksualci (m), peder, lezbejke, muka
istospolna ljubav, (seksualna) manjina, (seksualna) veina, seksualna orijentacija,
ljudska prava, homoerotian
Rodna kvalifikacija jezika: M/B
Generalni stav: pozitivan
Saetak: Poznati autor pie o queer i homoseksualnim temama, ovaj put pozitivnije.
Naime, vraajui se emisiji Arduana show i njenim neprijateljskim stajalitima prema
homoseksualnim osobama, Jergovi ovdje osuuje emisiju i usput pobija neke druge
argumente iz medijiskih tekstova koji su negativni u pisanju o homoseksualcima, te
zagovara slobodu da se generalno izabere neija seksualna orijentacija.
Udruenje Q | 49
navedeno samo zbog Alispahievog pisanja. Ovo je jo jedan tekst koji kri zakone
BiH kroz distribuiranje informacija kroz tampane medije. Fotografija je jedan dio
web site-a www.queer.ba.
50 | Udruenje Q
EU za razliku od pet koje je on nabrojao njegovim sljedbenicima/ama i sluaocima/
teljkama tokom javnih govora. Prvenstveno, ovdje je vana sloboda da se odabere
seksualna orijentacija, kao i pravo na ateizam. Autor naglaava da je emisija koja je
ranije u analizi bila tema, inicirala cijelu lavinu javnog dijaloga o neijem pravu da
odabere svoju seksualnu orijentaciju. Posljednji podsjetnik autora Kebe u pogledu
emisije je kako je bonjaka desnica djelovala faistiko-egzekutorsko-progonilaki
prema osobama iz istospolnih veza.
Udruenje Q | 51
Rodna kvalifikacija jezika: M
Generalni stav: neutralan
Saetak: U ovom lanku autor ne podrava goste/e emisije (poznate osobe)
na komercijalnoj hrvatskoj televiziji i istie nedostatak kredibiliteta govornika/ca.
On ih sve kategorizira, sa fokusom na Antu Kovaevia, jednog od kandidata za
predsjednika Hrvatske, kao oviniste/ice, nacionaliste/kinje i homofobe/kinje.
Hronoloki (rat u ex-yu, politika u Hrvatskoj, itd.), autor dekonstruira Kovaevieve
argumente, analizirajui ga i vezujui njegovu fobiju za diskriminatorne komentare
koje je dala voditeljica emisije iz BiH (vidi ranije klip analize) Arduana Pribinja-Kuri
o filmu Go West.
52 | Udruenje Q
ANEKS III
Rijei, fraze i njihova rairenost u lancima
2 Seksualna orijentacija 12 21
Homoseksualna/istospolna/drugaija orijentacija 7
Heteroseksualna orijentacija 2
3 Homoseksualnost 9 20
Homoseksualizam 6
Pederluk 4
Pederastija 1
4 Heteroseksualci (m) 9 16
Heteroseksualke (f) 1
Strejt 2
Hetero 3
Normalni hetero graani 1
6 Lezbejke 12 14
Lezbo 1
Mukobanjasto 1
Udruenje Q | 53
7 Ljudska prava (i slobode) 9 13
Prava gay populacije 1
Pederska prava 1
Seksualna sloboda 2
7 Transseksualci (m) 5 13
Transseksualna osoba 1
Transrodne osobe 3
Transvestiti(m) 2
Transrodno 1
Transii (m) 1
8 Biseksualci (m) 8 12
Bi 2
Biseksualka (f) 1
Biseksualne osobe 1
9 Gay pride/parada 6 9
Homoseksualni pride 1
Pride 1
Queer pride 1
10 Queer osobe 7 8
Queerovci 1
10 Istospolni brakovi 5 8
Homoseksualni brak 3
11 Udruenje Q 6 6
12 Homofobija 3 5
Homofob 1
Homofobine izjave 1
12 Homoseksualni lobi 1 5
Lobi homoseksualnih osoba 1
Antihomoseksualni lobi 1
Pederski lobi 2
54 | Udruenje Q
13 Zakon o jednakosti spolova 4 4
14 Heteropatrijarhalne norme 3 3
15 Rodni identitet 2 2
15 Vanbrano partnerstvo 1 2
Vanbrana veza 1
15 Metroseksualac (m) 1 2
Metroseksualni intelektualac (m) 1
16 Biseksualnost 1 1
16 Heteroseksualni brak 1 1
16 Sodomiti (m) 1 1
16 Lesbos 1 1
16 Sappho 1 1
16 Stonewall 1 1
16 Unitene guzice 1 1
16 Tetkice 1 1
16 utokljunci 1 1
16 Pink panteri 1 1
16 Drkadija 1 1
Udruenje Q | 55
16 Kite 1 1
16 Topla braa 1 1
