SIP trunk - kako i zato?
Miroslav Martini
Ericsson Nikola Tesla
Krapinska 45, Zagreb, Hrvatska
Telefon: 1-365-41-17 Fax: 1-302-82-60 E-mail: miroslav.martincic@ericsson.com
Saetak Meusobno povezivanje sustava IP telefonije
koritenjem SIP protokola postaje sve aktualnije, a posebno
je vano meusobno spajanje poslovnih IP PBX
komunikacijskih sustava s javnom telefonskom mreom nove
generacije. Pitanje interoperabilnosti dolazi u prvi plan pa se
vre ispitivanja kompatibilnosti sustava raznih proizvoaa.
U lanku se opisuje okvir mogueg scenarija ispitivanja
interoperabilnosti raznih sustava zasnovan na SIPconnect
inicijativi. Takoer, razmatraju se prednosti i mane SIP
trunkinga u odnosu na klasino TDM/ISDN povezivanje te se
ukazuje na specifinosti implementacije.
I. UVOD
Zadnjih godina svjedoci smo brzog rasta IP telefonije i
koritenja VoIP (Voice over IP) tehnologije u poslovnim
sustavima kao i kod operatora tj. davatelja usluga javne
telefonije. Raste broj poslovnih komunikacijskih sustava
koji se meusobno povezuju VoIP protokolima koristei
pri tome postojeu podatkovnu infrastrukturu. Spajanje
klasinih PBX sustava kao i novih IP PBX sustava na
PSTN (Public Switched Telephony Network) mreu odvija
se najee pomou ISDN spojnih vodova. No davatelji
usluga (Service Providers) poinju nuditi i novi nain
spajanja IP PBX sustava na javnu mreu koristei sve veu
prisutnost brzih podatkovnih veza dostupnih na brojnim
lokacijama. SIP trunk i SIP trunking su pojmovi koji
opisuju taj novi nain povezivanja SIP (Session Initiation
Protocol) postaje industrijski standard i vlasnici mrene infrastrukture ili samo preprodaju promet
telekomunikacijska industrija ga sve vie koristi u svojim
proizvodima, a operatori u svojim mreama..
II. TO JE SIP TRUNK?
Pojam SIP trunk postao je svakidanji izraz kod
proizvoaa SIP opreme kao i operatora koji pruaju SIP
usluge. Iako pojam trunk ima jasno definirano znaenje
kod sustava s komutacijom kanala, nikad nije definiran za
SIP u nekoj RFC (Request for Comment) preporuci.
Dodue, ipak je J. Rosenberg ponudio u IETF draft
dokumentu svoju definiciju:
"SIP trunk je virtualni SIP entitet na serveru ogranien
predefiniranim skupom naela i pravila koji odreuju kako
se procesiraju zahtjevi [1]. Za potrebe ovog lanka rei
emo kako je to usluga koju nude operatori tvrtkama radi
povezivanja na PSTN mreu kao zamjenu postojeih veza
zasnovanih na komutaciji kanala (Circuit Switched
Telephony).
SIP trunk omoguava logiku vezu izmeu IP PBX
sustava i davatelja usluga javne telefonije. Kada je upuen
poziv s internog IP PBX terminala prema nekom broju u
javnoj telefonskoj mrei, IP PBX alje potrebne
informacije davatelju usluga (preko SIP trunka) koji
uspostavlja vezu do biranog broja. Sva signalizacija i
govorni promet izmeu IP PBX-a i davatelja usluga
odvija se SIP i RTP paketima preko IP mree. Pri tome
nema prolaska kroz TDM (Time Division Multiplex)
mreu.
Kod SIP trunka nije eksplicitno ogranien broj poziva
koji moe ii preko jednog trunka. Svaki poziv zauzima
odreeni prijenosni kapacitet (bandwidth) IP mree pa je s
te strane ogranienje ukupna propusnost IP mree izmeu
IP-PBX sustava i opreme davatelja usluga.
