GRADILITE Graevinar 7/2015

ZAPADNA VRATA GRADA SPLITA

Najvee splitsko gradilite i

PRIPREMIO:
Branko Nadilo najvia splitska zgrada

Poslovni e toranj sa 17 katova i visinom od priblino 75 m biti mehaniarske radionice Autokluba Split u
najvia zgrada u Splitu, via od zvonika Sv. Duje i stambenog sastavu Hrvatskog autokluba. Auto klub
Split osnovan je pod nazivom Primorski
tornja na Spinutu, moda e biti i najvii u Hrvatskoj
motoklub davne 1907., a okupljao je ri-
jetke ondanje motocikliste i automobi-
liste. Svoj je procvat doivio u tridesetim
Ulica Domovinskog rata stvarni je i glavni hotel Atrium, donedavno jedini splitski godinama prolog stoljea kada su u
ulaz u Split u cestovnom prometu koji se hotel s pet zvjezdica (nakon obnove i ho- blizini Trogira i oko Klisa bile organizira-
u grad slijeva sa sjevera i zapada te veim tel Park ima pet zvjezdica), ali i trgovaki ne brdske utrke. Nakon Drugoga svjet-
dijelom s istoka. Uostalom, dugo je bila i centar Joker koji je navodno prostorno skog rata obnovljen je rad Kluba, a na-
jedini pravi ulaz u grad jo dok se zvala najvei u cijeloj Dalmaciji. kon 1951. dobio je naziv Josip Vitanovi u
Solinska ulica ili Ulica rtava faizma. Ta
esterotrana prometnica zapoinje na
splitskoj obilaznici, odnosno u Ulici Zbo-
ra narodne garde, i najveim dijelom tee
pravocrtno sjevernom stranom splitskog
poluotoka od istoka prema zapadu. Ako
se ide do njezina kraja, skretanjem prema
jugozapadu stie se u sredite Splita, do
krianja s Vukovarskom ulicom, a potom
Livanjskom, Sinjskom i Zagrebakom uli-
com put vodi do obale i trajektnog prista-
nita. Kad se produi prema zapadu i po-
ljudskom stadionu, Katelanskom ulicom
i tunelom kroz Marjan moe se stii na
drugu stranu splitske luke na Zapadnu
obalu. Zapravo, kroz Ulicu Domovinskog
rata tee gotovo sav promet tog grada s
kontinentalnim zaleem jer je to izravni
spoj s brzom cestom i autocestom te sa Poloaj West Gatea na satelitskoj snimci grada
Solinom, Katelima, Trogirom i zranom
lukom u Resniku. Na trokutastoj graevnoj estici ukupne spomen na klupskog natjecatelja smrtno
Stoga i ne udi da se uz tu vrlo promet- povrine 4717 m2, stisnutoj izmeu Ulice stradalog 1951. u trci za Veliku nagradu
nu ulicu, blizu skretanja prema gradskom Domovinskog rata i Komulovieva puta Jadrana na Preluci. Auto klub Split djeluje
sreditu, gradi kompleks nazvan West (nazvanog prema Aleksandru Komulovi- i danas te ima vie od 5000 lanova i sje-
Gate (Zapadna vrata), inae najvee split- u, splitskom crkvenom diplomati i piscu dite mu je u nedalekom Parku mladei.
sko i jedno od najveih hrvatskih gradili- s kraja 16. st.), grade se dva tornja s 12 i Prije desetak godina oko vlasnitva ze-
ta. Gradilite je u blizini spoja s Dubro- 17 katova u kojima e biti sjedite Socit mljita izbio je pravi rat izmeu Autokue
vakom ulicom i ulicom Stinice koja vodi Gnrale Splitske banke te hotel i poslovni Vrdoljak d.o.o. (ovlatenog servisera Mer-
prema sjeveru i istoimenoj uvali, na rubu prostori. cedesa) i Auto kluba Split. Problem je rije-
je industrijskog dijela grada i luke jer se en nakon nekoliko godina kada je split-
sjeverozapadno nalazi brodogradilite Nastajanje novog projekta ska tvrtka Zapadna vrata d.o.o. od Auto
Brodosplit, a sjeveroistono eljezniki kluba Split otkupila neto vie od 3000
teretni kolodvor Kopilica, u ijoj e blizi- Na pomalo zaputenom prostoru uz etvornih metara. Ostatak do ukupno
ni biti novi splitski eljezniki i autobusni Ulicu Domovinskog rata, izmeu zgrada 4717 m2, koliko je ukupna povrina ze-
kolodvor. Nedaleko je sa zapadne strane Medike i Autokue Vrdoljak, nekad su bile mljita (formiranog od dijelova katastar-

