GRAFIKI FAKULTET

SVEUILITA U ZAGREBU

SKRIPTA IZ KOLEGIJA
AUTOMATIKA
UVOD

Ukratko o razvoju djelatnosti ljudskog rada i proizvodnje

Ljudska vrsta egzistira kojih nekoliko milijuna godina.
ovjek, do smislenog govora pojavljuje se pred oko ........... 500.000 godina
Crte, slika, stvorena je pred oko .......................................... 50.000 godina
Pismo je stvoreno pred oko ................................................... 5.000 godina
tampa je stvorena pred oko ................................................. 500 godina
Manufaktura pred oko ........................................................... 300 godina
Poeci industrije pred oko ..................................................... 200 godina
Dalje slijede unutar 50 godina ili ak u razmacima od oko 5 godina radikalne promjene u
tehnologiji i znanosti.

Industrijska revolucija je prekretnica u razvoju ovjeka. Ona je proces nove tehnike, u

manufakturnom nainu proizvodnje, pronalaskom novih pogonskih i radnih strojeva
(Engleska krajem 18. stoljea i poetkom 19. stoljea), tj. mehanizacijom.

Mehanizacija je etapa u razvitku tehnike koja prethodi industrijskoj revoluciji.

Ona se oituje u zamjeni ljudskog ili ivotinjskog rada strojevima sa svrhom da se ubrza,
pobolja, povea i pojeftini proizvodnja te olaka rad.

Razvoj brzotiskarskih strojeva:

1440. god. Gutenberg, runa prea izraena od drva
1796. god. Senefelder, otkrio litografiju s indirektnim otiskivanjem prepravivi
Gutenbergovu runu preu.
1800. god. Stanhope (London) izgrauje Gutenbergovu preu iz lijevanog eljeza;
1812. god. Knig (London) izgrauje prema patentu Nicholsona prvi brzotisni stroj;
1816. god. Knig i Bauer izgrauju brzotisni stroj za obostrani tisak
1817. god. Knig projektira i izgrauje dvookretajni brzotisni stroj
1820. god. Napier (London) izgrauje jednookretni brzotisni stroj.
Od 1830. do 1869. god. razvili su se u SAD zaklopni strojevi: Boston, Gordon, Liberty
i Galy.
19. stoljee Razvitak rotacionih strojeva diktiran je razvojem urnalistike, polovinom
stoljea, jer su brzotisni strojevi bili suvie spori.
1846. god. Hoo (New York) mamutski stroj
1863. god. Bullock (New York) prijavljuje patent novinskog tiskarskog stroja, koji je pretea
dananjem. Prema njegovom projektu u Londonu se za Times izrauje rotacioni tiskarski
stroj.
1904. god. Prvi rotacioni tiskarski strojevi na arke;
1919. god. Prvi automatski zaklopni tiskarski stroj;
1935. god. Razvijeni prvi maloformatni offsetni tiskarski strojevi na arke;
1936. god. Izgraen OHZ (Original Heidelberg Zylinder) jednookretajni brzotisni automat.

Razvoj tehnologije i znanosti, naroito poslije drugog svjetskog rata, dovodi do atomske
ere, a razvojem elektronike i novih materijala do svemirske ere.
Kibernetika je stasala tako da je u posljednje vrijeme sve vie robota uposleno u masovnoj
proizvodnji, pa se govori o eri automatike.

Automat je naprava, ureaj za obavljanje neke radne operacije bez neposrednog

sudjelovanja ovjeka.
2
1. DEFINICIJA AUTOMATIKE

Automatika je znanost, tehnika disciplina, koja prouava teoriju i konstrukciju sustava

za upravljanje i reguliranje objektima (procesima), bez neposrednog sudjelovanja ovjeka.
Danas se esto uje i naziv AUTOMACIJA, od rijei autom(atika) i (oper)acija.
Automacija je tehnika upravljanja i reguliranja procesa automatima.
Voditi proces znai djelovati na tok procesa tako da se uspostavlja ili odrava odreeno stanje
potrebno za ostvarenje eljenog rezultata. Prema nainu djelovanja na objekt (tok procesa),
razlikuju se dvije osnovne vrste voenja procesa: upravljanje i regulacija.

Upravljanje (automatsko) je nain voenja objekta upravljanja (procesa), prema kojemu

ureaj za voenje automatski usmjeruje djelovanje procesa, a da pri tom ne dobiva informaciju
o posljedicama svog djelovanja. Zakon voenja (program) postavlja se na temelju odabranog
cilja za odravanje zadanih uvjeta.
Primjer: automat za pranje rublja.

Regulacija automatska se javlja za potrebe uvjetovanja normalnog odvijanja dinamikih

procesa i normalnog funkcioniranja sustava. To je nain voenja objekta upravljanja (procesa),
pri kojemu se prikladno odabrana procesna veliina odrava na stalnoj vrijednosti ili mijenja
na zadani nain, makar se uvjeti djelovanja procesa mijenjali zbog nepredvidivih utjecaja
(poremeaja).

Za voenje objekta upravljanja (procesa) reguliranjem, odabiru se dvije veliine:

- voena veliina (izlazna informacija), znaajna za rezultat ili nain djelovanja procesa koje
treba odrati na stalnoj vrijednosti (ili voditi u skladu sa zadanim zakonom) i
- upravljana veliina (transformirana informacija), znaajna za svojstva materijala i energije
na ulazu u proces te pomou koje se moe utjecati na rezultat procesa.

Objektu upravljanja (procesu) pridruuje se i jedinica za reguliranje, subjekt upravljanja,

regulator. Regulator povezuje voenu veliinu (izlazna informacija) s upravljanom veliinom, dakle,
transformira informaciju. On dobiva podatke o vrijednostima voene veliine pomou mjernog
osjetila, usporeuje ih s unaprijed odabranom eljenom vrijednosti voene veliine pa, ovisno od
odstupanja stvarne vrijednosti voene veliine od eljene njene vrijednosti, stvara na svom izlazu
upravljaku veliinu. Izlaz regulatora povezan je s izvrnim ureajem (sl. 1).
On je smjeten u krug procesa tako da moe neprestano mijenjati vrijednost upravljane veliine.
Time ona slijedi upravljaku veliinu stvorenu u regulatoru (transformiranjem izlazne informacije)
i utjee na stanje objekta upravljanja (procesa) i vrijednosti voene veliine kako bi ona poprimila
eljeni iznos.

Slika 1. Organogram regulacionog kruga

3
 Mjerno osjetilo je dio mjerila koje osjea promjene mjerene fizikalne ili kemijske veliine
i pretvara ih u signal (informaciju) prikladan za mjerenje, zapisivanje ili regulaciju.

