INFORMACIJSKE

TEHNOLOGIJE

PRIRUČNIK ZA TONSKE SNIMATELJE, ZAGREB 2009.

 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

SADRŽAJ
Osnove elektrotehnike..........................................................................................................................5
Kondenzatori...................................................................................................................................5
Otpornici..........................................................................................................................................5
Diode................................................................................................................................................6
Triode, tetrode i pentode.................................................................................................................6
Tranzistori .......................................................................................................................................6
Bipolarni tranzistori....................................................................................................................7
Unipolarni tranzistori.................................................................................................................8
Integrirani krugovi..........................................................................................................................8
SSI...............................................................................................................................................8
MSI..............................................................................................................................................9
LSI...............................................................................................................................................9
VLSI............................................................................................................................................9
Informacijska tehnologija...................................................................................................................10
Prva mikroračunala........................................................................................................................10
Digitalizirani zvuk..........................................................................................................................10
Gramofon..................................................................................................................................10
Magnetofon...............................................................................................................................10
Električni gramofon...................................................................................................................11
CD..............................................................................................................................................11
Analogno vs digitalno................................................................................................................11
Digitalno snimanje.....................................................................................................................11
Oprema u studiju................................................................................................................................12
Mikrofoni.......................................................................................................................................12
Dinamički MC............................................................................................................................12
Dinamički ribbon.......................................................................................................................12
Kondenzatorski..........................................................................................................................13
Kabeli i konektori...........................................................................................................................13
Balansirani i nebalansirani kabeli.............................................................................................13
RCA konektor............................................................................................................................13
TS i TRS konektor......................................................................................................................14
XLR konektor............................................................................................................................14
Banana konektor.......................................................................................................................15
Digitalni konektori....................................................................................................................15
Mikrofonska pretpojačala..............................................................................................................15
Mikseri............................................................................................................................................15
Multifiltri (EQ)...............................................................................................................................16
Dinamički procesori.......................................................................................................................16
Compressor................................................................................................................................17
Limiter.......................................................................................................................................17
Gate...........................................................................................................................................18
Expander...................................................................................................................................18
Reverberacija.................................................................................................................................18
Fizička emulacija reverberacije.................................................................................................18
Digitalna reverberacija..............................................................................................................18
Konverteri......................................................................................................................................18
Pojačala snage i zvučnici................................................................................................................19
Pasivni.......................................................................................................................................19
Aktivni.......................................................................................................................................19

3
 SADRŽAJ

Slušalice..........................................................................................................................................19
Digitalno snimanje i produkcija.........................................................................................................20
Razlike između digitalnog i analognog procesa i procedura.........................................................20
Kvantizacijska distorzija...........................................................................................................20
Šum............................................................................................................................................21
Software..........................................................................................................................................21
Audio editor...............................................................................................................................21
Sequencer..................................................................................................................................21
Plug-ins......................................................................................................................................21
Hardverska pomagala...............................................................................................................22
Temeljni procesi tonskog snimanja....................................................................................................23
Snimanje........................................................................................................................................23
Miksanje........................................................................................................................................23
Mastering.......................................................................................................................................23
Optimizacija Windows XP za rad s audiom.......................................................................................24
Sređivanje sustava – stvari koje treba napraviti nakon instalacije Windowsa.............................24
Performance..............................................................................................................................24
Virtual Memory.........................................................................................................................25
Power Options...........................................................................................................................25
DMA (Direct Memory Access)..................................................................................................25
Virusi, Firewall i druge priče.....................................................................................................27
Display Properties.....................................................................................................................27
Indexing Service.......................................................................................................................30
Windows Sounds......................................................................................................................30
Hard Drive File Systems...........................................................................................................30
My Documents...........................................................................................................................31
Startup Services/Applications...................................................................................................31
Audio i upravljanje datotekama....................................................................................................32
Defragmentirati često...............................................................................................................32
Driver........................................................................................................................................32

4
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Ovo je prikaz temeljnih komponenti elektroničkih uređaja, kako u analognom tako i u
digitalnom svijetu.

KONDENZATORI

E lektrični kondenzator (u elektrotehnici samo kondenzator) spremnik je statičkog

elektriciteta i energije električnog polja koje nastaje u prostoru između dva električki
vodljiva tijela zbog razdvajanja električnog naboja.

K arakteristična veličina kondenzatora je električni kapacitet (C) koji se izražava u

faradima (F). Kako je kapacitet od 1 farada vrlo velik, kondenzatori koje susrećemo u
praksi imaju mnogo manje kapacitete, reda veličine 1 pF – 10 mF.

U elektrotehnici i elektronici (gdje je kondenzator pasivna komponenta) postoji potreba

za velikim rasponom kapaciteta i drugih radnih svojstava (probojni napon, faktor
gubitaka, tolerancija, dimenzije, temperaturna stabilnost), pa se proizvode tehnološki
različite vrste kondenzatora, npr. s folijama od različitih polimera, keramički, elektrolitski.

Z a potrebe ugađanja titrajnih krugova, izrađuju se kondenzatori promjenjivog

kapaciteta, jer se uz nepromjenjiv induktivitet promjenom kapaciteta mijenja
rezonantna frekvencija titrajnog kruga. Ovi kondenzatori mogu biti namijenjeni učestalom
ugađanju kapaciteta (na primjer, za promjenu prijamne frekvencije u radioprijamniku) ili
za jednokratno ugađanje rezonantne frekvencije titrajnog kruga – tada ih nazivamo
polupromjenjivi ili trimer-kondenzatori.

OTPORNICI

O tpornik je dvoprilazna, pasivna elektronička komponenta koja pruža otpor struji, pri
čemu je odnos između jakosti struje i napona između priključaka u skladu s Ohmovim
zakonom1. Karakteristična veličina otpornika je električni otpor koji je jednak naponu na
otporniku podijeljenom sa strujom koja protječe kroz otpornik. Otpornik se koristi kao
element električnih mreža i elektroničkih sklopova.
Otpornik se općenito koristi za stvaranje poznatog naponsko-strujnog odnosa u
električnim krugovima. Ako je struja u krugu poznata, tada se otpornik koristi za stvaranje
poznate razlike potencijala proporcionalne toj struji. Obratno, ukoliko je poznata razlika
potencijala između dviju točaka u krugu, tada se otpornik može koristiti za stvaranje
poznate struje proporcionalne toj razlici potencijala.
Ograničavanje struje. Postavljanjem otpornika u seriju s nekom drugom komponentom,
kao što je svjetleća dioda (LED), struja kroz tu komponentu se ograničava na poznatu i
dopuštenu vrijednost.
Prigušivač (atenuator) je mreža dva ili više otpornika (djelilo napona) koji služe za
smanjenje napona signala.

1 Prolaskom struje kroz bilo koji otpornik ili vodič, na tom otporniku ili vodiču nastaje pad napona jednak
umnošku jakosti struje i otpora među mjernim točkama.

5
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Linijski terminator je otpornik na kraju prijenosne linije (kao što je SCSI), konstruiran kao
zaključna impedancija (otpor čija vrijednost otpora odgovara otporu ostatka kruga na koji
je spojen) i time minimizira refleksiju signala.

DIODE

D ioda je nelinearni poluvodički elektronički element (ili, rjeđe, elektronska cijev) s dva
priključka koji posjeduje ispravljačka svojstva. Poluvodičke diode se izvode se temelju
pn-spoja ili, rjeđe, na temelju spoja metal-poluvodič. Diode se mogu razvrstati po
materijalu na kojemu su rađene (silicij, germanij, galijev arsenid, silicijev karbid) i po tipu
(ispravljačke, svjetleće, foto-diode).

