Eduka

PRIRUNIK ZA MLADE O NENASILJU I TOLERANCIJI

EduKa
prirunik za mlade
o nenasilju i toleranciji

1
Prirunik izradile :
Sandra Matoina Borba
Vanesa Prister varc
Jelena Kolesari

Izdava:
S.O.S. telefon Poziv u pomo
www.sosvt.hr
E-mail: sos.vt@email.t-com.hr

Lektura:
Kristina eri, prof.

Dizajn i tisak broure:

Dario Pintar, Grafiti Becker, Virovitica

Naklada:
300 kom

Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potpore

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. sadraj ove publikacije
iskljuiva je odgovornost autora i ne izraava nuno stajalita donatora.

ISBN: 978-953-56062-3-9

CIP :

2
Kada se paukove mree ujedine,
mogu zaustaviti lava.

Etiopljanska poslovica

3
 SADRAJ

1. Uvod 7
O projektu i udruzi 8
O radionicama 9
Koncepcija prirunika 11

2. Komunikacijske vjetine 13
Verbalna i neverbalna komunikacija 20
Ja poruke 21
Kako rei NE 21
Aktivno sluanje 22
Neverbalna komunikacija 25

3. Igre za radionice vezane uz ovu temu 29

Panto Pletikosa 30
Priam ti priu 31
Crtanje u parovima 32
Crtaka bitka 34
JA poruke 35
NE uvijek znai NE 37

4. Emocije i osjeaji 39
Primarne (osnovne) emocije 40
Vanost emocionalne edukacije 43
Ljutnja - emocija koju posebno ne volimo 44
Kontrola emocija 45
Samoprocjena 45
Nauena bespomonost 46
Cjelokupno ponaanje 47

4
5. Igre za radionice vezane uz ovu temu 51
Imenovanje emocija 52
Gdje osjeam emocije? 53
Dobri/loi naini ljutnje 54
Komponente ponaanja 55
Gdje osjeam emocije 56
Voena fantazija 57
Vjebanje racionalizacije 58
Cjelokupno ponaanje 59

6. Tolerancija - rjeavanje sukoba 61

Tolerancija 64
Rjeavanje sukoba 65
Asertivno ponaanje 67

7. Igre za radionice vezane uz ovu temu 69

Natjecanje euroala 70
Kada stanem u tue cipele 71
Duga 72
Moje elje i granice 74
Euroeljeznica 78
Stresanje mrava 79
Umijee asertivnog ponaanja - Narana 80
Strip 81
Pria o Damiru i Nemiru 83
Radni listovi 84
8. Literatura 89

9. Biljeke 90

5
6
UVOD
emu sve ovo?

7
 O PROJEKTU I UDRUZI
EduKa
S.O.S. telefon Poziv u pomo
Cilj projekta EduKa je smanjiti
vrnjako nasilje kroz aktivno
sudjelovanje mladih u prevenciji
nasilja i prihvaanju razliitosti.
Aktivnosti iz projekta
Edukacije za vrnjake
edukatore
Vrnjaka edukacija u
srednjim kolama
Izdavanje prirunika
EduKa
Senzibilizacija javnosti o
problematici vrnjakog
nasilja
Projekt je financijski podran od
Ministarstva znanosti, obrazovanja
i porta.
8
Udruga S.O.S. telefon Poziv u
pomo je neprofitna i nevladina
organizacija, humanog je karaktera,
a odvija se kroz rad na unapreenju
znanja i vjetina u suzbijanju nasilja
(obiteljskog, vrnjakog), trgovine
ljudima, prevenciji maloljetnike
ovisnosti i svih oblika diskriminacije
spolova i marginaliziranih skupina
te pruanje socijalnih usluga
rtvama nasilja. Uspostava i
unapreenje suradnje graana,
nevladinih organizacija, lokalnih
graanskih inicijativa i lokalne
samouprave u svrhu osnaivanja
civilnog sektora i meusektorske
suradnje, kao preduvjeta zatite
ljudskih prava s ciljem jaanja
demokracije i vladavine prava.
U sklopu projekta EduKa
ostvareno je partnerstvo s
Obiteljskim centrom Virovitiko-
podravske upanije.
 O RADIONICAMA
Prilazei bilo kojoj psiholokoj
temi koja ukljuuje vjetine
baratanja s odnosima s drugima,
emocijama postavlja se pitanje
naina prenoenja informacija
drugima, posebice vama mladima,
tako da neke teme koje su moda
malo sloenije, budu jasne i
prepoznate i u vlastitom ponaanju.
injenica je da niti jedna od tema
spomenutih u ovom priruniku
vama nije strana - moda vam je
stran nain na koji je ona opisana
na stranicama ovog prirunika,
ali i s komunikacijom, emocijama,
tolerancijom se susreete svaki
dan, bilo u odnosu sami sa sobom,
bilo u drugim odnosima s kojima se
nosite svakodnevno.
eljeli smo vam radionicama,
razgovorom , diskusijama ,
objanjavanjima pribliiti ove tri
teme, s kojom muku mui svaka
osoba na ovom svijetu. I mogu
rei u ime sve tri autorice, da smo
piui ove retke i mi muku muile
i otkrivale brojne stvari o nama
samima i o odnosima koji ine nau
svakodnevicu.
Izabrali smo ovakav nain -
putem pedagokih radionica - jer
smo smatrali da je on najkvalitetniji
da dobijete ono to vam elimo dati
- vjetine.
Naime, informacije moete
primiti na nekoliko naina:
Kada nekome predajemo
teorijske informacije
govorimo o ZNANJU
Kada potiemo i
uvjebavamo neto
to imamo u sebi kao
talent govorimo o
SPOSOBNOSTIMA
Kada elimo osjetiti
neke nove stvari koje
smo teorijski savladali,
isprobati ih u svom
ivotu, govorimo o
uvjebavanju VJETINA
Komunikacijske vjetine,
emocionalne vjetine i vjetine
rjeavanja sukoba su ono to vam
elimo prenijeti. Prenijet emo vam
teorijsko znanje vezano uz ove
teme, ali emo i radom, razgovorom,
brojnim vjebama, prenijeti i
vjetine, uvjebat emo neke od
navedenih stvari tijekom radionica,
a kako se jako dobro zna da se
najbolje ui pouavajui, vi ete biti
ti koji ete prenijeti dio onih znanja
u koja vjerujete i svojim vrnjacima.
9
 Vjetine upravljanja emocijama, komunikacije i rjeavanja sukoba nalaze
se u strunoj literaturi kao zatitni faktor kod niza potekoa koje mogu
mlade zadesiti u tijeku njihova odrastanja.

Prevencija nasilja bilo u obitelji, meu vrnjacima, od strane

odraslih, partnera u vezama
Prevencija svih vrsta ovisnosti jaajui neovisnike stilove
ponaanja
Prevencija smanjenja samopouzdanja koja je vezana uz
pasivnost u odnosima, ali i u ostvarivanju ivotnih ciljeva
uope
Prevencija u pogledu stvaranja kvalitetnih, uspjenih
zadovoljavajuih odnosa s drugima kao najbolji oblik
prevencije bilo kakvih potekoa u starijoj dobi

10
 KONCEPCIJA PRIRUNIKA

Radi lakeg snalaenja prirunik Kako sam naziv kae, ovo su

je podijeljen u 3 tematske cjeline
koje logiki slijede jedna iz druge:
komunikacija, emocija te tolerancija
i upravljanje sukobima.
Svaka tema je prvo obraena
teoretski - i to djelomino. elite li
vie informacija o pojedinoj temi,
a te vam informacije nisu dane u
ovom priruniku, na kraju postoji
popis koritene literature koju
slobodno potraite i prouite.
Na kraju teme, napisali smo vam
neke igre - kako se zovu tehnike
osvjetavanja pojedinih tema,
uvjebavanja nekih vjetina, naina
na koji moete proraditi i malo
vie popriati o nekim specifinim
temama vezanima uz ciljeve ovog
prirunika.
Svaki opis igre sastoji se od
sljedeeg:
igre. Ideja im je da se zabavimo,
nauimo neto o sebi, drugima,
nainu na koji funkcionira osoba.
Uei o sebi, uimo o drugima. A
kada znamo zato neto inimo, tek
tada smo ostvarili sve preduvjete
promjene - tek kad znamo zato
neto inimo, moemo to mijenjati.
A ideja prirunika i projekta
uope, je prenijeti mladima
informaciju da se moemo mijenjati,
da se trebamo mijenjati, i da takve
promjene mogu donijeti i bolje
odnose, zadovoljnije ljude, kvalitetu
ivota. Danas smo svjedoci sve
vee depresivnosti, pasivnosti,
neaktivnosti u drutvu, odabiranja
pogrenih oblika ponaanja da se
dobije ono to se eli - konkretno
nasilnih oblika ponaanja.

Igra: naziv igre

Motivi: koja se ideja eli prenijeti sudionicima ovom igrom
Cilj: koji je cilj igre, do ega elimo doi
Pripreme: to je sve potrebno od materijala da se igra odigra
Upute: objanjen nain rada, tijek same igre
Saetak i vrednovanje: kako doi do zakljuka igre, kako
zavriti igru i to treba posebno istai kao zakljuak
Trajanje: trajanje igre

11
 elimo ovim projektom prenijeti informaciju - moemo se boriti za sebe
i drugaije.

Kako je prirunik prvenstveno namijenjen tome da se njime slue mladi

koji sa svojim vrnjacima prolaze navedene teme, tako ni same teme, ni igre
ni nain rada nije ulazio preduboko u pojedine emocije, sukobe, naine
komunikacije, to ipak zahtjeva malo strunije vodstvo.

Ugodan rad vam ele:

Jelena, Vanesa i Sandra

12
 Komunikacijske
vjetine

"Kad svi misle isto, znai da nitko ne misli dovoljno."

Lippmann

#Jelena
13
 Pojam komunikacija potjee od latinske rijei communicare = dijeliti,
predati, uiniti opim, poznatim.

Komunikacija je:

proces razmjene poruka (verbalnih i/ili neverbalnih) izmeu

dvije ili vie osoba koji se odvija s odreenim ciljem ili
namjerom
transakcija informacija u kojoj sugovornici istovremeno
kodiraju i dekodiraju poruke
nepovratna i neponovljiva - ono to se kae ne moe se
povui
kompleksna aktivnost
neizbjena - nemogue je nekomunicirati

Vrste komunikacije su:

verbalna izmjenjivanje informacija govorom (rijeima)

neverbalna nain na koji ljudi namjerno ili nenamjerno

komuniciraju bez koritenja rijei

14
 S obzirom na broj ukljuenih ljudi moe biti:
intrapersonalna uimo o
sebi, evaluiramo vlastite
postupke, uvjebavamo
poruke
interpersonalna uimo
o drugima i sebi,
uspostavljamo, odravamo,
prekidamo veze
komunikacija u maloj
grupi rjeavamo probleme,
dijelimo znanje i iskustvo,
razvijamo nove ideje
javna komunikacija
komunikacija govornika s
publikom
masovna komunikacija
komunikacija usmjerena
na brojnu publiku, najee
impersonalna, upotreba
masovnih medija

U svakodnevnom ivotu postoje tri stila komunikacije koji se koriste

ovisno o konkretnoj situaciji, ukljuenim osobama i sl., a to su: pasivni,
asertivni i agresivni stil.

Pasivni stil poiva na nedostatku potovanja prema sebi, drugim

osobama se ne otkrivaju vlastiti osjeaji, elje i potrebe koje zbog toga esto
ostaju nepodmirene i izazivaju ljutnju na druge i depresiju zbog nedostatka
asertivnosti.
Asertivnost je vjetina koja omoguuje da se izborimo za svoja prava
(sposobnost iskrenog, jasnog, otvorenog i direktnog izraavanja vlastitih
stavova) osiguravajui da se nae miljenje i osjeaji uzmu u obzir, a pri
tome se ne naruavaju prava drugih. Asertivni stil podrazumijeva potivanje
sebe i svojih potreba kao osnovu potivanja drugih.
Agresivni stil dolazi do izraaja kada se ljudi u interakciji ponaaju
agresivno, pod svaku cijenu ele dostii svoj cilj bez obzira na povrede
drugih. Dolazi do dominacije te oslabljenja drugih da zastupaju svoje
interese i potrebe. Dugorono gledajui agresivnim stilom se esto stvaraju
neprijatelji i izaziva ljutnja kod drugih.

15
 Asertivnost, kao najprihvatljiviji nain ponaanja (obje strane su
zadovoljene) se moe nauiti, vjebati i poboljati. U tom sluaju valja
obratiti pozornost na komunikacijske vjetine - aktivno sluanje, verbalna i
neverbalna komunikacija, ja poruke i sl.

Vie o asertivnosti u 3. dijelu prirunika.