Dakle, regulacija predstavlja izdavanje komandi na osnovi rjeenja koja se postiu

putem prerade izlazne informacije mjerne veliine. U sutini, regulacija je informativni
proces povezan s dobivanjem, transformiranjem i odailjanjem informacija.

Regulacija, kao dio automatike, predstavlja itavu znanost koja svojim postavkama
pridruuje matematiku, fiziku, kemiju, informatiku i ostale raznovrsne znanosti. Bez
regulacijskih krugova danas se ne bi moglo zamisliti djelovanje brojnih proizvodnih procesa
kojima se danas ovjeanstvo slui.

Bilo koji oblik masovne proizvodnje dananjice ne moe se zamisliti bez udjela
automatike koja primjenom ureaja, strojeva i opreme u proizvodnji zamjenjuje runi i
umni rad te svodi ovjekovu aktivnost u proizvodnji na kontrolu djelovanja procesa.

2. AUTOMATIZIRANA REGULACIJA PROIZVODNOG PROCESA

Proizvodni proces povezan je s procesima dobivanja, transporta, preobrazbe i

koritenja (upotrebe) triju osnovnih komponenti: materijala, energije i informacija.
Slika 2 pokazuje organogram proizvodnog procesa s meudjelovanjem materijalnog,
energetskog i informacijskog toka.

Slika 2. Organogram proizvodnog procesa

4
 Protok materijala karakteriziran je preobrazbom sirovine ili poluproizvoda u zadane
proizvode. Ta je preobrazba povezana s koritenjem energije.

Protok informacija je namijenjen:

- za upravljanje materijalnih i energetskih protoka,
- za kontrolu rezultata proizvodnog procesa.

Protok informacija dolazi od objekta upravljanja (proizvodnja) prema subjektu

(operatoru), a dalje od operatora u transformiranom obliku ponovo k objektu te tvor zatvoreni
krug upravljanja.

Dakle, proizvodni proces predstavlja sam za sebe upravljanje (koordiniranje)

meudjelujuih materijalnih, energetskih i informacijskih protoka, s ciljem da se dobije proizvod
zadanih svojstava i kvalitete.

Proizvodni je proces kompliciran:

- ukljuuje kompleks tehnolokih procesa prerada sirovine i poluproizvoda;
- tehnoloki procesi sastavljeni su od osnovnih i pomonih operacija;
- ukljuuje svojstva diskretnosti i kontinuiranosti.

Bitnost mehanizacije sastojala se u zamjeni fizikog rada ovjeka (ili ivotinje) radnim
strojevima ili ureajima. U mehaniziranoj proizvodnji svi su procesi dobivanja, transporta,
preobrazbe te upotreba materijala i energije voeni bez koritenja ovjekovih miia. ovjeku
(operatoru) ostala je jedino funkcija upravljanja proizvodnim procesom, njegovim materijalnim
i energetskim protokom i funkcija transformacije informacija. Automatizacijom je ovjek
osloboen od funkcija upravljanja i regulacije, tj. osloboen procesa transformacija informacija.

Proizvodni je proces automatiziran ako su sve etape (dobivanje, transport, preobrazba

te upotreba materijala, energije i informacije) postignute bez djelovanja ovjeka.

3. OBLICI AUTOMATSKIH SUSTAVA

Automatizacija je poela jednostavnim oblicima, no skupljenim je iskustvima prerasla

u sloene sustave.

1) Informacijski sustav prvo je oblik automatizacije (Slika 3). Slui za dobivanje podataka o
stanju objekta i njegove prerade. Podaci (informacije) su podesne za daljnje koritenje.
Upotreba odreene informacije, tj. neposredno upravljanje proizvodnim procesom, postie
se ovjekom-operatorom, odnosno dispeerom.
Primjer: sustav automatske kontrole.

Slika 3. Informacijski sustav

5
2) Upravljaki sustav koristi se za upravljanje objektom prema programu kojega je zadao
operater (Slika 4).
Primjer: sustav za programirano upravljanje, sustav za upravljanje na daljinu.

Slika 4. Upravljaki sustav

3) Informacijsko upravljaki sustavi trei su oblik automatizacije. Primjena tih sustava ne

sastoji se toliko u postizavanju automatskih informacija o stanju objekta, ve i o preradi
ovih informacija za izdavanje komande izvriocu ili izvrnom mehanizmu. Takvim sustavima
pripadaju sustavi za automatsku regulaciju i sustavi za automatsko upravljanje (Slika 5).

Slika 5. Informacijsko-upravljaki sustavi

Ako prva dva oblika sustava predstavljaju za sebe nepotpunu automatizaciju i

podrazumijevaju intervenciju ovjeka, trei sistem karakterizira potpuno oslobaanje
ovjeka od operacije upravljanja, tj. javlja se potpuna automatizacija s regulacijom.
ovjeku ostane samo opa kontrola nad procesom u objektu i eventualne intervencije u
sluajevima pojava nepredvienih okolnosti.
6
 S obzirom na obuhvatnost proizvodnih objekata razlikuju se lokalni i kompleksni
oblici automatizacije:

Lokalni oblik automatizacije predstavlja automatsko upravljanje i regulaciju odijeljenim

objektima i lokalnim ureajima (Slika 6).
Pri tome se koristi lokalni ureaj za regulaciju i primarnu obradu podataka (informacija).
Funkcijom upravljanja cjelokupnim protokom proizvodnog procesa te usaglaavanjem i
koordiniranjem pojedinim fazama rukovodi ovjek-dispeer.

Slika 6. Lokalni oblik automatizacije

Kompleksni oblik automatizacije koristi se kod automatskog upravljanja sloenih

i zamrenih sustava dimenzija pogona, zavoda ili industrijskih grana.

Sustav upravljanja moe biti deventraliziran lokalni sustav, odnosno centraliziran.

Ovdje se pod centralizacijom misli na voenje svih informacija u jedan centar gdje se
obrauju i iz kojeg se upravlja (Slika 7).

Sl. 7. Centralizirani oblik automatizacije

7
 Hijerarhijski oblik je kombinacija lokalnog s centraliziranim. Primjer na slici 8 pokazuje
hijerarhijski oblik s dva nivoa upravljanja.

Slika 8. Hijerarhijski oblik automatizacije

8
4. REDOVI AUTOMATINOSTI

Braa Amber (SAD) su 1955. godine predloila klasifikaciju automata koja u osnovi
pretpostavlja da svaki rad zahtijeva i energiju i informaciju te da s time raspolae ovjek.
On ima sposobnost rada koja zahtjeva utroak energije i koritenje informacije, no mnogo
toga u radu moe se zamijeniti strojem. Stroj koji posjeduje atribute ovjeka smatra se da
ima izvjesnu automatinost, tj. sposobnost da sam radi.

