Proraun i projektovanje procesnih postrojenja i procesa

Procesna industrija je privredna djelatnost preraivanja sirovina ili poluproizvoda u gotove

proizvode preteno strojevima. (hemijska industrija,drvna industrija,industrija graevinskog
materijala,industrija koe i obude,industrija duhana,proizvodnja i prerada nafte itd.)
Procesna postrojenja predstavljaju skupove procesnih jedinica (reaktora, izmjenjivaa
toplote, apsorbera, separatora, rezervoara, pumpi, cjevovoda, itd.) koji su meusobno
povezani sa ciljem da odreene polazne sirovine prevedu u eljene proizvode uz koritenje
potrebne energije, na to ekonominiji nain.
Osnovni zahtjevi koje procesno postrojenje mora da zadovolji u toku rada su:
1. sigurnost (bezbjednost), odravanje radnih parametara (pritisak, temperatura, protok,
koncentracija hemijskih supstanci) u okviru propisanih granica;
2. proizvodna specifikacija, odnosno potreba da se postigne eljeni kapacitet i kvalitet
finalnih proizvoda;
3. zahtjevi u pogledu ouvanja okoline
4. radna ogranienja(sudovi ne smiju da se preliju ili da ostanu prazni, temperatura ne smije
da pree odreenu granicu, itd.)
5. ekonomski zahtjevi koji odreuju da rad postrojenja mora da bude u skladu sa trinim
uslovima:
Temeljni cilj projektovanja postrojenja je da osigura sigurni, energetski efikasan i privlani
okoli za rad, istraivanje, razvoj i proizvodnju industrijskih proizvoda.
CILJ projektovanja: - izrada ekonominog projekta postrojenja koje de zadovoljiti specifine
zahtjeve naruitelja i predviene lokacije.
PROJEKTNI ZADATAK - mora u potpunosti ukazati na:
- proizvode koji se ele proizvoditi,
- sirovine od kojih de se dati proizvodi proizvoditi,
- kapacitet, tj. koliine u kojima de se navedeni proizvodi proizvoditi,
- kvalitet proizvoda i nain pakovanja,
- skladitenje,
- nusproizvode,
- sigurnost postrojenja,
- transport i manipulacija,
- osiguravanje energije,
- potencijalne lokacije
- pratedi objekti,
- proizvodni proces u osnovi,
- drugi podaci potrebni za projektiranje.
Daju se osnovni zahtjevi na projekt uz: tehniku, ekonomsku, vremensku i pravnu stranu.
IDEJNA RJEENJA
Odreivanje osnovnih parametara eljenog rjeenja. Grubo se odabire oprema i radi
trokovnik (este procjene). Trai se optimalno tehniko ekonomsko rjeenje.
IDEJNI PROJEKT -Odabrano idejno rjeenje se dalje razrauje sa svrhom:
- izrade investicijskog elaborata
- podloge za glavni projekt
Idejnim projektom se obino posebno razrauju energetski tokovi i informacijski tokovi.
INVESTICIJSKI ELABORAT
Radi se na osnovi projektnog zadatka ili odabranog idejnog rjeenja, a slui kao dio
obaveznog dokazivanja potrebnih sredstava za investicije.
GLAVNI PROJEKT -Svrha:
- Dobiti osnovu za izradu izvedbene dokumentacije
- Osnova za izradu tendera
- Detaljno se razrauje IP ( npr. smjetaj razvoda usklaen s graevinskim projektom,
smjetaj elementa u razvode ...).
GLAVNI IZVEDBENI PROJEKT
Radi se na osnovu idejnog projekta ili glavnog projekta.
Svrha: Pripremiti svu dokumentaciju da se oprema moe naruiti i obaviti sklapanje
(montaa) industrijskog postrojenja
DOKUMENTACIJA ZA POGON I ODRAVANJE
Obrada dokumentacije s obzirom na eksploataciju.
DPO se mora posebno traiti - nije ukljuena u uobiajenim projektima (u sluaju skupljih i
kompliciranijih postrojenja investitor treba obavezno zahtijevati (i ugovoriti) ovu
dokumentaciju.
KOMPONENTE PROJEKTA
Komponente tehnikog dijela projekta proizlaze iz strukture postrojenja, a to su u pravilu:
Tehnoloki, Graevinski,Strojarski, Hidrauliki , Pneumatski, Energetski ,Elektrotehniki itd
LOKACIJA POSTROJENJA
Lokacija postrojenja mora biti poznata. Trokovi energije i sirovina, te nain transporta ovise