S marketinke strane tj. strane davatelja usluge SIP
trunk se esto definira kao mogunost ostvarivanja jednog
poziva kroz operatorovu mreu pa tvrtke kupuju onoliko
trunkova koliko smatraju potrebnim za svoj broj
zaposlenika
Tradicionalni davatelji usluga javne telefonije obino
nude za povezivanje poslovnim korisnicima jedan ili vie
ISDN spojnih vodova. Takav operator je spojen na ostale
svjetske PSTN operatore s kojima ima sklopljene
bilateralne interkonekcijske ugovore. Ponuda SIP trunk
servisa je samo drugi nain povezivanja poslovnih
korisnika na telefonsku mreu. Pitanje interkonekcija i
ostali aspekti daljnjeg komuniciranja raznih operatora
ostaju nepromijenjeni [2].
Postoji vie vrsta davatelja usluga SIP trunkinga (i
ostalih VoIP servisa). Razlikuju se prema tome jesu li
koji se odvija preko tue mree. Prelazak na IP tehnologiju
omoguava operatorima nuenje usluga u paketu. Na taj
nain ISP (Internet Sevice Provider) operator moe dodati
u ponueni paket telefonske usluge i tako iskoristiti
prednosti optimalnijeg koritenja prijenosnog kapaciteta.
Ako je VoIP davatelj usluga prisutan na irem podruju
tj. u vie zemalja ili ima sklopljene ugovore s drugim VoIP
operatorima moe sam telefonski poziv izai iz IP mree
vrlo blizu odredita. To omoguava kreiranje vrlo
atraktivnih tarifa za meunarodne pozive.
Prema podacima analitike kue Frost & Sullivan 2008
godine bilo je u upotrebi oko 3 miliona SIP trunkova s
procjenom rasta od 54% u razdoblju do 2012. No i nadalje
koritenje SIP trunkova za govorni promet predstavlja jo
vrlo mali dio ukupnog prometa.
III. STANDARDI I INTEROPERABILNOST
SIP trunk nije definiran kao standard, ali postoje
preporuke napravljene od strane SIPconnect tehnike
radne skupine unutar SIP Forum-a. Njihov dokument je
prilino pomogao razumijevanju problematike, ali nije jo
naiao na iroku podrku proizvoaa opreme ili davatelja
usluga.
Svejedno, SIPconnect inicijativa je primjer kako se
podskup postojeih SIP preporuka moe koristiti za
definiranje ograniene funkcionalnosti, u ovom sluaju
SIP trunkinga.
Mnogi osnovni scenariji pozivanja preko SIP trunka
rade dobro i kad se koristi oprema razliitih proizvoaa.
Meutim, kada se koriste naprednije funkcije kao to je
npr. prijenos poziva (call transfer) pojavljuju se problemi
poto se standardi ne potuju potpuno. Dodatno, SIP
standardi sami po sebi ostavljaju prostora za
prilagoavanje pa se mogu dogoditi potekoe u
komuniciranju iako ni jedna strana direktno ne kri
standarde. Kako bi situacija bila jo sloenija, neki
davatelji usluga i IP PBX proizvoai implementiraju
samo pojedine dijelove standarda ili dodaju svoja
specifina proirenja.
Standardizacija se i dalje nastavlja, skup SIP preporuka
se sve vie iri pa je tako na slici 1. prikazano kako to
izgleda mjerei broj stranica RFC preporuka [3].
Sl. 1. Rast broja stranica SIP i drugih VoIP standardizacijskih
dokumenata.
A. SIPConnect inicijativa
Dok se proizvoai i VoIP davatelji usluga sve vie
odluuju za SIP protokol radi ostvarivanja pune IP
povezanosti postoje i dalje dosta nedoumica i potekoa u
praktinoj implementaciji. Postoji vie raznih naina za
ostvarivanje pojedinih funkcija. Takoer, VoIP mreno
povezivanje ukljuuje dodatne zahtjeve izvan same
signalizacije npr. razne sigurnosne zahtjeve.