GRAEVINAR 67 (2015) 7 691

Graevinar 7/2015
Prijanji izgled prostora na kojem se grade tornjevi West Gatea
skih estica 1927/1, 1926/3, 1926/9,
1928/3, 1929/2, 1931/3, 1931/1 te
1928/1 i 1929/1 u k.o. Split), otkupljen je
od privatnih vlasnika.
Nakon toga je tvrtka Zapadna vrata ras-
pisala pozivni natjeaj za idejno rjeenje
novoga poslovno-turistikog kompleksa
koji e simbolizirati zapadni ulaz u grad
Split. Na pozivni je natjeaj stiglo pet rje-
enja, a najboljim je proglaeno rjeenje
koje je potpisao Otto Bari, dipl. ing. arh.,
sa suradnicom Ivanom Potoi, dipl. ing.
arh., iz tvrtke Tubus d.o.o. iz Zagreba. Bilo
je najavljeno da e radovi zapoeti vrlo
brzo, ve 2012., ali je dolo do proble-
ma tijekom dobivanja rjeenja Upravnog
odjela za urbanizam, graditeljstvo i zati-
tu okolia grada Splita koji je namjeravao
izdati jedinstveno rjeenje o graenju za
oba tornja. Investitoru to nije bilo pri-
hvatljivo jer je za prvi toranj ve bio dogo-
vorio radove s izvoaima, ali i pronaao
kupca. Zato je htio brzo krenuti u gradnju
prvog tornja, a drugi je namjeravao poeti
graditi neto poslije. Zapravo, trebala su
mu dva odvojena rjeenja o gradnji. Spor
je rijeen tek nakon obraanja nadlenim
ministarstvima i Agenciji za investicije i
konkurentnost.
Ipak, pojavio se i drugi problem jer se
izabrani izvoa Zagorje Tehnobeton d.d.,
koji je odabran ponajprije jer proizvodi
predgotovljene elemente koji su se mo-
692
gli iskoristiti tijekom graenja, zatekao u
predsteajnoj nagodbi. Stoga je bilo po-
trebno mijenjati izvoaa i pritom je izgu-
bljeno dosta vremena.
Investitor je imao mnogo
problema, a rubom graevne
estice prolazi i trasa staroga
Dioklecijanova akvadukta, ali to
sreom nije znatno utjecalo na
rokove
Graevna estica s naznakama tornjeva i poloajem Dioklecijanova ajvadukta
No nije to bio jedini problem toga slo-
enog gradilita. Naime, rubom novoo-
blikovane graevne estice prolazi trasa
GRADILITE
staroga Dioklecijanova akvadukta, no to,
sreom, ipak nije znatno utjecalo na ro-
kove. Taj je akvadukt izgraen istodobno
s Dioklecijanovom palaom ili vrlo brzo
nakon nje, a jedan je od najreprezenta-
tivnijih i najbolje ouvanih akvadukata na
naim prostorima, uostalom i najmlai.
Dug je devet kilometara i protee se od
izvora Jadra, iz kojeg je voda stizala i u
oblinju Salonu, a poloen je preko sta-
rijeg akvadukta izgraenog tri stoljea
prije. Upotrijebljen je slobodni pad koji se
protee od izvora (35 m n.v.). Njegova je
trasa voena kroz usjeke, tunele i poseb-
ne graevine, a da bi se to vie izbjeglo
kopanje tunela (najdua je tunelska di-
onica Ravne njive 1268 m), u cijelosti
su iskoritene znaajke terena. Akvadukt
je imao kapacitet od 13 m3/s, to je bilo
sasvim dovoljno za potrebe ondanjih
stanovnika palae. Bio je temeljen u pri-
rodnom laporu (tupini), a zavravao je
spremitem pokraj Zlatnih vrata, gdje se
ravao u nekoliko kanala koji su vodili na
razne strane palae.
Na graevnoj je estici West Gatea trasa
akvadukta duga 77 m i na tom su dijelu
mnoga oteenja koja su rezultat nebrige
i neznanja. Rimski su vodovodi bili potpu-
no zaputeni u srednjem vijeku, a poeli
su se obnavljati tek za austrijske vladavi-
ne u 19. st. Godine 2010. na gradilitu su
provedena sondana arheoloka istrai-
vanja na temelju kojih je izraen projekt
povrinskog predstavljanja akvadukta
na prostoru West Gatea (projektant Ivo
Vojnovi, dipl. ing. arh.). Predviena je ne-
GRAEVINAR 67 (2015) 7
GRADILITE Graevinar 7/2015

(navodno novcem Al Caponea, ija je maj-

ka podrijetlom bila Rijeanka). Pomgradov
je neboder projektirao Vuko Bombardelli,
dipl. ing. arh. (1917. 1996.), koji je pro-
jektirao Nuklearni institut u Vini (1948.),
a u Splitu i Veslaki klub Gusar (1951.) i
robnu kuu Dalma (1975.). U to je vrije-
me neboder izazvao brojne polemike jer
je sa svojih 13 etaa bio pravo graditelj-
sko udo meu zgradama od najvie pet
katova. ak su se i sukobile dvije struje,
jedna naviknuta na kue s crvenim kro-
vovima i atmosferu "malog mista" i dru-
ga koja je Split zamiljala kao pravu me-
tropolu sa irokim avenijama i visokim
neboderima.
Danas je sasvim oito da je prevladala
druga struja jer je za dvije godine u da-
Budui izgled naznaka Dioklecijanova akvadukta

nametljiva tokasta struktura od podne

rasvjete i granitnih ploica u cijeloj duini
i u irini od 1,2 m. Rije je o rasprenim
svijetlim tokama od bijelih kamenih
ploa i ugraenih svjetala po sredini, koji
e prema navodima projektanta stvarati
dojam svojevrsne "mlijene staze". Pred-
viena je i posebna zatitna konstrukcija
(projektant Nenad Morpurgo, dipl. ing.
gra.), ali i sanacija pukotina te otee-
nih i uruenih dijelova stropa. Na dijelu e
staze uz pjeaki prolaz biti okno s me-
talnim penjalicama i informativni pano s
podacima o akvaduktu.
Poslovni e istoni toranj, koji se u pro-
jektnoj dokumentaciji naziva West Gate Pomgradov neboder tijekom graenja
B, imati 17 katova i ukupnu visinu od pri-
blino 75 m. Time e taj toranj biti najvi-
a zgrada u gradu Splitu i nadvisit e 60
m visok zvonik Sv. Duje i priblino 55 m
visok dvadesetokatni stambeni toranj na
Spinutu. Naime, u Splitu postoje visoke
graevine s mnogo vie katova, ali je u
ovom sluaju visina poslovnih etaa ipak
znatno vea od stambene.
Zanimljiva je i povijest gradnje nebodera
u Splitu. Prvi je bio neboder Pomgrada s
14 katova koji se poeo graditi 1959., a
zavren je 1962. Uostalom, i prvi su ne-
boderi u Zagrebu graeni u to doba (ne-
boder na poetku Ilice i Iblerov Drveni ne-
boder izgraeni su 1958.), a prvi je suvre-
meni neboder na naim prostorima s 12
katova izgraen 1942. u sreditu Rijeke Poloaj Koteksova nebodera na jednoj panorami Splita

GRAEVINAR 67 (2015) 7 693

Graevinar 7/2015 GRADILITE

nanjoj Zvonimirovoj ulici izgraen tzv.