o odabranoj lokaciji. Faktori lokacije su razliiti za razne vrste industrije i izabrane
tehnologije. Dijele se na opte i posebne.
FAKTORI LOKACIJE: trite proizvoda,sirovine,transport,dugorono planiranje,stimulacija
drutvene zajednice,klima,zatita okoline,opskrba vodom,opskrba energijom i pomodnim
sredstvima,radna snaga,opti uslovi ivota,fiziko stanje terena.
Faze realizacije projekta i podjela rada
Razlikujemo:
-prethodne radove koji ukljuuju istraivanje i razvoj, kao i ocjenu procesa,
-procesno projektovanje (blok eme i eme toka procesa),
-detaljno projektovanje
-nabavu opreme,
-izgradnju postrojenja,
-pokretanje i pokusni rad postrojenja
-upravljanje projektom
-ugovori.
Dobijanje finalnog proizvoda iz neke polazne sirovine moe se podijeliti u tri osnovne faze:
-Pripremna faza u kojoj se sirovina dovodi u stanje koje je za sam proces najpovoljnije;
-Radna faza u kojoj se ostvaruje predvieni proces,
-Zavrna faza u kojoj se dobijeni proizvod dovodi u stanje koje je najpovoljnije za upotrebu.
Prema klasinoj podjeli, baziranoj na zakonima mehanike, hidromehanike i prostiranja
topline i materije, a u ovisnosti o zakonitostima koje karakteriziraju odvijanje pojedinih
operacija, moe se definisati podjela na:
Mehanike operacije, koje se odnose na preredu vrstih materijala i za koje vrijede
odgovarajudi zakoni mehanike.(transport vrstog materijala,sitnjenje,sortiranje,mljevenje)
Hidromehanike operacije za preradu tenosti i plinova, ali i heterogenih sistema koji se
sastoje iz tenosti i plinova sa sitnim esticama vrstog materijala(transport tenosti i
plinova,taloenje,filtriranje,centrifugiranje itd)
Toplinske operacije, vezane za razmjenu topline odnosno za prijelaz topline sa jednog tijela
na drugo.(zagrijavanje,hlaenje,isparavanje,topljenje itd.)
Difuzione operacije, prijelaza materije iz jedne faze u drugu fazu.(prelaz iz vrste u
tenu,tekude u tekudu,tekude u plinovitu,plinovite u tekudu itd)
Sistemi faza
Homogene smjese sastavljene su od razliitih istih tvari i jednofazne su. Razlikujemo: tekude
homogene smjese,plinske homogene smjese te vrste homogene smjese.
Prema agregatnom stanju komponenti razlikujemo sljedede vrste heterogenih smjesa:
1. vrsto vrsto (npr. smjesa Fe i S)
2. vrsto tekude (smjesa leda i vode, pijeska i ulja),
3. vrsto plinovito (dim),
4. tekude tekude (smjesa ulja i vode),
5. tekude plinovito (plin u tekudini pjena, tekudina u plinu magla).
Heterogene smjese plinova ne postoje jer se plinovi meusobno homogeno mijeaju.
Za rastavljanje heterogenih smjesa postoji niz postupaka.
a) Sistem vrsto vrsto:
1) magnetno odjeljivanje; odjeljivanje magnetom kad je jedna faza magnetina,
2) sublimacija; direktni prijelaz iz vrstog u plinovito stanje,
3) otapanje topljivih tvari, a zatim odvajanje od neotopljenog ostatka,
4) prosijavanje; ako estice tvari imaju razliitu veliinu,
b) Sistem vrsto tekude:
1) sedimentiranje i plivanje; odjeljivanje komponenti razliitih gustoda, to je najjednostavnije
odjeljivanje vrste tvari od tekudine,
2) dekantacija; odjeljivanje tekudine iznad istaloene vrste faze,
3) centrifugiranje je sedimentiranje pod uticajem centrifugalne sile,
4) filtracija
c) Sistem tekude tekude moe se odijeliti lijevkom za odjeljivanje ili centrifugiranjem zbog
razliitih gustoda komponenata.
Za rastavljanje homogenih smjesa mogu se upotrijebiti fizike i hemijska metoda.
*Fizicke(destilacija,frakcijska destilacija,vakumska
destilacija,kondenzacija,kristalizacija,frakcijska difuzija,termodifuzija,ekstrakcija
otapalima,suenje)
*Hemijska metoda je taloenje hemijskom reakcijom.
Jedinine operacije procesne tehnike
