PASMINE KUNIA

&
KRZNAI

14. seminar
Pasmine kunia
Gospodarski znaaj kunia

meso
koice (krzno)
vuna
gnoj
kunii za laboratorije
ostale koristi od kunia
Podrijetlo kunia

potjee od divljeg kunia

(Oryctolagus cunicullus)

ubraja se u razred Rodentia, red

Lagomorpha, porodica Leporide
Podjela kunia na pasmine:

primitivne

prijelazne

plemenite
Primitivne pasmine

nastale su prirodnom selekcijom

predstavnici:
areni kuni, kuni rupar, bijeli rupar
Prijelazne pasmine

na selekciju je utjecao ovjek

Plemenite pasmine

stvorio ih je ovjek u raznim klimatskim

uvjetima

potrebno je vriti stalnu selekciju da bi

dobra svojstva bila izraenija, a loija
manje izraena

preko 500 pasmina

 Skupine plemenitih pasmina

kratkodlake
havana Rex
dugodlake
normalnog krzna angora

beki plavi

velike
srednje
male belgijski orija

patuljaste
engleski arac havana nizozemski patuljasti
 Velike pasmine
najea masa od 6-8 kg
kasnozrele, rasplodna zrelost u dobi od 9-10
mjeseci, pri masi oko 5 kg
enke daju oko 3 legla godinje sa 4-8 mladih u
leglu
koriste se u kombiniranom sustavu za proizvodnju
mesa i krzna
u proizvdnji mesa tove se 2 mjeseca i postiu teinu
oko 2 kg
osjetljive u pogledu hranidbe, smjetaja i njege
 Velike pasmine

u velike pasmine ubrajamo:

belgijskog orijaa

arenog orijakog kunia

ovnolikog kunia

inila orijaa i dr.

 Belgijski orija
flamanac, flamanski orija
jedna od najkrupnijih pasmina kunia, vrlo
rasprostranjena
vie sojeva koji se razlikuju po boji:
elino sivi, svjetlo sivi, crni, plavi, bijeli, srnasti,

boje pijeska, ukasto-smei

tjelesne mase 6-9 kg; minimalna doputena masa je 5
kg
izbjegavati uzgoj u srodstvu radi degenerativnih
pojava
kunike su loe majke i dojilje
Belgijski orija
 areni orijaki kuni -
njemaki arac
njemaki orijaki arac
tjelesne mase 5-6 kg
na njuci ima aru u obliku rairenih leptirovih krila,
a oko oiju naoale
5-8 crnih pjega na bokovima i butinama
sojevi s drugaijom bojom ara:
utoari, plavoari, sivosmeeari

koica je veoma vrsta i osobito je cijenjena u

krznarstvu
areni orijaki kuni -
njemaki arac
 Ovnoliki kuni

nastao selekcijom u Francuskoj

tjelesne mase oko 6 kg
tipine oznake: izboena nosna kost i objeene uke
(raspon 40-56 cm)
postoje jednobojni i areni sojevi
vrlo osjetljivi, izbirljivi u prehrani, a u intenzivnom
uzgoju daju najukusnije kunije meso
Ovnoliki kuni
 inila-orijaki kuni
pasmina nastala u Francuskoj (prema nekim teorijama
potjee iz naih krajeva)
pokrovna dlaka im je do 2/3 visine tanoplavosiva, zatim
dolazi svjetliji pojas pa tamniji pojas, a zavrava sivim ili
bijelim vrhom
trbuh je bijel
odraslo grlo teine 5,5-7 (i vie) kg
enke su dobre majke (5-7 mladih u leglu)
veoma cijenjeno krzno
radi ukusnog mesa i kvalitetnog krzna koristi se u
krianju sa srednjim i malim pasminama
inila-orijaki kuni
 Srednje velike pasmine

tjelesna masa se kree od 3.5-5 kg

rasplodna zrelost sa 4-5 mjeseci
enke imaju godinje 4-6 legala sa 6-8 mladih u
leglu
koriste se najvie u intezivnoj proizvodnji za meso
randman preko 60%
skromne su u pogledu smjetja i hranidbe
Srednje velike pasmine

u srednje velike pasmine ubrajamo:

kalifornijskog, novozelandskog,

bekog plavog i bijelog, velikog

inila kunia, francuskog srebrnog i
beverena kunia
Srednje velike pasmine
za proizvodnju mesa
 Bijeli novozelandski
kuni

bijeli kuni crvenih oiju (albino)