Koteksov neboder s 13 katova koji je
trajno obiljeio vizuru grada, posebno s
mora. Njegov projektant bio je cijenjeni
Lovro Perkovi (1910. 1998.), dipl. ing.
arh., dobitnik nagrade Vladimir Nazor za
ivotno djelo (1975.). Poznatija su mu
djela Pomorski tehnikum u Dubrovniku
(1955.) i hotel Adriatic u Hvaru te mnoge
tipske stambene zgrade, a u Splitu hotel
Marjan (1963. i dograen 1979.) i zgrada
FESB-a (1979.).
Nakon tog je nebodera uslijedila prava
pomama za stambenim zgradama vii-
ma od 12 katova, pa se rauna da ih je do
1970. izgraeno tridesetak, no visinom
ni jedna nije nadmaila najviu splitsku
toku zvonik Sv. Duje, iako se to e-
sto najavljivalo. Uoi gospodarske krize
najavljivalo se mnogo projekata od kojih Jedan od prvih prikaz budueg kompleksa (pogled s jugozapada)
su neki poput nebodera uz Spaladium
Arenu ili Office Towera trebali biti i najve- graditi blizu ratne luke Lora. Budui da Zasad su najvii neboderi u Hrvatskoj
i u Hrvatskoj, no veina je tih projekata je tada Hrvatska ulazila u NATO koji za- neboderi Strojarska (2015.) i Eurotower
naputena ili odgoena zbog problema branjuje gradnju visokih zgrada uz vojne (2006.) u Zagrebu koji su visoki 96,15 m
s financiranjem. Meu takvim je projek- sadraje, odustalo se od gradnje. Naime, i 96 m, a u ostalim dijelovima Hrvatske-
tima svojedobno bio i West Gate pa su zgradu je trebalo smanjiti ili treinu nje- Tower Centar (2007.) u Rijeci koji je visok
neki smatrali da e i njega zadesiti slina zinih proelja graditi bez prozora, a to se 63 m i hotel Osijek u Osijeku koji je visok
sudbina, to se, sreom, ipak nije dogo- nije moglo prihvatiti. 62,5 m. Unato tome najvie su grae-
dilo. Dodue, nedavno smo doznali i je- vine u Hrvatskoj (ako se zanemare gra-
dan drugi razlog odustajanja od izgradnje U Splitu su se trebali graditi evine poput dimnjaka Plomin II s 340
Spaladium Towera prema projektu Studija m) izgraene znatno prije zagrebaka
mnogi neboderi, ak i najvii u
3 LHD, koji se nekako inio najvjerojatni- katedrala (1899.) s visinom od 105 m,
jim. Doznali smo to u razgovoru s projek- Hrvatskoj, a toranj uz Spaladium osjeka konkatedrala (1898.) s 90 m i a-
tantom West Gatea Ottom Bariem koji Arenu nije izgraen jer NATO kovaka katedrala (1882.) s 84 m. Uosta-
nam je rekao kako je odustajanje nebo- ne dozvoljava visoke zgrade uz lom, i najvia je graevina u Splitu, ali ne
dera koji je trebao biti visok tono 100 m vojne sadraje zadugo, ve spomenuti zvonik katedrale
bilo uvjetovano injenicom da se trebao Sv. Duje (graen od 13. do 16. st.).

Znaajke projekta

Iza projekta West Gate u Splitu kao vla-

snik ili suvlasnik stoji mlai splitski po-
duzetnik Josip Komar. Njegovo se ime
u mnogim medijima esto spominje s
negativnim konotacijama, ali to je, kako
se ini, prokletstvo svih koji se u Splitu
namjeravaju baviti bilo kakvim biznisom.
O tome da je rije o neutemeljenim obje-
dama svjedoi i projekt West Gate koji
zajedniki sufinanciraju ak dvije ugled-
ne hrvatske banke Splitska banka koja
e u jednom od tornjeva imati sjedite i
Privredna banka koja sudjeluje zajmom.
Smjetaj tornja A na graevnoj estici Osim toga, za preuzimanje je hotela koji