O snova rada većine današnjih dioda se temelji na strukturi koja se naziva pn-spoj. Kod
pn dioda (spojnih) u ovisnosti o narinutom naponu, teče struja. Uz narinuti napon
priključen tako da je negativan pol izvora na katodi a pozitivan na anodi, dioda je propusno
polarizirana i vodi struju. Uz suprotan polaritet narinutog napona dioda ne će voditi,
točnije kroz diodu će teći mala reverzna struja zasićenja.

TRIODE, TETRODE I PENTODE

E lektronska cijev je aktivni elektronički element čiji se rad temelji na protoku

slobodnih elektrona u vakuumu između dvije ili više elektroda. Danas su u većini
primjena elektronske cijevi zamijenjene manjim i jeftinijim tranzistorima u diskretnoj ili
integriranoj izvedbi, međutim još uvijek se rabe u radijskim odašiljačima velikih snaga i
pojačalima posebne namjene (hi-fi, gitarska).

E lektronske cijevi su bile popularne za izradu naprava i uređaja sve do 1960-ih godina,
to jest, sve do pojave masovne proizvodnje tranzistora i poluvodičkih dioda.
Standardne elektronske cijevi dobivaju naziv prema broju elektroda:
dioda – ima katodu koja emitira elektrone i anodu koja ih prikuplja, pa služi kao ispravljač

trioda - ima još i upravljačku rešetku koja omogućuje kontrolu protoka elektrona

tetroda - dodatna zaštitna rešetka smanjuje utjecaj napona anode na protok elektrona

pentoda - dodatna kočeća rešetka za sprječavanje djelovanja sekundarne emisije

elektrona na anodi
heksoda - ima dvije upravljačke i dvije zaštitne rešetke, omogućuje množenje signala

heptoda - kao heksoda, ali ima i kočeću rešetku

TRANZISTORI

T ranzistor je poluvodički elektronički element. Koristi se za pojačavanje, kao sklopka,

za stabilizaciju napona, modulaciju signala i mnoge druge primjene. Osnovni je tvorni
element mnogih elektroničkih sklopova, integriranih krugova i elektroničkih računala.

T ranzistori se prema načinu rada dijele u dvije glavne grupe: unipolarni (engl. FET -
Field Effect Transistor) kod kojih vodljivost ovisi samo o većinskim nositeljima

6
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

električnog naboja (elektronima) u N-kanalnom ili šupljinama u P-kanalnom tipu) i

bipolarni (engl. BJT - Bipolar Junction Transistor) kod kojih vodljivost ovisi i o
manjinskim nositeljima (elektronima u NPN ili šupljinama u PNP tipu).

BIPOLARNI TRANZISTORI

Bipolarni tranzistori.

B ipolarni su tranzistori građeni tako da dopiranjem čistog poluvodiča , npr. silicija ili
germanija, nastaje struktura u kojoj se između dva područja istog tipa vodljivosti (P ili
N) nalazi područje suprotnog tipa vodljivosti (N ili P). Ovisno o tome moguća su dva tipa
bipolarnih tranzistora koji se označavaju kao:
PNP (pozitivno-negativno-pozitivno)

NPN (negativno-pozitivno-negativno)

Nazivi dijelova bipolarnih tranzistora:

baza [B]

emiter [E]

kolektor [C]
Na njih su spojeni izvodi pomoću kojih se tranzistor spaja u vanjski električni krug.

B aza je uvijek srednja elektroda. Emiter je vanjska elektroda koja s bazom tvori PN-spoj
koji je u normalnom aktivnom načinu rada polariziran u propusnom smjeru. Kolektor s
bazom tvori PN-spoj koji je u normalnom aktivnom načinu rada nepropusno polariziran.

P rincip rada tranzistora se zasniva na injekciji manjinskih nositelja iz emitera u bazu i

njihovom transportu do kolektora. Kako je napon na spoju baza-emiter manji od
napona na spoju kolektor-baza, a također je i struja koja teče u bazu manja od struja
emitera i kolektora znači da tranzistor omogućuje upravljanje potrošnjom u krugu veće
snage pomoću kruga u kojem se troši manja snaga. Ovisno o tome koja je elektroda za oba
kruga zajednička tranzistor se može koristiti u tri različita spoja.

7
 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

U spoju sa zajedničkom bazom ostvaruje se samo pojačanje napona, u spoju sa

zajedničkim kolektorom samo pojačanje struje, a spoju sa zajedničkim emiterom
pojačava se i napon i struja pa je pojačanje snage najveće.

Z a učinkovit je rad tranzistora bitno da struja koja teče u bazu bude što manja. Dva
faktora koja na to utječu su faktor injekcije i transportni faktor. Faktor injekcije ovisi o
odnosu broja nositelja koji se injektiraju iz emitera u bazu prema broju nositelja koji se
injektiraju iz baze u emiter. Povoljan se odnos postiže kada je emiter znatno više dopiran
od baze.

T ransportni faktor ovisi o broju injektiranih nositelja koji se rekombiniraju u bazi, a za

njega je bitno da baza bude dovoljno tanka kako bi nositelji stigli do kolektorskog spoja
prije nego što se rekombiniraju.

B ilo da se radi o PNP ili NPN tipu tranzistora oba obavljaju istu funkciju. Razlika je u
polaritetima vanjskih napona i struja te u vrsti nositelja električne struje. U PNP tipu
tranzistora glavni su nositelji električne struje šupljine, a u NPN tipu tranzistora su to
elektroni.

UNIPOLARNI TRANZISTORI

K od unipolarnih tranzistora, za razliku od bipolarnih, u vođenju struje sudjeluje samo

jedna vrsta električnog naboja (ili elektroni ili šupljine). Nazivaju se tranzistori s
efektom polja (engl. Field-effect transistor, skraćeno FET). Svojstvo im je da imaju vrlo
veliki ulazni otpor pa ne zahtijevaju ulaznu struju.

Vrste:
Spojni (engl. Junction field-effect transistor, skraćeno JFET)

S izoliranim zasunom (engl. Insulated gate FET, skraćeno IGFET ili metal oxide
semiconductor FET, skraćeno MOSFET).
S obzirom na tip poluvodiča obje vrste mogu biti n-kanalne ili p-kanalne.

INTEGRIRANI KRUGOVI

I ntegrirani krug je minijaturizirani elektronski krug sastavljen od poluvodičkih i

pasivnih komponenti koji je proizveden u cijelosti na površini tankog poluvodičkog
materijala. Nalazimo ih u praktički svim elektronskim uređajima današnjice.

SSI

P rvi integrirani krugovi koji su sadržavali tek nekoliko tranzistora danas se nazivaju SSI
(Small-Scale Integration – mala ljestvica integracije). Razvijeni su zahvaljujući silnom
financiranju svemirskog programa Apollo kao i vojnim interesima između 1960. i 1963. U
te tri godine cijena integriranog kruga pala je na jednu četrdesetinu prvotne cijene.

8
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

MSI

S ljedeći korak u šezdesetima bio je MSI (Medium-Scale Integration – srednje ljestvice

integracije). Stotine tranzistora našle su se na jednoj poluvodičkoj pločici. MSI je tek
nešto skuplji od SSI, a omogućuju proizvodnju daleko kompleksnijih uređaja.