Pasivno ponaanje Asertivno ponaanje Agresivno ponaanje

Neiskazivanje svojih Istinsko i direktno

Neadekvatno iskazivanje
osjeaja i miljenja iskreno iskazivanje osjeaja i
osjeaja i miljenja
i direktno miljenja

Stalno zahtijevanje,
Stalno izvinjavanje Borba za svoja prava
okrivljavanje i nareivanje

Poputanje pred zahtjevima Potovanje linosti i

Nepotivanje prava drugih
i naredbama drugih prava drugih

Doputanje da drugi
Odluivanje za sebe Iskoritavanje drugih
donose odluke

Visoko
Omalovaavanje i nisko Odluivanje za sebe
samopotovanje i
samopotovanje i druge
prikladna slika o sebi

Osjeanje povrijeenosti,
Preuzimanje inicijative
nezadovoljstva, Postizanje ciljeva
u meuljudskim
anksioznosti kao posljedica na raun drugih
interakcijama
vlastitog ponaanja

Preuzimanje Nepreuzimanje
Doputanje da budu
odgovornosti za odgovornosti
iskoriteni
svoja djela za svoja djela

Izvor: http://www.smartsales.ba/files/Strucni%20clanak%208%20Asertivnost%20-%20kljuc%20uspjesne%20komunikacije.pdf

16
 Tehnike asertivnog komuniciranja

Jasno iznosim svoje

stajalite i osjeaje

Ne napadam druge - Zastupam

Ti poruke sebe

Opisujem pa Predlaem
ocjenjujem rjeenja

JA PORUKE - MOJ STAV I MILJENJE

Neka od komunikacijskih promatraj govornike i sluatelje

pravila
komuniciraj samo onda kada
ima neto za rei
ne govori i ne pii due no to je
potrebno za izriaj poruke
govori tako da itatelj lako
prepozna poruku
sluaj paljivo, koncentriraj
se na prihvat i razumijevanje
govornikove poruke,
izbjegavajui lutanje misli
govori jezikom svog sluatelja, ali
nikada podcjenjivaki
sugovorniku u razgovoru pomozi
da se osjea oputeno, ohrabri
ga da govori
gdjegod je to od pomoi -
nadopuni rije slikom
oitavajui neverbalne signale
Preduvjeti uspjene
komunikacije
vjetina primanja i shvaanja
poruka drugih - sluanje
vjetina davanja poruka,
izraavanja
poznavanje i prihvaanje sebe
prihvaanje drugih, naroito
razliitosti
iskrenost
sloboda izraavanja miljenja
poznavanje temeljnih ljudskih
potreba (za sigurnou, ljudskim
kontaktom i pripadanjem,
osobnim rastom i razvojem)

17
Komunikacijski proces
Komunikacija je transakcija informacija u kojoj sugovornici istovremeno
kodiraju i dekodiraju poruke.
ODAILJATELJ KODIRANJE
KANALI KOMUNIKACIJE
Prepreke u komunikaciji
Kao to je reeno komunikacija
je proces kodiranja i dekodiranja
poruka od poiljatelja do primatelja
te je u tom procesu mogue da:
poruka bude izmijenjena od
osobe koja ju alje ili ju prenosi
poruka bude izmijenjena od
osobe koja ju prima
doe do umova ili prekida u
komunikacijskom kanalu.
Iz tih razloga valja imati na umu
da ono to je izgovoreno nije isto
onome to je primatelj poruke uo.
um je prisutan u svakoj
komunikaciji, ne moe se ukloniti,
moe se samo smanjiti te je jedna
od najvanijih komunikacijskih
vjetina sposobnost prepoznavanja
umova i razvijanje naina kako se
nositi s njima.
18
DEKODIRANJE PRIMATELJ
ODGOVOR
Vrste umova
fiziki - smetnje koje su izvan
poiljatelja i primatelja koje
ometaju fiziki prijenos poruke -
buka automobila, galama, preslabo
ili prejako svjetlo, sunane naoale
fizioloki - prepreke koje
se nalaze unutar poiljatelja ili
primatelja poruke - problemi
s vidom ili sluhom, problemi u
artikulaciji, gubitak pamenja,
umor, glad, e
psiholoki - kognitivne ili
emocionalne prepreke
pristranost ili predrasude
koje imaju poiljatelj ili primatelj,
misaona zatvorenost, pogrena
oekivanja, zaljubljenost, tuga,
trema
semantiki - pridavanje
razliitog znaenja od strane
poiljatelja i primatelja sugovornici
govore razliitim jezicima, upotreba argona ili strunih izraza, regionalne
razlike u znaenju pojedinih izraza

Neki od komunikacijskih umova/smetnji:

UM / SMETNJE

VANJSKE UNUTARNJE

OKOLINA GOVORNIK SLUA

VRUE / TIHO
HLADNO GOVORI EMOCIJA

NERAZGO- NEZAINTE-
BUKA
VJETNO RESIRANOST

PREBRZO BRIGE

STAVOVI
I PREDRA-
SUDE

19
 Verbalna i neverbalna komunikacija

PRIA O INDIJANCU I KAUBOJU

Sretnu se INDIJANAC i KAUBOJ.

INDIJANAC pokae , a KAUBOJ na to pokae . INDIJANAC

zatim rukama pokae , a KAUBOJ .

Potom se svaki vrati svojoj kui.

KAUBOJ kae eni: Sreo sam ludog INDIJANCA. On meni kae ubit u te

ovako pokazujui prste , a ja njemu iskopat u ti oi, ovako .

Onda on meni, molim te, nemoj , a ja njemu onda brii .

INDIJANAC pak ispria svojoj eni:

Sreo sam ludog KAUBOJA. Ja njega pitam kako se zove ,

a on meni kae DIVOKOZA . Onda ga pitam PLANINSKA?

A on meni, NE, RIJENA .

20
 Ja poruke

Ja poruke privlae i aktiviraju ljude s kojima se komunicira. Ukljuuje

opis ponaanja bez prosuivanja, interpretaciju i tumaenje, izraavanje
osjeaja, izricanje elja i potreba te budue akcije.

Formula ,,Ja poruke trebala bi sadravati opis ponaanja

druge osobe, osobne emocije, zato je ponaanje druge osobe
problem i to elimo da se dogodi:

opis ponaanja - kada ti

opis osjeaja - osjeam se
opis posljedica - jer
oekivano ponaanje - eljela bih

Npr. Kada koristite mobitel za

vrijeme edukacijskih seminara, to
me ometa za vrijeme izlaganja jer
mislim da Vas nije briga to govorim
i da jedva ekate da se zavri.
Naglasak je na vlastitom
doivljaju, objanjeno je u jednoj
reenici kako se ja osjeam, ne
baca se krivnja odmah na drugu
osobu i jasno se daje do znanja to
oekujemo od druge osobe da bi
na odnos ostao nepromijenjen.
Kako rei NE
Rei NE treba jasno i kratko
navesti razlog bez veeg tumaenja,
ispriavanja i prebacivanja
odgovornosti na druge.
Bilo bi poeljno ponuditi drugo
rjeenje ukoliko postoji.
Npr. Ne mogu danas doi zbog
neodgodivih obaveza. Moemo li se
vidjeti u srijedu u 17h?
Takoer, vano je znati kako
NE uvijek znai NE i da trebamo to
potivati.

21
 Aktivno sluanje

Sposobnost predanog, aktivnog sluanja bez prekidanja kljuna je

komunikacijska vjetina, a oznaava usmjeravanje panje na ono to
osoba govori i osjea i uzvraanje vlastitim rijeima kako smo razumjeli
govornikovu poruku (i rijei i osjeaje).

7 vrsta nesluanja: pazi na propust ili nejasnou u

1. pseudosluanje - iako se
sluatelj doima kao da je
koncentriran na ono to govornik
govori, ipak ga ne slua
2. jednoslojno sluanje - sluatelj
prima samo jedan dio poruke
(npr. verbalni), dok drugi dio
zanemaruje
3. selektivno sluanje - sluatelj
slua samo ono to ga posebno
zanima, a ogluuje se na ostalo
4. selektivno odbacivanje - sluatelj
prati sve to se dogaa, ali ne
uje dijelove koje ne eli uti
5. otimanje rijei - sluatelj slua
tek toliko da ugrabi priliku
za vlastiti govor, bilo da je to
nastavljanje reenice govornika
ili preuzimanje cijele teme
6. obrambeno ili defenzivno
sluanje - sluatelj je osjetljiv
i ima openiti stav da ga
se napada pa i neutralne i
dobronamjerne izjave shvaa kao
napad na sebe
7. sluanje u zasjedi - sluanje radi
napada na sugovornika; sluatelj
ne obraa panju na glavnu
misao i cijeli kontekst ve samo
onome to govornik iznosi kako
bi ga mogao napasti
pravila aktivnog sluanja:
ne prekidati drugoga
to manje govoriti, pustiti
sugovornika da slobodno govori
ne bojati se utnje (imamo
vremena razmisliti)
ne nuditi savjete
ne prosuivati, ne raspravljati
o ispravnosti i ne iznositi svoje
miljenje
Neki od prijedloga za poboljanje
umijea aktivnog sluanja bili bi:
uspostavljanje kontakta oima
- drugi prosuuju sluanost
gledanjem u oi;
potvrdno klimanje glavom i
pokazivanje odgovarajuih izraza
lica - pokazivanje zanimanja za
ono to se govori;
izbjegavanje radnje ili geste koje
uzrokuju nesabranost - npr.
gledanje na sat, mobitel, igranje
olovkom i sl.;

22
 postavljanje pitanja - analiziranje uo/ula da ste rekli je;
onoga to se pria i postavljanje izbjegavanje prekidanja govornika
pitanja rezultira pojanjenjem, - umjesto pogaanja i prekidanja
razumijevanjem i davanjem do usmjerene govornikove misli
znanja da se slualo to se prialo; pustiti govornika da dovri svoju
parafraziranje - ujedno je i kontrola misao
tonosti, npr. ,,Ako sam te dobro ne govoriti previe - nije mogue
shvatio/shvatila, ,,To to sam istodobno govoriti i sluati

Tehnika Svrha koritenja Nain primjene Primjeri

Nemojte se ni
Izraziti interes. slagati ni ne
Ohrabriti sluatelja slagati. Moe li mi vie
Ohrabrivanje
da iznese svoje Koristite neutralne rei o tome?
miljenje. rijei i razliite
intonacije glasa.

Objasniti reeno,
Postavljanje
dobiti vie
pitanja.
informacija. Pomoi Kada se to
Pojanjavanje Traite dodatne
sugovorniku da dogodilo?
informacije od
sagleda tua
sugovornika.
miljenja.

Pokazati sugovorniku
da sluate i
Znai, voljela
Parafraziranje razumijete reeno. Ponovite glavne
bi da seminar
(ponavljanje) Provjeriti znaenje ideje i injenice.
napie ranije?
reenog i
interpretirati podatke.

Dati do znanja Vidim da ti je

Dajte podrku
sluatelju da ova situacija bila
sugovorniku i
Empatiziranje ga razumijemo, vrlo zahtjevna.
onome kako se
kognitivno i Sretan/a sam
osjea.
emocionalno. zbog tebe.

23
 Tehnika Svrha koritenja Nain primjene Primjeri

Pokazati razumijevanje
za osjeaje sugovornika. Pokaite, kao u
Pomoi sugovorniku ogledalu, kako
Zrcaljenje Izgleda
da procijeni vlastite vama izgleda to to
(reflektiranje) umorno.
osjeaje jer je pomou sugovornik govori i
vas vidio/la kako to drugi osjea.
doivljavaju.

Uoiti napredak.
Samite glavne Ovo su
Grupirati vane injenice
Saimanje ideje koje su bile glavne
i ideje skupa.
(rezimiranje) izreene, ukljuujui ideje koje si
Napraviti osnovu za
i osjeaje. naveo/la.
daljnju diskusiju.

Potvrdite vrijednost
Validacija ishoda akcije Vidim da ti
Potvrditi kvalitetu
(pozitivno pokazanih osjeaja. ovo puno
sluatelja.
vrednovanje) Pokaite da ste znai.
uoili neiji trud.

24
 Neverbalna komunikacija

Neverbalna komunikacija ukljuuje pokrete tijela, intonacije i naglaske

koji se daju rijeima, izraze lica i fiziku udaljenost izmeu poiljatelja i
primatelja poruke.

Zato je vana?

Kroz ljudsku povijest neverbalna komunikacija je dugo bila jedini nain

komunikacije te je evolucijski najstarija komunikacija - jezik je nastao
kasnije. Pomae boljem (punom) razumijevanju te nije pod svjesnom
kontrolom i nemogue ju je stalno kontrolirati.

POKRETI
GLAVE

KRETANJE IZGLED
RUKU (UREDNOST)

KRETANJE NEVERBALNA DRANE

OIJU KOMUNIKACIJA TIJELA

NAIN
FACIJALNA GOVORA
EKSPRESIJA (pauze,
naglaavanje)

BLIZINA TJELESNI
(OSOBNI DODIR
PROSTOR) (RUKOVANJE)

25
 Pod neverbalnu komunikaciju ubrajamo

kontakt oima gestikulacije rukama

ponaanje i dranje tijela dodirivanje
mimika lica i cijeloga tijela odijevanje
izraavanje emocija, prostorno ponaanje kao
pokazivanje stavova, to je intimna i drutvena
odraavanje osobina zona razmaka
linosti, poticanje ili
vremensko ponaanje kao
mijenjanje verbalne
to je intimno, osobno i
komunikacije
drutveno vrijeme
govorno ponaanje kao
vanjski kontekst - vanjske
to je brzina i ritam govora,
okolnosti za vrijeme
jaina i boja glasa, melodija
komunikacije i sl.
i jasnoa govora, glasovi
bez verbalnog ponaanja
(uzdasi, smijanje i sl.)

Iako se obino smatra da

glavninu poruke primamo preko
onog to je izgovoreno, tj. preko GOVOR
verbalnog dijela komunikacije, istina
je da svega 7% poruke primamo
TIJELA

55%
preko verbalnog dijela, a ostalih
93% informacije primamo preko
neverbalnog dijela komunikacije.
Dakle, neverbalna komunikacija INTONACIJA
utjee bitno na izgovoreno, jer ona GLASA
potvruje, mijenja, negira i vrednuje RIJEI
ono to je izgovoreno. 38% 7%

26
 Mnogo je primjera neverbalne Mitovi o komunikaciji:
komunikacije, a svi oni ukazuju
da tijelo pokazuje to se zapravo opsenija komunikacija vodi
dogaa u osobi i tako sugovorniku boljim odnosima i rjeavanju
javlja to stanje. Vjebanjem se problema
moe stei djelomina, ali nikada komunikaciju je mogue izbjei
potpuna kontrola nad tijelom. komuniciranje je neto to svi
znaju
Interpretacija neverbalne komunicira se rijeima
komunikacije komunikacija je svjesna i
namjerna aktivnost
ni jedan neverbalni znak nema komunikacijom je mogue u
univerzalno znaenje potpunosti vladati
treba se usmjeriti na vie svi problemi naeg svijeta su
neverbalnih znakova kako bi se problemi komunikacije
vidjelo slau li se meusobno
treba pratiti i ono to ljudi govore
i to pokazuju
ako govore jedno, a rade drugo,
neverbalni znak je uglavnom
toniji jer nad njim imamo slabiju
kontrolu
potrebno je voditi rauna o
situaciji i kontekstu

27
 Samoprocjena komunikacijskih vjetina

Kako govorim (brzina, glasnoa)?