694 GRAEVINAR 67 (2015) 7

GRADILITE
Tlocrt prizemlja tornja A
e se nalaziti u tornju B zainteresiran je-
dan veliki svjetski hotelski lanac, a izvo-
a je cijelog kompleksa Tehnika d.d., koja
unato krizi i dalje ostaje meu naim
najuglednijim tvrtkama za radove u viso-
kogradnji. Usto je, a to je ve reeno, in-
vestitoru pomo u svladavanju prepreka
na lokalnoj razini pruila Agencija za in-
vesticije i konkurentnost. No o ozbiljnosti
cijelog projekta najvie svjedoi njegova
cijena od otprilike 50 milijuna dolara (u
tisku se barata i sa znatno veem brojka-
ma), to je iznos koji nitko ni prije ni sada
ne moe podcjenjivati.
Prije nekoliko se godina tvrtka Zapadna
vrata d.o.o., koja je vlasnik zemljita uz
Ulicu Domovinskog rata u Splitu, podijelila
u dvije tvrtke S.B. toranj d.o.o. i Zapadna
vrata hotel d.o.o., pa tako svaki toranj gradi
posebna tvrtka. Moda je potom dolo do
jo neke promjene jer na gradilinoj plo-
i s podacima pie da je investitor tornja
West Gate B tvrtka Westgate Tower d.o.o.
iz Splita. Manji toranj odnosno West Gate
A, u kojem e biti sjedite Splitske banke,
gradi S.B. toranj, a vei West Gate B, u ko-
jem e biti hotel i poslovni prostori, gradi
tvrtka koja je dijelom zadrala matini
naziv. Za svaki su toranj izraeni posebni
glavni projekti koje je potpisao Otto Bari,
autor prvonagraenoga idejnog projekta.
GRAEVINAR 67 (2015) 7
Izraeni su i posebni izvedbeni projekti
koje su kao glavni projektanti odvojeno
potpisali sestra i brat Senka i Igor Dombi,
oboje diplomirani inenjeri arhitekture iz
projektnog biroa Tubus. tovie, svaka se
od dviju graevina gradi na zasebnim gra-
evnim esticama. Obje su graevine tro-
kutastog tlocrta sa zaobljenim kutovima.
Presjek kroz toranj A
Graevinar 7/2015
Projekt za zgradu A izgraen je zajedno
s trafostanicom za cijeli kompleks, a ima
ukupno 18 etaa, od ega pet podzemnih
za garae (do dubine od -14,7 m) i trina-
est nadzemnih etaa, a iznad dvanae-
stog kata je neprohodni ravni krov koji e
sluiti za smjetaj dizalice topline i ostalu
toplinsku i tehniku opremu. Tlocrtna po-
vrina tornja iznosi 945,8 m2 (u prizemlju
su i ulazne nadstrenice) i izraunana je
kao vertikalna projekcija svih otvorenih
i natkrivenih nadzemnih dijelova grae-
vine, to u odnosu na povrinu estice
rezultira tlocrtnom izgraenou od 39 %
(manje od 45 % koliko dozvoljavaju GUP
i natjeajna dokumentacija) te podze-
mnom izgraenou od 75,6 % (manje od
dozvoljenih 80 %). Ukupna graevinska
bruto povrina obraunana s odgovara-
juim koeficijentima iznosi 13.314,7 m2,
od ega na podzemni dio otpada 1817,4
m2, a na nadzemni 11.495,3 m2. Visina e
tornja A biti priblino 55 m.
Teren je na lokaciji u padu prema sjeveru,
pa je pod prizemlja u razini s plonikom
Ulice Domovinskog rata (na razini 27
m n.v.), dok je vie od polovice volume-
na podruma ukopano. Podrum je uzdu
sjevernog proelja otvoren prema pri-
stupnoj i servisnoj cesti pa ima i prirodno
provjetravanje.
695
Graevinar 7/2015
Tlocrt krova tornja A
Prostor je oko graevine planiran kao
ploa u blagom padu koja se prilagoava
nagibu terena, a dio je uz Ulicu Domo-
vinskog rata oblikovan i kao ulazni trg.
Sjeverna je zona, ukljuujui i krov tra-
fostanice, predviena za sadnju zelenila
i procjedne povrine, dok e dio zelenila
predvien za vatrogasna vozila biti izve-
den travnatom reetkom potrebne nosi-
vosti. Zelene e se povrine zatravniti i
nadopuniti niskim autohtonim sortama
ukrasnog bilja. Na rubu graevne estice
uz Komulovia put bit e sagraen kame-
ni zid na mjestu postojeeg, a taj e zid
obrubiti parcelu i sa zapadne strane, na
spoju Komulovia puta i Ulice Domovin-
skog rata. Pristup je vozilima omoguen
preko Komulovia puta, ali izvest e se
i prikljuak iz Ulice Domovinskog rata.
Ukupno je predvieno 217 parkirnih mje-
sta (prema proraunu trebalo ih je biti
213), od ega pet vanjskih. Graevina je
inae projektirana za najvie 850 zapo-
slenih, s time da se planira da e u glav-
noj smjeni raditi njih 815.
Reeno je ve da je toranj tlocrtno u
obliku trokuta iji bridovi prate ulice,
pa je na taj nain sa svih vizura dobive-
na izduena i vitka forma. Za opnu su
predvieni staklo i odreena igra s re-
fleksijama, a dugo se eksperimentiralo
i s bojom. Naime, u poetku je bilo pla-
nirano da proeljem dominira bijela boja
s posebnim vertikalnim linijama, no ini
se da je konano ipak odabrana tamnija
nijansa ralanjena bijelim vertikalnim
linijama. To je uinjeno zbog moguih
bljeskova, ali i nekih drugih naznaka o
promjeni visine vieg tornja, o emu e
jo biti govora. Svi e ostakljeni dijelovi
696
Tlocrt najdublje podzemne etae tornja B
nadzemnog dijela graevine biti od la-
miniranog stakla s unutranje strane i
kaljenog stakla s vanjske strane.
Na trokutastoj graevnoj estici
grade se dva tornja koja su
tlocrtno u obliku trokuta i u
manjem e biti sjedite Splitske
banke, a u veem poslovni
sadraji i hotel
Zgrada ima poslovnu namjenu, a prize-
mlje je kontrolna toka ulaska i mjesto
gdje se sreu smjerovi kretanja iz garae,
vanjskog prostora i s katova. Dio je prize-
mlja potpuno samostalan jer ima izravan
pristup s javnog prostora i tu je predvie-
na poslovnica banke. Sve su nadzemne
etae namijenjene zaposlenicima, a u
podrumskim e se etaama nalaziti ga-
rae i tehniki sadraji. U najnioj je etai parcele oblikovana je tako da prati pad
planirano i sklonite za 543 osobe koje u
GRADILITE
mirnodopskim uvjetima slui kao garaa.
Zgrada je u cijelosti armiranobetonska, a
nosivi se sustav sastoji od armiranobe-
tonske jezgre koja preuzima vertikalne i
horizontalne sile te armiranobetonskih
stupova i monolitnih ploa za glavninu
vertikalnih i horizontalnih optereenja.
Visina je podzemnih etaa 2,8 m, prize-
mlja 4,5 m, a katova 3,6 m. Temeljenje je
predvieno na temeljnoj vodonepropu-
snoj ploi debljine 45 cm koja je na mje-
stima stupova i armiranobetonske jezgre
podebljana do 90 cm.
Toranj B ima ukupno 23 etae, od ega
na podzemne etae i suteren otpada
njih pet, a na nadzemni dio 18 (P + 17),
ali je podzemni dio nii za priblino e-
tiri metra. I njegova je tlocrtna i podze-
mna izgraenost slina kao kod tornja A
(39,18 % i 74,43 %), uz iste uvjete zadane
GUP-om i projektnim zadatkom. Ukupna
je povrina graevne estice neto manja
od one za toranj A (2304 m2), a tlocrtna je
povrina zgrade 902,75 m2, dok ukupna
povrina iznosi 15.041,44 m2, od ega
na podzemni dio (izraunan s odgovara-
juim koeficijentom) otpada 2425 m2. I u
tom je tornju prizemlje u razini s ploni-
kom, iako je nadzemna visina neznatno
vea (27,8 m n.v.), a kao i kod tornja A