Definirano je da je deset redova automatinosti (od A0 do A9) dovoljno da se

sistematiziraju svi postojei i budui ureaji, strojevi i automati. Prvih est redova sadri
ureaje i strojeve koji ve postoje, dok se drugih etiri (od A6 do A9) mogu smatrati
hipotetskima za potrebe industrijske proizvodnje.

Prvi red (A0) automatinosti ukljuuje rune naprave i alate koji nisu u stanju da
djeluju sami za sebe. Redovi (A1 i A2) sadre strojeve kojima je potrebna energija za
obavljanje rada mehanizirana. Dalje slijede strojevi sa mehaniziranom energijom i
informacijom u redovima A3, A4 i A5. Strojevi-automati s mehaniziranom inteligencijom
pripadaju redovima A6, A7 i A8, dok bi automat koji bi posjedovao nadljudske mogunosti
spadao u red A9.

Klasifikacija redova automatinosti:

A0 Runi alat i strojevi za runi (manualni) rad
To su runi alati, ureaji, strojevi i pribor koji stalno zahtijevaju energiju ovjekovih miia
i kontrolu mozgom. Oni samo daju mehaniku prednost (poluga, kosina i sl.).
Primjer: no, klijeta, ilo, slagaljka, vitlo, bicikl, pisai stroj, vretenasta prea, itd.

A1 Strojevi i alati snabdjeveni vlastitim izvorom energije za pokretanje

Radi se o strojevima ili ureajima koji su opskrbljeni nekim pogonskim motorom (motor s
unutranjim izgaranjem, motor na komprimirani zrak, elektromotor). Motor znatno smanjuje
potrebu za energijom ljudskih miia.
ovjek pozicionira rad i stroj na eljenu akciju.
Primjer: elektrina runa builica, pneumatski eki, elektrini brijai aparat i sl.

A2 Poluautomatski strojevi i ureaji

U taj red spadaju strojevi koji obavljaju pojedinani ciklus. Takvi strojevi imaju sposobnost
vjetine da obave potpuni ciklus postupaka bez intervencije operatora koji samo zapoinje
radnu akciju. Posjeduju energiju potrebnu za obavljanje osnovnog rada, ali i za obavljanje
posrednog djelovanja (npr. ulaganje materijala za obradu). Znai da stroj osigurava svu
potrebnu energiju osim manjeg iznosa potrebnog za kontrolu. Kontrolu sprovodi operator.
Poslije zavrenog ciklusa stroj se samostalno zaustavlja.
Primjer: motorna pila za rezanje metala, planska brusilica, revolver tokarski stroj, itd.

A3 Automatski strojevi koji ponavljaju cikluse

Ovi strojevi mogu postupno samostalno raditi tokom dueg vremenskog perioda. Automatski
se pune materijalom kojeg obrauju i ciklus rada obnavljaju automatski. Dakle, strojevi
izvode rutinske naredbe, shvaaju, bez pomoi ovjeka. Posjeduju svu potrebnu energiju
za kontinuirani rad, no ipak je potreban operater da stalno snabdjeva stroj informacijom
njegovog rada.
Primjer: stroj za izradu lanaca, za izradu opruga, automatski vievreteni tokarski stroj,
proizvodna linija za obradu blokova automobilskih motora ili slinih kuita, offsetni tiskarski
stroj na arke, itd.
9
A4 Strojevi koji se prilikom proizvodnje sami mjere i podeavaju posjeduju povratnu
spregu
Stroj samostalno mjeri voenu veliinu u procesu rada, usporeuje je sa eljenom vrijednosti
voene veliine i podeava kako bi greke bile minimalne. Dakle, to su strojevi s regulacijom
koji imaju sposobnost rasuivanja i u stanju su donositi jednostavne odluke (autokorekcije).
Primjer: automatski termostat elektrine pei, ureaji za kontrolu i dranje nivoa, teine,
za kemijsko mijeanje, offsetni tiskarski stroj na arke s daljinskim upravljanjem i automatskim
podeavanjem zonske razdiobe dotoka boje, ureaji-kontrolori procesa, itd.

A5 Strojevi koji se prilikom proizvodnje sami kontroliraju

Strojevi, ureaji i procesi kojima su radni postupci definirani matematikim jednadbama
spadaju u taj 5. razred. Najjednostavniji samokorigirajui stroj biljei i ispravlja jedan
promjenjivi uvjet. No, postoje, svakako procesi s veim brojem ak meusobno zavisnih
uvjeta, to se bez raunala ne moe sprovesti. Skoro svako djelovanje procesa mogue je
opisati matematikim jednadbama. Time se moe proces regulirati kontrolnim ureajima
koji su zasnovani na rjeenjima jednadbi i koji upravljaju signalima. Signali predstavljaju
svake od faktora sposobnih da utjeu na djelovanje procesa koji se kontrolira. Dakle, stroj
raspoznaje mnogostruke faktore koji utjeu na proces rada te ih procjenjuje i rjeava
pomou raunskih operacija pri odreivanju ispravne kontrolne akcije. Za ovo se mogu
primijeniti raunala ope namjene ili, to je pogodnije, da se upotrebe jednostavnija, ali
specifinija raunala s ogranienom namjenom (mentori).
Primjeri: dranje optimalne brzine rezanja materijala, odravanje konstantnog pH u nekom
procesu, automatska kontrola kvalitete, itd.

Vii redovi automatinosti

A6 Strojevi s ogranienim samoprogramiranjem
Stroj postavlja i provjerava podprograme koji su osnovani prema opem programu. Sjeajui
se akcije, te koja je od akcija bila najdjelotvornija za postizanje eljenog rezultata, stroj
ui na osnovu iskustva.
Primjer: ureaji za simuliranje funkcije mozga, smijena kornjaa, itd.

A7 Strojevi koji povezuju uzrok i posljedicu

Takvi strojevi posjeduju sposobnost odreivanja loginih odnosa kao to su davanje uzroka
zapaenim posljedicama. To su strojevi koji imaju intuitivnu sposobnost.
Primjer: automat koji igra ah i sl.

A8 Strojevi koji ispoljuju kreativnost

Takvi bi strojevi bili uposleni umjesto dizajnera, konstruktora ili projektanata.
Dakle, imali bi sposobnost kreativnosti.
Primjer: stroj za komponiranje glazbe, za sastavljanje novih kemikalija, lijekova i sl.