LSI

D aljnji razvoj vođen gospodarskim čimbenicima doveo je do LSI (Large-Scale

Integration – velike ljestvice integracije) pri čemu se sredinom sedamdesetih na jednoj
pločici nalazi desetak tisuća tranzistora.

I ntegrirani krugovi kao što je 1Kib RAM-a, procesori za kalkulatore i prvi

mikroprocesori koji su se proizvodili ranih sedamdesetih imali su manje od 4000
tranzistora. Pravi LSI krugovi koji su se približili broju od 10 tisuća tranzistora počeli su se
proizvoditi oko 1974. Prije svega za računalnu memoriju i drugu generaciju
mikroprocesora. Ovo potonje je dovelo do revolucije osobnih računala.

VLSI

S ljedeći korak počinje u osamdesetima i traje do danas. Nazvan je VLSI (Very Large-
Scale Integration – vrlo velike ljestvice integracije). Počinje s nekoliko stotina
tranzistora po čipu i dolazi do nekoliko milijardi tranzistora 2007.

1 986. napravljen je prvi Mib RAM čip s više od milijun tranzistora. Mikroprocesori su
preskočili ovaj prag 1989.

9
 INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
Informacijska tehnologija (IT) uvukla se u sve pore života. Funkcioniranje bilo kojeg posla
nezamislivo je bez makar posrednog djelovanja računala. Uredi su izbacili notorne
šrajbmašine i Pascalove kalkulatore koji su vladali cijelo stoljeće i na njihovo je mjesto
došlo računalo. Čak su tisućljetni papiri počeli gubiti borbu s digitalnom pohranom.
U svijetu snimanja i produkcije kako zvuka tako i slike digitalni su mediji istisnuli analogne
pa je računalo i tu postalo gospodar svih zapisa.

PRVA MIKRORAČUNALA

P rva mikroračunala bila su igračke za entuzijaste. Ništa korisno nisu radila, bar ne za
većinu populacije, već su se mogla programirati da žmirkaju svjetlećim diodama. Kao,
na primjer, Altair 8800. 1976. pojavio se Apple, prvo mikroračunalo koje je nešto bilo u
stanju napraviti za običnog čovjeka. Ni veliki IBM nije odolio i početkom osamdesetih
pojavljuje se IBM PC. U devedesetima mikroračunala velikim koracima zauzimaju svaki
ured na planetu. Ovu evoluciju slijedi tehnološki razvoj utemeljen na istim načelima te u
konačnici daje digitalni zvuk, fotografiju i video.

DIGITALIZIRANI ZVUK

D igitalni zvuk rezultat je dugog razvoja koji počinje Edisonovim izumom fonografa.
Zvuk koji se dobio s voštanog valjka bio je prema našim kriterijima vrlo neprirodan, ali
ondašnji su ga ljudi percipirali kao vrlo prirodan.

GRAMOFON

G ramofonska ploča zamijenila je voštani valjak. Ploča je bila od šelaka i vrtjela se na 78

okretaja u minuti. Zapis je bio spiralna brazda i očitavao ga je čelični šiljak. Šiljak je bio
pričvršćen na metalnu membranu koja je proizvodila titranje zraka što se dodatno
pojačavalo trubom ili sofisticiranijim drvenim kabinetom. Vrlo primitivno, ali taj je sustav
preživio pojavu radija, pojačala, razglasa i magnetofona. Prednost mu je bila mogućnost
velikoserijske proizvodnje medija. Izvorni materijal se snimao mikrofonom i (u početku)
urezivao neposredno na matricu. Od te se matrice izrađivalo više matrica negativa kojima
se serijski proizvodilo finalne ploče.

MAGNETOFON

M agnetofon kakav poznajemo nastao je u Njemačkoj 1936. Zbog rata nije bio poznat
ostatku svijeta sve do 1945. Električni impulsi zabilježeni su na polimersku vrpcu
prekrivenu metalnim oksidom. Ubrzo će ući u studijsku produkciju kao korak između
izvođača i izrade matrice. Daljnji razvoj dovest će do višekanalnih magnetofona koji će
svaki mikrofon/izvor moći snimiti na zasebnu stazu.

10
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

ELEKTRIČNI GRAMOFON

E lektrični gramofon nastao ranih 1950-ih. U Sjedinjenim Državama osnovana je

organizacija za rješavanje problema kvalitetnog zapisa, nazvana RIAA (Recording
Industry Association of America). Danas je poznata po ulozi koju ima u zaštiti autorskih i
izvođačkih prava, ali izvorno je stvarala standard za kvalitetniji zapis u brazdama ploče.
Šelak je zamijenio noviji materijal, vinil. Duboke frekvencije su urezane znatno oslabljene
(da se spriječi kolizija brazdi), a visoke frekvencije su vrlo pojačane (da se smanji utjecaj
trenja igle o brazdu koje je u pojasu visokih frekvencija). Kod reprodukcije duboke se
frekvencije pojačavaju, a visoke smanjuju. Ovo je poznato kao RIAA filtar.

CD

U natoč sjajnim performansama vinilske ploče, moglo se i bolje. Vinil je imao svoj vijek
trajanja, bio je osjetljiv na prljavštinu i ogrebotine, a sama ploča bila je golema i
nespretna za transport. Koncem sedamdesetih razvijen je znatno manji kompaktni disk
(CD). Promjer je samo oko 12 cm (prema 30 cm LP ploče), a zapis je digitaliziran.

Z vuk je u svojoj naravi analogan, pokreće se zrak. Signal koji izlazi iz mikrofona je
također analogan, valovi u zraku pretvoreni su u električne valove. Zapisi na
magnetofonu i gramofonskoj ploči također su analogni.

K onverzijom u digitalni zapis titranje je opisano brojevima. Digitalni zapis/opis ostaje

uvijek isti. Moguće je čak i kontrolirati točnost zapisa. Kopiranje zapisa je identično
tako da ne postoji gubitak kvalitete iz generacije u generaciju. Digitalni se zvuk može
uređivati na računalu pri čemu se može ostvariti kontrola nezamisliva u analogno doba.

P ulse-code modulation (PCM) je digitalna reprezentacija analognog signala gdje je

magnituda signala uzorkovana u ujednačenim intervalima, zatim kvantizirana u seriju
numeričkih simbola.

ANALOGNO VS DIGITALNO

D igitalni zvuk je superioran analognom u matematičkom smislu. Zar postoji ikakav

drugi smisao? Unatoč tome mnogi oplakuju analognu tehnologiju snimanja. Kad se
snimi na magnetofonsku vrpcu to zvuči daleko toplije nego kod digitalne snimke. Ta
toplina dolazi od distorzije i saturacije koja nastaje na samoj vrpci (uz pretpostavku da su
svi ostali relevantni parametri konstantni).

DIGITALNO SNIMANJE

S amostojeći digitalni snimači danas izumiru. Računala su u potpunosti sposobna

snimati velik broj istodobnih kanala na svoj čvrsti disk. Pri tom su u stanju i digitalno
procesirati signale na pojedinim kanalima (DSP – digital sound processing). SSL MADI
PCIe kartica može dovesti 128 kanala u računalo ili 128 iz računala (odnosno 64 u i 64 iz).
Dvije MADI kartice mogu u računalo, što računalo pretvara u 256 kanalni snimač.