udaljenost od rubova estice nigdje nije
manja od tri metra, a podzemni se dio
protee sve do rubova.
Teren je u blagom padu uzdu Ulice Do-
movinskog rata, a zona uzdu rubova
kolnika da se ne bi stvarale visinske bari-
GRAEVINAR 67 (2015) 7
GRADILITE
Tlocrt prizemlja tornja B
jere prema glavnom ulazu. Pad je terena
u smjeru sjever-jug znatno vei i vodi do
kote 24,8 m n.v. na kojoj je ulaz u po-
drum. Na granici estice prema Komulo-
via putu i prema susjednoj parceli pred-
vien je potporni zid. Svi su nadzemni di-
jelovi graevine na kojima nije predvien
promet predvieni za sadnju zelenila, a
predviene su i travnate reetke za va-
trogasna vozila. Budui da se najvei dio
Dioklecijanova akvadukta nalazi upravo
na terenu tornja B, on e biti predstavljen
prema ve spominjanom posebnom pro-
jektu. Pristup iz Ulice Domovinskog rata
bit e zajedniki za oba tornja.
Tlocrt krova tornja B
GRAEVINAR 67 (2015) 7
Toranj B namijenjen je poslovnim sadra-
jima i hotelu s etiri zvjezdice i 190 soba.
U podzemnim su etaama predviene
garae (ukupno 192 parkirna mjesta) i
prostorije za manji dio tehnike, ali nema
zaposlenih djelatnika, a na najnioj je
etai predvieno sklonite za 343 osobe
koje e sluiti i kao garaa. U prizemlju je
hotelska recepcija s predvorjem, ali po-
stoji i posebno predvorje za poslovni dio.
Promet se ljudi meu katovima obavlja
dizalima ili stubitima, a poslovni su i
hotelski dijelovi sasvim neovisni i odvo-
jeni. Na prvom su katu predvieni ho-
telski sadraji s restoranom i kuhinjom.
Graevinar 7/2015
Na drugom je katu predviena dvorana
za kongrese, a od treeg do estog kata
bit e poslovni uredi. Hotelske su sobe
predviene do petnaestog kata, na e-
snaestom je predvien hotelski wellnes,
a najvii je kat namijenjen za poslovni
dio hotela sa salonskim barom kojem e
moi pristupiti i gosti hotela. Neprohod-
ni je krov predvien za dizalice topline i
ostalu tehniku opremu.
Konstrukcija je tornja ista kao i kod tornja
A, sastoji se od armiranobetonskih jezgri
te stupova i ploa, ali se visine podze-
mnih i nadzemnih etaa poneto razli-
kuju. Visina suterena i podzemnih garaa
697
Graevinar 7/2015
dijelom je ista (2,8 m), no najnia je razina
drugaije visine (4,2 m), dok visina prize-
mlja iznosi 5,1 m, prvog i drugog kata
4,37 m, najviih katova 5,22 m i 5,15
m, a svih preostalih katova 3,47 m, Da-
kako da su i temeljenje, pregradni zidovi
(gips-karton i obodni od opeke) i proelja
isti kao i kod tornja A. Toranj B planiran
je za 310 zaposlenih, od ega njih 250 u
poslovnom i 60 u hotelskom dijelu (30 u
svakoj smjeni).
Budui da je za oba tornja iskopana ista
graevna jama, razumljivo je da je i pro-
jektant zatite isti Joko Pocrni, dipl.
ing. gra., iz Instituta IGH-a d.d. u Splitu.
Ipak, treba rei da e garani prostori tor-
njeva biti potpuno odvojeni. Prije iskopa
obavljeni su geotehniki istrani radovi
koje je vodio Ivica Samadrija, dipl. ing.
gra., takoer iz Instituta IGH-a. Usta-
novljeno je da se tlo sastoji od flinih na-
slaga srednjeg i gornjeg eocena, zapravo
stijenske podloge pokrivene kvartarnim
naslagama i nasipnim materijalima. Takvi
su materijali zbog poroznosti provodni-
ci oborinske vode do matine stijene, a
voda dalje otjee kroz pukotine i razlo-
mljene slojeve.
Predvien je bio iskop graevne
jame u zasjeku do dubine od 17
m, a zbog prostornih ogranienja
i blizine najprometnije ulice
pokosi su zatieni mlaznim
betonom i sidrima
Projektom je predvien iskop u zasjeku
do najvee dubine od 17 m. Zbog pro-
stornih ogranienja i blizine granice za-
hvata predviena je primjena sustava za-
tite pokosa mlaznim betonom i sidrima.
Usvojena su tapna samobuea i adhe-
zijska sidra promjenjive duine (od 5 do
10 m), s tim da se na zapadnom i junom
pokosu ugrauju u rasteru od 1,5 m, a na
sjevernom i istonom pokosu u rasteru
od 2 m. Predviena je i ugradnja sekun-
darnih sidara za uvrivanje armaturne
mree i osiguranje prionjivosti podloge.
Za meudjelovanje cijelog sustava po-
trebno je ugraditi dvoslojnu oblogu od
mlaznog betona debljine 10 cm, a na
698
Prikaz salonskog bara na vrhu hotela
sjevernom pokosu, na mjestu akvadukta
i 15 cm. Za izvedbu graevne jame pred-
vien je i obodni sustav drenanih kanala
i cijevi kako bi se voda usmjerila u upojne
bunare na najnioj koti temeljenja i cr-
pljenjem odvodila do najblieg kolektora.
Razgovori na gradilitu i izvan
njega
Gradilite smo obili krajem lipnja 2015.,
a organizator naeg boravka bio je vodi-
telj projekta Davor Pavlov, dipl. ing. gra.
Osim podacima, taj nas je prezaposleni
project manager opskrbio i svim poda-
cima iz raznoraznih projekata. Od njega
smo doznali glavninu podataka koje smo
ve iznijeli u ovom napisu, ali i podatak da
e hotel poslovati pod upravom jednoga
velikoga hotelskog lanca.
Doznali smo sve i o svim problemima koji
su dosad pratili taj projekt, ali i o kona-
nom angairanju Tehnike koja je radove
zapoela 2. veljae 2015. Zapravo, tada
su zapoeli iskopi koje je kao kooperant
izvodila tvrtka Patrlji d.o.o. iz Imotskog,
inae osnovana 2000. kao istoimeni
graevinski obrt koji se 2009. razvio u
obiteljsku tvrtku. Glavno im je podruje
djelovanja gradnja cesta i autocesta te
ostali poslovi u podruju niskogradnje.
Nedugo se zatim na gradilitu pojavi-
la tvrtka Geotehnika-Konsolidacija d.o.o.
iz Zagreba koja je zaduena za izvedbu
zatite graevne jame. Rije je takoer o
GRADILITE
jednoj relativno mladoj tvrtki s tridesetak
zaposlenih koju su 1999. osnovali bivi
radnici Geotehnike d.d. i koja je dosad bila
na brojnim gradilitima.
Radi se o prvim pravim
poslovnim tornjevima u Splitu
nakon 1965., a projekt se gradi
prema principima zelene gradnje
pa e dobiti i meunarodni
certifikat
Tijekom naeg obilaska radilo sa samo
na podzemnim dijelovima tornja A, a
upravo su se obavljale pripreme za poe-
tak radova na tornju B. Rok za dovretak
svih radova na tornju A je travanj 2016., a
na tornju B prosinac iste godine. Doznali
smo poneto i o financiranju. O financi-
ranju izgradnje tornja A ve smo naveli
da se obavlja novcem Splitske banke i
zajmom Privredne banke, a za izgradnju
tornja B financijska e se konstrukcija
zatvoriti vlastitim sredstvima investitora
i zajmom HBOR-a jer se radi o turistikoj
investiciji. Rije je, kako smo uli, o prvim
pravim poslovnim tornjevima u Splitu
nakon 1965., a radi se o gotovo 43.000
m2 graevinske bruto povrine. Projekt
se gradi prema principima zelene gradnje
pa e ga meunarodna organizacija U.S.
Green Building Council za zelenu gradnju
(USGBC) certificirati (LEED Certifikat). U
GRAEVINAR 67 (2015) 7
GRADILITE Graevinar 7/2015