Fizikalne operacije koje se sprovode u postrojenjima procesne tehnike nazivaju se jedinine
operacije.Prema jednoj od uobiajnih kalsifikacija jediniene operacije se svrstavaju u
operacije:
1.Operacije prelaza tvari
Mogu se svrstati u tri grupe, ovisno o graninoj povrini dviju faza i o agregatnom stanju:
-Operacije prelaza tvari kroz graninu povrinu dviju faza u istom agregatnom stanju, koje
meusobno ne mijeaju,
-Operacije prelaza tvari izmeu dviju faza u istom agregatnom stanju koje se inae mijeaju,
ali su razdvojene jedna od druge,
-Operacije prelaza tvari izmeu dviju faza u istom agregatnom stanju, koje se meusobno
mijeaju i u direktnom su kontaktu.
Procesiranje u sistemu faza GL
Destilacija- je laboratorijska ili industrijska operacija, pri kojoj se grijanjem iz neke vrste ili
tekude tvari istjeruju pare, ove odvoje od zaostale tvari i onda u hladnjaku (kondenzatoru)
kondenziraju u tekudinu (destilat).
Isparivanje- je laboratorijska ili industrijska operacija u kojoj se iz neke otopine, dovoenjem
topline, uklanja otapalo u obliku pare, da bi se otopina koncentrirala.
Vlaenje i suenje je prelaz tvari iz neke tekudine u paru i predstavlja vanu operaciju u
industrijskom hlaenju vode u rashladnim tornjevima.
Apsorpcija i desorpcija. Apsorpcija je operacija hemijske tehnike, kojom se iz plinovitih
smjea, odvajaju pojedini sastojci na osnovu njihove topivosti u tekudinama.Desorpcija je
operacija suprotna apsorpciji.
Procesiranje u sistemu faza GS
-Frakcijska sublimacija
-Adsorpcija
-Desorpcija
-Suenje.
2. Operacije sjedinjavanja (mijeanja) i razdvajanja
Mijeanje je operacija za smanjivanje ili potpuno uklanjanje nejednolikosti neke mase,
pokretanjem dijelova mase jednih prema drugima.
Ovisno o agregatnom stanju sistema koji se mijeaju, razlikuju se:
-mijeanje sistema vrstih faza,
-mijeanje tekudina,-
-mijeanje tekudih i vrstih faza,
-mijeanje tekudih i plinovitih faza
3. Operacije razdjeljivanja
Ove operacije obuhvataju rasprivanje tekudih i sitnjenje vrstih materija. Operacije sitnjenja
vrstih materijala su drbljenje i mljevenje.
4. Operacije aglomeriranja
-granuliranje je analogno briketiranju, a esto se susrede pod nazivom peletiziranje.
-briketiranje je postupak okrupnjavanja sitnozrnastog ili praakastog materijala, uglavnom
primjenom pritiska.
-sinteriranje je operacija aglomeriranja povrinskim sradivanjem estica pod uticajem
topline.
5.Operacije oblikovanja
Kalandriranje- proces oblikovanja materijala u tanke filmove (foliju) njegovim provlaenjem
izmeu zagrijanih valjaka
Ekstrudiranje- se sastoji od kontinuiranog potiskivanja polimerne taljevine kroz alat i njenog
skrudivanja u zadani oblik proizvoda.
POSUDE POD PRITISKOM
Posude pod pritiskom su konstruktivni oblici odreene zapremine, namjenjeni za razne
tehnoloke operacije, za skladitenje i za transport razliitih materijala.
Posude namjenjene za odvijanje nekog procesa nazivaju se po vrsti procesa (reaktori,
mjealice i drugo), a za skladitenje materijala nazivaju se rezervoarima.
PP se teoretski mogu konstruisati u bilo kojem obliku, no najede su konstruirani u obliku
kugle, valjka ili stoca. Sloeniji oblici PP su tei za proraun i tee ih je proizvesti.
Posebno se moraju uzeti u obzir sljededi faktori:
unutarnji/vanjski pritisak,
temperatura okoline i radna temperatura,
statiki pritisak i masa sadraja u probnim uslovima i uslovima rada,
opteredenja vezana za promet, vjetar, potres,
sile reakcija i momenti koji proizlaze od oslonaca, prikljuaka, cijevi, itd.
korozija i erozija, zamor materijala itd.,
Podjela posuda se moe izvriti:
prema
-fizikalnogeometrijskim karakteristikama posude
Prema karakteristikama radne tvari