11
 OPREMA U STUDIJU

OPREMA U STUDIJU

MIKROFONI
Najznačajnije čestice kod nastajanja tonskog (ovdje glazbenog) zapisa su:
1. kvaliteta umjetničkog djela, glazba i stihovi (ako ih ima);
2. kvaliteta aranžmana;
3. kvaliteta izvedbe;
4. kvaliteta prostora u kojem se snima;
5. pozicioniranje mikrofona.

N a prve tri snimatelj tona ne može značajnije utjecati. Četvrtu možda može, a možda i ne
može birati. Tek je peta ona u kojoj snimatelj tona može pokazati svoja znanja i
vještine.

K abeli, konektori, pretpojačala, konverteri, software su sve manje značajne čestice

otprilike tim redom. Znanje tonskog snimatelja je međutim od presudnog značaja i
provlači se kroz sve ostalo. Ovo čini mikrofone najznačajnijom česticom u nastavku lanca.

DINAMIČKI MC

N aziv dolazi od pomične zavojnice (moving coil). Relativno

tanka membrana (cca. 40 µ) ima na sebi laganu zavojnicu koja
je u magnetskom polju. U zavojnici koja se pomiče prema titrajima
zraka se inducira proporcionalna struja.

Shure SM7B.

DINAMIČKI RIBBON

S lično načelo rada. U magnetskom polju nalazi se

izuzetno tanka (oko 2 µ) aluminijska vrpca (ribbon).
Struja se inducira titranjem vrpce. Ovi mikrofoni bolje
hvataju tranzijente, ali su skuplji i vrlo osjetljivi na
udarce.

Ribbon mikrofon.

12
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

KONDENZATORSKI

K ondenzatorski mikrofoni ne proizvode struju, tako da im struju treba

dovesti u mikrofon. Ova struja će poslužiti za napon u kondenzatoru i
ujedno za smanjenje goleme impedancije te pojačavanje slabašnog signala (što
čini kondenzatorske mikrofone snažnijima od ostalih). Kondenzator je izveden
tako da se na stražnju ploču (tipično mjed) montira membrana od polimera na
koju je naparen metal. Metal je najčešće čisto zlato (najjeftinije) ili neka slitina
zlata. Zlato i mjed su vodiči, a polimer i zrak iza membrane su izolator. Titranje
membrane izaziva promjene u kapacitetu što se reflektira u promjenama
napona. Membrana je vrlo tanka (3-6 µ) tako da se tranzijenti izvrsno prenose.
Membrana može biti tako tanka jer ne mora nositi zavojnicu, a i sama masa
zavojnice opterećuje membranu dinamičkog MC mikrofona.
Neumann U87.

KABELI I KONEKTORI

BALANSIRANI I NEBALANSIRANI KABELI

N ebalansirani kabeli imaju jednu žilu (hot ili +) po kojoj putuje signal i opleteni su
masom (ground) koja je povratna veza. Kod balansiranih kabela uz oplet (ground)
postoje dvije upletene žile, jedna nosi signal (hot ili +), a druga kopiju signala reverzno u
fazi (cold ili -). Reverzna kopija okrenuta je u fazi za 180 °. Miješanje ovih dvaju signala
dovelo bi do poništenja. Oni će se u dolaznom uređaju zaista pomiješati, ali će cold signal
biti okrenut u fazi za 180 ° što će ga uskladiti u fazi s hot signalom. Ako je kabel putem
pokupio bilo kakav šum, taj je šum identičan na obje žile, a nakon okretanja hot i cold šum
bit će reverzni u fazi tako da će doći do poništavanja šuma.

U kritičnim situacijama sigurnije je raditi s balansiranim kabelima. To je prije svega

odnosi na situaciju kad je signal vrlo slab kao kod povezivanja mikrofona i
mikrofonskog pretpojačala te kad su kabeli izuzetno dugi. Za linijske signale do 3 metra
duljine preporuča se nebalansirana veza koja je ipak manje alternirana.

RCA KONEKTOR

R CA su tipični nebalansirani konektori za kućnu uporabu. Nalazimo ih najčešće na hi-fi

komponentama. I mikseri često imaju RCA konektore za vezu s napravom za snimanje
(tape in, tape out).

RCA konektori.

13
 OPREMA U STUDIJU

TS I TRS KONEKTOR

TRS gore i TS dolje.

T S konektor je nebalansiran. Ime dolazi od dva terminala priključka koji se na

engleskom zovu tip (3) i sleeve (1). Tip prenosi hot signal, dok je sleeve ground (masa).
TRS ima tri terminala tip (3), ring (2) i sleeve (1) i služi za balansirano povezivanje. Često
se TRS rabi za prijenos nebalansiranog stereo signala (slušalice). TRS se također rabi za
povratnu vezu kod manjih miksera (send/return).

O ba konektora imaju promjer 6,5 mm a dolaze i u mini izvedbi (3,5 mm) te mikro
izvedbi (2,5 mm).

XLR KONEKTOR

XLR konektori, lijevo ženski, desno muški.

X LR je konektor služi za prijenos balansiranih signala. Tipičan je na mikrofonima. Za

razliku od svih drugih konektora koji na kabelima imaju muške konektore a na
uređajima ženske, XLR ima muški konektor na izlazu, a ženski na ulazu bez obzira radi li
se o kabelu ili uređaju. To znači da je po izgledu jasno radi li se o ulazu ili izlazu. Također
svaki kabel ima na jednom kraju ženski a na drugom muški konektor što omogućuje
produljivanje kabela.

I me XLR dolazi od proizvođača (Cannon) koji ga je osmislio. Prvotno ime je bilo

Connector X. Poboljšanjima je kasnije dodana kočnica (latch) i gumena (rubber)
manžeta. Tako je nastalo ime Connector X with Latch and Rubber ili XLR.

14
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

BANANA KONEKTOR
Banana konektori rabe se za spajanje pasivnih zvučnika i pojačala.

Banana konektor na pasivnoj zvučnoj kutiji.

DIGITALNI KONEKTORI

U prijenosu digitalnih signala rabe se konektori iz digitalnog svijeta, kao RJ45, koji služi
kao Ethernet konektor u mrežama. Pokazalo se da su najjeftiniji i imaju najmanju
impedanciju. Iz prethodnog doba ostali su RCA konektori za prijenos S/PDIF signala, XLR
konektori za prijenos AES/EBU signala te optički Toslink (S/PDIF i ADAT).

MIKROFONSKA PRETPOJAČALA

P retpojačala su po načelu rada pojačala slabašnih signala. Njihova je uloga pojačati

signal na linijsku razinu. Nuždna su kod mikrofona jer je njihov signal vrlo slab. Iako
neki mikrofoni imaju ugrađena pretpojačala (svi kondenzatorski), ta pretpojačala
pojačavaju signal ispod razine linijskog signala. Ovdje je riječ o pretpojačalima izvan
mikrofona.

M ikrofonska pretpojačala dolaze u sastavu mnogih uređaja poput miksera, kamera,

audio sučelja, klavijatura. Također ih nalazimo kao samostojeće uređaje od vrlo jeftinih
do boutique izdanja.

MIKSERI

M ikseri su uređaji za miješanje više zasebnih signala u jedan kompozitni signal koji može
biti jednokanalni (mono), dvokanalni (stereo) ili s većim brojem kanala (surround).
Prema namijeni mikseri se dijele u tri kategorije:
pasivni

aktivni

mikseri snage (power)

P asivni ne alterniraju signal ni na koji način. Drugim riječima sadrže samo otpornike,
diode i releje, a ne sadrže pojačala (tranzistore, triode, itd.). Služe za analogno
sumiranje signala u studiju i kontrolu većeg broja monitorskih sustava.