Poinjem li govoriti prije nego je sugovornik zavrio misao?

U kojim situacijama i s kojim ljudima ostajem bez rijei?

to radim, mislim, osjeam kad su sugovornici verbalno

agresivni?

to radim, mislim, osjeam kad sugovornik ne eli razgovarati

i kad uti?

to radim, mislim, osjeam kad se sugovornik jako rasplae?

Koje ljude, prie teko sluam?

Koja je moja uobiajena potapalica i gesta?

to mi je tee: sluati ili voditi razgovor?

to bih u mojoj komunikaciji najvie eljela promijeniti?

28
Igre za radionice
vezane uz ovu temu

29
 Panto Pletikosa

Motivi: ono to je reeno nije ono to se ulo

Cilj: uoiti temeljne zakonitosti komunikacije i shvatiti kako ono
to je izreeno nije ono to se uje. Vidjeti kako nenamjerno dolazi do
umova u komunikaciji.
Pripreme: papir s priom Panto Pletikosa
Upute: Sve osobe osim jedne poaljite van iz sobe. Osobi koja
ostane ispriate priu, a ona ju mora prepriati sljedeoj osobi koju
pozovete unutra, ova sljedeoj itd Na kraju se svim sudionicima
ponovno proita originalna pria.
Saetak i vrednovanje: Razgovor sa sudionicima kakve su greke
nastale u prepriavanju prie, koji su se detalji zapamtili, to misle
zato se to dogodilo.
Moe se prokomentirati i kako nastaju traevi, povezati to s
iskustvom grupe o traevima i ogovaranju.

Pria Panto Pletikosa

U ekaonici Doma zdravlja u Copocabani sjedi osamnaestero ljudi.
Na vratima sobe ispred koje sjedi najvie ljudi pie dr. Panto Pletikosa,
psihijatar, medicinska sestra Pavica Mari. U ekaonici sjedi general
u civilu, ovjek u crnim cipelama, bijela ena s malim trogodinjim
crniem, ena s uvijaima u glavi, nekoliko djevojaka i mladia te
ovjek sa velikim nosom. Odjednom se hodnikom zauje otar zvuk
ubrzanih koraka i u ekaonicu ulazi zgodna etrdesetogodinjakinja,
a za njom kaska debeljukast, ali namrten ovjek. ena mrca.
Ulaze u ordinaciju bez kucanja. Izvana se uje zvuk automobila i um
vjetra. Jesen je. General u civilu upravo je glasno zakaljao kad se
jednom od mladia u ekaonici uinilo da uje pucanj. Crvenokosa
etrdesetogodinjakinja bijesno izlazi iz ordinacije. Za njom tri
Pletikosa drei se za glavu. Mali crni je zaplakao.

Trajanje: 45 min

30
 Priam ti priu

Motivi: ono to je reeno nije ono to se ulo, aktivno sluanje

Cilj: uoiti vanost aktivnog sluanja, temeljne zakonitosti

komunikacije i shvatiti kako ono to je izreeno nije ono to se uje.
Vidjeti kako nenamjerno dolazi do umova u komunikaciji.

Pripreme:

Upute: Jednog sudionika/cu se izvede iz prostorije i daju se upute

da prepria neto to joj/mu je vano, neko mjesto koje je posjetio/
la i koje bi volio/voljela da drugi posjete te zato to eli, neki dogaaj
iz ivota i sl.
Ostali sudionici dobiju uputu da ne sluaju to im se govori ve da
gledaju sa strane, piu neto, ignoriraju govornika.

Saetak i vrednovanje: Nakon to govornik/ca ispria priu otvoriti

diskusiju kako se osjeao/la, je li u nekom trenutku elio/eljela
prekinuti priu, je li se koristio/la nekim metodama da skrene panju
na sebe. Kako su se ostali sudionici osjeali, je li ih zanimalo to im
se pria?

Trajanje: 20 min

31
 Crtanje u parovima

Motivi: ono to je reeno nije ono to se ulo, aktivno sluanje

Cilj: uoiti vanost aktivnog sluanja, temeljne zakonitosti

komunikacije i shvatiti kako ono to je izreeno nije ono to se uje.
Vidjeti kako nenamjerno dolazi do umova u komunikaciji.

Pripreme: papiri sa slikama, bijeli papir, olovke

Upute: lanovi grupe se podijele u parove i sjede okrenuti leima

jedno drugom. Jedna grupa dobije crte koji moraju opisati svom
paru (koji ne smije vidjeti crte) kako bi ga to vjernije nacrtao na
svom praznom papiru. Ne smiju se gledati crtei - niti jedan par i
crtai ne smiju postavljati pitanja ve samo sluaju upute od svoga
para koji ima original crte.
Nakon to crtanje zavri, parovi se ustanu i pokau svatko svoju
sliku - crtai to su nacrtali, govornici koju sliku su opisivali.

Saetak i vrednovanje: Diskusija kako im je bilo igrati ovu igricu, je

li im bilo teko davati upute/crtati, kako poslana poruka ne mora biti
ono to je sluatelj uo

Trajanje: 25 min

STOLICE

STOLICE

32
 Primjeri crtea

Primjeri crtea:

33
 Crtaka bitka

Motivi:neverbalna komunikacija i suradnja

Cilj:uoiti vanost neverbalne komunikacije i suradnje

Pripreme: papiri i flomasteri za sudionike

Upute: Sudionici se podijele u parove te se dogovore tko e biti

osoba A i B.
Osobe A se pozovu van i da im se zadatak. Kad se vrate u dvoranu,
doi e do svog para koji ima papir i flomaster. Njihov zadatak je da
nacrtaju grad u sumrak, drei jedan flomaster zajedno sa svojim
parom. Ne smiju verbalno komunicirati sa svojim parom od trenutka
kako uu u dvoranu.
Osobe B koje ostanu unutra dobiju sljedei zadatak: kad se
njihovi parovi vrate u dvoranu doi e do njih, a oni e imati papir i
flomaster.
Njihov zadatak je da nacrtaju morski krajolik u podne, drei jedan
flomaster zajedno sa svojim parom. Bitno - ne smiju komunicirati sa
svojim parom od trenutka kako uu u dvoranu.
Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedan flomaster, uz uputu
da drei olovku zajedno trebaju nacrtati sliku na zajednikom papiru,
bez verbalne komunikacije.

Saetak i vrednovanje: Kada svi nacrtaju svoje crtee, zaustavite

ih. Neka par po par pokae svoje crtee. Slijedi diskusija o tome kako
im je bilo raditi ovu vjebu, jesu li zadovoljni nacrtanim, jesu li drugu
osobu shvatili kao protivnika/cu, jesu li i kako su pronali zajedniki
jezik i ostvarili suradnju u crtanju slike.

Trajanje: 20 min

34
 Ja poruke

Motivi: uvjebavanje Ja govora, vjebanje kvalitetnije komunikacije

Cilj: osvijestiti vanost JA govora za to kvalitetnije komuniciranje

Pripreme: papir s primjerima konfliktnih situacija

Upute: Sudionici/e se spoje u parove. Svaki lan para izvue jedan

problem, tj. neku konfliktnu situaciju te je pokua rijeiti tako da svom
paru kae kako se osjea putem JA poruke.

Saetak i vrednovanje: Diskusija sa sudionicima - je li izraavanje

kroz JA poruke bilo jednostavno te to se inae koristi tijekom
razgovora, tj. koje reenice se upotrebljavaju umjesto JA poruka.

Trajanje: 15 min

35
 Primjeri kartica konfliktnih situacija:
JA GOVOR
Prijateljica je posudila od
tebe tvoju najdrau knjigu i
nije ti ju vratila.
JA GOVOR
Tvoj prijatelj se ljuti na tebe,
a ti ne zna zato, samo je
odjednom promijenio nain
ophoenja sa tobom.
JA GOVOR
Profesor ti je krivo ispravio
test i vidi da si dobio loiju
ocjenu nego zasluuje.
JA GOVOR
Ne svia ti se novi prijatelj
tvojeg deka, a on je oito
oduevljen njime.
JA GOVOR
eli rei svojoj starijoj
susjedi da ti se ne svia
njezin nain ophoenja
prema tvom mlaem bratu.
JA GOVOR
Mama te pozvala na
razgovor i govori ti da
smatra da ne ui dovoljno,
jer su se zaredale loe
ocjene.
36
JA GOVOR
eli rei prijateljici da joj
majica koju je upravo kupila
loe stoji.
JA GOVOR
Mama poinje prigovarati
da mora pospremiti svoju
sobu, a ti ima dogovor na
koji ve kasni.
JA GOVOR
U drutvu ljudi koje ba
ne pozna dovoljno,
netko iznosi stav
potpuno suprotan tvojim
vjerovanjima.
JA GOVOR
Dolazi doma nakon izlaska,
a roditelji te ekaju budni i
poinju vikati na tebe jer su
uli da si poeo puiti.
JA GOVOR
Mama je dola s roditeljskog
Mama ti prigovara to
stalno provodi vrijeme na
kompjutoru igrajui igricu.
JA GOVOR
Sjedi u drutvu ne ba
dobro poznatih ljudi i oni ti
se rugaju jer ne pije.
JA GOVOR
eli rei prijatelju da
drutvo u kojem se kree nije
dobro za njega.
JA GOVOR
eli da ti roditelji kupe nove
savrene (i skupe) patike
koje si vidio u izlogu.
JA GOVOR
eli s prijateljima otii
preko vikenda u vikendicu i
tamo prespavati.
JA GOVOR
Ne svia ti se ideja o
ljetnom poslu tvoje najbolje
prijateljica, a ona trai tvoje
miljenje.
JA GOVOR
sastanka i saznala za tvoja
4 neopravdana kada si
markikrao.
JA GOVOR
Zakasnila si doma nakon
izlaska vie od sat vremena,
ali nisi shvatila da ti je otila
baterija na satu.
 NE uvijek znai NE

Motivi: energizer

Cilj: osvijestiti vanost prihvaanja NE kao NE, potaknuti energiju

u grupi

Pripreme: -

Upute: Voditelj/ica daje uputu svima neka ustanu i krenu hodati po

prostoru, prva uputa je da kada voditelj/ica kae hodaj svi hodaju,
kada kae stani svi stanu. Nakon nekoliko krugova kae se grupi
kako rijei mijenjaju znaenja - hodaj znai stani, stani znai hodaj.

Saetak i vrednovanje: Diskusija sa sudionicima - to se s ovom

igricom htjelo napraviti/pokazati? to misle kakve veze ima NE sa stani
i hodaj? Kratko objasniti kako u ivotu neke stvari podrazumijevamo
i ponaamo se prema nauenom - kada kaemo plivaj, znamo da se
pliva, plee da se plee, pie da se pie i sl., ali da smo nerijetko skloni
NE uzimati kao ipak malo DA te da se trebamo nauiti da NE uvijek
znai NE.

Trajanje: 5 min

37
38
Emocije i osjeaji

#Sandra
39
 Primarne (osnovne) emocije

Literatura govori o 4 osnovne emocije, tzv. primarne emocije. Smatraju

se primarnima jer se javljaju iz slinih ili istih razloga u svim kulturama,
imaju vrlo slinu ili istu facijalnu ekspresiju (izraz lica). Jednako se emocije
izraavaju kod beba, djece i kod odraslih, kod mukaraca i ena.
Prati ih ista fiziologija kod svih ljudi, a neki teoretiari govore da iz te
primarne 4 emocije izviru sve ostale nijanse emocija.

RADOST ALOST

emocija je vezana uz nekakav

ovjek tei izvjesnom cilju i taj gubitak (intenzitet ove emocije
uzrok
se cilj ostvari ovisi o vrijednosti objekta koji
smo izgubili)

facijalna kutovi oiju i usana su kutovi usana i oiju su

ekspresija podignuti sputeni

podie (jako ili malo, ovisno sniava (jako ili malo, ovisno
pratea
o intenzitetu emocije) razinu o intenzitetu emocije) razinu
energija
energije energije

srea, uitak, olakanje, bol, neveselost, potitenost,

vezana uz zadovoljstvo, blaenstvo, depresivnost, melankolija,
emocije ponos, senzualni uitak, zanos, samosaaljenje, oaj,
veselje osamljenost

40
 STRAH LJUTNJA

prepreka za dolazak do nekog

osjeaj stvarne ili zamiljene
cilja, naroito kada je ta
uzrok opasnosti za pojedinca ili
prepreka trajna i ne moe se
njemu bliske ljude
ukloniti

facijalna
rairene oi i usta stisnute oi i usta
ekspresija

pratea dvostruka reakcija ili koi podie razinu energije za

energija pojedinca ili ga tjera u bijeg borbu protiv prepreke

tjeskoba, bojazan, panika, jarost, ogorenost, uzrujanost,

vezana
strepnja, napetost, uas, gnjev, uznemirenost,
uz emocije
strava, jeza, fobija razdraljivost, krivnja, mrnja

Upravo facijalna ekspresija sugovornika u neskladu izreeno i

pojedine emocije slui kao primarni
oblik komunikacije kod beba -
preko itanja emocija dijete ui
komunicirati s okolinom, i prije
nego savlada koritenje rijei.
I u kasnijoj dobi, ono to nam
daje prvotnu informaciju o drugome
je nain na koji se emocija ocrtava
na licu (facijalna ekspresija). Ta
informacija nam je u razgovoru
s drugom osobom vrlo esto i
vanija od onoga to osoba kae.
Svatko moe osjetiti kada su kod
iskazano izrazom lica - i vrlo esto
smo skloniji vjerovati onome to
se govori izrazom lica (facijalnom
ekspresijom).
Ljudi koji nikad nisu vidjeli osobe
druge rase niti gledali fotografije ili
televiziju mogu tono prepoznati
izraze lica kao indikatore odreene
emocije - bilo na pripadnicima
vlastite ili tue rase. Gluha i slijepa
djeca pokazuju uobiajene izraze
lica vezane uz pojedine emocije
(Ekman i Oster, 1979).