Prema Izvedbi
Prema namjeni

iroko polje primjene posuda pod pritiskom uslovilo je i izbor razliitih

materijala za izradu tih posuda.
Pri izboru materijala mora se imati u vidu i cijena kako materijala,tako i izrade,kao i vijek
trajanja posude.
Najede se koriste:
- elik (u preko 80% sluajeva )
- liveno eljezo
- obojeni metali i legure
- nemetali
- kombinacije materijala.
Vrsta materijala za izradu posuda pod pritiskom zavisi od:
-namjene posude,
-vrsta i klase posude,
-naina izrade,
-radne materije,
-proraunskog pritiska,
-proraunske temperature,
-vrste naprezanja,
-otpornosti prema koroziji,
-uslova koritenja i dr.
Osnovni zahtjevi na materijale za tlanu opremu su:
-nosivost radnih opteredenja,
-sigurnost: plastina deformabilnost i otpornost krhkom lomu,
-hemijska otpornost,
-kompatibilnost materijala u spoju,
-otpornost starenju,
-tehnologinost.
Na osnovu zahtjeva na materijale za PP potrebno je odrediti i definirati traena mehanika
svojstva. To su:
granica razvlaenja, Re,
konvencionalna granica razvlaenja na proraunskoj temperaturi za 0,2 ili 1% trajne
deformacije, Rp0,2 i Rp1,
 vlana vrstoda, Rm,
modul elastinosti (Youngov modul), E,
odgovarajuda plastina deformacija,
otpornost puzanju statika izdrljivost i granica puzanja,
dinamika izdrljivost, Rd,
udarni rad loma (udarna ilavost), KV,
lomna ilavost, KIC.
Granica razvlaenja je ono naprezanje pri vlanom opteredenju koje izaziva znatno istezanje
ispitnog uzorka ili epruvete, bez povedanja sile.Granica razvlaenja za pojedine materijale
dobiva se statikim vlanim ispitivanjem na kidalici.
Konvencionalna granica razvlaenja je ono naprezanje u materijalu koje stvara dogovoreno
produljenje ispitnog uzorka.
Vlana vrstoda predstavlja omjer maksimalne postignute sile pri vlanom ispitivanju i
povrine poetnog presjeka ispitnog uzorka ili epruvete.
Osnovne skupine elika i elinih livova koji se koriste za izradu PP su:
opti konstrukcijski elici i elini livovi,
elici poviene vrstode,
visokovrsti i ultravrsti elici,
korozijski postojani (nehrajudi) elici,
elici za poviene i visoke temperature,
elici za niske i sniene temperature.
Posude koje rade na temperaturi okoline izradjuju se od nelegiranih (jeftinijih) elika, a za
rad na umjereno niskim temperaturama koriste se sitnozrnasti niskolegirani elici. Za rad na
vrlo niskim temperaturama koriste se kriogeni elici (legirani niklom).
Za rad posuda pri vrlo niskim temperaturama i uz potrebu otpornosti prema koroziji i dalje
se najvie primjenjuju austenitni nehrdjajudu elici sa sitnozrnastom strukturom i niskim
sadrajem ugljika.
Kod izbora materijala za izradu posuda koje de raditi na povienim temperaturama treba
voditi rauna i o stabilnosti strukture materijala, otpornosti prema koroziji, te dinamikom i
toplotnom zamoru.
Prilikom konstruiranja posude proizvoa mora definirati njezinu namjenu i izabrati:
minimalnu radnu temperaturu Tmin
maksimalnu radnu temperaturu Tmax
maksimalni radni pritisak PS.
Proizvoa mora osigurati:
mogudnost pregleda unutranjosti posude,
mogudnost drenae posude,
postojana mehanika svojstva posude u predvienom vijeku trajanja posude kad se ona
koristi u namijenjene svrhe,
odgovarajudu zatitu od korozije ovisno o namjeni posude i uvjetima rada,
da posuda ne bude izloena naprezanjima koja bi umanjila njezinu sigurnost.
Pri odreivanju proraunskog pritiska vai sljedede:
- ne smije biti nii od najvieg pritiska koji moe nastati u radu posude pod pritiskom;
-ako je dio posude istovremeno izvrgnut djelovanju vanjskog i unutarnjeg pritiska tada se
proraun izvodi posebno za svaki od ovih pritisaka.
Kod posuda pod vakumom, proraunski pritisak p=1 bar.
Dodatna opteredenja koja se uzimaju u obzir kod prorauna :
- najvei statiki pritisak tekuine u posudi,
- masa posude i masa tekuine u radu,
- masa posude i najvea masa tekuine predviene za ispitivanje,
- optereenje usljed vjetra i optereenje uslijed potresa.
Proraunska temperatura odreuje se prema stvarnoj temperaturi materijala koja se
oekuje pri radnim uvjetima za promatrani dio posude (odreuje se iz tabele).