SIP Forum je udruenje IP komunikacijske industrije
koje se angairalo u mnogim aktivnostima unapreenja i
promocije SIP tehnologije. Aktivnosti ukljuuju razvoj
preporuka za industriju, SIPit dogaanja vezana za
ispitivanja kompatibilnosti opreme raznih proizvoaa,
posebne radionice te openito promoviranje SIP-a u
industriji.
SIP Forum je u sijenju 2008 godine objavio
ratificiranje dokumenta "SIPconnect Technical
Recommendation v.1.0".
SIPconnect Technical Recommendation v.1.0 je vrlo
vana inicijativa SIP Foruma jer predstavlja na
standardima zasnovan pristup zadai direktnog
povezivanja IP PBX sustava (s podrkom za SIP) s VoIP
davateljima usluga. [4].
Ove preporuke specificiraju referentnu arhitekturu,
potrebne protokole i mogunosti te pravila implementacije
neophodna za bezbolno povezivanje IP PBX sustava i
VoIP davatelja usluga.
Sve veim prihvaanjem SIPconnect programa
kompatibilnosti raslo je i zanimanje za unapreenje
postojeih preporuka tako da je osnovana radna grupa za
sljedeu verziju preporuka. Ni ova grupa ne eli pokuati
kreirati nove standarde poto je to zadatak postojeih
standardizacijskih tijela kao to je IETF. Cilj SIP Forum
specifikacija je razvijanje uporabljivih i lako primjenjivih
tehnikih preporuka ili profila zasnovanih na postojeim
industrijskim standardima.
Referentni dijagram (slika 2 ) prikazuje zajednike
funkcionalne elemente potrebne za SIPconnect podrku.
SIPconnect tretira te elemente dijagrama kao posebne
fizike komponente samo radi ilustracije. Proizvoai
opreme mogu kombinirati funkcije u jednom fizikom
ureaju.
Sl. 2. SIPconnect v.1.0 -referentna arhitektura.
B. Pokrivena podruja
SIPconnect pokriva zahtjeve u sljedeim podrujima:
Lociranje SIP servera
Ovaj cijeli odjeljak neophodan je za postizanje
interoperabilnosti
DNS
DNS je potreban za izbjegavanje statike konfiguracije
IP adresa te za implementaciju redundancije aplikacijskih
servera
Registracija
Nije zahtjevano, ali se iroko primjenjuje od strane
davatelja usluga radi odreivanja IP PBX adrese. Ako se
TLS (Transport Layer Security) iroko pone
implementirati registracija nije potrebna.
Sigurnost signalizacije
 TLS prua mogunost enkriptiranja signalizacije te
osigurava strogu meusobnu autentifikaciju koritenjem
certifikata. Na alost, TLS nije iroko primjenjen jer to
zahtijeva nadogradnju SIP stoga, a moe zahtijevati i
skuplju hardversku opremu (zbog enkripcije). Takoer,
enkripcija ini signalizaciju nevidljivom za vatrozid i
SBC(Service Board Controller) opremu koji moraju
manipulirati SIP signalizacijom.
Vatrozid i NAT Traversal
Translacija mrenih adresa (Network Address
Translation - NAT) realizirana u usmjernicima i
vatrozidovima predstavlja vrlo veliki problem za
interoperabilnost VoIP opreme. SIPconnect preporuke ne
zalaze dublje u problematiku.
Autentifikacija
Podrane su dvije opcije:
1. TLS koja prua jaku sigurnost, ali se ne primjenjuje
iroko.
2. DIGEST protokol. koji se primjenjuje na REGISTER
i INVITES poruke i iroko je prihvaen.
Identitet
Svaki E-164 broj predstavlja za davatelja usluga
jedinstveni identitet te se mora pratiti asocijacija brojeva i
SIP URI adresa.
U FROM polju se nude dvije opcije:
1. FROM polje + P-Asserted-Identity (poeljna opcija).
IP PBX se smatra dijelom Trust domene davatelja
usluga. Privatni identitet se nalazi u P-Asserted-Identity
polju, a javni identitet u FROM polju.