41
 Iako, razmislivi malo o se pojedinac nema zato ljutiti, ne
dananjem razmiljanju u drutvu,
vano je imati na umu sljedee -
dananje drutvo ne odobrava
pretjerano iskazivanje emocija.
Naime, kada nam doe netko
s reenicom da ga je neega
strah (injekcije, kole, doktora,
udovita, mraka) prva, skoro
automatska reakcija i reenica koju
mu upuujemo je: Nema se ega
bojati. Dakle, automatski negiramo
emociju.
Kod tuge, kada je sugovornik
tuan/tuna, isto nam je prva
reakcija: Nemoj biti tuan. Dakle,
automatski razmiljamo o potpunoj
negaciji emocije, kao da ne znamo
to bismo s njom napravili. Pria
o ljutnji je posebno osjetljiva jer
sam dojma da je ljutnja jedna
od najnegativnijih emocija,
najnepoeljnijih. Nemoj se ljutiti ili
Nema se zato ljutiti je reenica
koju su bezbroj puta izgovorili
roditelji, uitelji, odgajatelji A u
svojoj sri je potpuno netona - da
42
bi se ljutio. Ono to je pravo pitanje
- to emo s tom ljutnjom uiniti?
ak i kod tzv. pozitivnih
emocija (iako osobno vie volim
podjelu na ugodne i neugodne
emocije) kao to je radost, nain
na koji gledamo ljude koji su
preradosni je isto s uenjem,
moda i neodobravanjem, jer to
sad pretjeruju?
Sve u svemu, openiti stav
prema emocijama je da je bolje da
ih ni nemamo. Ako ih imamo, neka
budu umjerene, srednjeg intenziteta
i neka ih ba ne pokazujemo javno.
A to je neprirodno i nelogino.
Treba imati na umu da je emocija
prirodna, evolucijski uvjetovana
reakcija na pojedine podraaje -
ako neto elimo i to ne dobijemo,
NORMALNO je da smo ljuti, ne
moemo ne biti ljuti. Odrastajui,
uimo kako sakriti tu ljutnju, vrlo
esto je maskirajui u tugu (je li
to razlog to je danas depresija u
porastu?). Ali treba imati na umu
injenicu da je ljutnja u takvim
situacijama automatska, priroena
reakcija.
 Emocije upravljaju naim
razmiljanjem, ponaanjem i prema nekim teorijama osnivaa
djelovanjem. Emocije utjeu na
nae tijelo isto kao to i nae
tijelo utjee na nae osjeaje i
razmiljanja. Ljudi koji ignoriraju,
zanemaruju, potiskuju ili samo
isputaju svoje emocije prave se
podlonima fizikim bolestima.
Emocije koje se nisu osjetile i
oslobodile ve zakapale unutar
tijela mogu uzrokovati potekoe.
Negativne emocije kao to
su strah, tjeskoba, negativnost,
frustracija i depresija uzrokuju
kemijske reakcije u vaem tijelu
koje se jako razlikuju od kemikalija
koje se oslobaaju kada osjeate
pozitivne emocije kao to su
srea, zadovoljstvo, voljenost,
prihvaenost.
Gledajui na priu o emocijama
Teorije izbora, trebamo uzeti u obzir
da on smatra da je emocija (ugodna
ili neugodna) izvan nae direktne
kontrole. Nju ne moemo ukljuiti
ili iskljuiti. Postoje naini na koje
ju moemo drati posredno u naoj
kontroli - ali to je samo posredno.
Vanost emocionalne edukacije
Edukacija o emocijama
presudna je u razvoju emocionalne
inteligencije za koju se u zadnje
vrijeme smatra presudnom u razvoju
socijalnih vjetina, samopouzdanja,
uspjenih i kvalitetnih odnosa s
drugima. Da bismo znali baratati
emocijama, moramo ih znati
imenovati, prepoznati - tek tada
moemo razmiljati to da radimo
s njima. Kod djece, ali i kod odraslih
43
dolazi do preklapanja emocija samoprocjene emocionalnih
(malo su tuni, malo ljuti). reakcija te se vrlo esto koristimo
Ukoliko ne znamo prepoznati i izgovorom ja sam takav / takva.
imenovati odreenu emociju (sada Moda jesam sklona burno reagirati
sam ljut, sada sam tuan), ne emo na neke stvari, ali to ne znai da je
znati niti to da radimo s njom. to dobro i da je to nepromjenjivo.
Podsjetimo se, svaka emocija nosi
sa sobom odreenu fizioloku Ljutnja - emocija koju posebno
reakciju, a sigurno je da drugaije ne volimo
reagiramo ako smo ljuti pa je u
nama nalet energije ili smo tuni pa Ljutnja je, ponovimo, emocija
te energije nema. koja se javlja kada neto elimo, a
na putu do nae elje se pojavi neka
Jedna je zanimljivost vezana prepreka - zamiljena ili stvarna.
uz prepoznavanje emocija i Kada se to desi, ne moemo ne biti
pojavu agresivnosti. Pokazalo ljuti - to je prirodna reakcija naeg
se da pogrena percepcija organizma.
osjeaja / facijalne ekspresije
druge osobe moe biti jedan od Ljutnja je jedina emocija koja sa
okidaa za agresiju. Djeca koja sobom nosi energiju za promjenu.
imaju tendenciju agresivnih oblika Ono s im drutvo i mi imamo
ponaanja pokazuju nesposobnost potekoa je to iskazivanje ljutnje
prepoznavanja namjera vrnjaka, esto nije socijalno prihvatljivo.
na nain da veinu ponaanja od
strane drugih doivljavaju kao
prijetnju ili napad. Kada bismo
bili dovoljno educirani u tome da
pravilno prepoznajemo emocije,
pravilno itamo tua lica, tada bi
bilo i manje situacija agresije i/ili
nesporazuma
Empatija, kao osobina nuna
za smanjenje agresije, javlja
se kod ljudi koji prihvaaju,
prepoznaju, imenuju i kontroliraju
svoje emocije. U drutvu gdje
nije dobro biti emocionalan,
vrlo esto zaboravljamo na
vanost emocionalne edukacije,

44
 No, treba imati na umu da su
nasilje i agresija samo jedan od
naina iskazivanja ljutnje. Ljutnja je
pak ta emocija koja e nas potaknuti
na promjenu ponaanja - ponekad
emo tu promjenu traiti na naine
na koji nisu socijalno prihvatljivi, ali
kroz pokuaje i pogreke naii emo
na djelotvorna ponaanja - ona
ponaanja kojima emo zadovoljiti
svoju potrebu, a ne ugroziti potrebe
drugih oko nas.
Ne mijenjaju se ljudi iz odluke, nego iz muke.
Kontrola emocija
Govorei o kontroli emocija,
najee mislimo na mogunost
kontrole NEUGODNIH emocija -
ugodne emocije nemamo (toliko
veliku) potrebu kontrolirati. No
o emu zapravo govorimo kada
priamo o kontroli? elimo li, u
skladu s drutvenim pritiskom,
da nemamo reakciju na pojedine
dogaaje?
Ako osjetimo da postoji prepreka
na naem putu do nekog cilja,
automatski emo reagirati ljutnjom,
iskreno i otvoreno. A ne moemo ne
biti ljuti. Ono to moemo, i to vrlo
esto radimo, je da zamaskiramo
pojedine (vrlo esto je to ljutnja)
emocije.
Istina je da je prema socijalnim
teorijama frustracija (tj. ljutnja?)
okida za dolazak do agresivnog
ponaanja, ali postoji i niz stvari
koje se dogode izmeu ljutnje i
agresije, a koje utjeu na iskazivanje
agresivnog ponaanja. Tako da ne
moemo rei da ljutnja OBAVEZNO
vodi do agresivnog ponaanja.
J. Pregrad
Govorei o kontroli emocija,
govorit u o izboru ponaanja kojim
pokazujemo neku emociju. Ljutnju
moemo pokazati agresijom,
ali ne moramo. Da bismo mogli
izabirati svoja ponaanja, moramo
prvenstveno vjerovati da moemo
neto promijeniti kod sebe.
Samoprocjena
Kako bismo znali to da
uinimo kada osjetimo pojedinu
emociju, moramo prvo procijeniti
ponaanja koja smo do sada radili.
Proces kojim to radimo zovemo
samoprocjena.
Na taj nain sami sebe
analiziramo - je li neto to smo
uinili dobro, korisno, djelotvorno,
efikasno. Ako od naeg ponaanja
45
nemamo neke pretjerane koristi,
postavlja se pitanje je li to ponaanje
dobro za nas. Ako ponaanjem koje
do sada odabiremo kada se ljutimo,
dobivamo samo loije odnose s
drugima, a ne dobijemo ono to
elimo, pitanje je koliko nam je ono
djelotvorno.
Pitanja samoprocjene mogu
nam pomoi da sami odgovorimo
na pitanje - trebamo li neto
mijenjati?

Samoprocjena - nain na koji preispitujemo svoje

ponaanje i jesmo li djelotvorno reagirali

osjeam li se ugodno?
koliko mi je to koristilo s obzirom na ono to sam elio/
eljela?
jesam li blii / blia s ljudima oko sebe?
jesu li drugi zadovoljni mojim postupcima?
jesam li ja zadovoljan / zadovoljna svojim postupkom?
koje su se sve emocije pojavile?
to je inilo vae tijelo?
kakva je bila razina energije?
koje misli su vam prolazile kroz glavu?
kako ste doli do kraja borbe?

Nauena bespomonost

Proces uenja bespomonog

ponaanja ilustrira klasini
eksperiment kojeg su proveli
Seligman i Maier 1967. Stavili
su psa u kutiju, gdje je na sredini
postavljena pregrada, previsoka da
bi ju pas mogao preskoiti (kao na
slici). Pas je bio u jednoj polovici Kutija koritena u eksperimentu
kutije kada su kroz pod uenja bespomonosti

46
 puteni lagani elektrookovi.
Pas je, oekivano, pokuao pobjei,
pokuao preskoiti ogradu. No
ograda je bila previsoka, i nakon
mnogo bezuspjenih pokuaja, pas
je sjeo na naelektrizirani pod i patio.
U jednom trenu
eksperimentatori spustili
pregradu na visinu koju pas
moe preskoiti, elei vidjeti to
e pas uiniti. Pogaate - pas
je i dalje bespomono leao na
naelektriziranom podu. Nauio je
da se nita ne moe promijeniti pa
ak i kad su se objektivne okolnosti
promijenile, njegovo ponaanje je i
dalje ostalo bespomono.
Ovaj efekt vrlo esto moemo
vidjeti kod djece koja su nauila da
ih se smatra zloestima, da neto
ne mogu uiniti ili nauiti te vrlo
lako i vrlo brzo gube motivaciju da
se pokuaju promijeniti - jer to
ionako nema smisla.
Dakle, kada uimo da nae
ponaanje ima mali ili nikakav
utjecaj na ishode, dok izvanjski
utjecaji zapravo kontroliraju ono
to nam se dogaa, tada uimo biti
bespomoni.
U suprotnim sluajevima, kada
uimo da nae ponaanje ima vei
utjecaj na ishode od izvanjskih
utjecaja, moemo rei da razvijamo
samo-djelotvornost.
Najbolji nain razvijanja
samodjelotvornosti i smanjivanja
bespomonosti je osiguravanje
situacija u kojima emo se osjeati
uspjeno.
Uenje nekog novog oblika
ponaanja tada se mora podijeliti u
manje zadatke - onoliko male koliko
su nam treba da budemo uspjeni.
Postavljanjem visokih ciljeva,
osiguravamo si samo frustraciju.
Samo uspjeh moe motivirati daljnju
promjenu. Kada osjetimo da smo u
neemu dobri, tada imamo i elju i
energiju da se dalje mijenjamo - da
budemo jo i jo bolji.
No, kada pokuamo 5 puta
uiniti jednu stvar, a ne uspijevamo,
vrlo rijetko nastavljamo s jednakom
upornou dalje - polake ili bre
odustajemo. No, ono to treba tada
uiniti je mijenjati NAIN ponaanja
da doemo do cilja.
Cjelokupno ponaanje
W. Glasser u okviru svoje
teorije izbora govori o tome da su
emocije samo DIO ponaanja, ili
kako on koristi termin cjelokupno
ponaanje. Ono se, kako kae
Glasser, sastoji od 4 komponente:
Aktivnosti (ono to inimo sa
svojim tijelom - sjedimo, leimo,
hodamo, trimo, stojimo);
Miljenja (ono o emu
razmiljamo - ljute misli su npr.
kako mi se to moglo desiti, nitko nije
na mojoj strani, pokazat u im);
47
 Emocija (ono to osjeamo - ljuti
smo, tuni, frustrirani, nesretni);
Fizioloke reakcije (ono to se
deava u naem tijelu - otkucaji srca,
krvni tlak, brzina disanja, luenje
hormona ili neurotransmitera).
Pod direktnom kontrolom osobe
su SAMO aktivnosti i misli. Naime,
jedino to moemo izabrati initi.
Moemo se odluiti ustati, lei,
sjesti ili potrati. Moemo odluiti
ne misliti ni o emu, prebaciti misli
na neku drugu aktivnost od one koja
nas mui. Ali kako emo promijeniti
osjeaje? Kako biste sami sebe
sad natjerali da se osjeate ljuto?
Vjerojatno na nain da se sjetite
nekog dogaaja koji vas je naljutio.
I upravo u tome je trik. Osjeaje
moemo drati pod kontrolom
SAMO mijenjajui nae ponaanje
i nae misli.
Glasser koristi metaforu s
automobilom da bi objasnio kako
upravljamo svim komponentama
svojih ponaanja.
48
Mi smo osobe koje sjede za
volanom okreui ga. Okretanjem
volana okreemo zapravo prednje
kotae automobila - a to su nae
aktivnosti i nae misli. No, ako
prednje kotae skrenemo udesno,
niti stranji (emocije i fiziologija)
ne mogu lijevo - moraju slijediti
prednje kotae.
Koristei se Glasserovom
idejom, moemo rei da je prva
pomo u situacijama kada osobu
prevladaju emocije, uiniti neto da
preusmjerimo aktivnosti i miljenje.
Automatski e emocije (i
fiziologija) slijediti aktivnosti i
miljenje.
Npr. naljutimo se na prijatelja
zbog neke nepravde. U toj situaciji
jasno je da odmah svaom ne
moemo rijeiti problem. Moemo
samo rei niz stvari koje moda i
ne mislimo, kojima emo povrijediti
svog prijatelja.
Ili, koristei Glasserovu teoriju
izbora, moemo okrenuti svoj
volan na drugu stranu - otii
proetati, voziti bicikl, vjebati,
sluati muziku te kada se
emocije malo stiaju, pokuati
porazgovarati i rijeiti problem.
Ili se moda osjeate tuno ili
depresivno - dokle god leite na
krevetu gledajui u jednu toku i
razmiljajui misli Nitko me ne
voli, Nitko me ne razumije
neete se osjeati bolje. Bolje ete
se osjeati kada prestanete initi
takve stvari i misliti takve misli.
Jo neke ideje skretanja pozornosti sa neugodnih
emocija:

ventiliranje (isputanje vika energije koje dolazi tijekom

emocije ljutnje)
iskazivanje rijeima - govorom i/ili pisanjem (ve i pokuaj da
se osjeaj verbalizira predstavlja promjenu aktivnosti)
uenje od drugih (i uitelji, i roditelji, i vrnjaci)