15
 OPREMA U STUDIJU

A ktivni sadrže aktivne komponente koje alterniraju signal. Čak i ako rade samo s
linijskim signalima postoje komponente koje signal pojačavaju. Tipično imaju
mikrofonska pretpojačala. Služe u studiju za snimanje, miksanje, sumiranje, kao i kod živih
nastupa.

M ikseri snage su aktivni mikseri koji sadrže i pojačala snage tako da mogu pogoniti
pasivni razglas. Služe samo za žive nastupe.

T ipičan strip aktivnog miksera počinje pretpojačalom, linijskim i/ili mikrofonskim, uz

što je kao vanjska kontrola postavljen potenciometar ili multipla sklopka za ugađanje
razine signala. I u najskromnijem izdanju mikser će imati kontrolu prigušivanja, fader te
sklopke za isključivanje kanala (mute) i puštanje kanala samostalno (solo). Fader je
najčešće klizni kontroler ili u manjim izvedbama (i na pasivnim mikserima) rotacijski. Kod
analognih fadera signal prolazi kroz promjenjivi otpornik, kod VCA2 fadera kroz
promjenjivi otpornik prolazi neovisni strujni krug, a promjenom napona kontrolira se
pojačavanje signala.

MULTIFILTRI (EQ)

F iltar izolira pojedine frekventne pojaseve i omogućuje kontrolu razine u tom

frekventnom pojasu. Multifiltri to rade na više od jednog pojasa. U grubo nalazimo dva
tipa multifiltara, grafičke i parametarske. Grafički su podijeljeni na veći broj pojaseva od
kojih svaki ima svoj potenciometar kojim se taj pojas može podignuti (boost) ili srezati
(cut). Parametarski rade na manjem broju pojaseva, ali se središnja frekvencija pojasa
može mijenjati, kao i neki drugi parametri. Tipično se radi o četiri parametra:
G – gain, razina signala, sredina je 0 dB;

F – frequency, središnja frekvencija u Hz;

Q – quality, širina djelovanja

T – type, tip djelovanja (bell ili peak, HPF3, LPF4, high-shelf, low-shelf)

U idealnim uvjetima nikakvo filtriranje nam ne bi trebalo. Kako ne živimo u idealnim

uvjetima, filtri služe za kompenzaciju nedostataka instrumenta, prostorije, mikrofona i
za bolje smještanje u interakciji s ostalim instrumentima.

F iltri su razvijeni u vrlo ranom razdoblju audio snimanja prije svega za kontrolu
dubokih instrumenata, poput kontrabasa, čija je prevelika amplituda uništavala brazdu
na gramofonskoj ploči.

DINAMIČKI PROCESORI

D inamički procesori služe za kontrolu dinamike. Razvijeni su vrlo rano, prije svega za
smanjenje dinamike izvedbe u cijelosti (kompresija) i kasnije pojedinih instrumenata
kad je to ostatak tehnologije omogućavao.

2 VCA je akronim za Voltage Controlled Amplifier – naponski kontrolirano pojačalo. Razina signala se
kontrolira naponom.
3 HPF – high pass filter, propušta samo visoke, odnosno reže duboke (low cut)
4 LPF – low pass filter, propušta samo duboke, odnosno reže visoke (high cut)

16
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

COMPRESSOR

O vo je najčešći dinamički procesor. Načelo funkcioniranja je vrlo jednostavno. Ponaša se

kao operater na faderu koji smanjuje razinu kad postaje prevelika. Prvi kompresori
radili su tako da se signal podijelio na dva jednaka signala, jedan se naziva pokrajnji lanac
(side-chain) i on je odlazio u ELP. ELP (elektro-luminiscentni panel) je preteća svjetlećih
dioda (koje će ga u kasnijoj fazi razvoja zamijeniti). Dakle, nešto poput žarulje. Svjetlost je
bila jača kad je signal bio jači. Ta svjetlost je padala na foto-otpornik (CdS5) kakav se rabio
u ondašnjim svjetlomjerima. Kroz foto-otpornik je prolazio glavni signal. Što je svjetlo bilo
jače to je otpor bio jači6, tako da se kompresor ponašao kao automatski fader. CdS je imao
tendenciju pamtiti svjetlo, tako da je ovakav (opto) kompresor bio vrlo neprecizan i u
kasnijem je razvoju zamijenjen VCA kompresorima koji su radili preciznije. Ljubav prema
opto-kompresorima je ostala pa se danas digitalni kompresori izvode i tako da imaju opto
način rada. Kompresor ima četiri temeljna parametra:
threshold, prag (u dB), komprimira se kad signal postane jači od praga

ratio, omjer u kojem će se signal komprimirati, 1:1 – nema kompresije, 2:1 – proboj od 10
dB reže se na 5 dB, 5:1 – proboj od 10 dB reže se na 2 dB, 10:1 – proboj od 10 dB reže se
na 1 dB, ∞ :1 – reže se svaki proboj
attack, udar/ekspozicija, to jest, koliko će vremena proći nakon proboja praga da
kompresor počne komprimirati
release, otpuštanje kompresije nakon što je signal pao ispod praga

S manjenje dinamičkog raspona dira u prirodnost snimljenog materijala. Postoje ipak

dobri razlozi za uporabu kompresora. Zlatno je pravilo, ako sve dobro zvuči, onda ništa
i ne treba činiti. Smanjenje dinamike omogućit će približavanje izvora zvuka slušatelju. Tiši
dijelovi koji se mogu izgubiti u miksu postat će bliži glasnijim dijelovima i time se postiže
veća razgovijetnost, osobito vokala. Nadalje instrument bolje leži u miksu, a da pri tome ne
nadglašava ostale. Kod finalnog stereo miksa, blaga kompresija (omjer manji od 2:1)
podreže stršuljke i "omekša" zvuk.

U svemu tome treba imati mjeru i ravnati se prema uhu uz stalnu komparaciju suhe i
mokre inačice. Cilj je da sve zvuči što je moguće prirodnije, a zvuci u prirodi imaju
golemu dinamiku.

LIMITER

K ompresor koji ima malen do nikakav attack i vrlo velik ratio (∞ :1). Sve što prelazi prag
bit će odrezano.

I nicijalno je služio kako bi se spriječio proboj signala u područje neugodne distorzije na

analognoj opremi. Kasnije za dobivanje finalnog rezultata koji karakterizira što je
moguće jači RMS (prosjek snage signala). Ovo je tek s digitalnim finalnim medijem (CD)
dobilo krila i razmahalo se u tzv. loudness war.

5 Kadmijev sulfid
6 U stvarnosti otpor pada što je osvjetljenje jače, dakle potrebno je efekt okrenuti.

17
 OPREMA U STUDIJU

GATE

A tenuacija svega ispod praga. Uglavnom za skidanje šuma. Kad signal padne ispod
praga sve se potire.

EXPANDER

A tenuacijom signala ispod praga, reduciraju se slabi signali kao što je šum na niskim
razinama što daje dojam većeg dinamičkog raspona.