vanja. Pomalo je ironina injenica da

se tom dijelu akvadukta poklanjala puna
pozornost, a da je samo nekoliko deseta-
ka metara dalje, valjda pri gradnji i proi-
renju ceste prema uvali Stinica, vijadukt
potpuno presjeen i uniten.
Tijekom obilaska gradilita pridruio nam
se i Vinko Kovaevi, dipl. ing. gra., glav-
ni inenjer gradilita. Razgovarali smo o
radovima iskopa i zatite graevne jame
koji su trajali etiri mjeseca. Radilo se o
fliu s glinenima primjesama i pjee-
njacima. U jednom su trenutku stigli do
vrste stijene koja je gotovo zahtijevala
miniranje, to se nikako nisu usuivali
provesti zbog blizine prometnica i zgra-
da. Ipak, sve su uspjeli obaviti uz pomo
Mogui izgled jedne poslovne recepcije "temanja". Imali su mnogo problema i s
podzemnim vodama. Prilikom temeljenja
proelje e se, izmeu ostalog, ugraivati uspjeno suraivali s proelnikom Kon- pazilo se i na injenicu da je rije o IX. po-
aluminijski profili Schco. zervatorskog odjela u Splitu dr. sc. Ra- tresnoj zoni.
Tijekom razgovora uli smo i jednu malu doslavom Buaniem i konzervatoricom Za naeg boravka na gradilitu koje se
neobinost vezanu uz projekt konstruk- Dubravkom erinom. Konzervatori su zapravo tek "zahuktava" bilo je priblino
cije. Naime, premda je ve bilo dogovore- pozorno pratili sva iskapanja, a akvadukt 90 radnika i zasad se radi u jednoj smjeni.
no da projekt konstrukcije radi tvrtka Pro- su pozorno otkopali i dokumentirali i po- Kad se radovi proire, mogle bi raditi ak
ing d.o.o. koja je inae u sastavu Zagorje- tom zatitili pijeskom i geotekstilom. Do tri smjene, i to od 6 do 23 sata. Radnici su
Tehnobetona d.d., nakon to su se poja- izrade projekta prezentacije ni jedan dan uglavnom smjeteni u jednom hostelu,
vili problemi s predsteajnom nagodbom nije proao bez nazonosti konzervato- ali i u privatnom smjetaju, najee koo-
tvrtka je otpala kao izvoa radova, pa ni ra, a na gradilitu su uinili sve kako su peranti. Odreene probleme stvara inje-
tvrtka Proing nije vie pokazivala zanima- konzervatori zahtijevali. Bila je to dobra nice da se na jednom mjestu grade dvije
nje za projektiranje. Stoga su investitori suradnja, puna meusobnog razumije- graevine za dva razliita ali povezana
nedavno bili prisiljeni promijeniti projek-
tanta i revidenta, ak i mijenjati dozvo-
lu, pa je umjesto Darka ileca, dipl. ing.
gra., i revidenta Branislava kore, dipl.
ing. gra., za projektante odabrani Tomi-
slav Vuleti, dipl. ing. gra. i Boenko Je-
li, dipl. ing. gra., iz tvrtke Jeli-inenjering
d.o.o. iz Splita, a za revidenta prof. dr. sc.
Ante Mihanovi s Fakulteta graditeljstva,
arhitekture i geodezije u Splitu.
Glavni je nadzorni inenjer na gradilitu
Mario Brui, dipl. ing. gra., iz tvrtke MB
Plan d.o.o. iz Zagreba, koja ima etvero
zaposlenih, a osim nadzorom bave se
projektiranjem, energetskim certificira-
njem i legalizacijom. Brui je stalno na
graditu i tvrdi da se radilo o vrlo sloe-
nom iskopu jer je s gradilita odvezeno
ak 65.000 m3 materijala. Spomenuo je
i dobru suradnju s arheolozima i kon-
zervatorima. Prva su zatitna sondana
arheoloka istraivanja provedena 2010.
pod vodstvom Anite Penovi, a potom su Prikaz budueg izgleda West Gatea u Splitu (pogled s jugoistoka)