A9 Stroj koji nareuje

Stroj koji bi imao sposobnost dominacije. Premaivao bi intenzitet ljudskih mogunosti. To
bi bili strojevi sa superiornom energijom, vjetinom, shvaanjem, rasuivanjem, uenjem,
intuicijom i kreativnou. Dakle, to bi bili strojevi koji bi dominirali ovjekom.

10
KOEFICIJENTI MEHANIZACIJE I AUTOMATIZACIJE

Koeficijent mehanizacije (Km) pokazuje stupanj, odnosno razinu mehaniziranosti

nekog ureaja, stroja, odjela, radionice ili pogona ili ak privredne grane. Neki autori
raunaju koeficijent mehanizacije prema radnicima:
Rm Rm
Km = =
R uk R r + R m
gdje je: Rm broj radnika zaposlenih mehanikim radom
Rr broj radnika zaposlenih runim radom
Ruk ukupan broj radnika

Neki pak raunaju prema volumenu proizvoda, dakle, koliko je proizvodni proces
mehaniziran:

Im I
Km = = m
Iuk Ir + Im
gdje je: Im volumen proizvoda izraen strojnim, mehanikim nainom
Ir volumen proizvoda izraen runim nainom
Iuk ukupan volumen proizvoda

Oba pokazatelja nedovoljno izraavaju stupanj mehanizacije jer u prvom sluaju bi

trebali biti strogo odijeljeni manualni radnici od ostalih (to nije sluaj), dok se u drugom ne
uzima u obzir runi rad u pomonim operacijama (manipulacija poluproizvodima, kontrola
i sl.).

Zbog toga se pri proraunavanju koeficijenata mehanizacije pa i automatizacije

uzimaju vremena rada:

Tm Tm
Km = =
Tuk Tr + Tm
0 < Km < 1
gdje je: Tm ukupno strojno vrijeme izrade jedinice proizvoda, zajedno s vremenom
utroenim za mehanizirane pomone operacije
Tr vrijeme runog rada
Tuk ukupno vrijeme izrade jedinice proizvoda

Koeficijent automatizacije je pokazatelj razine, odnosno stupnja automatinosti nekog

ureaja, stroja, nekog procesa, odjela, radionice ili ak pogona. Definiran je odnosom
vremena za izradu jedinice proizvoda.

Ta Ta
Ka = =
Tuk Tr + Ta + Tm
0 < Ka < 1
gdje je: Ta vrijeme automatskog rada
Tm vrijeme mehaniziranog rada
Tr vrijeme runog rada
11
Ako koeficijent automatike poprima vrijednosti:
Ka = 0,1-0,4 predstavlja djelominu automatizaciju,
Ka = 0,4-0,6 predstavlja poluautomatizaciju,
Ka = 0,9 predstavlja potpunu automatizaciju.

SHEMA AUTOMATIKE DOVOENJA BOJILA KOD STROJEVA

DUBOKOG TISKA

Slika 9. Shema automatike dovoenja bojila kod strojeva dubokog tiska

12
Strukturna shema ukljuuje 3 regulaciona kruga:

A) Krug odravanja konstantnog nivoa bojila

1. rezervoar bojila
2. bojilo, konstanta konzistencije i konstanta opt. gustoe
3. detektor nivoa bojila (plovak s otpornikom)
4. regulator nivoa (povezan je s regulatorom optike gustoe bojila 14)
5. izvrni organ (servo-motor ili el. magnet)
6. ventil za bojilo

B) Krug odravanja ljepljivosti bojila

(ljepljivost utjee na kvalitetu otiska, ako je prevelika uzrokuje upanje, a ako je premala
utjee na slabu sjajnost bojila, pjegavost na otisku, naruavanje nijanse svijetlih tonova
prosijava bojilo sa suprotne strane). Za mjerenje ljepljivosti bojila koristi se rotacioni
viskozimetar, a koji se sastoji od dijelova 7 i 8.

7. uronjeni rotor viskozimetra (disk ili cilindar)

8. pogonski el. motor (mjeri se zakretni moment)
9. regulator ljepljivosti bojila
10. izvrni organ
11. ventil za razrjeiva

C) Krug regulacije optike gustoe bojila

12. kontrolna oznaka

13. denzitometar
14. regulator optike gustoe
15. zupasta pumpa
16. trcaljka bojila
17. korito za bojilo
18. filter
19. struga

13
AUTOMATIZACIJA U OFFSETNOM TISKOVNOM PROCESU

Principijelna shema sistema upravljanja offsetnim tiskom

Kao osnovni zadatak automatskog upravljanja, pojavljuje se stabilizacija koliine i
svojstva bojila i tekuine za vlaenje, reguliranje dovoenja bojila i tekuine za vlaenje
na tiskovnu formu.

Slika 10. Automatizacija u offsetnom tiskovnom procesu

14
Shema ukljuuje tri zatvorena kruga:

A) Krug reguliranja dovoenja tekuine za vlaenje primjenjuje se recirkulacijski sistem

dovoenja tekuine za vlaenje, odrava konstantni nivo tekuine u rezervoaru i
konstantnost kiselih osobina (pH vrijednost).

1. detektor pH 2 elektrode
2. regulator pH
3. spremnik za pufer
4. elektro-magnetski izvrni mehanizam
5. ventil
6. filter za proiavanje
7. sistem centralnog dovoenja tekuine za vlaenje s pumpom
8. detektor nivoa tekuine za vlaenje s pumpom
9. valjci za nanoenje tekuine za vlaenje
10. detektor za mjerenje vlanosti na povrini tiskovne forme
11. regulator tekuine za vlaenje
12. izvrni mehanizam utjee na promjenu dovoenja tekuine za vlaenje

B) Krug automatske optimizacije

13. otisnuta papirna traka
14. detektor optike gustoe bojila (denzitometar)
15. Blok transformacije signala na ulaz bloka se upisuju signali koje karakterizira optika
gustoa mjerne oznake rasterskog polja i bjeline papira. Na izlazu se dobivaju signali za
korekciju.
Prvi signal se koristi za automatsku korekciju zadatka dovoenje bojila i odvodi se u
regulator bojila DD.
D optika gustoa mjerne oznake u odnosu prema papiru
DD odstupanje D od eljene vrijednosti
D/s Drugi signal D/s koristi se za automatsku korekciju zadatka vlaenja i odvodi se na
brzoradni ekstremni regulator.
Kombinirani indikator koji predstavlja omjer optike gustoe mjerne oznake u odnosu prema
papiru i relativne tiskovne povrine rasterskog polja.
16. Brzoradni ekstremni regulator podeava takav zadatak regulatoru tekuine za vlaenje
koji osigurava optimalni reim vlaenja h, a to je u sluaju kada je D/s maksimalno.