Zapamtite!
ne mijenjajte emociju, mijenjajte ponaanje
(a ponaanja su nauena, stoga postoji realna ansa da ih se i odui)

49
50
Igre za radionice
vezane uz ovu temu

51
 Imenovanje emocija

Motivi: imenovanje i prepoznavanje emocija

Ciljevi: nauiti imenovati pojedine emocije, opisati ih, povezati s

miljenjem, ponaanjem i fiziolokim promjenama

Priprema: pripremiti slike s licima ljudi na kojima se prepoznaju

odreene emocije:

Pripremiti pitanja za raspravu:

Kako se osjea osoba na slici?
Je li osjeaj ugodan ili neugodan?
Kojeg je intenziteta (npr. na skali od 1 do 10)?
U kojim se situacijama ja tako osjeam?
Kako se taj osjeaj izraava na mom tijelu?
Kako se taj osjeaj izraava u mojim mislima?
Kako se taj osjeaj izraava ponaanjem?

Upute: sudionici se podijele u grupe te svaka grupa odabere jednu

sliku s licem. Po pitanjima na radnom listiu raspravljaju u grupi te
pokuavaju opisati emociju.

Saetak: svaka grupa prezentira svoju emociju i njen opis, sudionici

druge grupe nadopunjuju ili komentiraju.

Trajanje: 15-20 min

52
 Gdje osjeam emocije

Motivi: fizioloki dio emocija

Ciljevi: nauiti prepoznati fizioloke promjene vezane uz emocije

Priprema: pripremiti shemu ljudskog tijela, bojice

Upute: Sudionici dobiju papir sa shemom ljudskog tijela i uputu

da promisle o tome kada su se zadnju puta osjeali ljuti ili uplaeni
(ukoliko ima vremena, mogu obje emocije).

Zatim bojicama oboje one dijelove tijela koje posebno osjeaju pri
pojedinim emocijama.

Saetak: Tko eli prezentira grupi podruja gdje se osjea pojedina

emocija s ciljem da se vidi da je fiziologija emocija stvarna, te da
pojedinu emociju svatko osjea na drugaiji nain, kroz drugaiju
simptomatologiju.

Trajanje: 15-20 min

53
 Dobri/loi naini ljutnje

Motivi: razdvojiti ponaanje od emocije

Ciljevi: osvijestiti razliku izmeu ponaanja i emocije

Priprema: papiri, olovke

Upute: Svi lanovi grupe dobiju papir na kojem su napisana dva

naslova Dobri naini ljutnje i Loi naini ljutnje. Zadatak im je da
promisle o tome kako se i na koji nain ljute. Sva ponaanja kojima
iskazuju ljutnju trebaju podijeliti u dvije kategorije - dobre i loe (dobri
su oni kojima ne povrijede nikoga ili nita). Postoji mogunost da se
neka ponaanja smjeste na sredinu.

Saetak: Nakon pojedinanog rada, u velikoj grupi svi govore

ponaanja kojih su se sjetili, te se ona ispisuju na plou. Izvlai se
zakljuak da postoje poeljna i nepoeljna ponaanja vezana uz
ljutnju, te da je samo stvar izbora koje emo ponaanje odabrati da
njime izrazimo ljutnju.

Trajanje: 20 min

54
 Komponente ponaanja

Motivi: cjelokupno ponaanje

Ciljevi: osvijestiti sve komponente ponaanja, s naglaskom na one

komponente koje se mogu kontrolirati, te osvjeivanje posljedica
dogaaja.

Priprema: papiri / sheme s tablicama za rad, olovka

Misli koje
to se Kako sam Tjelesne to sam Posljedice
su mi prole
dogodilo se osjeao promjene uinio dogaaja
kroz glavu

Upute: Prema uputi svi trebaju zamisliti neki dogaaj koji ih

je naljutio ili uplaio. Prema pitanjima u tablici trebaju ispuniti
sve komponente ponaanja koje su zamijetili kod sebe te koje su
posljedice imala ponaanja koje su izabrali za pokazivanje ljutnje.

Saetak: Tko eli prezentira svoju tablicu te se raspravlja o tome

moemo li i kako moemo utjecati da se posljedice dogaaja (s
kojima najee nismo zadovoljni) promijene.

Trajanje: 20-30 min

55
 Gdje osjeam emocije

Motivi: naini izraavanja emocija

Ciljevi: postati svjestan vlastitih emocija i kako ih sakrivamo.

Priprema: papiri / sheme s nacrtanim obrisima lica

Svi mi ponekad nosimo maske da sakrijemo svoje osjeaje.
Moe li prepoznati kojom maskom sakriva koju emociju?
Emocija koja
se sakriva
Emocija koja
se pokazuje

Upute: Svi sudionici rade individualno dobivi uputu da ispune

radni listi. Trebaju se prisjetiti i osvijestiti 3 emocije ije iskazivanje
nije poeljno, te koje esto zamaskiravamo drugim emocijama - koje
su to. Trebaju se nacrtati stilizirane sheme lica pojedinih emocija u
zadane krugove.

Saetak: U grupi se prepriaju sve emocije koje se maskiraju, te se

na plou popiu emocije koje se maskiraju u jedan stupac, a u drugi s
kojim emocijama se maskiraju.

Trajanje: 20-30 min

56
 Voena fantazija
Motivi: umirivanje fizioloke
strane neugodnih emocija -
ljutnja / strah
Ciljevi: umiriti fiziologiju koja
prati emocije straha ili ljutnje
Priprema: mirna i tiha
prostorija, papiri, bojice.
Upute: Pozvati sudionike
grupe da se umire, udobno
smjeste, zatvore oi te voditelj
mirno i polako proita tekst
voene fantazije. Svi probaju
zamisliti opisanu situaciju
te desetak minuta ostaju
zatvorenih oiju zamiljajui.
Nakon toga su pozvani nacrtati
svoju zamiljenu sliku.
Saetak: Nakon provedene
vjebe, pozvani su sudionici
komentirati kako im je bilo,
kako su se osjeali, kako su
disali, kakvi su im bili otkucaji
srca Zakljuuje se da se u
situacijama ljutnje ili straha
treba prizvati ovaj osjeaj,
te pokuati zamisliti ugodnu
situaciju kao to je ova iz
vjebe.
Trajanje: 45-60 min
Vru je ljetni dan. eete
prekrasnim vrtom. Ispod stopala
osjeate mekanu travu. Okruuje
vas ugodan miris cvijea. Gledate
leptirie kako lete s cvijeta na
cvijet. Postajete mirni i oputeni.
Ugledate mali ribnjak. U njemu
plivaju zlatne ribice. Kako
mirno plivaju - mirno i tiho. Vi
ste takoer mirni. Na vodenoj se
povrini prostiru cvjetovi lopoa.
Na irokim zelenim listovima
ljenare abice. eete meu
visokim drveem i izmeu dva
stabla opazite viseu mreu koja
se zamamno ljulja amo-tamo.
Odjednom osjetite pospanost.
Legnete u mreu. Postajete teki.
Teki i mirni. Mrea vas njeno
ljulja - amo-tamo. Oko sebe ujete
njeno ptije pjevanje, iznad sebe
vidite bujne, zelene kronje drvea.
Lie uti na vjetru. Kroz grane
prodire tanka suneva zraka.
Tako vam je toplo. U ribnjaku
krekeu abe, iz trave se javljaju
cvrci. Polako se ljuljate u mrei.
Diete mirno i duboko. Sretni ste i
zadovoljni
57
 Vjebanje racionalizacije

Motivi: vjebanje novih ponaanja iskazivanja emocija

Ciljevi: uvjebati neke nove reakcije na pojedine neugodne emocije

(ljutnja, alost, strah)

Priprema: Kartice s primjerima (otisnuti na posebne papire), papiri, olovke

Dogovorili ste se s osobom koja kasni.
Posudili ste nekome vanu knjigu ili odjevni predmet, a on vam nije vratio.
Trgovac vam je previe zaraunao kupljenu stvar.
Dobili ste nepravednu ocjenu.
Upisali ste se u novu grupu na sportu, a drutvo koje ve due trenira nije
vam prilo da se upoznate.
Raspakirali ste ureaj koji ste upravo kupili, ukljuili ga i otkrili da ne radi.
Prodava vas nametljivo prati od trenutka kad ste uli u trgovinu.
Imali ste grozan, pretrpan dan, a na ulasku u kuu mama je poela
prigovarati kako ste zaboravili uiniti neto to ste se dogovorili.

Upute: Sudionici se podijele u manje grupe. Svaka grupa izvlai jednu

karticu s izmiljenom situacijom te pokuava doi do to vie razloga koji
mogu pojedinu osobu dovesti do navedene situacije. Sve situacije popiu.

Saetak: Svaka grupa prezentira svoju problemsku situaciju i mogue

uzroke. Ostali su pozvani da pridonesu jo pokojom idejom. Zakljuak rada
je da za svaku situaciju postoji bezbroj mogunosti koje su dovele do tog
rjeenja. Naa emocija ovisi o mogunosti koju smo izabrali.

Trajanje: 25-30 min

58
 Cjelokupno ponaanje

Motivi: cjelokupno ponaanje

Ciljevi: osvijestiti komponente cjelovitog ponaanja

Priprema: pozovu se sudionici da prate uputu

Upute: Voditelj poziva lanove grupe da probaju koliko mogu pratiti uputu
za sljedee:
- neka ine stvari koje inae ine kada su ljuti (viu, lupaju vratima, dure
se) - pita ih mogu li odglumiti i je li u njihovoj kontroli.
- neka ubrzaju otkucaje srca, ubrzaju disanje, potaknu luenje adrenalina
- te ih pita mogu li uiniti, je li u njihovoj kontroli.
- neka zamisle situaciju koja ih je naljutila i neka misle o tome - pitanje
mogu li to i je li to u njihovoj kontroli.
- neka ukljue emociju ljutnje - pita ih mogu li to i je li to u njihovoj
kontroli.

Saetak: Zakljuujemo da dvije od ove etiri stvari moemo relativno lako

prizvati i to su komponente ponaanja u naoj kontroli, dok dvije ne moemo
lako i neposredno, nego preko ostale dvije komponente - sudionici najlake
prizovu osjeaj ljutnje kada se prisjete nekog dogaaja koji ih je naljutio,
dakle putem misli.