16 Analno poeljan 1 1
16 Bifobija 1 1
16 Transfobija 1 1
16 Interseksualne osobe 1 1
16 Hetero ekscentrici 1 1
56 | Udruenje Q
Broj Rasprostranjenost termina i znaenja Zbir Total
1 Homoseksualci (m) 29 79
2 Homoseksualne osobe 1
3 Homoseksualna orijentacija 5
4 Homoseksualnost 9
5 Homoseksualizam 6
6 Homoseksualne organizacije 4
7 Homoseksualni pride 1
8 Homoseksualni brak 3
9 Homoseksualni lobi 1
10 Antihomoseksualni lobi 1
11 Dekriminalizacija / legalizacija homoseksualnosti 3
12 Homofobija 4
13 Homofob 1
14 Homoseksualna ljubav 1
15 Homoseksualna/e veza/e 3
16 Homoseksualna stoka 1
17 Homoseksualni parovi 1
18 Homoseksualni suprunici 1
19 Homoseksualna populacija 1
20 Homoseksualna pitanja 1
21 Homoerotino 1
22 Homoseksualna Evropa 1
1 Pederi 13 26
2 Pederluk 4
3 Ex-yu pederska organizacija 1
4 Svjetska pederska organizacija 1
5 Pederska prava 1
6 Pederski lobi 1
7 Prljavi pederi 1
8 Pederska scena 1
9 Pederski web/internet sajtovi 3
10 Pederska zemlja 1
11 Pederski filmovi 1
12 Pederski balovi 1
13 Pederske kurtizane 1
14 Jebati njihovog pederskog djeda 1
15 Sarajevski pederi 1
16 Svjetski pederi 1
17 Pederii 1
18 Pederine 1
19 Peko 1
1 Gay 8 34
2 Gay mukarci 1
3 Gay organizacija 1
Udruenje Q | 57
4 Pravo gay populacije 1
5 Gay pride/parada 6
6 Gay dar 2
7 Gay zajednica 2
8 Gay i bi populacija 1
9 Gay publika 1
10 Gay scena 3
11 Gay turizam 1
12 Gay parovi 1
13 Gay klubovi 1
14 Gay krugovi 1
15 Gay kurve 1
16 Gay-gay misija 1
17 Gay populacija 2
1 Spolni 1 29
2 Spolnost 1
3 Spolna orijentacija 12
4 Seksualna sloboda 1
5 Seksualne i rodne manjine 2
6 Seksualne manjine 3
7 Seksualna veina 1
8 Seksualna demokracija 1
9 Seksualne devijacije 2
10 Seksualna nenormalnost 2
11 Seksualna perverzija 1
12 Seksualni hendikep 1
13 Seksualne preference 1
1 Isti spol 1 16
2 Istospolno orijentiran 1
3 Istospolna orijentacija 5
4 Istospolni brak 1
5 Zakon o istospolnim partnerstvima (Hrvatska) 1
6 Istospolni/o partneri/stvo 2
7 Istospolni kontakti 1
8 Istospolne veze 1
9 Istospolni parovi 1
10 Istospolni mu 1
11 Istospolna ljubav (muka) 1
1 Queer 2 18
2 Queer zajednica 1
3 Queer kultura 1
4 Queer pokret 1
5 Queer festivali 1
6 Queer aktivisti 1
58 | Udruenje Q
7 Takozvana queer zajednica 1
8 Queer pride 1
9 Queerovci 1
10 Queer osobe 7
11 Queer manjine 1
1 Heteroseksualan (m) 9 21
2 Heteroseksualna (f) 1
3 Heteroseksualna orijentacija 2
4 Hetero 3
5 Normalni hetero graani 1
6 Heteroseksualni brak 1
7 Hetero ekscentrici 1
8 Heteroseksualna grupa 1
9 Heteroseksualna Hrvatska 1
10 Heteroseksualni hrvatski muevi 1
Udruenje Q | 59
60 | Udruenje Q
ANEKS IV
Primjer Waltera
Mediji u BiH povremeno piu o homoseksualnosti. No, u septembru 2004. godine,
TV Hayat je emitirala talk show Arduana koji je pokrenuo pitanje prihvaanja
homoseksualaca/ki u BiH. Ova emisija je bila prekretnica za prezentaciju cijele teme
koja je gledana kroz prizmu jo nedovrenog filma Go west18 bh. reisera Ahmeda
Imamovia. Emisija je pokrenula itavu rijeku novinskih lanaka koji su kritizirali
Arduanu kao voditeljicu, urednicu i osobu. S druge strane, kolumnista magazina Walter
Fatmir Alispahi, koji je takoer sudjelovao u emisiji, objavio je seriju lanaka usmjerenih
direktno protiv homoseksualaca. Odmah je poeo medijski rat i veina novina je
ponovo poela postavljati pitanje homoseksualnosti u BiH. Dalje u ovom pregledu, bit
e razmotren cijeli Walterov serijal koji slui kao najnegativniji primjer medijskog pisanja
u posmatranom periodu.