2. Samo FROM polje
U TO polju mora se koristiti SIP URI ili Tel: URI, a
Request URI mora odgovarati TO polju za inicijalne
poruke.
Razmatranja atributa kvalitete usluge (QoS)
Ovaj odjeljak ukljuuje samo osnovne instrukcije za
postavljanje DSCP-a (Differentiated Services Code Point).
Pregovaranje oko medija i drugih sposobnosti
to se tie codeca jedino je zahtjevan G.711 codec. Za
prijenos DTMF tonova IP PBX sustavi mogu koristiti
metode iz RFC 2833 preporuke (poeljno) ili prijenos
unutar pojasa (inband).
Kod komuniciranja faks ureaja i modema dane su samo
osnovne instrukcije. Preporuuje se koritenje T.38
preporuke za komuniciranje faksovima te se zahtijeva
unutarpojasna podrka.
C. Pogled unaprijed na SIPconnect 1.1.
U SIPconnect tehnikim preporukama koje su trenutno
u razradi [5] predlau se :
Nova referentna arhitektura
Dvostruke operacijske uloge (Dual Operating
Roles)
Nadograene upute za identitet
Proieni zahtjevi za TLS
Specifikacije opih tijekova poziva
Obavezan TCP SIP
Specifikacija podrke za IPv6
Na slici 3. je prikazana nova pojednostavljena
arhitektura SIP trunkinga.
Service Provider Network
SIP Signaling Entity Media
(SP-SSE) Endpoint
SIP
(1) (2)
RTP/RTCP
Enterprise
Network
Media
SIP-PBX Endpoint
Sl. 3. SIPconnect v.1.1 -referentna arhitektura
Predloena su dva naina rada IP PBX sustava.
Registracijski nain rada ( Registration Mode)
U ovom nainu rada SIP PBX sustav koristi SIP
registracijsku proceduru za oglaavanje davatelju usluga
svoje SIP signalizacijske adrese. SIP PBX se autentificira
SP-SSE elementu koritenjem TLS-a (ako se zahtijeva
autentifikacija), a sama SIP signalizacija je takoer
osigurana TLS-om.
Statiki nain rada ( Static Mode)
U ovom nainu rada poslovna mrea koristi DNS za
oglaavanje davatelju usluga javno dostupne SIP PBX
signalizacijske adrese. Autentifikacija i sigurnost prijenosa
signalizacije su podrani razliitim metodama zasnovanim
na bilateralnom sporazumu.
Ostale glavne promjene ukljuuju:
Nadograene standardne forme za Enterprise
Public Identities.
Specificirane metode protokolnih poruka za
osnovni poziv, prosljeivanje poziva, prijenos
poziva, hitne servise i o oznaci poruke na
ekanju ( Basic 2-Way Calls, Call Forwarding,
Call Transfer, Emergency Services, and
Message Waiting Indicator).
Aurirani zahtjevi i metode konsenzusa za
podrku codecima, intervalima paketizacije i
pregovorima o sposobnostima (capabilities).
Poboljan konsenzus za rukovanje prijenosa
faksova i komuniciranje modemima.
Poboljana metoda konsenzusa za prijenos
DTMF tonova
Specificiran je osnovni skup uputa za
sueljavanje sa SIP PBX sustavom kada se na
komunikacijskom putu nalazi NAT oprema i/ili
ureaji za filtriranje paketa.
Definiran je osnovni sigurnosni model
zasnovan na postojeim standardima.
 Podrka za IPv6 (eka se tekst).
TCP SIP je obavezno zahtijevan.
IV. PREDNOSTI KORITENJA SIP TRUNKINGA
Razlozi za uvoenje ove nove tehnologije su:
Mogunost sniavanja trokova pristupa PSTN
mrei zamjenom ISDN PRI veza s jednim IP
trunkom. (u nekim sluajevima koristio bi se taj
IP link i za pristup WAN mrei te pristup
Internetu).
Eliminacija lokalne PSTN gateway opreme koja
se tada nalazi kod davatelja usluga.