S obzirom na faze trajanja ciklusa zavarenog proizvoda, moe se govoriti o nekoliko vrsta
pouzdanosti, klase i slabljenja u zavarenom spoju: zahtijevanoj, projektnoj, izvedenoj i
trenutnoj.
-Zahtijevana klasa odgovara zahtijevanoj pouzdanosti (Rz), a odreuje se na temelju gornje
granice prihvatljivog rizika i gornje granice prihvatljivoga slabljenja u zavarenom spoju .
-Projektna klasa odgovara projektnoj pouzdanosti dobivenoj proraunima i/ili mjerenjima
uticajnih veliina u fazi projektiranja (Rp).
-Izvedbena klasa proizvoda odgovara pouzdanosti na kraju izrade i montae, a prije
eksploatacije (Ri)
-Trenutna klasa proizvoda (Rt) odgovara pouzdanosti u bilo kojem trenutku, a najede se
misli na neki trenutak u eksploataciji.
IZRADA POSUDA
U ciklusu proizvodnje posuda razlikuju se slijededi postupci:
-rezanje na mjeru,
- oblikovanje,
- zavarivanje,
- termika obrada.
Rezanje na mjeru materijala za izradu plata posude obavlja se mehanikim ili toplotnim
postupkom.
Toplotnim rezanjem se ne mogu pripremati sve vrste materijala.
-Obrada deformacijom (savijanje) vri se pri temperaturi materijala koja je jednaka
temperaturi okoline.Stepen deformacije odreen je izrazom:

S
Dsm 100
2 rd
gdje je:
Dsm - stepen deformacije materijala (%)
S - debljina lima (mm)
rd srednji poluprenik zakrivljenosti poslije deformacije (mm).
Kada se oblikovanje plata posude obavlja na povienoj temperaturi obradu treba zavriti u
podruju temperature rekristalizacije.
PROCES IZRADE PODNICE
-Lim
-rezanje
-skidanje rubova
-segmentno preanje- obuhvata formiranje ravnog diska sa odgovarajucim poluprenikom.
-obrubljivanje- uspostavljanje odgovarajude debljine danca presovanjem uz pomod valjaka
-poravnavanje i izrada ruba
-ispitivanje kontrolom bez razaranja
-toplinska obrada
-provjera dimenzija
-isporuka
Zavarivanje je poseban proizvodni postupak koji mora, radi osiguranja kvaliteta zavarene
konstrukcije, da se odvija u kontrolisanim uslovima i ije se aktivnosti prostiru od
konstruktivnog rjeenja do zavrnih zavarivakih operacija.
Tehnika dokumentacija za izradu posuda pod pritiskom sa zavarenim spojevima treba da
sadri:
- klasu kvaliteta zavarenog spoja
- vrstu i poloaj zavarenog spoja
- nain i postupak zavarivanja
- vrstu dodatnog i pomodnog materijala
- pripremu zavarenog spoja
- dimenzije zavara i
- kontrolu kvaliteta zavarenog spoja
Posebno mjesto i ulogu u konanim kvalitetima posude ima izbor tehnologije zavarivanja
posude, koja se daje kao zaseban pisani dokument koji treba da sadri: pripremu za
zavarivanje, dodatni materijal,parametre zavarivanja,redoslijed zavarivanja, toplotnu
obradu, kategorije zavarivaa,opremu za zavarivanje i slino.
Izrada posuda pod pritiskom podrazumjeva u vedini sluajeva izvodjenje termike zavrne
obrade, prije ispitivanja vodenim pritiskom i zavrne kontrole. Ova termika obrada
obuhvata
- toplotni reim zavarivanja
- odravanje ispod odredjene temperature
- normalizacija ili prekristalizaciono odarivanje
- neklasini oblici obrade
ISPITIVANJE I KONTROLA POSUDA U TOKU IZRADE I MONTAE
Razlikuje se ispitivanje i kontrola posuda pod pritiskom u proizvodnji i u eksploataciji. U toku
izrade i montae podsklopova, sklopova i gotovih posuda ispitivanje predstavlja osnovu
odgovarajude kvalitete posude, sa ciljem da se osigura izrada:
- u skladu sa vaedom tehnikom regulativom
- na osnovu ovjerene tehike dokumentacije
- na osnovu propisane tehnologije
- sa provjerenom opremom i izvriocima
- u granicama unaprijed planiranog okvira kvaliteta.
Kod prorauna vrstode uzimaju se u obzir:
- opteredenja izazvana unutranjim ili vanjskim pritiskom
- udarna opteredenja
- statika opteredenja od teine posude i radne (i ispitne) materije
- opteredenja izazvana prikljunim cjevovodom, kao i lokalna naprezanja na vanjskim
prikljucima i osloncima
- opteredenja od djelovanja vjetra i seizmikih potresa
- naprezanja izazvana temperaturnim poljima
- naprezanja uslijed vibracija.
Posude pod visokim pritiskom podlijeu obaveznom ispitivanju nakon izrade i prije putanja
u eksploataciju. Ovo ispitivanje obavlja se tekudinom ili plinom.
ISPITIVANJE I KONTROLA POSUDA U TOKU EKSPLOATACIJE
Ispitivanje i kontrola posuda u toku eksploatacije definisano je posebnim propisima koji se
znatno razlikuju u raznim zemljama. Teki uslovi rada, visoki pritisci i temperature, kao i
djelovanje okoline i fluida mogu omoguditi odvijanje niza procesa na materijalu od koga je
izradjena posuda odnosno mogu da se pojave:
- promjene mehanikih osobina
- promjene strukture
- puzanje
- zamor
- erozija
- korozija
Kao posljedice navedenih procesa mogu se pojaviti
- pukotine na osnovnom materijalu
- irenje postojedih greaka u osnovnom materijalu i zavarenim spojevima
-smanjenje debljine i nosivog presjeka elemenata posude uslijed erozije i korozije
- promjena oblika posude uslijed trajnih deformacija
Uobiajeni uzroci otkaza odnosno uzroci greaka (odstupanja od zahtjevane kvalitete), koje
mogu uzrokovati otkaz su:
1. Ugovoreni zahtjevi za kvalitetu (nepovoljni, nejasni)
2. Konstrukcija -
3.Materijal
4.Tehnologija izrade i kontrole:
5. Sredstvo rada
6. ovjek
7. Opti uslovi
KLASIFIKACIJA POSUDA
Opdi faktori obuhvataju: pritisak, volumen, akumuliranu energiju, temperaturu i djelovanje
medija na okolinu. Njihov uticaj se procjenjuje bodovima. Vedem riziku odgovara vedi broj
bodova.
Suma bodova za sve opde faktore se oznaava sa "Sb.
Suma koeficijenata za sve lokacijske faktore se oznaava sa "K".
Odreivanje zahtijevane klase proizvoda se vri na temelju ukupnog broja bodova "B", koji se
odreuje izrazom: B = Sb (1 + K)
Na temelju konanog broja bodova "B" odreuje se zahtijevana klasa prema slj tablici.