U izdanju Waltera od 14. septembra 2004. godine, objavljena su tri lanka o
homoseksualnosti u cjelini i vezano za Arduana show:
Dnevnik revolucije: sve je puno drogiranih pedera, autor Fatmir Alispahi
enu pod mahramom proglasili kerom, autorica Alisa Leki-Mehievi
Strane donacije, besplatni vazelin i karta za Go west, nepoznat/a autor/ica
Predrasude i stereotipi
Naslov Alispahievog lanka sam po sebi sugerira jednu vrstu predrasude prema
homoseksualcima. Sve je puno drogiranih pedera je reenica sa porukom itaocima/
teljkama da su homoseksualci ovisnici o drogama, nosioci HIV-a, prljavi i nenormalni
ljudi, bolesni pojedinci i otpad bh. drutva.
Autor tekst zapoinje sa nekom vrstom oduevljenja da je imao priliku da sretne jednog
homoseksualca, kao da su homoseksualci po njegovom miljenju natprirodna stvorenja
koja su utjelotvorena, i na taj nain egzotina, a ne ljudska bia.Tako Alispahi pie: Vidio
sam pedera uivo!
On dalje nastavlja: Nisam ga plaho zagledo jer nisam elio da pomisli da sam muterija,
tobejarabi. Njegova reenica je stereotip koji govori o homoseksualcima jedino kao
18
Ovaj film, izmeu ostalog, govori o ljubavnoj prii izmeu dvojice mukaraca razliitog etnikog porijekla tokom
rata u BiH i njihovoj borbi da idu na Zapad.
Udruenje Q | 61
o seksualnim biima za koje je svaki mukarac seksualni objekat i mogui seksualni
partner. On ga dalje opisuje, stavljajui ga u odreene norme feminiziranosti: Koliko
sam mogao spaziti, ispod oka, nosio je bljetavo plavu koulju sa enskim rukavima.
Imao je bijeli ten, bezbeli napuderisan. Uinilo mi se i da su mu oi namazane onim
hepekom za trepavice. On ovdje kreira sliku feminiziranog mukarca, obuenog u ive
boje i koulju sa enskim rukavima, sa minkom, to kod itateljstva stvara utisak da
svi homoseksualci izgledaju tako i da je to nain da ih se prepozna, uzimajui u obzir da
je autor, prema vlastitoj izjavi, po prvi put u ivotu vidio homoseksualca.
Tam, u oku, sjedi taj to je ni muko ni ensko. Ima samo jedan slobodan sto, do njega.
Sjednem. Zaudara nekakav teak, enski parfem. Haman se ovaj to je muko namiriso da je
ensko, da nam bude to ljepi.
U ovih nekoliko reenica, Alispahi ponavlja istu predrasudu i isti stereotip o
homoseksualcima kao feminiziranim mukarcima, ak imenujui istu osobu neim
izmeu mukarca i ene samo zbog jaine parfema koju je ona nosila.