C) Krug reguliranja dovoenja bojila

17. detektor debljine bojila na povrini tiskovne forme
18. regulator bojila
19. izvrni mehanizam koji je povezan s organom koji regulira dotok bojila za jedan otisak
20. sistem valjaka za razribavanje i dovoenja bojila na tiskovnu formu

Informacijski dio regulator bojila ima dodatni ulaz za automatsku korekciju zadatka koliine
bojila (prima signal iz BTS-a).

15
AUTOMATIKA DOVOENJA BOJILA I RAZDIOBA BOJILA KOD
STROJEVA VISOKOG TISKA

1. Sistem centralnog dovoenja boje s pumpom i regulacionim ventilom

2. Bojanik s bojom (stalni dotok boje i konstantna svojstva boje)
3. Podsklop za dovoenje boje (duktor sa zonskim regulacijskim elementima, regulacija
koliine boje po otisku, zonska raspodjela koliine boje uzdu izvodnice duktora uz pomo
zonskih regulacijskih elemenata).
4. Valjci za razribavanje i nanos boje (aksijalno i kotrljajua skupina, kruti i elastini valjci)
- za dobivanje sloja boje odreene debljine
- akumulator (rezerva) boje
- ravnomjerni nanos boje na tiskovnu formu
5. Tiskovna jedinica rezultira prijenos boje sa tiskovne forme na papir (tiskovnu podlogu)

UPRAVLJAKI KRUGOVI

1. Krug stabilizacije nivoa boje u bojaniku

- boja iz magistralnog cjevovoda pumpom kroz regulacijski ventil (elektromagnetski izvrni
mehanizam detektor nivoa).
2. Krug automatskog podeavanja zonskog dovoda boje
- zonski element elastinost noa utjecaj na susjedne zone
- detektor debljine boje na duktoru kompariranje s referentnom vrijednosti za danu zonu
signal odstupanja u regulacijski ureaj komanda izvrnom mehanizmu (za svaku
zonu).
Za programiranje podeavanja analizator za odravanje integralne gustoe boje zone
standardnog otiska (etalonski otisak), ili tiskovna forma obojena bojom zonski denzitometri
izlazni napon proporcionalan sumi signala informacija u raunalu se prerauje u program
za realizaciju komandi sistema automatskog podeavanja.
3. Krug regulacije temperature valjka
Zagrijavanje valjka uslijed rada (trenje) smanjuje viskoznost boje naruava se identinost
otisaka naklade.
Za stabilizaciju regulator upravlja dovoenjem vode za hlaenje prema valjcima za
bojenje (Baldwin).
4. Krug stabilizacije optike gustoe otiska (integralna gustoa)
- Informacije o vrijednosti optike gustoe boje zonski kontroliranim poljima pomou
denzitometra (suma svih daje potrebnu koliinu boje za jedan otisak).
- Obrada poletne informacije o analogiji sa zadanim algoritmom regulatora optike gustoe.
- Upravljanje izvrnim mehanizmom povezano s regulacijskim organom koji mijenja dotok
boje po otisku (ili promjenom obodne brzine duktora ili promjenom kuta zakretanja duktora).
5. Dopunski krug regulacije obojenja
Tokom upravljanja zonskom regulacijom mogu nastupiti poremeaji (promjena
hidrodinamikog tlaka boje, temperature i viskoznosti).
- zato: dopunski krug tzv. kaskadni sistem regulacije: tirani otisak denzitometar
preklopnik (crtkano) regulator debljine sloja boje u duktoru - ...

16
 Slika 11. Automatika dovoenja bojila i razdioba bojila kod strojeva visokog tiska

Opis pozicija
1. sistem centralnog dovoenja boje s pumpom
2. regulacijski kuglasti ventil
3. bojanik
4. detektor nivoa
5. regulator nivoa
6. elektro-magnetni ventil
7. podsklop za dovoenje boje (duktor)
8. zonski regulacijski element (vijak, zasun, eksc. valji)
9. Detektor debljine sloja boje na duktoru
10. regulator za usporeivanje stvarne i referentne debljine sloja boje na duktoru
11. analizator za svaku zonu odreuje integralnu optiku gustou etalonskog otiska
12. raunalo
13. minielektromotor zonskog vijka
14. sustav valjaka za razribavanje i nanos bojila
15. detektor temperature valjaka
16. regulator temperature valjaka za boju
17. tirani otisak (mjerno polje)
18. detektor optike gustoe boje (denzitometar)
19. regulator optike gustoe
20. preklopnik
21. elektromotor (daje promjenu obodne brzine ili kut zakretanja duktora)
22. dopunski krug regulacije obojenja

17
SISTEM AUTOMATSKE IZMJENE ROLE PAPIRA KOD TROKRAKOG
NOSAA ROLE

Tri regulatora upravljaju izmjenom role papira, pri neprekidnom kretanju trake papira. Oni
primaju informacije od elektrinih generatora i daju odreena komande izvrnim ureajima.

1. trokraki nosa role pogoni ga poseban elektromotor

2. fotoelija registrira kraj role minimalni promjer kotura te daje informaciju elektromotoru
za okretanje nosaa role za 120 u smjeru kazaljke na satu
3. remenski prijenos, podigne se pneumatski u trenutku okretanja role, a kad se rola
okrene on se sputa i ukljui se tarni pogon za ubrzavanje kotura
4. * elektrini generator okree se, a u ovisnosti od broja okretaja mijenja se napon
(napon je f (brzine okretaja vok)).
5. fotoelija daje impulse za poetak lijepljenja
6. servomotor
R1 regulator za ubrzavanje koture na ulazu dobiva mjerene veliine A (iz el.gen. 4.1)
i B (iz el.gen. 4.2) koje daju informaciju o brzini gibanja trake u stroju. Regulator zatim daje
komandu izvrnom ureaju koji upravlja brzinom novog kotura posredstvom remenskog
prijenosa.
R2 regulator izjednaava brzina kada se izjednae naponi el.gen. 4.3 koji mjeri brzinu
okretanja nove role papira i el.gen. 4.1 koji mjeru brzinu gibanja trake u stroju, regulator
R2 mora davati komandu regulatoru R1 za odravanje postignute brzine okretanja nove
role jer su brzine izjednaene.
R3 regulator lijepljenja i rezanja nakon to se izjednae brzine stare i nove role zapoinje
proces lijepljenja. Regulator R3 daje komandu servomotoru za pokretanje etki koje
potiskivanjem trake papira prema novoj roli utjeu na sljepljivanje stare i nove trake papira.
Zatim se ukljui no za rezanje stare trake papira i na kraju se iskljui automatika. etke
i no se vraaju u prvobitni poloaj.