Trajanje: 10 min

59
60
Tolerancija
rjeavanje sukoba

#Vanesa
61
62
 O toleranciji se danas mnogo
govori, ali je vrlo malo prisutna
meu nama.
I dalje ostaje injenica da se neki
ljudi boje razliitosti. No, zato
se to dogaa ako ivimo u svijetu
u kojem na Internetu ili televiziji
imamo priliku svaki dan vidjeti
ljude koji su razliiti od nas po boji
kose, nacionalnosti, vjeri, spolu
Naravno, ne bi trebalo govoriti
samo o toleranciji prema razliitim
narodima, nego i toleranciji u
svakodnevnom ivotu. esto smo
netolerantni i prema prijateljima,
kolegama, lanovima obitelji.
Zaslijepljeni vlastitim vrijednostima,
esto zaboravljamo na druge ljude i
njihove potrebe.
Ljudi se ne raaju kao tolerantni
ili netolerantni, ve se obje vrste
ponaanja stjeu uenjem. Oba se
oblika ponaanja mogu podjednako
lako i brzo nauiti ili usvojiti, a oba
su oblika ponaanja ljudima nuna
i korisna.
Dijete se ne raa tolerantno,
prirodno je da ono misli kako se
sve vrti oko njega i da se svatko
mora sloiti s njim. U obrazovni
proces nuno je ukljuiti rad na
socijalizaciji od najranijeg uzrasta.
U roditeljskom domu djeca puno
toga usvajaju, bilo dobro ili loe.
Kad dijete krene u kolu, zadaa
bi uitelja trebala biti da kroz razne
aktivnosti i igre pomae djetetu da
prihvaa razliitosti tj. da usvaja
prosocijalne vjetine komuniciranja
i odnosa s drugim ljudima.
Mladi koji nisu usvojili
asertivne vjetine, suoit e se s
nemogunou da na miroljubiv
nain izau iz konflikta. Sukob e
se rijeiti nasilno, nezadovoljstvom
tj. iz konflikta nee obje strane izai
zadovoljene. To je ono to mladi
trebaju nauiti i primjenjivati.
Kako emo mlade nauiti
prosocijalnim vjetinama? Ovdje je
prikazan jedan vid edukacije, a to su
radionice. Kroz razgovore i zadatke
koji su osmiljeni kao igra stvara se
osjeaj bliskosti, suradnje te nune
kooperacije.
U radionicama se izmjenjuju
iskustva, izgrauje se timski duh,
prihvaanje razliitih miljenja, a to
sve ima za ulogu nauiti mlade kako
uvaavati druge bez predrasuda,
otvoreno.
U samim radionicama ui
se rjeavanje problema koji su
izvueni iz stvarnih primjera u
kojima upoznaju sebe,ali i druge.
Cilj ove radionice je upoznati
sudionike s razliitim ishodima
sukoba da bi uvidjeli da potrebe
koje se ne iskazuju nego se
potiskuju, mogu dovesti do
meusobnog nerazumijevanja i
sukoba. Vano je da uenici shvate
da prepoznavanje tuih potreba
i svijest o vlastitim potrebama,
kao i njihovo jasno izraavanje,
omoguuje spreavanje sukoba.
63
 Tolerancija
Svaki ovjek mora sam za sebe odluiti eli li koraati kroz ivot
u svjetlu altruizma ili u tami razorne sebinosti.
Pojam tolerancija (od latinskoga
tolerantia, to dolazi od glagola
tolerare, a znai podnositi, tolerirati)
oznaava sposobnost podnoenja
neega to jest ili bi moglo biti
neugodno, tetno ili nepodnoljivo.
Tolerancija je potovanje,
prihvaanje i uvaavanje bogatstva
razliitosti u naim svjetskim
kulturama, naa forma izraavanja
i nain da budemo ljudi. Ona je
zasnovana na znanju, otvorenosti,
komunikaciji i slobodi miljenja,
savjesti i uvjerenju. Tolerancija
je harmonija u razliitostima.
To nije samo moralna dunost,
to je takoer politiki i zakonit
zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir
moe uiniti moguim, doprinosi
64
Luther King, Jr
mijenjanju kulture rata u kulturu
mira. (UNESCO )
Netolerancija - (netrpeljivost)
je nedostatak potovanja za tue
navike i vjerovanja. Oituje se u
tome to netko nije voljan dopustiti
drugima djelovati na drugaiji nain
ili imati drugaija miljenja.
Poseban znaaj u ostvarenju
svih oblika tolerancije ima
obrazovanje. Uenje tolerancije
donekle ima svojstva uenja
nalaenja pobjede u porazu. To
nije uenje koje se moe iskazati
pravilima. Nemogue je pojedincu
dati potpuna pravila kojih treba se
pridravati da bi bio tolerantan. Ali,
zato sa sigurnou moemo ukazati
na mnoge momente koji odreuju
i objanjavaju toleranciju. Zato
se moe govoriti o opravdanosti
brojnih kola, radionica, seminara
na temu dijaloga i tolerancije u
drutvu koje istie njenu ostvarivost
i koje je sagledalo, ili sagledava,
njene prednosti. Utjecaj, koji se
obrazovanjem vri na pojedinca,
vaan je za promociju i ostvarenje
tolerancije.
 Rjeavanje sukoba
Sukob je pojam koji oznaava
situaciju u kojoj postoje suprotna
zbivanja i tendencije, ponaanja,
uvstva. U konfliktnim situacijama
esto se reagira agresijom ili
povlaenjem. Ovakav pristup zapravo
ne dovodi do rjeavanja sukoba nego
do njegova potiskivanja. Nerazrijeeni
sukob na individualnom planu moe
dovesti do dugotrajne frustracije koja
moe varirati od osjeaja tjeskobe,
nelagode, zabrinutosti, preko gubitka
samopouzdanja i samotovanja,
do neurotskih i psihosomatskih
poremeaja. Razliiti naini
sueljavanja s konfliktima
predstavljaju poseban aspekt
socijalnih vjetina, odnosno nauenih
oblika ponaanja. Nenasilno
rjeavanje sukoba segment je ireg
pristupa socijalizaciji djeteta kao
prosocijalne osobe. Ono obuhvaa
irok raspon sadraja vezanih uz
odnose meu pojedincima i grupama
u neposrednoj okolini djeteta, tj. u
svakodnevnim situacijama u obitelji
i koli.
Definicija sukoba (meu
odraslima ili sukob izmeu djece) je
posljedica razliitosti u miljenjima,
eljama, opaanju, vjerovanju,
stavovima. Sam po sebi sukob nije
ni pozitivan ni negativan.
Razliiti naini sueljavanja s
konfliktom predstavljaju poseban
aspektsocijalnih vjetina-nauenih
oblika ponaanja - to je uenje
tj. usvajanje pretpostavki da se
u sukob ue i iz njega izae bez
primjene sile.
Svako neslaganje izmeu dviju
ili vie osoba ili ideja oko ciljeva,
odluka, ponaanja u drutvu moe
dovesti do sukoba.Sukobi nastaju i
kao posljedica razliitih shvaanja
vrijednosti, drukijih interesa,
osobnosti, obrazovanja, kulturnih
vrijednosti, borbe oko stjecanja
materijalnih dobara... Potpuni
sklad meu ljudima koji ive ili
rade zajedno rijetko kada postoji,
osobito kad su im ciljevi razliiti, a
mogue je postii samo jedan.
Glavna emocija povezana sa
sukobom je ljutnja, i to ljutnja
praena tjeskobom, frustracijom
ili osjeajem krivnje. Problemi
nastupaju kada: ljutnja postaje
preesta, ljutnja postaje prejaka,
65
ljutnja dugo traje, ljutnja vodi k
agresivnosti, ljutnja ometa posao ili
meuljudske odnose.
Nain na koji djeca i mladi ljudi
ue reagirati na sukob imat e
presudni uinak na kvalitetu njihova
ivota i ivota zajednice. Sukobe li
se mladi unutar svoje grupe, meu
vrnjacima, preputamo ih sebi ili
ne - to je gotovo pravilo - uimo
nasilnom rjeavanju sukoba (ishod:
poraeni i pobjednici). Od najranije
dobi naueni smo da sukobe
rjeava autoritet: roditelj, uitelj,
voa bande, ef, policajac, ravnatelj,
sudac. Sukob e rijeiti netko izvan
sukobljenih strana ili e pobijediti
jai, a izgubiti slabiji.
Na sukob se moe reagirati na
dva bitno razliita naina: svaom,
tunjavom, vrijeanjem, prekidom
odnosa ili pak razgovorom,
uzajamnim usuglaavanjem,
dogovorom, pomirenjem
suradnjom. Prvi nain nije rjeenje.
Nenasilno rjeavanje sukoba
znai usmjeriti energiju u razlike i prihvatiti ih, te poveati
traenju izlaza iz sukoba, a ne
traenje krivca. To je mogue
kada sukobljene strane prestanu
inzistirati svaka samo na svom
zahtjevu, te odjednom razaberu
uzajamnost interesa.
Sukobljene strane postaju
sposobne uzajamno se prihvatiti i
66
shvatiti interese obiju strana, one se
ujedinjuju ili surauju u rjeavanju
sukoba. Vie ne napadaju jedna
drugu, nego zajedno napadaju
problem.
Nenasilno rjeavanje sukoba
nije nimalo jednostavno. Ono polazi
od stvaranja jedne nove kulture -
kulture nenasilja. To ujedno znai
znati sluati i razumijevati druge. To
znai moi ovladati destruktivnom
snagom svojih emocija, koje
silovitim nainom svog izraavanja
obino rue nae odnose s drugim
ljudima. To znai imati strpljenja i
mate da se iznalaze i nau rjeenja
koja mogu biti prihvatljiva za obje
strane u sukobu.
Ako se ukopavamo u sukob,
to znai da se oslanjamo na
predrasude, sumnje, strahove i
nesigurnosti i da ih umnoavamo.
Nasuprot tome, rjeavanje sukoba
i potie i umnoava razumijevanje i
toleranciju: sukobljene strane imaju
mogunost ispitati meusobne
toleranciju i razumijevanje drugih
ljudi.
 Asertivno ponaanje

Asertivno ponaanje Asertivnost ukljuuje

podrazumijeva potivanje vlastitih
prava i potreba, kao i samokontrolu
da izraavanjem vlastitih potreba
ne ugrozimo tue interese i potrebe.
Kada netko kri naa prava,
moemo se suprotstaviti, tj. zaloiti
za naa prava upotrebom asertivnih
ja-poruka.
Neke situacije u ivotu veini
ljudi nisu ugodne i mnogi nisu
sigurni kako bi se trebali ponaati.
Osnovni elementi asertivnog
ponaanja su: jasno izraavanje
ponaanja koje nas smeta,
objanjavanje razloga zbog kojih
nas to ponaanje smeta, te jasno
izraavanje naeg zahtjeva.
izraavanje vlastitog miljenja,
izraavanje vlastitih osjeaja,
naglaavanje posljedica neeljenog
ponaanja (ako se ponaanje
nastavi tada..), te izraavanje
razumijevanja za drugu osobu
(razumijem da .. ALI ja..).
Vano je imati na umu da su
mnoga naa ponaanja nauena,
iz ega proizlazi da se mogu
i promijeniti. Komunikacijske
vjetine - aktivno sluanje,
asertivno ponaanje, pregovaranje,
razrjeavanje sukoba su vjetine
koje se isto tako mogu nauiti

Socijalna sposobnost odnosi se na

vjetine nune za uspjeno meuljudsko
funkcioniranje (snalaenje u ljudskom
drutvu). Ona ukljuuju verbalna i
neverbalna ponaanja koja su drutveno
prihvaena i izazivaju pozitivne reakcije
drugih ljudi.
dr.sc. Betty Osman

67
 agresivnost asertivnost egoizam

indiferentnost miroljubivo rjeavanje pasivnost

situacije

Korisne asertivne tehnike

Pokvarena ploa - sastoji se u tome da kao pokvarena

ploa ponavljamo na zahtjev.
Odbijanje tueg zahtjeva - odlunost u odbijanju tueg
zahtjeva, dovoljno je rei ne, objasniti svoje razloge i zatim
ponovno odluno ponovite NE stav.
Ja poruke - u njima izraavamo vlastita stanja; Ja sam
tuna, nesretna, ljuta kada ti radi.

Osoba asertivnog stila ponaanja - zna aktivno sluati, potuje druge i to

trai za sebe, iskazuje svoja oekivanja i osjeaje, izrie prigovore (kritiku).
Preuzima odgovornost za svoje rijei i djela te zna kontrolirati negativne
osjeaje.

Oni koji rjeavaju sukobe napadaju problem, a ne

osobu. Okrivljavanje osobe ubrzava ili proiruje sukob
izazivajui samoobranu. Napadanje problema vodi
razrjeavanju sukoba ..

Djelotvorno razrjeavanje problema odvaja osobu od

problema. Veina sukoba nastaje zbog loih situacija,
a ne zbog loih ljudi..(Za Damire i Nemire)

68
Igre za radionice
vezane uz ovu temu

69
 Natjecanje euroala

Igra: Sve je samo smijeh! Pa je li uope vano priamo li irske ili

belgijske ale?

Motivi: stereotipi i predrasude, tolerancija - netolerancija

Cilj: postati svjesni uinka koji ala proizvodi bilo na nas ili na one
kojima je ala namijenjena

Priprema: Skupiti ale prikladne za grupu, (npr. protiv osoba koje

su vegetarijanci, bogatai, idovi, invalidi, politiari, homoseksualci..),
eir, papir

Upute: Napiite ale na papir i ubacite u eir. Neka svi sjednu u

krug dok netko izvue jednu alu koju e proitati ili odglumiti. Ostali
imaju zadatak bodovati (od 1-10).

Saetak i vrednovanje: Razgovor s grupom kako se osjeala

tijekom igre.

Trajanje: 45 min

70
 Kada stanem u tue cipele

Motivi: stereotipi i predrasude, tolerancija - netolerancija

Cilj: analiza situacija s razliitih strana, uivljavanje u ulogu nekog

drugog

Pripreme: pripremljene kopije prie

Upute: Sudionicima se ita bajka Pepeljuga, ali posebne verzije

sa stajalita maehe, starijih sestara i oca. Uivljavanje sudionika sa
svakom ulogom i prepriavanje njihove vizije dogaaja.

Saetak i vrednovanje: Razgovor s grupom kako se osjeala

tijekom igre.

Trajanje: 45 min

71
 Duga

Motivacija: prihvaanje razliitosti, drugih

Cilj: prepoznavanje stereotipa usvajanje razliitosti kao bogatstva
Priprema: radni listovi
Upute: Zajedno u grupi proitati priu Duga (koju je prema
indijanskoj predaji zapisala Anne Hope 1978. godine). Podijeliti
sudionike u manje grupe, podijeliti im priu, zadatak je porazgovarati
o tome to im je u prii bilo lijepo ili vano.
Saetak i vrednovanje: Prezentacija svake grupe ostalima svojeg
vienja prie.
Trajanje: 45 min

Nenasilno rjeavanje sukoba Kako se najee ponaaju ljudi

Prepoznavanje konfliktnih u sukobu - oluja ideja
situacija iz svakodnevnog ivota: Na ploi pod naslovima NASILNO
obitelji, susjedstva, kole, kluba. PONAANJE i NENASILNO
Suoavanje osobnog (unutranjeg) PONAANJE zapisujemo redom
iskustva sukoba i vanjsko sve to djeca kau, podsjeajui
promatranje sukoba. Fokusiranje ih na ono to su primijetili prilikom
na nasilno i nenasilno reagiranje na svojih sukoba u koli.
sukob.