GRAEVINAR 67 (2015) 7 699

Graevinar 7/2015
ienje terena i poetak iskopa
Otkopani dijelovi Dioklecijanova akvadukta
investitora, a objektivno je rije o rela-
tivno maloj graevnoj estici stisnutoj uz
prometnicu s velikim opsegom prometa.
Posebnih problema zapravo i nemaju, a
tri obitelji koje ive uokolo prihvaaju ih
sa simpatijama jer je prije njihova dola-
ska taj prostor esto koriten kao divlje
odlagalite.
Razgovor smo zakljuili spominjanjem
matine tvrtke i njezinih problema u
Iskopi i zatita graevne jame
700
Poetak iskapanja graevne jame
posljednje dvije godine, a to je pomno
sluao i ing. Brui koji je prije osnivanja
privatne tvrtke takoer radio u Tehnici,
pa mu je stoga posao koji radi jo drai.
Jo je prije dvije godine tvrtka imala 1400
zaposlenih, a broj je u meuvremenu bio
pao na 850. Ipak, nedavno je objavljen
natjeaj za zapoljavanje, to je najbolji
znak oporavka, a ugovoreno je i dosta
poslova. Ing. Kovaevi nas je na kra-
Temeljenje i poetak betonskih radova u graevnoj jami
GRADILITE
ju zamolio da svakako zabiljeimo da je
direktor projekta uime Tehnike, dakle ko-
ordinator cijelog projekta, Davor ifkorn,
dipl. ing. gra.
S naim smo sugovornicima obili cijelo
gradilite. Gotovo smo poalili to smo
gradilite obili malo prerano odnosno
dok su se obavljali prvi armiranobetonski
radovi, ali smo uvjereni da to nee utje-
cati na cjelokupan prikaz projekta ije di-
menzije nagovjeuje i golema graevna
jama.
Ipak, jedan podatak koji smo saznali ti-
jekom obilaska nismo dosad spominjali.
Naime, Skuptini je grada upuen za-
htjev da se promijeni rjeenje o gradnji
gradskog projekta te da se dozvoli da
toranj naraste do visine od 25 katova,
dakle do 100 m ime bi, posebno ako se
doda antena visoka 20 m, postao najvi-
a graevina u Hrvatskoj. Taj se zahtjev
zasniva na proirivanju kongresnog dijela
hotelskih sadraja. Navodno na lokaciji
postoje uvjeti da se to ostvari bez ikakvih
GRAEVINAR 67 (2015) 7
GRADILITE
Detalj gradilita tijekom obilaska
potekoa, a takvu mogunost najavljuju
i lokalni mediji i internetski portali.
Gradskoj je skuptini upuen
zahtjev da se dozvoli da toranj
naraste do 25 katova i visine od
100 m, pa bi tako postao najvia
graevina u Hrvatskoj
Mogunost da vii toranj Weat Gatea u
Splitu postane najvia graevina u Hr-
vatskoj bila je prvo pitanje upueno glav-
nom projektantu Ottu Bariu kada smo
se susreli u njegovu uredu u Zagrebu. On
tu mogunost smatra vrlo zanimljivom,
osobito jer GUP za takvo rjeenje ne po-
stavlja nikakva ogranienja, a tehniki je
sasvim izvedivo. Zapravo bi toranj B do-
bio dodatnih 6700 m2 i tako se poveao
za osam nadzemnih etaa. Kao projek-
tanti pripremili su se i za takvo rjeenje,
ak su izradili i odgovarajue prikaze.
Nastavak se razgovora o potencijalno
najvioj zgradi u Hrvatskoj sveo na malu
raspravu o nastanku nebodera u nas i
u svijetu. Naime, neboderi su se poeli
graditi kada je cijena zemljita postala
toliko visoka da se morala graditi to via
zgrada kako bi mogla nadoknaditi cijenu
zemljita. U nas takvih razloga nije bilo,
GRAEVINAR 67 (2015) 7
Armiranje podnih ploa i zidova
ve su se neboderi gradili kao prepoznat-
ljiva toka u prostoru te dokaz prestia ili
korporacijske snage.
U nastavku nam je ing. Bari objasnio
kako je dolo do toga da bude meu po-
zvanim arhitektima na natjeaju. Naime,
svojedobno je bio izvrni arhitekt u pro-
jektu Eurotowera koji je projektirao prof.
dr. sc. Marijan Hri. Njegova je tvrtka vo-
dila gradilite u kojem je i sada zagreba-
ko sjedite Erste&Steiermrkische banke.
Investitor je projekta West Gate u Splitu
imao sreu da je u ranoj fazi projekta pro-
Graevinar 7/2015
naao krajnjeg korisnika Splitsku banku.
Rije je o banci sline veliine, s priblino
800 zaposlenih, a to je upravo prostor
zgrade od 12 katova. Stoga Bari smatra
da je injenica to je bio ukljuen u slian
projekt bila presudna da bude meu po-
zvanim autorima i da na kraju njegovo
rjeenje bude izabrano kao najbolje.
Tornjevi se grade na zanimljivoj i zahtjev-
noj lokaciji na rubu grada i pokraj glavne
prometne arterije koja je bila prilino za-
putena i gotovo da zahtijeva neko pri-
kladnije rjeenje. Razlog zbog kojeg se
odluio za trokutasti tlocrt tornjeva vrlo
je razumljiv jer je proiziao iz trokutastog
oblika graevne estice. Naime, najraci-
onalnije rjeenje za ispunjavanje trokuta
su dva manja trokuta. Izmeu njih dobi-
ven je zajedniki dijagonalni prostor, a
rije je o odvojenim graevinama prislo-
njenima uz rub estice koje se ipak doi-
mlju kao jedan projekt.
Lokacija e potencijalno biti mnogo za-
nimljivija nakon to se izgradi planirani
most kao poveznica s Katelima. Taj bi
most znatno smanjio splitske promet-
ne probleme jer bi sva vozila sa zapada
izravno ulazila u grad i ne bi prolazila kroz
Solin i mijeala se s tranzitnim prome-
tom prema jugu. Most bi se gradio upra-
vo u Stinicama, nadomak West Gateu koji
bi tako postao stvarnim zapadnim i sje-
vernim vratima grada.
701
Graevinar 7/2015 GRADILITE