Slika 11. Sistem automatske izmjene role papira kod trokrakog nosaa role
18
SISTEM AUTOMATSKE REGULACIJE NATEGNUTOSTI PAPIRNE TRAKE

- za koenje kotura primjenjuje se konica s beskonanom trakom

1. amortizacioni valjak za mjerenje sile natezanja

2. poluje pomou kojeg se upravlja krivuljom (4) i reg. ventilom
3. elastina membrana slui za uravnoteavanje valjka (1) silom komprimiranog zraka
4. krivulja
5. regulacioni ventil
6. manometar za mjerenje pritiska komprimiranog zraka za zatezanje trake
7. upravljaka ploa koja slui za podeavanje potrebne sile zatezanja papirne trake
8. proista (komprimirani zrak ide od zrane pumpe preko proistaa)
9. redukcioni ventil gdje se uspostavlja konstantan pritisak zraka, komprimirani zrak nakon
toga dolazi do regulacionog ventila (5) i do upravljake ploe (7)
10. manometar mjeri pritisak zraka koji se dovodi regulacionom sistemu
11. klip njegovom promjenom poloaja poveava se ili smanjuje sila natezanja u remenskoj
konici
12. pomini valjak giba se u ovisnosti gibanja klipa
13. beskonana traka koiona
14. papirna traka
15. zupaniki prijenos koji pogoni koionu traku, a njega pogoni osovina tiskovnog cilindra
16. manometar za mjerenje pritiska zraka koji se dovodi u servocilindar (S)
17. prigunik kojim se regulira dovoenje zraka regulacionom ventilu (5)
18. priguiva koji slui za umirivanje kolebanja osjetilnog elementa (amortizacionog valjka 1)

Nategnutost papirne trake regulira se koionom trakom. Sila koenja kotura papirne
trake tim je vea, im je vea sila zategnutosti koione trake. Koiona traka ima za oko 5-
6% manju brzinu od brzine papirne trake. Kada je traka labava, onda proklizava po papirnoj
traci nema sile koenja. Regulacioni sistem je pneumatski.

19
Slika 13. Sistem automatske regulacije nategnutosti trake
20
AUTOMATSKO UPRAVLJANJE REGISTROM PAPIRNE TRAKE U STROJU
DUBOKOG TISKA

R1 regulator dovoda otiska na strani lice

R2 regulator dovoda lice i nalije
R3 regulator dovoda otiska na strani nalije

1. Ureaj za kontrolu gibanja trake signal odlazi u regulator gdje se vre usporedbe
ciklinosti dvaju gibanja i gdje se definira pogreka registra pogreka se transformira u
komandu upravljanja u skladu sa zadanim algoritmom upravljanja
2. Elektro-motor prima komandu od regulatora te djeluje na objekt
3. Objekt pomini valjak za transport papirne trake

Promjenom puta papirne trake, uz istu brzinu kretanja trake, mijenja se vrijeme dolaska
papirne trake u tiskovnu jedinicu, a na taj nain se upravlja registrom.

4. Bubanj za suenje

Slika 14. Automatsko upravljanje registrom papirne trake u stroju dubokog tiska

21
AUTOMATSKO UPRAVLJANJE SABIRANJA DVIJU TRAKA U
FALCAPARATU

R1 regulator poloaja osnovne trake

R2 regulator poloaja dopunske trake
1. Fotoelija daje informaciju o gibanju papirne trake
2. Lijevak za uzduno savijanje
3. Sinhroskopski ureaj za kontrolu savijanja
4. Pomini transportni valjak
5. Elektro-motor za pomicanje valjka (4).

Slika 15. Automatsko upravljanje sabiranja dviju traka u falcaparatu

22
Mjerni prijenosnici protoka

Za mjerenje protoka plinova i tekuina koristimo ureaj koji se sastoji od mjernog

zaslona postavljenog u cijev kroz koju tvar struji. Mjerni zaslon uzrokuje pad tlaka p1-p2
koji se prenosi na element za mjerenje tlaka taj dio moe biti, na primjer, ravna membrana.
Mjerni prijenosnik tlaka mjeri pad tlaka koji je izazvan protokom regulirane tvari kroz mjerni
zaslon. Taj pad tlaka u pravilu je vrlo malen. Protok Q tvari koja tee kroz mjerni zaslon
moe se odrediti formulom:

Q = A 2g pu = C pu

Ovdje su: Q protok regulirane tvari (npr. u kg/s), m - koeficijent protoka koji zavisi od
fizike prirode protone tvari i odreuje se pokusom pu = p1-p2 pad tlaka, A povrina
presjeka zaslona, r - gustoa, g = 9,81 m/s2, C konstanta.

Slila 16. Mjerenje protoka

zaslonskom ploicom

1- mjerni zaslon koji uzrokuje

pad tlaka p1 - p2
2- mjerni prijenosnik tlaka

Na slici vidimo princip mjerenja pomou Pitotove cijevi. Ovdje se takoer mjeri razlika
tlakova.

Slika 17. Mjerenje protoka

Pitotovom cijevi

23
Mjerni prijenosnici viskoznosti
Pod viskoznou podrazumijeva se unutarnje trenje u nekoj tvari. Zbog tog unutarnjeg
trenja tvar se opire promjenama oblika. Znai, ako se u nekoj tvari eli proizvesti i podravati
strujanje, potrebna je odreena sila. Jedinica apsolutne ili dinamike viskoznosti jest Ns/
m2. Deseti dio ove jedinice jest poaz (P). Da bi se stekao pojam o redu veliine, dati su
podaci o viskoznosti nekih tvari. Voda na 20C ima 1 cP (1/100 poaza), a bitumen oko
1013 cP.
Najstarija izvedba viskozimetra jest u obliku staklene nagnute cijevi. U cijev se stavi
mjerena tvar (plin ili tekuina), zatim ubaci kuglica i mjeri se vrijeme potrebno da padne od
gornje do donje crtice. Pomou odreene formule izraunava se viskoznost.
Suvremeno sredstvo za mjerenje viskoznosti, koje se naroito koristi u
regulacionoj tehnici, jest elektriki rotacioni viskozimetar. Mjerena tvar se stavlja izmeu
dva cilindra, od kojih se jedan vrti konstantnom brzinom. Vanjski cilindar ujedno slui
kao posuda za tvar, tako da se redovito vrti unutarnji cilindar. Zbog svoje viskoznosti
tvar prua odreeni otpor vrtnji, uslijed ega se javlja odreeni protumoment, koji se
elektriki mjeri, tj. elektrika veliina se izbadari u jedinicama viskoznosti. Postoje i
praktike izvedbe sa tijelom koje slobodno rotira, te se uranja u masu. Ova je metoda
pogodna za velike kace i spremnike.
Mjerni prijenosnici viskoznosti mogu se izvesti i na otpornikom, kapacitivnom i
magnetostriktivnom principu.