Suoavanje
Izbjegavanje sukoba
s protivnikom

Napad
Bijeg
Pozdravljanje
Skrivanje
Zajednika igra
Ignoriranje
Unitavanje protivnika
Tunjava
rtvovanje

72
 Moje elje i granice

Motivi: nenasilno rjeavanje sukoba

Cilj: prepoznati vlastite naine rjeavanja sukoba te uoiti znaaj

i uvjebati vjetine izraavanja elja i potreba, postavljanja granica i
pregovaranja kao konstruktivnog naina rjeavanja sukoba

Priprema: kolut ljepljive trake irine 5-10 cm, duljine oko 30 m ili
prazan papir za svaki par uenika
Radni list 3.1. A za dijalog zastupanja sebe i pregovaranja za svaki
par uenika
Radni list 3.1. B s formulama i primjerima za JA poruke i za
asertivne poruke za svakog uenika
Radni list 3.2. A za svaki par uenika, koji se koristi i uz strip A i uz
strip B
Radni listovi 3.2. B i 3.2. C za uvjebavanje postavljanja granica i
pregovaranja za svaki par uenika (Radni list 3.2.C je alternativa za
istospolne razrede)
Nedovreni strip A (tea situacija) i strip B (laka situacija) s
uputom za svaki par uenika
Pripremljeni dodatni pisani materijali koje e uenici ponijeti
sa sobom nakon radionice: Prilog 7: Rjeavanje sukoba, Prilog 8:
Komunikacijske vjetine koje pomau razvoju i uvanju odnosa

Upute - napomena: Osmiljene su dvije razliite aktivnosti koje

mogu dovesti do slinog ishoda -prepoznavanja vlastitog naina
ponaanja u sukobu i postizanja svojih ciljeva i uoavanje njegovih
prednosti i nedostataka.

73
 A. verzija: Za sluaj da je uionica dovoljno velika da se u njoj
moe osloboditi prostor i na podu ljepljivom trakom oznaiti kvadrat/
pravokutnik po kome se mogu istovremeno kretati svi uenici,
preporuuje se provesti aktivnost Kretanje po kvadratu.
B. verzija: Ako nema dovoljno prostora za prethodnu verziju
provodi se aktivnost Crtanje u paru (trokut-kvadrat), koju uenici
izvode u parovima, sjedei na svojim mjestima.
A. verzija: Kretanje po kvadratu
Za ovu aktivnost potrebno je u uionici na podu unaprijed (prije
poetka sata) ljepljivom trakom nainiti kvadrat ili pravokutnik s
dijagonalama, dovoljno velik da svi uenici stanu na njega: Drutvo
za psiholoku pomo / Program prevencije nasilja u mladenakim
vezama
Uputa uenicima je da se razmjeste po cijelom kvadratu, po svim
linijama. Na znak voditelja/ice uenici se ponu kretati proizvoljno,
ali samo po iscrtanim linijama, a zadatak im je da svatko proe svih
6 linija i vrati se na poetno mjesto. U ovoj aktivnosti dogodit e se
da e se uenici susretati na istim linijama pa e te sudare trebati
nekako rijeiti kako bi izvrili zadatak, ali uz uputu da ne smije biti
verbalne komunikacije. Ovaj dio aktivnosti treba trajati 2-3 minute.

74
 Uenici zatim sjednu na svoja mjesta te iznose svoje doivljaje
prema sljedeim pitanjima:

1. to se dogaalo tijekom aktivnosti? (Za uenike koji imaju iskustva

u radu na komunikacijskim vjetinama se to pitanje moe zamijeniti
sljedeim: to smo htjeli postii ovom aktivnou? Zato smo
radili ovu vjebu?)
2. Kad ste se nali u sukobu s nekim na istoj liniji kako ste tu situaciju
rijeili?
3. Kako ste se pritom osjeali?
4. Jeste li pritom imali potrebu neto naglas rei?
Oekuje se da e biti uenika koji su se povukli i okrenuli u drugom
smjeru, onih koji su se ukopali na mjestu, onih koji su nastojali
izgurati drugoga i onih koji su se nekako oima i rukama dogovorili
i zamijenili mjesta da bi nastavili kretanje.

Voditelj/ica treba istaknuti ove razliite oblike ponaanja ako

ih uenici sami ne navedu, te traiti uenike da dignu ruke kad
prepoznaju svoj najei postupak.

B. verzija: Crtanje u paru (trokut-kvadrat)

Ovu aktivnost uenici rade u parovima i svakom paru potreban je
prazan papir i jedna olovka/kemijska olovka/flomaster. Voditelj/ica
daje sljedeu uputu:
Primite oboje zajedno olovku u ruke i na moj znak ete poeti crtati.
Imate na raspolaganju 5 sekundi. Za to vrijeme zadatak uenika u
paru koji sjedi s moje lijeve strane (pokazati rukom!) je nacrtati trokut,
a zadatak uenika u paru koji sjedi s moje desne strane (pokazati
rukom!) je nacrtati kvadrat. Crtajte na cijelom papiru i trudite da se
svatko obavi svoj zadatak. Pri tom ne smijete razgovarati. Ponite -
sad!

75
 Voditelj/ica na glas broji sekunde od 1 do 5 i kae: Stop! Aktivnost
se ponavlja jo jednom, no sada uz uputu da smiju razgovarati.

Napomena: Ako je neparan broj uenika, onda se ili ukljuuje i

voditelj/ica ili se formira jedna trojka, pri emu je zadatak 3. osobe
nacrtati krug.
Na kraju svi parovi trebaju podii papir i pokazati ostatku razreda
to su nacrtali. Zamoli se da dignu ruke oni parovi koji su nacrtali
trokut, zatim oni koji su nacrtali kvadrat, oni koji nisu uspjeli ni jedno
ni drugo, te na kraju oni koji su u jednom pokuaju uspjeli nacrtati i
trokut i kvadrat (to se npr. moe postii tako da uenici zajedniki
nacrtaju kvadrat i na kraju ga dijagonalom podijele u dva trokuta).
Uenici zatim iznose svoje doivljaje.

Saetak i vrednovanje: Prepoznati dobitke i gubitke kod razliitih

naina rjeavanja sukoba i postizanja svojih ciljeva. Znati jasno
izraziti svoje elje. Znati sluati elje i potrebe partnera/ice. Shvatiti
znaenje postavljanja i potivanja granica. Osvijestiti vanost jasne
komunikacije u partnerskim odnosima.

Trajanje: 90 min

76
 Euroeljeznica

Nitko od nas nije rasist, ali..

Motivi: predrasude, stereotipi i sukobi o razliitim manjinama

Ciljevi: Izazvati stereotipe i predrasude sudionika o drugim

osobama, manjinama i drugaijima podii samosvijest o
ogranienjima tolerancije i rjeenju sukoba suprotstaviti razliite
vrijednosti sudionika.

Priprema: radni papir za svakog sudionika, olovke

Upute: Podijeliti radni papir. Ukratko izloiti prizor, ispitajte s kojim

bi sudionik najradije putovao, a s kojima ne bi putovao. Okupiti grupu
od 4-5 sudionika i neka naprave jednoglasnu listu osoba. Svaka
grupa izlae svoja stajalita (razgovor o suradnji unutar grupa )

Saetak i vrednovanje: Rasprava e se voditi na osnovu grupnih

izvjea. Usporeivanje razliitih rezultata je i uvod u raspravu.

Trajanje: 90 min

77
 Stresanje mrava

Motivi: rjeavanje loih emocija

Cilj: nauiti kako se na jednostavan nain rijeiti loih emocija

Pripreme:

Upute: Voditelj grupe zatrai od sudionika da zamisle kako po

njima hodaju mali dosadni mravi. Uputa voditelja je da ih se svatko
moe rijeiti tako da se temeljito stresu. Zadatak sudionika je da
zamisle neku situaciju koja ih je naljutila i koja ih jo uvijek ljuti, te
neka otresu tu ljutnju kao i mrave.

Saetak i vrednovanje: Razgovor s grupom o tome je li im pomogla

ova neuobiajena metoda.

Trajanje: 15 min

78
 Narana

Motivi: Umjee asertivnog ponaanja, mirno rjeavanje sukoba

Cilj: traenje miroljubivog rjeenja sukoba

Pripreme: radni list Narana

Upute: Podjela radnih listova s napomenom da se ispuni sa svog

stajalita. Svaki sudionik daje svoj radni list lijevom susjedu.

Saetak i vrednovanje: Razgovor s grupom o nainu rjeavanja

sukoba.

Trajanje: 30 min

Zlatno pravilo: Ponaajte se prema drugima onako kako biste

eljeli da se oni ponaaju prema vama u slinoj situaciji!

79
 Strip

Motivi: rjeavanje sukoba

Cilj: traenje rjeenja sukoba, osmiljavanje naina izraavanja

potreba

Pripreme: radni papir za svakog sudionika

Upute: Podijeliti sudionike u parove; podijeliti parovima crte broj 1

i izlaganje svakog para o rjeenju sukoba. Podjela parovima crtea 2 i
3 te uputa da u oblake stripa unesu ono to se eljelo, a nije reklo.
Svaki par ita ono to su zajedniki napisali u oblacima stripa.

Saetak i vrednovanje: Razgovor s grupom o tome kako sad vide

rjeenje sukoba, zakljuivanje da ako vlastite potrebe i elje jasno ne
izrazimo, to moe dovesti do sukoba i svae.

Trajanje: 45 min

80
81
 Pria o Damiru i Nemiru

Igra: Pria o Damiru i Nemiru

Motivacija: rezultati sukoba, pobjednik / pobjednik

Cilj: rjeavanje sukoba

Pripreme: radni list, olovka

Upute: Voditelj ispria primjer sukoba izmeu Damira i Nemira

s radnog lista. Podjela radnih papira sudionicima sa zadatkom
da moraju ispuniti sve mogue ishode sukoba (detalji se nalaze u
radnom listu).

Saetak i vrednovanje: Razgovor u grupi o mogunostima

rjeavanja sukoba.

Trajanje: 45 min

82
 Radni listovi

Kada stanem u tue cipele

Sada u vam proitati jednu vama dobro poznatu bajku, ali isprianu
na malo drukiji nain od uobiajenog. To e biti pria o Pepeljugi. Do
sada ste sluali ovu bajku u verziji nekoga tko je na strani Pepeljuge.
Jeste li se ikada zapitali kako ona zvui npr. iz maehina poloaja? Sada
ete to uti. Zatim ete uti to na sve to kae maehina starija ki i
Pepeljugin otac. Sve ovo posluit e nam kao uvod u dananju radionicu
u kojoj emo se pokuati to bolje uivjeti u ulogu nekog drugog i
promatrati stvari ne samo iz naeg kuta, nego pokuati vidjeti i kako one
izgledaju i iz drugih poloaja. Dakle, evo prie. Sada me paljivo sluajte:
Maehina pria
Ova pria me je potpuno ocrnila. Ja sam, zapravo, jedna dobra ena.
Kad sam dola u ovu kuu, Pepeljugu sam prihvatila kao roeno dijete,
ali ona je imala puno loih navika. Nije se voljela kupati, niti imati bilo
to isto na sebi. Jedva bih je uspjela povremeno ugurati u korito. Svaki
put je tako urlala i zvala uporno da su se susjedi u udu okupljali. Kad
god bih joj obukla istu haljinu, ona bi se uvaljala u pepeo. Imala je bujnu
matu i voljela je izmiljati prie. Svima je priala da je zlostavljam. A to
se tie onog legendarnog bala. Naravno, svi znate da ne postoje dobre
vile. Moj mu je za sve tri djevojke kupio krasne bijele balske haljine, ali
je Pepeljuga odmah svoju bacila i durei se rekla: Ja ovo neu obui!
Mi smo je nagovarali, ali ona je ostala uporna, pa smo otili bez nje. Ona
se u meuvremenu predomislila i pojavila se nakon to je bal ve poeo.
Ne moete zamisliti kako sam bila sretna kada sam je vidjela. Bila je
ista i divno je izgledala. Pomislila sam: Konano me je posluala.
Princ je, kao zaaran, priao Pepeljugi. Zaplesali su, i dok su prolazili
pored mene, ula sam kako je pita: Mlada damo, jeste li stigli posljednji
zato to ste eljeli da vas primijetim? Pepeljuga je zastala, mrko ga
pogledala, topnula cipelicom u pod i potrala. Cipela joj je pala, ali je ona,
ne okreui se, odjurila s bala. Kada sam poslije nekoliko dana ula da
je princ neuspjeno trai po kraljevstvu, poslala sam stariju ker da mu
javi radosnu vijest kako izabranica njegova srca ivi ba u naoj kui. Na
njihovu vjenanju plakala sam od sree i mislila da bi njezina pokojna
majka sada bila sretna.

83
 Pria starije sestre
Neu puno duljiti, ali gledajui mene i moju mlau sestru, ispada da
se uope ne isplati biti dobar i posluan. Moe se, u najboljem sluaju,
udati za nekog inovnika na kraljevskom dvoru. Pepeljuga je uvijek tjerala
svoje i dobivala ono to je htjela. Noi i noi sam proplakala nad takvom
nepravdom.
Oeva pria
Kad je umrla moja prva ena, ostao sam sam s keri. Nisam nita znao
raditi po kui, a niti brinuti se za dijete. Zato sam se odluio to prije
oeniti da bi se netko brinuo o kui, meni i djetetu. Tako sam i uinio. U te
enske stvari ja vam se ne razumijem. Moje je bilo da zaraujem novac i
da zbrinem sve tri keri. Kada doem kui poslije napornog dana, elim
se to prije spremiti u krevet, tako da zapravo i ne znam to se tu sve
dogaalo. Naravno, ne mogu kriti koliko sam se razveselio to je princ
zatraio ruku moje keri i ja sam joj dao oinski blagoslov.

Duga
Indijanska legenda
Jednom davno sve boje svijeta zaponu svau:svaka je tvrdila da je
ba ona najbolja,najvanija,najkorisnija, najomiljenija.
Zelena ree: Jasno da sam ja najvanija. Ja sam znak ivota i nade.
Izabrana sam za travu, drvee, lie; bez mene uginule bi sve ivotinje.
Bacite pogled po krajoliku i vidjet ete da mene ima najvie.
Plava je prekine: Ti samo misli na zemlju; no uzmi u obzir nebo i
more. Voda je upravo izvor ivota, a to biva pomou oblaka iz plavog
mora. Nebo daje prostor, mir i vedrinu. Bez moga mira vi biste bili mahnita
tjelesa.
uta zahihota: Vi ste tako ozbiljne. Ja donosim smijeh, veselje i
toplinu u svijet. Sunce je uto, mjesec je ut, zvijezde su ute. Svaki put
kada pogleda suncokret, cijeli se ivot poinje smijeiti. Bez mene ne bi
bilo zabave.
Naranasta je bila sljedea koja je zasvirala svoju pjesmu: Ja sam
boja snage i zdravlja. Moda sam rijetka, ali sam dragocjena jer sluim
unutarnjim potrebama ljudskog ivota. Ja nosim sve najvanije vitamine.
Sjetite se samo mrkve, narani, dinja, mangova ploda. Ja se ne povlaim
cijelo vrijeme uokolo, ali kada ispunim nebo za izlaza ili zalaza sunca,
moja je ljepota toliko bljetava da nitko na nijednu od vas i ne pomisli.