U pravilu bolja klasa posude daje vedu vjerovatnost pouzdanog rada, ali zahtjeva i vede
trokove.

IZMJENJIVAI TOPLINE
IZMJENJIVAI TOPLINE su toplinski aparati u kojima se izmjenjuje toplina izmeu dva ili vie
fluida radi zagrijavanja ili ohlaivanja jednog fluida drugim.
Primjena izmjenjivaa topline:
-grijanje -bojleri
-kondenzatori -ventilacija
- isparivai -klima ureaji
- hladnjak -elektronika oprema
KLASIFIKACIJA IZMJENJIVAA TOPLINE

Klasifikacija se vri obzirom na:

- princip rada - smjer strujanja fluida
- konstrukciju -mehanizam prijenosa topline

S obzirom na princip rada:

-rekuperativni
-regenerativni
-sa direktnim dodirom fluida (mijeajudi)
Rekuperativni - fluidi razliitih temperatura razdvojeni su krutom stijenkom te izmjenjuju
toplinu konvekcijom s povrinom stijenke i provoenjem kroz stijenku (prolaz topline).
Regenerativni- izmjenjivai izmjena topline izmeu dva plina vri se posredstvom krute
mase.
Direktni (mijeajudi) izmjenjivai- izmjena topline izmeu fluida odvija se direktnim
(izravnim) dodirom struja u prostoru mjealita.
S obzirom na konstrukciju izmjenjivai topline mogu biti:
-Ploasti
-Cijevni
-Spiralni
Prema nainu strujanja fluida izmjenjivai topline mogu biti:
-istostrujni
-protustrujni
-unakrsni
Prema mehanizmu prijenosa topline ima:
-konvekcija (izmjena topline izmeu fluida i krute stijenke)
-kondukcija (transport topline kroz krutu stijenku)
-radijacija (izmjena topline putem elektromagnetskih valova izmeu dviju stijenki)
DIMENZIONISANJE IZMJENJIVAA TOPLINE OBUHVATA:
1.toplotnu analizu procesa
2.procjenu veliine i teine ureaja
3.pad pritiska
4.cijenu
5.odabir fluida u cijevi i u platu
6.odabir materijala plata i cijevnog snopa
Otpori naslaga:
-bilo koja promjena na stijenci izmjenjivaa topline to ima za posljedicu smanjen prijenos
topline
-kristalizacijataloenje organskih tvari
-polimerizacija i oksidacija
-taloenje mulja, hre ili praine
-bioloke naslage
-korozija
Taloenje u izmjenjivaima topline:
-muljevi
-hra
-praina
-u fluidu prisutne vrste estice (npr. rashladna voda)
-taloenje ovisi o karakteristikama estica i brzini strujanja
-neke se estice mogu zapedi na povrini
Bioloke naslage u izmjenjivaima topline:
-alge
-gljivice
-vlaknaste bakterije
hvataju se za suspendirane hranjive tvari i tvore sluz koja se lijepi na povrinu IT
-redukcija protoka i prijenosa topline
-kloriranje
-Cu-Ni materijali
Uklanjanje naslaga u izmjenjivaima topline:
Mehaniko idenje:
struganje, etkanje
fluid u cijev
Hemijsko idenje:
otapalo ili hemijska reakcija
-ispiranje
Raunanje srednje logaritamske temperature:

(T- toplo, H-hladno)

Odabir fluida u cijevi i platu kod izmjenjivaa topline ima uticaj na:
-znaajan uticaj na izvedbu, ekonomski aspekt i odravanje izmjenjivaa topline
-naslage
-radni pritisak
-korozija
-viskoznost
-protoci
Efikasnost izmjenjivaa topline

Ako su ulazne i izlazne temperature oba fluida (topli i hladni) poznate onda se
izraunavanjem TLM dolazi (za zadati toplotni kapacitet izmjenjivaa) do povrine
izmjenjivaa A ili ukupnog koeficijenta prolaza toplote K (LMTD metoda).

Ukoliko za dati kapacitet, izlazne (krajnje) temperature toplog i hladnog fluida nisu
poznate, sama tehnika njihovog izraunavanja zahtijeva sloen proces iteracije.

Tada se obino koristi jednostavniji metod poznat kao NTU koja se bavi stepenom efikasnoti
(iskoritenja) izmjenjivaa
Efektivnost izmjenjivaa se definie relacijom

Qstvarna koliina toplote koja se razmjenjuje u izmjenjivau,

Qmax je maksimalna koliina toplote teoretski moguda za razmjenu izmjeu dva fluida u
izmenjivau;
-Za jednostavni izmjenjiva topline tipa 1-1 (1prolaz kroz plat i 1prolaz kroz cijev) s
istostrujnim tokom fluida
-Opdenito :

* ( ) ( )+

Grupa KA/Cmin se naziva broj prenosnih jedinica NTU jer je ustvari mjera kapaciteta
(veliine) izmjenjivaa

Pogonska sila izmjene topline postoji sve dok postoji razlika temperatura radnih
fluida na mjestu kontakta.

Srednja vrijednost te sile definie se preko broja jedinica prijenosa NTU.

Kinetika jednaina izmjenjivaa topline sloene geometrije
Korekcijski faktor F

-F=0..1 korekcijski faktor F = f (P, R, geometrija)

-F korigira sloenu geometriju i omogudava koritenje jednostavog izraza za tok topline
-za izraunavanje parametara P i R potrebno je poznavanje ulaznih i izlaznih temperatura
oba fluida
ako je F < 0,75 izmjenjiva topline nije dobro dimenzioniran
-za razliite geometrije izmjenjivaa postoje dijagrami iz kojih se uz poznate parametre P i R
moe oitati korekcijski faktor F
-Matematiki opisati neki fizikalni proces znai postaviti jednainu ili sistem jednaina koji taj
proces to istinitije opisuje, povezujudi pojedine uticajne parametre.
-Prijelaz topline ovisan je o termodinamikim i hidrodinamikim veliinama, zato se procese
opisuje s vie diferencijalnih jednaina.
-Analitika rjeenja postoje samo za specifine sluajeve, zato je i i dalje neophodan
eksperiment kojem slijedi numerika analiza.
-Postavlja se pitanje da li se rezultati dobijeni eksperimentom na modelu, mogu primijenitina
sva moguda realno postiziva stanja.
-Nusselt, prvi spoznao i primijenio fizikalne zakone slinosti na procese prijelaza topline (nije
geometrijska slinost!).
-Relevantne su ostale referentne veliine (brzina, temperatura, fizikalna svojstva itd.) koje su
u nekakvom konstantnom omjeru. Pokazao je da se diferencijalne jednaine modela i
izvedbe mogu opisati bezdimenzijskim diferencijalnim jednainama.
-Kad su omjeri pojedinih veliina isti i procesi de biti slini.