Mjerni prijenosnici kemijskih veliina

Mjerenje pH tekuina. pH je mjera kiselosti neke tekuine. Kiselost neke tekuine
zavisi od koncentracije vodikovih iona H+ i obino varira od 1 do 10-14 mola/litri. pH je
definiran kao negativni dekadski logaritam koncentracije CH- vodikovih iona, tj. pH = -log
CH+, gdje je CH+ koncentracija vodikovih iona u molima na litar.
Najkiselije otopine imaju pH = 0, jako lunate pH = 14, a neutralne (ista destilirana voda)
pH = 7.
Praktiki se za mjerenje pH koriste razliite metode. Na primjer, pH se moe odrediti
pomou indikatora metilorange koji mijenjaju boju (za pH = 3 postaje crven, a za pH = 4
ut). Danas se ipak u veini raznih podruja koriste vrlo precizna mjerenja pH elektronskim
metodama. Sva ta mjerenja temelje se na injenici da se izmeu dviju elektroda (razliitog
kemijskog sastava), umoenih u neku otopinu, javlja razlika potencijala koja zavisi od pH
dotine sredine. Elektroda, iji potencijal zavisi od koncentracije iona u otopine, naziva se
mjerna elektroda, a ona druga, iji potencijal ostaje nepromijenjen, naziva se poredbena
ili referentna elektroda (normalna vodikova elektroda). Pomou takvih dviju elektroda stvara
se galvanski element iji se napon mjeri i na temelju toga odreuje pH. Pokazalo se da je
zavisnost izmeu stvorenog potencijala i pH linearnog karaktera, a moe se izraziti
jednadbom:
pH2 je koncentracija vodikovih iona mjerene otopine, pH1 je koncentracija vodikovih iona
referentne otopine (npr. u staklenoj elektrodi), pri 20C kree se u granicama od
55,5...58mV. Ako se zna pH1, te se izmjeri napon E, moe se iz gornje jednadbe izraunati
pH2.

24
Mjerni prijenosnici svjetla
Glavni predstavnici ovih prijenosnika jesu fotoelementi. To su osjetljive tvari koje
reagiraju na promjenu jakosti svjetla. Ako se osvijetle povrine nekih metala ili poluvodia,
onda svjetlosna energija prodire u povrinski sloj tvari, daje elektronima dopunsku energiju,
zbog ega neki od njih izlete iz svojih putanja. Pri tome mogu nastupiti ovi sluajevi:
1. Osloboeni elektroni naputaju osvijetljenu tvar. Ta pojava se naziva vanjskim
fotoefektom, a fotoelementi koji se temelje na tom principu zovu se fotocijevi (fotonke) ili
fotoelije.
2. Osloboeni elektroni ostaju u osvijetljenoj tvari, ali joj poveavaju elektriku vodljivost.
Fotoelementi koji se temelje na ovoj pojavi zovu se fotootpornici.
3. Osloboeni elektroni iz sloja osvijetljene tvari prelaze u drugu neosvijetljenu tvar, koja je
odvojena tankim izolacionim slojem od osvijetljene. Fotoelementi koji rade na tom principu
zovu se fotoelementi sa zapornim slojem.
Dobre strane fotoelemenata (misli se na primjenu u automatici) jesu njihova jednostavnost,
male dimenzije, velika osjetljivost i mala tromost (fotoelije djeluju gotovo trenutano).
Nedostatak im je mala fotostruja, tj. struja koja je izazvana djelovanjem svjetlosnih zraka
i zbog toga se moraju obavezno koristiti pojaala.

Mjerni prijenosnici brzine vrtnje

Mjerni prijenosnici brzine vrtnje najee su tzv. centrifugalni regulatori.
Na slici vidimo jednu od osnovnih izvedbi ovakvih mjernih prijenosnika. Klizni rukavac 1
proiruje se u obliku zvona, a sa gornje strane mu je postavljena, unutar cilindra, opruga
4 (slui za podeavanje regulatora na razne brzine vrtnje).

Slika 18. Centrifugalni mjerni prijenosnik brzine vrtnje

1-klizni rukavac, 2-pogonska osovina, 3-koljeniasta poluga, 4-opruga za podeavanje,

5-centrifugalni utezi, 6-spojne poluge, 7-glavina.
25
Stroboskopska metoda mjerenja brzine vrtnje

Na rotirajuu osovinu stavlja se ploa s jednom bijelom markicom na svom obodu.

Osvijetlimo li rotirajuu osovinu svjetlom koje se naizmjence pali i gasi frekvencijom
koja odgovara jednom okretaju osovine, imat emo utisak da markica miruje, iako se
osovina vrti. Brzinu vrtnje izraunat emo po formuli n = 60 f + z, gdje su f frekvencija
svjetla, a z eventualni broj pretravanja bijele markice u minuti u smjeru ili nasuprot smjeru
okretanja.

Slika 19. Stroboskopska ploa

Mjerni prijenosnici tlaka

Ravne membrane, osobito u kombinaciji s oprugama, mnogo se koriste kao mjerni
prijenosnici u regulatorima tlaka. Ravne membrane bez opruge, kao na Sl. __ primjenjuju
se na male tlakove do 200 mm vodenog stupca. Membrana se obino izrauje od koe.
Ako se mjeri nadtlak, onda se mjerna tvar prikljuuje na jednu cijev, na primjer na 2, a 3 je
spojena s atmosferom. Ako se mjeri razlika tlakova, onda se oni prikljuuju na 2 i 3. Na
spojnu polugu 6 djelovat e sila koja e ovisiti o razlici tlakova.

Slika 20. Mjerni prijenosnik tlaka s ravnom membranom

1 koni disk,
2 i 3 cijev za vezu sa mjernim sredstvom,
4 tijelo prijenosnika,
7 i 5 aluminijski diskovi,
6 spojna poluga.