Mogunost novih usluga kao to je sposobnost
kreiranja virtualnih lokalnih brojeva na udaljenim
lokacijama
Koritenje usluga SIP trunkinga kao dijela
tvrtkinog plana za oporavak od katastrofa
(disaster recovery plan) u sluaju velikog ispada
sustava iz rada.
S porastom prometa ne trai se investicija u
PSTN gateway ureaje i dodatne linijske kartice.
Optimalno koritenje prijenosnog kapaciteta
upotrebom jednog linka za govor i podatke.
Visoka fleksibilnost dimenzioniranja i koritenja
kupljenih kapaciteta jer se moe kupiti eljeni
broj kanala u manjim koracima (ak i po jedan).
Openito, davatelji usluga nude SIP trunk
kapacitete prilino slojevito. Jedna od glavnih
prednosti SIP trunkinga je mogunost
jednostavnog proirenja kapaciteta. Broj
istovremenih poziva se moe poveati bez
mijenjanja samih fizikih veza pa ak i bez
poveanja prijenosnog kapaciteta.
Ako se birani broj moe dosei preko SIP trunka
onda se poziv ne treba usmjeravati preko PSTN-a
ve se kompletno ostvaruje preko IP mree. To
omoguava jeftinije telefoniranje (ponekad i
besplatno telefoniranje). Ako se razni operatori
meusobno dogovore mogu se razgovori njihovih
korisnika odvijati kompletno preko IP mree.
Ako je birani broj tradicionalni PSTN telefon
operator usmjerava IP pakete do PSTN gateway
ureaja koji je najblii biranom telefonu te tako
smanjuje trokove.
Ipak, vrlo je teko okvirno izraunati povrat investicije
(ROI) za SIP trunking rjeenje poto mnogi operatori nude
razliite servise pod specifino definiranim uvjetima.
V. NA TO TREBA OBRATITI PANJU KOD
IMPLEMENTACIJE
Kapacitet SIP trunka se definira brojem podranih
simultanih poziva te prijenosnim kapacitetom (bandwidth).
Za odreivanje broja istovremenih poziva koje treba
podrati SIP trunk koriste se Erlang izrauni koriteni
tradicionalno u TDM okolini.
Kod koritenja SIP trunkinga za razliku od TDM
trunkova za pristup PSTN mrei moraju se uzeti u obzir
kanjenja u IP mrei i kod davatelja usluga i u poslovnoj
mrei. To ponekad znai kako koritenje centraliziranog
SIP trunka dolazi u pitanje zbog poveanog kanjenja u
mrei.
Postizanje visoke dostupnosti
Usluga SIP trunkinga se najee u poslovnim mreama
implementira na jednom ulaznom mjestu. Fizika veza SIP
trunka nije ograniena na fiksni broj poziva na nain kako
je to kod TDM gateway-a to znai kako jedan SIP trunk
lake podrava vei broj korisnika. To s druge strane
znai kako rastu i posljedice eventualne greke ili ispada iz
rada.
Postoji vie naina kako se moemo zatititi od
posljedica kvara SIP trunka:
- Nastavak koritenja postojeih TDM (ISDN) veza
na javnu mreu uz SIP trunk. SIP trunk se koristi kao
osnovni pristup, a TDM trunk kao drugi po redu pa je
sukladno tome potrebno napraviti usmjeravanje poziva.
- Implementirati vie fizikih ulaza SIP trunka u
poslovnu mreu.
- Koristiti SIP trunk samo za usmjeravanje poziva
koji dolaze s lokacije na kojoj je SIP trunk te nastaviti
koristiti TDM trunkove (ili zasebne SIP trunkove) na
ostalim lokacijama tako da kvarovi na IP mrei davatelja
usluga ili WAN mrei poslovnog korisnika ne utjee na
vie od jedne lokacije.
Mnogi davatelji usluga dijele prijenosni put (last mile)
tako da nema smisla koristiti razne davatelje usluga ako
koriste istu opremu. Prikladnije je koristiti razliite vrste
komunikacijske opreme npr. optiku vezu za osnovni
pristup, a xDSL vezu za sporedan pristup.