REVERBERACIJA

R everberacija zvuka, odbijanje zvučnih valova od ploha prostora u kojem se zvuk razvija,
omogućuje mozgu stvaranje percepcije prostora. Kod snimanja ovaj se prostor u
manjoj ili većoj mjeri bilježi. Što je mikrofon smješten bliže izvoru to je manja proporcija
uhvaćene reverberacije, obratno, što je mikrofon udaljeniji od izvora veća je proporcija
reverberacije prostora. Uhvatiti reverberaciju prostora znači pružiti slušatelju realnu
percepciju prostora u kojem je bila izvedba. Nevolja je da je najčešće taj prostor daleko od
idealnog. Napraviti prostor sa savršenom akustikom unutar studija je nešto što si samo
najskuplji studiji mogu priuštiti. Tako da se najčešće kod snimanja nastoji izbjeći
reverberacija stvarne prostorije i prave se uvjeti poput gluhe sobe. Reverberacija se u tom
slučaju dodaje naknadno u procesu miksanja, a ponekad i masteringa.

FIZIČKA EMULACIJA REVERBERACIJE

U ranim studijima reverberacija se često dodavala tako da se je materijal puštao iz

zvučnika u reverberantnoj prostoriji i to se onda snimalo mikrofonima. Također se
kašnjenje signala proizvodilo tako da se puštao kroz opruge ili metalnu ploču s
transducerima.

DIGITALNA REVERBERACIJA

D igitalna reverberacija starija je od ere računalne vladavine u studijima. Prvi digitalni

reverbi našli su se na tržištu kao samostalni uređaji. U početku je to bio bijedan uređaj,
ali su kasnije sve više napredovali. Danas se izvode kao računalni programi, bez obzira jesu
li u samostalnom uređaju ili se izvode na računalu.

KONVERTERI

K onverteri su uređaji koje konvertiraju (pretvaraju) analogni signal u digitalni (ADC) i

obratno (DAC). U staro doba konverteri su se značajno razlikovali u kvaliteti
konverzije, skupi su to radili bolje, a jeftiniji lošije. Kod današnje generacije razlika je vrlo
mala, tako da treba imati vrlo skup monitorski sustav i skupo akustički tretiranu prostoriju
da bi se ta razlika uopće uočila. Globalno preciznost današnjih konvertera (i mikrofonskih
pretpojačala) koji se kupuju s police u trgovini tisuću je puta veća od one najskupljih
zvučnika ili mikrofona. Ako je nominalna učestalost uzorkovanja (sampling frequency) 192
kHz onda se radi o najnovijoj generaciji konvertera i tu se ne treba zabrinjavati zbog
kvalitete.

18
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

POJAČALA SNAGE I ZVUČNICI

D anašnja pojačala snage A/B razreda (hi-fi ili pojačala snage) uglavnom su vrlo precizna
i zadovoljavaju potrebe monitoringa uz pretpostavku da imaju dostatno snage za
pokretanje zvučnika. Ne zvuče tako dobro kao skupa pojačala A razreda, ali ljepota i nije
cilj već preciznost.

PASIVNI

P asivni zvučnici se priključuju na pojačalo. Frekventna skretnica je ugrađena u

zvučničku kutiju. U velikim studijima pasivni sustav je češći od aktivnog, a isto tako i
kod jeftinih postava. Kvalitetni zvučnici u aktivnoj inačici dolaze sa skupim pojačalima
tako da je jeftinije združiti skupe pasivne zvučnike s jeftinim pojačalom. Kvaliteta zvučnika
daleko je važnija od kvalitete pojačala.

AKTIVNI

A ktivni zvučnici imaju u kutiji ugrađeno jedno ili više pojačala. Ako se višepojasni
zvučnici pogone odvojenim pojačalima i skretnica je aktivna. Kod najjeftinijih i
najskupljih skretnica je ipak pasivna jer ih pogoni mono blok pojačalo. Aktivni zvučnici
imaju koji kabel manje, a i spretniji su transport u slučaju da ih treba često seliti.

SLUŠALICE

S lušalice se rabe kod nasnimavanja i

za kritičko slušanje miksa kako bi se
uhvatilo ono što je na zvučnicima
pobjeglo. Slušalicama se ne može dobiti
realna predodžba prostora, tako da se
njima ne može miksati, procjenjivati
reverberacija, stereo i slično. Za
kvalitetno slušanje najbolje su otvorene
slušalice. Kao referentne najčešće se
spominju Sennheiser HD600. Ovakve
su slušalice neadekvatne za
nasnimavanje jer mikrofon pohvata ono
što curi iz slušalica. Za nasnimavanje
treba rabiti potpuno zatvorene
cirkumauralne slušalice.

Sennheiser HD200, zatvorene slušalice.

19
 DIGITALNO SNIMANJE I PRODUKCIJA

DIGITALNO SNIMANJE I PRODUKCIJA

Ranih osamdesetih u praskozorje digitalne tehnologije u audio svijetu većina proizvodnog
procesa bila je analogna. Snimalo se i dalje na magnetofonima, obrada je bila analogna,
miksanje je bilo analogno. Digitalni uređaji ulazili su polako tempom koji je određivao
napredak tehnologije. Prvo se pojavljuju tehnologije digitalnog bilježenja na trake (DAT,
ADAT), slijede snimači koji snimaju na tvrde diskove. U našem stoljeću postupno računala
preuzimaju ulogu snimača.
Obrada snimljenog materijala postaje velikim dijelom digitalizirana. Miksanje se također
izvodi digitalno. Manje više sve postaje software, osim analognih dijelova lanca poput
mikrofona, kabela, pretpojačala, pojačala i zvučnika.

RAZLIKE IZMEĐU DIGITALNOG I ANALOGNOG PROCESA I PROCEDURA

I ako se u načelu radi o gotovo identičnom procesu, razlike su

drastične, digitalno snimanje zahtijeva potpuno drugačiji pristup
glede razine snimanja (gain staging). Kod analognog snimanja bilo
je izuzetno važno snimiti signal što je moguće jačim. Visoko iznad
šuma trake (tape hiss). Ma koliko magnetofon bio skup, kvalitetan,
čist, ugođen, demagnetiziran, a traka kvalitetna i nova novcata;
odnos signal šum je bio bijedan u usporedbi s digitalnim, a također je
i dinamički raspon bio manji. Digitalno snimanje na 16 bita ima
dinamički raspon od 96 dB. Fini magnetofon pri velikoj brzini trake
od 76 cm/s s novom vrpcom imao je 80 dB. Tipičan digitalni format
je 24 bita koji daje teoretski 144 dB dinamike, a u praksi oko 112 dB.
Odnos signal šum je pri tome jednak dinamici, dakle šuma nema.

S toga razina ulaznog signala na mediju nije od tolikog značaja kao

kod vrpce. Dok se u analognom snimanju nastojala održati
prosječna razina oko 0 dBVU, što bi u digitalnom svijetu odgovaralo -
18 dBFS (RMS), kod digitalnog snimanja ovo nije važno, štoviše
kontraproduktivno je. Niža razina ne će proizvesti nikakav šum, a
ostavit će više prostora (headroom) za naravni razvoj dinamike.
Stoga ne će biti potrebno smanjivati dinamiku prije bilježenja na
medij, sve se to može mnogo elegantnije izvesti kasnije.

KVANTIZACIJSKA DISTORZIJA

K vantizacijska distorzija (ili pogrješka ili šum) je razlika između stvarne analogne
vrijednosti i kvantizirane digitalne vrijednosti. Ova pojava javlja se zbog zaokruživanja
ili kraćenja. Što je broj bitova manji veća je kvantizacijska distorzija. Stoga je od ključnog
značaja snimati na što je moguće više bita. Današnji konverteri označeni su kao 24-bitni,
ali uglavnom rade na manjem broju bita, od 18 do 21. I 18 bita je dostatno.