masa enki 4,5-5,5 kg
valjkastog trupa
randman preko 60 %
jedna od najpogodnijih pasmina za intenzivan uzgoj, no
zahtjeva izuzetno dobre uvjete dranja
postoji i crveni soj koji je znatno otporniji na negativne
utjecaje
Bijeli / crveni novozelandski
kuni
 Kalifornijski kuni

nastao u Americi krianjem tamonjih kunia s

bijelim novozelandskim i ruskim kuniem
velika otpornost prema bolestima
nije izbirljiv u prehrani
koristi se u krianju za poboljanje kvalitete mesa
Kalifornijski kuni
 Hibridni kunii
poboljana svojstva u smislu prirasta, boljeg iskoritavanja
hrane te otpornosti na bolesti

najzastupljeniji su:
HYLA hibrid (iz Francuske, 4,5-5 kg, 55-60 (i vie)

mladih godinje)
hibrid 36 (bijeli kuni tjelesne mase 3,6 kg, 42 mlada

godinje)
Karolina hibrid (3,6 kg, 50-60 mladih godinje, izrazito

otporni na bolesti)
Super lavan (4,2-4,4 kg, 64 mlada godinje)
Hibridni kunii
Srednje velike pasmine
za meso i krzno
Veliki inila kuni

nastao u Engleskoj kao plod oplemenjivanja male

inile
tjelesne mase 4,5-5 kg
krzno podsjea na boju krzna plave inile, pa je vrlo
cijenjeno (srebrnasto-sivo sa tamnijim nijansama na
leima i repu
otporni i snani kunii
Veliki inila kuni
 Beki plavi kuni

uzojen krianjem belgijskog orijaa sa

primitivnim pasminama
dostie masu od oko 4,5 kg
valjkastog oblika tijela
tamnoeline boje dlake s tamnim odsjajem
plave boje oiju
Beki plavi kuni
 Francuski srebrni
kuni

stvoren u Francuskoj (pokrajina ampanj)

jedna od najstarijih pasmina za dobivanje krzna
tjelesne mase oko 4,5 kg
boja dlanog pokrivaa u nijansama svjetlije i tamnije
srebrnaste boje
krzno i meso su podjednako cijenjeni
Francuski srebrni kuni
 Engleski arac

jedna od najstarijih pasmina kunia uzgajanih iz

ljubavi
enke se koriste kao pomajke radi izvanrednih
majinskih osobina
Engleski arac
 Male pasmine kunia

tjelesna masa odraslih grla od 1,5 do 3

kg
uzgajaju se uglavnom zbog cijenjenog
krzna, guste i fine dlake te za izlobe
meso im je ukusno (nusprizvod)
vrlo otporni, skromnih prohtjeva
enke su dobre i brine majke; odgoje
5-6 (neke pasmine i 8) mladih u leglu
 Male pasmine kunia

opaljeni kuni

havana kuni

mali inila kuni

i dr.:
nizozemski kuni ruski kuni (himalaja)
mali srebrnasti kuni
risasti kuni
 Patuljaste pasmine kunia

uzgojem se nastojala to vie smanjiti

tjelesna masa (1-1,5 kg)

patuljasti ovnoliki
 Dugodlake pasmine kunia
kunii s dlakom duom od 4 cm, obino 5-8
cm

angora kuni:
krianjem engleskog (njenijeg) i francuskog (grubljeg)
soja dobiven njemaki soj
poznato je 12 boja, no veina ih je bijela (albino)
tjelesne mase 2-4 kg
enke daju 4-8 (i vie) mladih u leglu
 angora kuni
 Dugodlake pasmine kunia

lisiasti kuni:
vrsta dlaka duine 6-7 cm
razliiti sojevi nastali krianjem pojedinih pasmina
s angora kuniem
oposumski kuni:
dlaka duga 4 cm, vie sojeva s kovravom
zatitnom dlakom
 Kratkodlake pasmine kunia
kunii s dlakom dugom 15-20 mm
sve pasmine (osim dugodlakih) mogu se prevesti u
kratkodlake ime dobiva po toj pasmini +
nastavak Rex
Rex krzna su najcjenjenija u krznarstvu
Rex kunii: tjelesne mase 2,3-3,4 kg; zatitna
dlaka ispod/u ravnini s temeljnim krznom
AstRex i OposumRex: kovravo, odnosno valovito
krzno
 Kratkodlake pasmine kunia
dabar Rex plavi Rex
inila Rex

uz prikazane na slikama, tu se jo ubrajaju:

bijeli Rex

normandijski Rex

oposum Rex
havana Rex
zadimljeni biserasti Rex

luks Rex saten

opal Rex

dalmatiner Rex

trobojni Rex
inile, vidrice i nutrije
 INILE
Chinchillae

u prirodi obitavaju u visokim podrujima Anda

none ivotinje, hrane se biljem

standardna boja: tamnije siva po leima, a

prema trbuhu svjetlije siva do bijela
uzgojeni brojni mutanti
vrlo cijenjeno krzno
Vrste inila