proelja. U poetku su proelja trebala biti

bijela ili prozirna jer to najvie prilii gradu
Splitu, ali su se sada radi neutralnosti opre-
dijelili za neto tamnija. Iz straha da tornje-
vi ne izgledaju zdepasto inzistirali su na vit-
kosti koju su postizali vertikalnim linijama
te rasterom prozora i pregradnih zidova
(3 x 1,5 m). Taj strah ne bi postojao da su
u poetku znali za mogunost da neboder
naraste do 25 katova.

Za konstrukciju je velik problem

bura kao dominantni vjetar, pa
e se vei toranj morati dodatno
dijagonalno ojaavati i vertikalno
ukruivati

injenica da su Barievi suradnici samo-

stalni projektanti izvedbenih projekata re-
zultat je organizacije posla koju je nauio
u Austriji. Naime, za svaki se vei posao
imenuje jedan voditelj ili koordinator gru-
pe projektanata od najvie est suradnika
koji vodi cijeli posao od poetka do kraja i
to izvrsno funkcionira. Ugodni razgovor s
ing. Bariem bio je nadopunjen priama o
razvoju suvremene arhitekture, posebno
stambene, i o stanju u Zagrebu u odnosu
na stanje u drugim europskim sjeditima.
Naime, u Zagrebu razlike izmeu pojedinih
bogatih i siromanih etvrti nisu toliko izra-
Pogled na gradilite sa suprotne strane ene niti postoje getoizirana podruja.

Razgovarali smo i o promjeni projektanata

konstrukcije, to se zaista dogaa vrlo ri-
jetko i to je pomalo neobino, ali su razlozi
ipak vrlo banalni i izazvani potekoama
Zagorje-Tehnobetona. Uostalom, i izbor je
bivih projektanata bio dijelom uvjetovan
injenicom da bi predgotovljeni armirano-
betonski elementi te tvrtke znatno smanjili
trokove graenja. Inae su konstrukcijski
zahtjevi, posebno za toranj B, bili vrlo velik
problem zbog bure kao dominantnog vje-
tra na tom prostoru i koja bi za konstrukciju
vjerojatno bila i pogubnija od mogueg po-
tresa. Stoga su vei toranj morali dodatno
dijagonalno ojaavati i vertikalno ukrui-
vati. Upravo su ekstremni klimatski uvjeti
i potreba hlaenja tijekom ljeta te smanji-
vanja trokova grijanja i hlaenja utjecali
na ekoloke zahtjeve gradnje, ali i na boju Budui izgled West Gatea ako se dozvoli gradnja do 25 katova

702 GRAEVINAR 67 (2015) 7

GRADILITE
Pogled iz Ulice Domovinskog rata na mogui najvii neboder u Hrvatskoj
Otto Bari je zbog oca nogometaa i
trenera dugo ivio u Njemakoj i u Au-
striji, ali je u Zagrebu zavrio gimnaziju
i fakultet. Neko je vrijeme radio u Beu,
Mnchenu i Pragu, a u Zagreb se vratio
1994. i osnovao vlastiti projektni biro. Bio
je projektant najveega trgovakog cen-
tra Westgate Shopping Cityja u Zapreiu
koji s istoimenim splitskim gradilitem
nema ba nikakve veze. Meu najdraim
mu je projektima koje je radio u Zagrebu
bio City Centar One jer je taj projekt po-
taknuo izgradnju mnogih novih slinih
trgovakih centara. Najponosniji je na ru-
GRAEVINAR 67 (2015) 7
kometnu dvoranu u Dohi u kojoj je odra-
no Svjetsko rukometno prvenstvo 2014.
godine. Tu su dvoranu, koja je izgraena
za rekordnih 13 mjeseci, projektirali tije-
kom graenja i u projektantski je tim bilo
ukljueno mnogo vie suradnika negoli je
to uobiajeno za tzv. normalne projekte.
Umjesto zakljuka
West Gate u Splitu ambiciozan je i sloen
projekt koji e sasvim sigurno, neovisno
o tome hoe li imati najviu graevinu
u Splitu ili Hrvatskoj, postati prepoznat-
Graevinar 7/2015
ljiv znak u prostoru. Novi e suvremeni
poslovni prostor sasvim sigurno oivje-
ti najprometniju gradsku arteriju, ali i
oznaiti poetak urbanistike preobrazbe
jednoga pomalo zaputenoga dijela gra-
da na rubu industrijske zone. Pritom nije
nevana injenica da e u novom kom-
pleksu biti zaposleni gotovo 1200 ljudi.
Ambiciozni projekt ujedno svjedoi o
novom uzletu najveega hrvatskog pri-
morskog grada koji unato propaloj indu-
striji doivljava veliki prometni i turistiki
uzlet, ali i osjetno oivljavanje graditelj-
skih djelatnosti.
703