20
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

ŠUM
Fizički šum nastaje u prostoriji ili dolazi u prostoriji unatoč svim zahvatima da se prostorija
izolira od vanjskog zvuka. Vrlo često se kod ambijetalnog snimanja ne može utjecati na
fizički šum. U svakom slučaju odnos signala i šuma je konstantan.
Mikrofonski šum se javlja u mikrofonu, konektorima, kabelu, pretpojačalu. Odnos signala i
šuma je konstantan.
Konverterski šum se javlja od izlaza iz pretpojačala, konektori, kabeli i slično.
Radi se o linijskom signalu, tako da je utjecaj smetnji manji i u konačnici
zanemariv.

SOFTWARE

Z amršenu i skupu tehnologiju analognog doba zamjenjuje licenca za uporabu

softwarea. Software je irelevantan za konačni rezultat, ali se na njemu izvode
najradikalniji zahvati tijekom miksanja i produkcije.

U usporedbi s analognim spravama manjih mogućnosti, software je strahovito

jeftin. Štoviše može biti i besplatan. Posao odradi vrlo dobro. Nije čudo da se
danas svatko upušta u glazbenu produkciju.

AUDIO EDITOR

O mogućuje uređivanje audio zapisa u digitalnom formatu. Uređivanje je

moguće do razine uzorka (numerički). Najmoćnijim alatima dodano je sve što
se može poželjeti, sofisticirani filtri, dinamički procesori, mogućnost dogradnje
vanjskim procesorima, priprema (PQ-codes) i prženje CD-a prema red book
specifikacijama. Audio editori sposobni su i snimati, a u novije doba dodana je i
multi-track podrška tako da se u funkcionalnosti približavaju sequencerima.

SEQUENCER

S equencer je uređaj nastao u MIDI svijetu i to prvotno kao neovisna sprava.

Omogućava simultano i iterativno kombiniranje sekvenci. Devedesetih godina
MIDI sequenceri postaju uobičajen software. Računala su još preslaba za audio,
ali pojavljuju se aplikacije kao Digidesign Sound Tool. To je zapravo audio editor
koji radi uz pomoć vanjskih uređaja za procesiranje i to samo dvije staze audija
(stereo). Broj staza raste na četiri, ali to se već zove Pro Tools. Tek u ovom stoljeću
računala postaju toliko moćna da mogu zbaviti sve poslove samostalno (native).

M oderni sequencer obavlja poslove snimanja (MIDI i audio), miksanja i

masteringa. Neki sadrže i potpuni audio editor (Digidesign, Magix).

PLUG-INS

O vo su dodatci koji služe za DSP (digital sound processing). Sprave poput

multifiltara, dinamičkih procesora, modulacijskih efekata, reverba sve su
izvedene u digitalnom svijetu kao zamjena za uređaje koji su rabljeni za obradu
zvuka u analognom svijetu. Mnoge digitalne sprave konvoluiraju impulse iz

21
 DIGITALNO SNIMANJE I PRODUKCIJA

analognih sprava od primitivne konvolucije statičkog i linearnog impulsa do uzorkovanja

dinamičkog i nelinearnog impulsa.

HARDVERSKA POMAGALA

M noga su pomagala razvijena za upravljanje softwareom. Uglavnom se priključuju preko

MIDI ulaza, ali u novije doba sve češće preko serijskog porta na računalu (USB).
Motorizirani faderi i ostale kontrole vjerno prate događaje na zaslonu računala. Miš i
tipkovnica pretjerano su limitirani. Mišem je moguće kontrolirati samo jedan fader
odjednom, dok je na odgovarajućem pomagalu moguće raditi kao na pravom hardverskom
mikseru.

22
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

TEMELJNI PROCESI TONSKOG SNIMANJA

Nastanak završnog audio zapisa prolazi kroz tri faze. U idealnim uvjetima svaku fazu
odrađuju različiti ljudi koji su specijalizirani za tu fazu, na opremi koja je maksimalno
prilagođena potrebama upravo te faze.

SNIMANJE

P rva faza u svakom projektu je najkritičnija. Pogrješke napravljene u toj fazi višestruko
se plaćaju u kasnijim fazama. Ideja da će se promašaji kod snimanja popraviti u
kasnijim fazama opasna je iluzija.

O vo je faza u kojoj se isplati potrošiti vrijeme na eksperimentiranje s pozicioniranjem

mikrofona i određivanjem razine snimanja te provjerom svakog detalja jer u kasnijim
fazama utrošeno vrijeme će se višestruko vratiti.

MIKSANJE

M iksanje je proces u kojem se miješaju odvojeni signali pojedinačnih izvora u jedan

kompozitni signal koji može imati jedan (mono), dva (stereo) ili više kanala. Pri tome
se simulira realni fizički raspored izvođača u prostoru kao i sam prostor. Izvori se
smještaju s lijeva na desno (pan) i po dubini (dinamički procesori, reverb, delay).

A ko je u fazi snimanja snimano stereo ili surround tada je faza miksanja suvišna. Neke
stereo tehnike, kao M/S, ako nisu prethodno miksane (na samom mikrofonu ili u
fizičkom mikseru tijekom snimanja) potrebno je miksati kako bi se od mid i side
komponente napravio stereo.

MASTERING

O vo je finalno prilagođavanje tonskog zapisa mediju. Uključuje sve procese smještanja

na medij, usklađivanje redoslijeda i zvučnog dojma uz šminkanje kako bi sve skupa
zvučalo zadovoljavajuće na sustavima za reprodukciju zvuka različite kakvoće i
mogućnosti. Ova faza uključuje mijenjanje frekvencijskog spektra, dinamičku kontrolu,
saturaciju i nježnu distorziju; sve s ciljem da zvuči što ugodnije. Ili kako je to Bob Katz
rekao: "Mi pišamo u vodu da bi bila ukusnija".

23
 OPTIMIZACIJA WINDOWS XP ZA RAD S AUDIOM

OPTIMIZACIJA WINDOWS XP ZA RAD S AUDIOM

Windows XP je operacijski sustav koji je konfiguriran za osjetno drugačiji posao nego što je
rad s audio aplikacijama. Zbog toga OS s police nije prilagođen radu s audio aplikacijama.
Da bi se dobio sustav u kojem će se audio odvijati u optimalnim uvjetima potrebno je
optimirati postavke koje su postavljene za opće uvjete poput šetnje internetom i rad s
uredskim paketima.

SREĐIVANJE SUSTAVA – STVARI KOJE TREBA NAPRAVITI NAKON INSTALACIJE WINDOWSA

PERFORMANCE

Background servisi trebaju imati prednost nad programima.

P od Start > Control Panel > System, selektirati Advanced tab. Kliknuti Performance
"Settings" gumb i selektirati Visual Effects tab. Izabrati “adjust for best performance” i
potom selektirati Advanced tab. Pod Processor Scheduling, selektirati "Background
services” kako bi se osiguralo najbolji rad s ASIO driverima (ASIO voze kao background
servisi u Windowsu).

24
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

VIRTUAL MEMORY

D (na kojem je Windows) ima 512 MiB, a zasebna particija F [Swap] je cijela 1950 Mib glavni
swap file. Važno je da su minimalna i maksimalna vrijednost jednake.