Chinchilla lanigera

Chinchilla brevicaudata
 Tipovi inila
(Chinchilla lanigera prava inila)

tip La Plata:
najjae razvijena muskulatura i kostur
zdepastog oblika, slabija kvaliteta
krzna
tip Costina:
loije razvijena muskulatura i kostur
plosnatog oblika, kvalitetnije krzno
tip Raton:
izrazito malena, no guste dlake i
lijepog krzna (najidealniji tip)
 Mutanti inila

boja i kvaliteta krzna izmijenjeni zbog promjena u

genima

uzgajivai mogu uzgajati standardni tip, ili ih pariti

s mutantama, ili pariti mutante meusobno (paziti
na rizine kombinacije)
 brown velvet

mosaic
homo ebony
pink white

standard grey black velvet

hetero ebony
mosaic white beige

silver hetero beige wilson white violet

sapphire chocholate grey mosaic white violet homo beige

 VIDRICE

vidrica: mesojed iz porodice kuna

ivi uz rijeke i jezera, u umjerenoj klimi Europe,
Sj. Amerike i Azije
Mustela lutreola (europska vidrica) je izumrla
danas se uzgaja amerika vidrica (Mustela vison)
veliina:
mujaci 1,6 - 2 kg, 45 - 55 cm, rep 15 - 20 cm
enke 0,8 - 1,2 kg, 35 -40 cm, rep 15 - 20 cm
 Krzno i dlaka

gusta, fina dlaka jednake gustoe po cijelom

tijelu

veinom pahuljaste dlake duge 11 - 14 mm, na

nekim mjestima 18 - 22 mm

50% ukupne proizvodnje je standardni tip -

tamno krzno s mnogo nijansi
 Tipovi vidrica

Jet black (izrazito crna boja)

Platinasta (elino-plava boja)
Kohinor (svijetla, gotovo bijela boja i tamna pruga
od glave do repa, te poprena pruga preko ramena)
Safirna (tamne sivoplave osjaste dlake te svijetle
sivoplave pahuljaste dlake)
Pastelna (svijetlosmea)
Biserna (svijetloukaste osjaste dlake i jo svjetlija
podlaka plaviastog odsjaja)
Bijela - 2 tipa: hedlund bijela (tamne oi) i albino
bijela (crvene oi)
 Nutrija
ivi na obalama rijeka i jezera J. Amerike
Myocastor coypus coypus (ile)

Myocastor coypus bonariensis (juni Brazil)

Myocastor coypus melanops (Argentina)

veliina: 70 - 110 cm, od toga 35 cm rep (kao veliki

robusni takor)
tjelesne mase 5 - 9 kg
krzno:
podlaka (2,5 cm) - finije grae

pokrovne dlake (8 cm) - otar izgled

omjer pokrovnih dlaka prema podlaci je 1:9

 poetak uzgoja: 20-te godine 20. stoljea
uvezene iz J. Amerike u SAD
danas predstavljaju velik problem u prirodi jer uzrokuju
velike tete s obzirom da jedu korijenje raznih kultiviranih
biljaka
jug SAD veliki problem - programi za istrebljivanje,
trovanje, lov...
 Tipovi nutrija
standardna sivosmea boja (tamno sivosmee boje s
bjelkastim mrljama na vratu)
standardna smea nutrija (tamno smee boje s
naranastim mrljama na vratu)
crna dominantna nutrija (sjajna crna boja sa svijetlim
krugom oko nosnica)
crna recesivna nutrija (potpuno crna)
grenlandska nutrija (boje ljenjaka)
pastelna nutrija (svijetlosmee boje)
zlatna nutrija (zlatno-ukaste boje)
bijela nealbinozna nutrija (tamne oi)
bijela albinozna nutrija (crvene oi)
biserna nutrija (svijetla sivkastobijela boja, bijeli trbuh)