Promet faksova i modemski promet
Davatelj usluga i poslovni korisnik trebaju posebnu
panju obratiti na promet faksovima i modemima.
Jednostavno reeno, poslovni korisnici ne mogu oekivati
jednako uspjeno komuniciranje tim ureajima kao u
sluaju klasinih veza na PSTN mreu. Faks pozivi koji
zavravaju kod VoIP davatelja usluga sporije se prenose te
je podrano manje standardnih faks protokola. Npr. SG3
((Super Group 3) faksovi s podrkom za V.34bis protokol
te prijenos faksova u boji uglavnom nisu podrani.
Kao mogue poboljanje prijenosa faksova preko IP
mree razvijen je T.38 protokol. T.38 sposobnost je
naznaena kod SIP-a u SDP protokolu (Session
Description Protocol), a pregovaranje moe doi kroz
REINIVTE zahtjev ili koritenjem NSE (Named signaling
event) polja u RTP toku.
Jedna od metoda za rad s faksovima je i proputanje
faksova (Fax Passthrough) kada se koristi G.711 codec i
fiksira meuspremnik kanjenja (jitter buffer) na 200ms te
se faks informacije prenose kroz govorni kanal. Kod ove
metode troi se vie prijenosnog kapaciteta nego kod T.38
metode, ali moe posluiti kad nemamo krajnju opremu
koja podrava T.38 protokol.
Modemski pozivi se sve manje koriste, ali ima sluajeva
kada su nekim tvrtkama potrebni npr. za nadgledanje
sigurnosnih i alarmnih sustava ili u duanima kod sustava
za provjeru valjanosti kreditnih kartica.
Najvei nedostatak kod prenoenja modemskih poziva
preko IP mree je odsustvo TDM takta pa se ne mogu
postii brzine od 56 kbit/s. Brzine od 28,8 kbit/s su
ostvarive u sluaju kada u IP mreama nema kanjenja
paketa niti varijacija u kanjenju.
Sigurnost
TDM trunkovi predstavljaju izriitu toku razgranienja
izmeu poslovne mree i davatelja usluga.
Poto se "TDM na IP pretvorba radi na toj toki
razgranienja postoji mala zabrinutost vezana za
zlonamjerne upade vanjskih korisnika. Ostvarivanje
podatkovnog pristupa u vau IP mreu kroz tradicionalne
TDM trunkove je praktiki neostvarivo pa se sigurnosna
zatita svodi najvie na spreavanje krae govornih servisa
(toll fraud).
Poto SIP trunking nudi direktno povezivanje do
poslovne IP mree oni su stvarno mnogo nesigurniji od
TDM trunkova. Poslovni korisnici koji koriste SIP
trunking posebno moraju obratiti panju na:
-Prihvaanje poziva jedino od davatelja usluga.
-Zatitu mree od prevelike koliine poziva.
-Zatitu mree od DoS (Denial of Service) napada.
-Zatitu od krae servisa tj. osigurati pravilni obraun
poziva.
Svi tradicionalni napadi na IP mreu mogu potencijalno
koristiti SIP trunk pa se za zatitu moraju koristiti ve
poznati sigurnosni mehanizmi kao to je NAT, vatrozid,
pristupne liste te mehanizmi za otkrivanje i spreavanje
upada u mreu.
Skrivanje mrene adresne topologije
Skrivanje tvrtkinog IP adresnog prostora tj. IP adresa
krajnjih ureaja (IP telefoni, aplikacijski serveri) od
vanjskih korisnika zahtijeva NAT opremu. Ova oprema
prilagoava IP adrese u zaglavlju IP paketa te neke od IP
adresa u SIP paketima, ali postoje dodatna polja u SIP
paketima koja sadre IP adrese, a NAT ih ne prilagoava.
To moe predstavljati veliki problem u komuniciranju
preko SIP trunka.