V irtualnu memoriju se može ili potpuno isključiti, što može proći sasvim u redu sve dok
se ne pojavi poruka koja upozorava na nedostatak (Virtual memory low). U načelu je
najsigurnije staviti neki prostor. Najbolje cijelu particiju. Ujedno je pametno svako malo
raditi defragmentaciju svih diskova.

POWER OPTIONS

D a se ne dogode iznenađenja tijekom procesiranja audija, najgore moguće je tijekom

snimanja, treba napraviti sljedeće: Start > Control Panel > Power Options. Pod Power
Schemes, selektirati redom "Always On," "Never," "Never," "Never." "Hibernate" ne smije
biti uključen.

DMA (DIRECT MEMORY ACCESS)

P ostoji više načina na koje podatci na disku mogu biti dohvaćeni. DMA je jedan od tih
načina i to najbolji. Za provjeru treba otići u Device Manager tako da se u My
Computer odabere "Manage" i potom "Device Manager."

25
 OPTIMIZACIJA WINDOWS XP ZA RAD S AUDIOM

Device Manager.

U IDE ATA/ATAPI kontrolerima desni klik na Primary IDE Channel i potom

"Properties." Pod Advanced Settings tabom, provjeriti da je Transfer Mode postavljen
na "DMA if available" i za Device 0 i za Device 1. Provjeriti i Secondary IDE Channel.

DMA postavljen.

26
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

VIRUSI, FIREWALL I DRUGE PRIČE

I dok je zaštita od virusa imanentna Windowsu takva zaštita ometa rad sustava.
Najbolje je izbjeći spajanje na Internet tako da ima dual-boot sustav. Jedan sustav ima
Windows koji se spaja na Internet, a drugi se ne spaja ni na koju mrežu i služi samo za
audio. Kako oba sustava dijele isti prostor na diskovima moguće je razmjenjivati datoteke s
tim da sve što je došlo nadgleda anti-virusni program na prvom sustavu. Na drugom
sustavu izbaciti bilo koji program za zaštitu od virusa kao i firewall program (poglavito)
onaj koji dolazi uz SP2/SP3.

A ko to nikako nije moguće, postaviti anti-virusni program koji se pokreće na zahtjev.

Comodo Internet Security je vrlo dobar u te svrhe, samo ga treba konfigurirati da se ne
diže s pokretanjem sustava i pokrenuti ga prema potrebi. Sadrži i firewall. On će stalno
paziti na opasne radnje. Kad se radi audio, Internet i kompletnu mrežu treba isključiti.
Zone Alarm i Comodo to mogu.

C omodo Internet Security (firewall + anti-virus) su besplatni. Zone Alarm ima besplatni
firewall, ali je lošiji od Comoda.

DISPLAY PROPERTIES

Postavljanje klasične teme koja troši daleko manje resursa.

27
 OPTIMIZACIJA WINDOWS XP ZA RAD S AUDIOM

Gola klasika znatno će rasteretiti procesor.

Isključiti Screen Saver jer ne želimo da nam upropasti audio.

28
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Ukoliko se želi još brže može se smanjiti i Color quality na 16 bit.

Desktop bez šminkerske tapete.

29
 OPTIMIZACIJA WINDOWS XP ZA RAD S AUDIOM

INDEXING SERVICE

Isključiti indeksiranje datoteka.

I ndeksiranje ubrzava pretraživanje, ali koči sustav u radu. Gubitak u brzini

pretraživanja nije tako znatan kao gubitak brzine u radu.

WINDOWS SOUNDS

S tart > Control Panel > Sounds and Audio Devices klik Sounds tab. Odabrati "No
Sounds" kao Sound scheme, "OK."

HARD DRIVE FILE SYSTEMS

F ile system mora biti NTFS jer je taj najbrži. Ukoliko je FAT32 treba ga postaviti na
NTFS jer će tako sve aplikacije raditi osjetno brže. Postupak je sljedeći:
Otvoriti terminal (Command Prompt ili Start>Run>cmd) upisati:
Convert C: /FS:NTFS

i tako za sve diskove koje treba prebaciti.

W indows ne može zbaviti ovaj posao odmah. Bit će određen za izvođenje kod sljedećeg
startanja (boot). Windows će upozoriti na ovo.

30
 INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

MY DOCUMENTS

Preseliti My Documents na neki drugi disk ili particiju

S istemsku particiju treba čuvati samo za programe i napraviti ju što manjom.

Dokumenti se trebaju prebaciti na neku drugu particiju. Ovo je osobito zgodno kod
dual-boot sustava, internetski i audio boot imaju zajednički My Documents. Dakle, i na
internetskom sustavu treba prebaciti My Documents na istu particiju. Windows će
automatski preseliti postojeće foldere i dokumente te postaviti environment varijablu tako
da svi programi znaju gdje se nalazi novi My Documents.

STARTUP SERVICES/APPLICATIONS

W indows dodaje aplikacije koje će biti pokrenute kod startanja OS-a. Dio tih aplikacija
podiže se kao kao sastavni dio operacijskog sustava, a dio prilikom instalacija
aplikacija. U načelu, sve se to može skinuti ili se mogu ostaviti samo oni bez kojih se ne
može. Start > Run, "msconfig" pokrenut će aplikaciju za konfiguriranje sustava. Programi
koji startaju s operacijskim sustavom navedeni su pod jahačem (tab) Startup.
Ovdje se mogu počistiti i nepotrebni servisi. Kandidati za isključivanje:
Alerter

Automatic Updates

Error Reporting Service

Fast User Switching Compatibility

Help and Support

31
 OPTIMIZACIJA WINDOWS XP ZA RAD S AUDIOM

Human Interface Device Access

IMAPI CD-Burning COM Service

Indexing Service

Messenger

NetMeeting Remote Desktop Sharing

Performance Logs and Alerts

Remote Registry

Secondary Logon

Security Center (anti-virus i firewall uključivati po potrebi)

Smart Card

Smart Card Helper

System Restore Service

TCP/IP NetBIOS Helper

Themes

Windows Time

Wireless Zero Configuration (ako ga nema)

P ostavke u msconfig su reverzibilne, tako da je uvijek moguće vratiti na staro ako nešto
pođe po zlu.

AUDIO I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA

Računalo je sad spremno za rad s audiom. Postoje ipak daljnji postupci optimizacije.

DEFRAGMENTIRATI ČESTO

F ragmentacija datoteka na diskovima usporava čitanje. Uputno je imati dva fizička

diska, na jednom su instalirani programi, a na drugom se nalaze podatci.
Defragmentaciju treba raditi onoliko često koliko je potrebno.

DRIVER

W indows koristi tri različita tipa drivera: MME, WDM/KS i ASIO. Od ovih je potonji
jedini zadovoljavajući za ozbiljnu uporabu. ASIO postiže vrlo niske latencije
(kašnjenja). Latencija ovisi o samom računalu kao i o opterećenju procesora samom
aplikacijom i njenim dodatcima. Latencija je kritična kod nasnimavanja i nešto manje kod
miksanja. Kod nasnimavanja latencije ispod 30 ms nisu problematične, iznad toga daju
dojam kao da je uključen delay, a iznad 50 ms su izrazito neugodne i nemoguće je raditi.
Miksanje se može ugodno raditi i sa 60 ms latencije. Kod snimanja, latencija je irelevantna.

32