Dade mu konobarica tortu a on je uze da mljacka. Pita mene konobarica, hou li tortu, haman
je dabe, neu, hvala, rekoh. Mogo bi peder razumjeti da je to neki znak raspoznavanja, da
sad i ja jedem tortu.
Iz ovog pasusa takoer se implicira da homoseksualci gledaju na svaku priliku da naglase
svoju seksualnost i upoznaju druge mukarce ako im se prui ansa.
Metro golding sanitarny Chmar je jedan od pasusa. Oito je da se ovdje eli identificirati
homoseksualce jedino sa analnim seksom i seksom uopte, kao jedinim nainom
njihovog ivota.
Mrnja
U svome tekstu, nedvosmisleno i vrlo jasno, Fatmir Alispahi sugerira mrnju prema
homoseksualcima. On tako pie: Joj meni neto ugavo, da mi je da odem. Samo ovom
kratkom reenicom, Alispahi izraava svoju mrnju i gaenje prema homoseksualcima.
I time to je bio blizu jednom homoseksualcu, u njemu je izazvalo gaenje to je vrlo
otvoreno podijelio sa svim itaocima/teljkama.
...pa, da ne priznajemo te nastranosti. Ovo je dio reenice u kojoj Alispahi pokazuje
njegovu linu odbojnost i mrnju prema homoseksualcima, oznaavajui njihove ivote
kao seksualne nastranosti.
A, mogao se, primjerice, zezati sa vezom filmske umjetnosti i sanitarnih vorova, sa prljavtinom
pederluka i sanitarnom higijenom, itd.
Autor ovdje direktno alje poruku da su homoseksualci odvratni i prljavi poput
toaleta, aludirajui ponovo na muki analni seks, bez obzira to svi ljudi, ukljuujui
homoseksualce, nisu isti, ne samo po seksualnosti i seksualnoj orijentaciji ve i mnogim
drugim stvarima.
62 | Udruenje Q
Predrasude i hukanje
Cio lanak koji je Alispahi napisao je vrlo provokativan i samo potvruje iste predrasude
i stereotipe koji postoje u bh. dominantno heteropatrijarhalnom drutvenom sistemu.
Ovaj lanak je napisan sa jasnim ciljem da se odbrane one ispravne moralne i druge
vrijednosti. Autor tavie pie tonom koji direktno tretira homoseksualce kao inferiorna
stvorenja koja unitavaju bh. drutvo i kulturu. Autor sam sebe predstavlja kao spasioca
zemlje i naroda od bolesti koja je rezultat bolesne zapadne kulture. Alispahiev lanak
je, takoer, i jedna vrsta poziva drugima da ustanu u odbranu tradicionalnih vrijednosti
koje same po sebi ne priznaju postojanje razliitosti u smislu seksualne orijentacije.
Predrasude
Zamotane ene proizilaze iz tradicije i obiaja islama, a homoseksualizam, valjda, iz
protuprirodnog bluda
Ovom reenicom Leki-Mehievi pokazuje vlastite zakljuke koji nisu potkrijepljeni
nijednom validnom injenicom. Ona je pristrasna prema homoseksuanosti tako
da je naziva protuprirodnim bludom, vjerovatno na osnovama tradicije a ne nauke,
zaboravljajui da je moral, a ne nauka, nestabilna kategorija. Homoseksualnost je tako
javnosti jednostavno opisana kao protuprirodan blud.
Stereotipi
Bilo kako bilo, tzv. neovisni intelektualci nisu znali odgovoriti ni na tvrdnju da je forsiranje
homoseksualizma u bh. drutvo zapravo rezultat provincijalnog i palanakog kompleksa, zbog
kojeg i preko prie o pederima elimo izigravati dio Evrope.
Autorica je reducirala ljudska prava osoba istospolne orijentacije na neije provincijalne
komplekse i orue koje e navodno pomoi BiH, prema njenom razumijevanju, da
bre postane dijelom Evrope. Ovo je tipini stereotip koji postoji u bh. drutvu gdje se
Evropa naziva pederskom i bolesnom, i da, ako je to to nau zemlju eka kada jednom
Udruenje Q | 63
postane dijelom Evrope, bolje je da ne postanemo njen dio. Iako spominjanjem ljudskih
prava, ovaj lanak direktno negira pravo na lini privatni ivot, gdje postoji potreba za
nediskriminacijom, on postaje objekat za zabavljanje javnosti radi postizanja odreenih
ciljeva.