Enkripcija medija i signalizacije
SIP signalizacija se sastoji od poruka u ASCII tekstu
koje su lako itljive i s kojima se lako manipulira. Bilo bi
poeljno enkriptirati i autentificirati SIP signalizaciju. To
se normalno postie podrkom za TLS ili MTLS (Mutual
TLS) metodama. Sam medij moe se osigurati
koritenjem SRTP-a (Secure RTP).
Nekoliko proizvoaa vatrozidova je razvilo opremu
koja ukljuuje SIP ALG (Application Layer Gateway)
ureaje koji obino rade na nioj razini nego proxy ureaji
prilagoujui pakete u letu. Jedno od ogranienja ALG
arhitekture je to ne moe rukovati sigurnom SIP
signalizacijom preko TLS-a.
Primjer sigurnosne prijetnje je DoS (Denial of Service)
napad gdje napada koristi mnogo razliitih raunala
(zombies) radi slanja velikog broja paketa na ciljno
raunalo kako bi ga se onesposobilo za rad.
Kako bi se zatitili resursi potrebna je podrka za
autentifikaciju SIP korisnika. Standardni nain je
koritenje Digest protokola. Vjerodajnice (credentials) SIP
korisnika trebale bi biti pohranjene u centraliziranu bazu
podataka npr. na RADIUS server.
Kvaliteta usluge (QoS)
Osiguranje kvalitete usluge vrlo je vaan zahtjev kod IP
telefonije pa tako i kod SIP trunkinga. Tome zadatku VoIP
operatori pristupaju na razne naine. Teoretski jedino onaj
operator koji potpuno kontrolira cijeli IP link moe
osigurati odgovarajuu kvalitetu usluge. To znai kako je
davatelj usluge SIP trunkinga vlasnik linka i kontrolira
cjelokupnu opremu na putu od poslovne mree korisnika
do PSTN zavrne toke. To mu omoguava
prioritetiziranje govora te nuenje razliitih SLA (Service
Level Agreement) ugovora korisnicima.
S druge strane ako operator nema mogunost kontrole
nad linkom moe se potrebna kvaliteta usluge postii
koritenjem metode over-provisioning tj.
prekapacitiranjem linka jer velika koliina prijenosnog
kapaciteta rjeava mnoge probleme koji mogu nastati kod
prijenosa govora preko IP mree.
Kada se radi veeg iskoritenja prijenosnog kapaciteta
IP linka govor i podaci prenose zajedno treba svakako dati
prioritet prijenosu govora. Ona se radi i za dolazni i za
odlazni promet. Bilo bi dobro prijenosni kapacitet koristiti
dinamiki tj. Kada se rezervirani kapacitet za govor ne
koristi iskoristiti ga za prijenos podataka.
Postavljanje TOS( Type of Service) ili DiffSrv oznaka
u IP paketima omoguava prioritetiziranje govora. No,
nema garancije kako e sva oprema na putu do korisnika
podravati te oznake za prioritet. U tom sluaju svakako
pomae ako davatelj usluge ima kontrolu nad
komunikacijom na cijelom putu do poslovne mree.
Ponekad tvrtke zbog sigurnosnih razloga ipak
preferiraju odvojeno fiziko suelje tj posebne linkove za
govor i za podatke.
Prijenos telefonskih brojeva
Postojei telefonski brojevi poslovnog korisnika koji su
direktno dostupni iz javne mree (Direct in dialling)
trebaju se prenijeti (porting) na novi servis. Kada vanjski
pozivatelj zove takav broj poziv prihvaa VoIP davatelj
usluga i on taj poziv usmjerava pomou SIP protokola u
mreu poslovnog korisnika.
Radi sloenosti prijenosa brojeva neke implementacije
SIP trunkinga zapoinju samo s odlaznim pozivima iz IP
PBX sustava.
urni pozivi
Kod urnih poziva (Emergency Calling) sluba koja ih
zaprima zna fiziku lokaciju TDM veze iz koje je poziv
doao. Koritenjem SIP trunkinga povezanost izmeu
fizike lokacije i pozivajueg broja se gubi. Jedno od
rjeenja je u takovom sluaju nastavak koritenja TDM
trunkinga samo za tu funkciju.