Za

- je korekcioni faktor na osnovu uticaja odnosa duine cijevi i njenog promjera

za plinove:

-za Re < 2300

-ako je uticaj prirodne konvekcije zanemariv

Gr << 4 ReNu
-kada je znaajan doprinos slobodne konvekcije
 Gr > 4 ReNu

Karakteristike pojedinih tipova izmjenjivaa

Cijevni IT

-najede koriteni u industriji

velike koliine topline uz niske cijene

velika povrina izmjene

iroka primjena

lagano idenje

sa orebrenjem (ekspandiranom povrinom)

1 fluid kroz cijev, a drugi kroz plat

cijevi su mehaniki povezane sa platem

fluidi ne dolaze u kontakt, ne mijeaju se

Izvedba:

sa fiksnim snopom cijevi

sa plivajudom glavom

- U-cijevi

cijevi moraju biti u potpunosti ispunjene fluidom kako ne bi postojala mjesta ispunjena
zrakom

zrak ima nisku toplinsku vodljivost smanjenje koliine prenesene topline

smanjenje efikasnosti

stvaranje vrudih mjesta gdje moe dodi do otedenja cijevi ako se ne hlade ispravno

plat iz istog razloga mora biti ispunjen fluidom

IT sa fiksnim snopom cijevi

snop cijevi je fiksiran za plat

nemogude uklanjanje snopa cijevi za idenje

IT s plivajudom glavom

jedna strana snopa cijevi je privrdena za plat a druga se slobodno pomie

omogudava toplinsko rastezanje bez posljedica i vaenje snopa cijevi

 poklopac plivajude glave je vijcima privrden za prsten koji razdvaja stranji dio IT-a

Pregrade u platu

pregrade se koriste da se poveda brzina strujanja fluida kroz plat

osiguravaju da fluid ne struji kradim putem izmeu ulaza i izlaza zbog ega bi dolo do
nastajanja mjesta gdje je fluid stacionaran a prijenos topline slab

poprene - jedan prolaz kroz plat

uzdune - ploa puna ili perforirana

pregrade dre cijevi

pomau pri smanjivanju vibracija zbog vrtloga nastalih strujanjem i usmjeravaju fluid
popreno

ne idu od kraja do kraja IT prolaz za fluid

Toplinska ekspanzija cijevi

fluidi razliitih T, protoka, toplinskih svojstava rastezanje cijevi i plata

velike razlike u temperaturama:

deformacija plata, cijevi, pucanje cijevi ili su izbaene iz snopa

fiksni snop cijevi jako osjetljiv

razliiti metali se razliito rasteu pri istim temperaturnim razlikama

isti metal se razliito rastee pri razliitim temperaturama

temperature nisu iste po duini izmjenjivaa

plat i cijevi su uglavnom iz razliitih materijala

stijenke cijevi su male debljine moe dodi do savijanja, pucanja i izbacivanja cijevi iz snopa

jednostavni IT s fiksnim snopom cijevi koristi se samo kada su razlike temperatura izmeu
fluida u cijevima i plati male

izmjenjiva topline s plivajudom glavom velike temperaturne razlike plat i cijevi mogu
ekspandirati neovisno jedno o drugome

U-cijev svaka se cijev moe neovisno rastezati

Ploasti izmjenjivai topline

ploe:

- povezane brtvama
- zavarene

- zalemljene

niz tankih naboranih meusobno spojenih ploha

svaka ploha ima otvore za prolaz fluida

ploe su razdvojene tako da izmeu njih moe prolazit fluid bez meusobnog mijeanja

nabori na ploama poboljavaju turbulenciju oba fluida bolji prijenos topline

lagano se zatopaju, te se ne mogu koristiti za zamazane fluide

lagano se razmontiraju, odravaju i nadodaju nove ploe ime se povedava povrina izmjene
topline

PREDNOSTI

brzina prijenosa topline 3-5 puta veda od one kod cijevnih IT-a (zbog vede turbulencije)

curenje fluida se lako uoava

50-80% manje prostora zauzimaju

krade vrijeme potrebno za servisiranje (rastavljanje i sastavljanje)

izvedba se lako mijenja dodavanjem ili oduzimanjem novih ploa

NEDOSTACI

IT se lagano zatopa kada su fluidi neisti

radni pritisak je ogranien do 1000 kPa

nije pogodan za kondenzaciju

SPIRALNI IZMJENJIVAI

dvije paralelne ploe savijene u spiralu nastaju dva dugaka pravokutna prolaza

nema problema povezanih sa toplinskom ekspanzijom

zbog zakrivljenog toka stvara se turbulencija ime se poboljava prijenos topline

samoidenje pogodan za fluide sklone stvaranju naslaga i muljeve

esto se koristi kao ispariva i kondenzator

spiralni ploasti

spiralni cijevni

Prednosti:

niski radni trokovi (samoidenje)

 kompaktni dizajn (tedi prostor)

efikasnost (do 3X bolji od cijevnog)

mala sklonost stvaranja naslaga

niski trokovi odravanja