Diskriminacija
Ostalo je nerazjanjeno i pitanje zato su Jevreji snimili stotine filmova o holokaustu ali
nijedan o ljubavi pedera u Auvicu?! Sve se svelo samo na ispraznu hajku u ime tobonje
zatite progresivnih ideja, kakva je, ispade i pederluk.
Autorica je ovdje demonstrirala njeno vlastito povrno shvatanje i sasvim siromane
novinarske sposobnosti, citirajui pogrene izvore informacija koje ak nije ni provjerila,
kao to je ta da nisu pravljeni filmovi o patnjama homoseksualaca/ki u nacistikim
koncentracionim logorima.
tavie, ona svaku vrstu borbe za ljudska prava i prava seksualnih i rodnih manjina
naziva tobonja zatita progresivnih ideja, kao da se ovdje ne govori o ljudskim biima
nego o fizikim objektima koji se mogu poveati ili smanjiti nivoom progresa. Autorica
pederluk naziva idejom kao da je neija priroda ili seksualnost stvorena ili izmiljena
ideja i kao da homoseksualci/ke nisu postojali/e u svijetu i BiH prije nego to se u BiH
poelo priati o njihovim ljudskim pravima. Autorica je svela stvarne probleme i patnje
homoseksualaca/ki na progresivni modni trend koji sam po sebi nema znaenja, i stoga,
niti ljudskih prava koja se trebaju pomenuti.
64 | Udruenje Q
Zato to su najzanimljiviji kad su im usta puna njega, nit romore, nit govore, samo dudlaju.
Jer im se intelektualni angaman ne mjeri veliinom glave nego glavia .
Zato to se u okupiranom bh. drutvu danas upravo cijene gay kurve koje su spremne guziti
se po meunarodnom diktatu, u ovisnosti ija una bolje plaa .
Zato to je pederluk, pored droge, jo jedan nain da se razara bonjako drutvo za interese
Beograda i Zagreba.
Zato to im je omiljena ona crnogorska jebem ti oca!
20
Vuk Stefanovi Karadi je standardizirao srpskohrvatski-hrvatskosrpski/hrvatskosrpski-srpskohrvatski jezik u 19.
vijeku, promovirajui fonetiko pravilo pii kao to govori.
Udruenje Q | 65
66 | Udruenje Q
ANEKS V
Prikaz deset medija analiziranih u ovom izvjetaju
Dnevni avaz
Ova dnevna novina pokriva cijelu Federaciju, ali je takoer dostupna i irom Republike
Srpske. Procijenjeni tira je izmeu 50 i 70 hiljada primjeraka. Takoer, Avaz je medijska
kua koja ima nekoliko sedminih izdanja.
Express
Express izlazi kao izdanje medijske kue Dnevni avaz.
Azra (www.avaz.ba)
Azra je kategorizirana kao enski magazin. Izlazi kao izdanje medijske kue Dnevni
avaz.
Osloboenje (www.oslobodjenje.com.ba)
Kao drugi najvei izdava u BiH, Osloboenje kao posjeduje dnevne novine koje su istog
imena, ali takoer objavljuje sedmini magazin. Osloboenje je nekad bilo dnevna novina
godine. Tokom rata izlazilo je svaki dan i postalo simbol opstanka ljudskog dostojanstva,
kulture i umjetnosti u Sarajevu pod opsadom.Tira je procijenjen na priblino 10 hiljada
primjeraka.
Max
Max magazin objavljuje izdavaka kua Osloboenje. Max pokriva teme iz oblasti kulture
i umjetnosti i jet set-a.
BH Dani (www.bhdani.com)
Ovaj sedmini politiki magazin ima tira od circa 15 hiljada primjeraka.
Walter (www.walter.ba)
Walter je dvosedmini politiki magazin, koji se trenutno oglaava putem televizije kao
magazin kojeg se bojite. Tira je priblino 3 hiljade primjeraka.
Buka
Buka je magazin iz Banja Luke (Republika Srpska) a objavljuje ga nevladina organizacija
Centar za informacijsku dekontaminaciju mladih. Predstavlja pitanja mladih u RS-u i
ire.
Udruenje Q | 67