84
 Crvena nije vie mogla izdrati. Viknula je: Ja sam vladar sviju vas,
krv, krv ivota. Ja sam boja opasnosti i hrabrosti. Voljna sam boriti se s
razlogom. Mogu zapaliti krv. Bez mene bi zemlja bila pusta kao mjesec.
Ja sam boja strasti, ljubavi, crvene rue i maka.
Purpurna se podigla do svoje pune visine. Bila je vrlo visoka i govorila
je s velikom pompom: Ja sam boja vladanja i moi. Kraljevi, elnici,
biskupi - uvijek su me birali, jer ja sam boja autoriteta i mudrosti. Ljudi
me ne pitaju, nego sluaju i pokoravaju se.
Indigo je govorila mnogo tie od drugih, ali jednako odluno: Zamislite
mene. Ja sam boja tiine. Jedva da me primijetite, ali bez mene sve ste
vi suvine. Ja znaim refleksiju i misao, sumrak i dubine. Trebate me za
ravnoteu i kontrast, za molitvu i unutranji mir.
I tako su se boje nastavile hvaliti, svaka uvjerena da je ona najbolja.
Njihova je svaa postajala sve glasnijom i glasnijom. Odjednom je
bljesnula sjajna bijela svjetlost, zauo se grom i prasak. Poela je padati
jaka kia. Sve su se boje zgrbile od straha i stisnule jedna uz drugu.
Kia progovori: Vi glupe boje, borite se meu sobom, svaka pokuava
vladati nad onim ostalima. Zar ne znate da vas je sve Bog stvorio? Svaku
za svoju posebnu svrhu, jedinstvenu i razliitu. On voli sve vas. Primite
se za ruke i doite sa mnom. On e vas prostrijeti preko neba u velikome
luku boja kao podsjetnik da vas sve voli i da moete ivjeti zajedno u
miru.
- obeanje da je On sa vama
- znak nade za sutra
I tako svaki puta kada Bog koristi jaku kiu da opere svijet, on stavlja
na nebo dugu. Kada je vidimo, sjetimo se da trebamo cijeniti jedni druge.

(Zapisala Ann Hope, 1978.)

85
 Moje elje i granice
Radni list 3.1.A
Scenarij za vjebanje zauzimanja za sebe i pregovaranja
Kako rijeiti sukob s osobom do koje mi je stalo?

U vezi si nekoliko mjeseci i stalo ti je do tvog mladia/djevojke. Petak

je i vas dvoje planirate kako ete provesti veer. Meutim, nikako se ne
moete dogovoriti to biste radili. Jedno od vas dvoje htjelo bi ostati kod
kue, naruiti pizzu i gledati filmove cijelu veer, a drugo bi radije provelo
vrijeme u oblinjem kafiu s jo nekoliko prijatelja.
Uputa: u paru pokuajte rijeiti ovaj sukob interesa vodei rauna o
razliitim potrebama, o svojim granicama, ali i o uvanju vaeg odnosa
jer ste u emocionalnoj vezi.

Radni list 3.1.B

Kako izraziti svoje elje da nas djevojka/mladi uje?

JA-poruke
JA-poruke izraavaju ono to osoba osjea, a ne osuuju i ne
popravljaju, ne prebacuju odgovornost na drugu osobu. Takav nain
izraavanja ne izaziva obranu, nego potie daljnju komunikaciju i
suradnju.

Primjer 1: Umjesto: Ti si smuena i neorganizirana.

JA-poruka: Teko mi je slijediti to govori.
Primjer 2: Umjesto: Ovo tvoje drutvo je glupo i dosadno!.
JA-poruka: Nije mi zabavno s tvojim drutvom, ne razumijem vae
fore i teko mi se ubaciti u razgovor.

Pokuajte sami! Sljedee dvije reenice preoblikujte u JA-poruke

Zadatak 1: Umjesto: Kome normalnom se moe sviati ovaj glupi

film?
JA-poruka: ________________________________________________________
Zadatak 2: Umjesto: Pretjeruje s tim svojim autima! Ba si dosadan.
Samo o njima pria!
JA-poruka: ____________________________________________________

86
Radni list 3.2.A
Strip kako u rijeiti sukob s osobom do koje mi je stalo?
Ovo su smjernice koje nam mogu pomoi da poboljamo komunikaciju
u situacijama kada postoji sukob interesa ili potreba izmeu dvije osobe
u bliskom odnosu:
Smireno i jasno reci to bi htio/htjela raditi
Pozorno sluaj elje svojeg deka/djevojke
Objasni to i zato ti eli i posluaj njegove/njene razloge
Ako neto ne eli, jasno to reci i ukratko objasni zato
Ako deko/djevojka nastavi inzistirati, reci mu/joj da ti se to ne svia
i da eli da prestane navaljivati
Razgovarajte o tome to mislite da je problem,
potujui sebe i partnera
Probajte zajedniki nai rjeenje
Pokuajte nai rjeenje s kojim ste oboje zadovoljni
Uputa: Svaki par dobit ce strip od 8 sliica. Prve 4 sliice opisuju sukob
u kojem su se nali mladi i djevojka. U ostale 4 sliice u oblaie upiite
dijalog koji slijedi zauzimajui se za potrebe svakog lika i vodeirauna
da oni ele sauvati dobar odnos.

Radni list 3.2.B

Zauzimanje za sebe i pregovaranje
Ovo su smjernice koje nam mogu pomoi da poboljamo komunikaciju
u situacijama kada postoji sukob interesa ili potreba izmeu dvije osobe
u bliskom odnosu:
Smireno i jasno reci to bi htio/htjela raditi
Pozorno sluaj elje svojeg deka/djevojke
Objasni to i zato ti eli i posluaj njegove/njene razloge
Ako neto ne eli, jasno to reci i ukratko objasni zato
Ako deko/djevojka nastavi inzistirati, reci mu/joj da ti se to ne svia
i da eli da prestane navaljivati
Razgovarajte o tome to mislite da je problem,
potujui sebe i partnera
Probajte zajedniki nai rjeenje
Pokuajte nai rjeenje s kojim ste oboje zadovoljni

87
 Scenarij za igranje uloga - kako rijeiti sukob s osobom do koje mi je
stalo?
U vezi si nekoliko mjeseci i stalo ti je do tvog mladica/djevojke. Petak
je i vas dvoje planirate kako ete provesti veer. Meutim, nikako se ne
moete dogovoriti to biste radili. Jedno od vas dvoje htjelo bi ostati kod
kue, naruiti pizzu i gledati filmove cijelu veer, a drugo bi radije provelo
vrijeme u oblinjem kafiu s jo nekoliko prijatelja.
Uputa: Razgovarajte u paru tako da rijeite ovaj sukob interesa vodei
rauna o razliitim interesima, o svojim granicama ali i o uvanju vaeg
odnosa jer ste u emocionalnoj vezi.

Radni list 3.2.C

Zauzimanje za sebe i pregovaranje
Ovo su smjernice koje nam mogu pomoi da poboljamo komunikaciju
u situacijama kada postoji sukob interesa ili potreba izmeu dvije osobe
u bliskom odnosu:
Smireno i jasno reci to bi htio/htjela raditi
Pozorno sluaj elje svojeg prijatelja/prijateljice
Objasni to i zato ti eli i posluaj njegove/njene razloge
Ako neto ne eli, jasno to reci i ukratko objasni zato
Ako prijatelj/prijateljica nastavi inzistirati, reci mu/joj da ti se
to ne svia i da eli da prestane navaljivati
Razgovarajte o tome to mislite da je problem,
potujui jedan drugoga
Probajte zajedniki nai rjeenje
Pokuajte nai rjeenje s kojim ste oboje zadovoljni
Scenarij za igranje uloga kako rijeiti sukob s osobom do koje mi je
stalo?
Petak je i ti i tvoja najbolja prijateljica/najbolji prijatelj planirate kako
ete provesti veer.
Meutim, nikako se ne moete dogovoriti to biste radili. Jedno od
vas dvoje htjelo bi ostati kod kue, naruiti pizzu i gledati filmove cijelu
veer, a drugo bi radije provelo vrijeme u oblinjem kafiu s jo nekoliko
prijatelja.
Uputa: Razgovarajte u paru tako da rijeite ovaj sukob interesa vodei
rauna o razliitim interesima, o svojim granicama ali i o uvanju vaeg
odnosa jer ste dobri prijatelji/prijateljice.

88
Pria o Damiru Nemiru
Uspinjanje stepenicama sukoba

Damir ne poziva Nemira na nogometno igralite.

Nemir dolazi na igralite i uzima loptu igraima.
Damir i ostala djeca viu i tre za Nemirom.
Nemir baca loptu u Savu.
Djeca poinju bacati kamenje prema Nemiru.
Damir i Nemir se poinju tui.

Narana
Dvije su se djevojice posvaale zbog narane. Daj mi je, ja trebam
naranu, viknula je prva:I ja hou naranu, smjesta! viknula je druga.
Ula je uiteljica i sasluala ZAHTJEV svake od djevojica.
Obje su htjele istu stvar. Uiteljica je uzela no i rasjekla naranu na
pola.
Svakoj je djevojici dala polovicu.
Prva djevojica ogulila je svoju polovicu, bacila koru i pojela
unutranjost. Druga je takoer ogulila, ali je bacila unutranjost, a koru je
stavila suiti. Ona je htjela raditi kolae od narane.

to je bio ZAHTJEV prve, a to druge djevojice?

____________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________

to je bio INTERES prve, a to druge djevojice?

____________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
Da je uiteljica sasluala njihove interese, a ne zahtjeve, bi li sukob bio
rijeen drugaije?
Napiite kako?
____________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________

89
 Euroeljeznica
Europska eljeznica a la carte
Kreete na put iz Lisabona do Moskve vlakom Deer Valey Express,
koji traje tjedan dana. Putujete u spavaim kupeima koje trebate dijeliti s
jo tri osobe. S kojima od navedenih putnika biste najradije dijelili kupe?

1. Srpski vojnik iz Bosne.

2. Predebeo vicarski financijski meetar.
3. Talijanski DJ koji izgleda bogato.
4. Afrikanka koja prodaje kone proizvode.
5. Mladi umjetnik koji je HIV - pozitivan.
6. Rom (ciganski nomad) iz Maarske upravo puten iz pritvora.
7. Baskijski nacionalist na slubenom putu u Rusiju.
8. Njemaki rapper s alternativnim nainom/stilom ivota.
9. Slijepi pijanist iz Austrije
10. Ukrajinski student koji se ne eli vratiti kui.
11. Rumunjka srednjih godina, bez vize, s jednogodinjim djetetom u
naruju.
12. Nabildana i feministiki nastrojena Nizozemka.
13. vedski skinhead vidljivo alkoholiziran.
14. Razbija iz Belfasta koji oigledno ide na nogometnu utakmicu.
15. Poljska prostitutka iz Berlina.
16. Francuski seljak koji govori samo francuski, s korpom smrdljivog
sira.
17. Kurdski izbjeglica koji ivi u Njemakoj, na povratku kui iz Libije.

Upute: Zasebno izaberite tri osobe s kojima biste najradije putovali i tri
s kojima biste najmanje eljeli putovati.

90
 LITERATURA

Uzelac, M.: Za Damire i Nemire vrata prema nenasilju, Mali korak, Zagreb 2004.
Masheder, M.: Suraujmo, djelatnosti i zamisli o miroljubivom rjeavanju sukoba
namijenjen roditeljima i uiteljima, Sitograf, Osijek 1995.
Matoina Borba, S.: Radionica emocionalne pismenosti - prirunik za voditelje,
S.O.S. telefon-poziv u pomo, Virovitica 2003.
Svi razliiti Svi isti; obrazovni paket - ideje, izvori, metode i aktivnosti za
neformalno interkulturalno obrazovanje mladih ljudi i odraslih, Europski klub
Slavonski Brod 2000.
Krizmani M., Kolesari V.: Tolerancija u svakidanjem ivotu - Psihologija
tolerancije
Poljak, N., ehi-Reli, L.: ,,Sukob@org Upravljanje sukobom u organizaciji. Centar
za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Osijek, 2006.
Kolar, M., Mlinari, K., picar, J.: Prirunik za vrnjake edukatore/ice Moj izbor je
prevencija,, ZORA, za nenasilje i ljudska prava, akovec, 2009.
Glasser, W. Teorija izbora, Alinea, Zagreb, 2000.
Juul, J.: Vae kompetentno dijete Naklada Pelago, Zagreb, 2006.
Glasser, W: Nai se i ostati zajedno, Alineja, Zagreb, 2007.
Ross, V., Mashall M.Haith, Scott A. Miller: Djeja psihologija, Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2005.
ivanevi, D.: Asertivni trening, 2009.
Rumpf, J.: Vikati, udarati, unitavati - kako postupati s agresivnom djecom,
Nalada Slap, Jastrebarsko, 2006.
Oatley, K., Jenkins, J.M.: Razumijevanje emocija, Naklada Slap, Jastrebarsko,
2007.

Internet
http://www.smartsales.ba/files/Strucni%20clanak%208%20Asertivnost%20-%20
kljuc%20uspjesne%20komunikacije.pdf (preuzeto: 28.11.2012.)

91
 BILJEKE

92
BILJEKE

93
 BILJEKE

94
BILJEKE

95
BILJEKE
ISBN 978-953-56062-3-9

9 789 535 60 623 9