VI. NEKI PROBLEMI ZA RIJEAVANJE
Postoji zabrinutost oko sigurnosnih prijetnji koje se
mogu pojaviti kod direktnog IP povezivanja izmeu
poslovnog telefonskog sustava i mree davatelja usluga.
Mnogi IT strunjaci gledaju na PSTN gateway kao neku
vrstu vatrozida izmeu njihovog telefonskog sustava i
vanjske IP mree. Strah od potencijalnih napada preko SIP
trunka potaknuo je rast ponude opreme za zatitu.
Prvenstveno su to SBC (Service Border Control) oprema i
VoIP vatrozidovi.
Problem interoperabilnosti je vrlo vaan poto se
podrka za SIP razlikuje kod raznih proizvoaa opreme.
Certifikacijski program SIPconnect pokrenut od strane SIP
Forum-a nudi nadu za popravak situacije, ali za sada je
relativno mali broj davatelja usluga i proizvoaa VoIP
opreme postigao SIPconnect certifikat.
 Dostupnost SIP trunk usluge napreduje polaganije poto
veliki operatori razmiljaju o eventualnom naruavanju
postojeih prihoda od TDM trunkova te su zauzeti oko
razvoja ostalih usluga te preuzimanjima drugih operatora.
Postoje potekoe kod prometa faksovima i modemskog
prometa
Problemi vezani za koritenje NAT/Firewall opreme
mogu znaajno zakomplicirati implementaciju SIP
trunkinga.
SIP trunking nije tako pouzdan u radu kao tradicionalni
TDM trunking. jer je zavisniji o elektrinog napajanju.
Pouzdanost rada TDM trunkinga u mnogim dijelovima
svijeta je daleko vea.
Kod tradicionalnog pristupa PSTN mrei znalo se gdje
zavrava TDM veza od operatora i zapoinje IP veza
unutar poslovne mree korisnika. Ako se pojave problemi
ova toka razgranienja je mjesto za izvoenje ispitivanja i
izolaciju problema. Treba ustanoviti je problem na strani
operatora ili na strani poslovnog korisnika. Uvoenjem
SIP trunkinga ova toka razgranienja se gubi te
uslonjava lociranje problema.
VII. ZAKLJUAK
Kod donoenja odluke hoemo li i kada dodati SIP trunk
kao vezu na javnu telefonsku mreu treba razmotriti i
druge argumente osim same cijene. Ova odluka ima utjecaj
na nain usmjeravanja poziva, pouzdanost rada, sigurnost
komuniciranja i ostale parametre koji su kod
tradicionalnog ISDN/TDM komuniciranja ve
uspostavljeni.
Migracija prema SIP trunkingu nee se dogoditi brzo, a
poslovni korisnici e uvijek moi izabrati zadravanje
dijela tradicionalnih TDM kapaciteta za rezervu te radi
specifinih funkcija koje tada bolje rade.
SIP trunking e dobro funkcionirati ako smo primijenili
prave mjere za sigurnost i kvalitetu prijenosa, osigurali
interoperabilnu opremu zasnovanu na standardima te ga
pravilno implementirali.
LITERATURA
[1] What is a Session Initiation Protocol (SIP) Trunk Anyway?
draft-rosenberg-sipping-siptrunk-00.txt
[2] J. Magnusson: SIP trunking Benefits and Best Practices,
White Paper, 2008
http://www.ingategate.com/files/white_paper_What_is_SIP
_Trunking.pdf
[3] VoIP RFC Watch
http://www.rfc3261.net
[4] SIP-PBX / Service Provider Interoperability
SIPconnect 1.0 Technical Recommendation
http://www.sipforum.org/sipconnect
[5] SIP-PBX / Service Provider Interoperability
SIPconnect 1.1 draft v.0.4.Technical Recommendation
http://www.sipforum.org/sipconnect