26
 Slika 21. Skica za proraun ravne membrane

Ako se koriste neki drugi elastini materijali (osim koe), moe se postii mjerenje
tlaka do 1000 mm vodenog stupca (= 0,1 at). Pri veim tlakovima potrebno je koristiti
metalne membrane u obliku mijeha (membrana 1 sa Sl. 1-23 se narovai). Za tu svrhu se
obino koriste mjed, bronca, tombak, monel-metal (68% Ni, 28% Cu, 1% Fe, 3%Mn + Si
+ C) i razne druge legure. Na spojnoj poluzi prema Sl. 1.24 membrana mora svladati silu
F = Ap-Bh gdje je Ap sila uzrokovana mjerenim tlakom p. Bh predstavlja otpornu silu
membrane (h = deformacija membrane).
Pri tlakovima preko 1,5 atmosfera ravne valovite membrane ne zadovoljavaju, jer bi
se morale nainiti suvie debele, to bi smanjilo njihovu osjetljivost. Zato se za tlakove
koriste membranske kutije i mjehovi.

Slika 22. Mijeh

Pri mjerenju tlaka ili openito sile koristi se i piezoelektriki efekt. Pod djelovanjem
mehanike sile neki kristali postaju polarizirani na povrini se javljaju elektriki naboji.
Obratno, dovoenjem napona na kristal on se deformira u njemu se javljaju unutranja
mehanika naprezanja. Za regulacione svrhe najvie se upotrebljava kremen (kvarc), jer
je neosjetljiv na promjene temperature, ima veliku mehaniku vrstou (sd = 800 kp/cm2);
modul elastinosti 8105 kp/cm2, to omoguuje mjerenje sile uz iznimno male pomake.
Iz kristalnog kremena izrezuju se pod raznim kutovima i smjerovima mjerni elementi. O
vrsti reza ovise veliina naboja, smjer djelovanja sile, ovisnost temperature, itd.
27
Hidrauliki regulacioni elementi
Hidraulini regulatori primjenjuju se u mnogim industrijskim granama
(metalopreraivakoj, metalurgiji, energetici, kemijskoj industriji, itd.), te u transportu. Po
principu djelovanja dijele se na neposredne i posredne. Kod neposrednih regulatora energija
za pokretanje izvrnog lana dolazi iz mjernog prijenosnika, tj. iz reguliranog objekta. Kod
regulatora posrednog djelovanja koristi se pojaalo.

Osnovne prednosti hidraulinih regulatora jesu dugotrajnost, velika sigurnost

konstrukcije, jednostavno posluivanje, irok raspon izlaznih snaga, momenata i brzina
servo motora, relativno malen potroak energije, samopodmazivanje pokretnih elemenata
regulatora i mala stlaivost tekuine, kao prednost u odnosu na pneumatske sisteme.
Daljina prijenosa je neto manja nego kod pneumatskih sistema.
Nedostaci su velika i razgranata mrea cijevi, gubici u tekuini, opasnost od
zamrzavanja, korodiranje elemenata, stvaranje zranih mjehura, osjetljivost na promjene
temperature, zagaivanje, zaepljenje i korozija cijevi.
Sve cijevi pod tlakom moraju na odreenim mjestima imati mogunost isputanja
zranih mjehura. Zrak u radnoj tekuini jako pogorava rad regulatora i esto ga dovodi u
podruje nestabilnosti.

Rezervoari
Koriste se tri vrste rezervoara: otvoreni, zatvoreni i sa nadlaktom. U zatvorenom
rezervoari tekuina nema kontakt s atmosferom, pa su zbog toga potrebne razne elastine
membrane ili pomini klipovi koji e kompenzirati irenje tekuine uslijed porasta
temperature. Kapacitet ovih rezervoara je malen.
Rezervoari sa nadlaktom koriste se za plinove ili zrak. Moraju imati dobru hermetinost
i elastine elemente koji e kompenzirati utjecaje temperature ili tlane udare.

Proiivai

Siguran rad i dug vijek komponenata hidraulinih regulacionih sistema ovisi prvenstveno
o dobrom proiavanju radne tekuine. Postoje tri vrste neistoa:
1. Praina i zemlja. Osim abrazivnog djelovanja, dolazi obino i do oksidacije radne ekuine.
Ako se koristi voda, nastaje emulzija koj aj esklon apjenuanju i tloenju blata.
2. Metalne i ostale estice, koj eobino nastaju u proizvodnom procesu.
3. Vlaga, koja i u najmanjim koliinam vremenom uzrokuje koroziju metala.

Na slici 23 vidi se izvedba proiivaa koji se pomou ruice moe istiti, tako da se
neistoe taloe na dnu i s vremena na vrijeme se kroz donji otvor isputaju. Postoji i drugi
tip proiivaa koji koristi kao umetke razne vrste papira, filca itd.

28
Slika 23. Ureaj za proiavanje tekuine elemenata hidraulinih upravljakih sistema

1 dovod neiste tekuine 2 odvod proiene tekuine

3 proiiva 4 ruica za skidanje neistoa
5 vijak za isputanje neistoa
Kvaliteta proistivaa odreuje se prema najmanjoj dimenziji estice koja jo ne moe
proi kroz njegove pore. Naroito fini proiivai (5...10 mikrona) stavljaju se ispred
hidraulinih klipova.

Tekuine za hidraulike ureaje

Osnovni zahtjevi to se postavljaju za hidraulike ureaje jesu odgovarajua
viskoznost, mazivost, kemijska stabilnost i mala kompresibilnost. Tekuina mora osigurati
dobru nepropusnost (brtvljenje) izmeu pokretnih dijelova hidraulinih elemenata. Meutim
trenje u mazivom filmu gubitak je snage. Viskoznost tekuine zato mora biti takva da
zadovolji ovom kompromisu izmeu propusnosti i malo trenja meusobno pokretnih
dijelova. Tekuina mora imati visoki viskozni indeks, da bi se to vie smanjio utjecaj
temperature na viskoznost.
Ulja na bazi petroleja najvie se upotrebljavaju kao hidraulike tekuine. To su obino
svijetla ulja, sa aditivom ili bez njega. Aditivi poveavaju nepropusnost ulja, poveavaju
indeks viskoznosti, spreavaju ranje i oksidaciju, smanjuju stvaranje pjene i raznih ljepljivih
i gumastih tvorevina.

29
Cijevi
Za hidraulike sisteme u industriji navie se koriste bakrene ili eline cijevi, a u
avionima aluminijske legure. Bakrene cijevi ukoliko nema vibracija i hidraulinih udaraca,
mogu izdrati tlak do 70 at. eline cijevi mogu se koristiti u najraznovrsnijim uvjetima i
mogu izdrati tlakove od 400 at.
Cijevi se dimenzioniraju prema radnim tlakovima i doputenim gubicima. Pri
izraunavanju potrebne debljine stijenke cijevi ili doputenog tlaka koji moe cijev izdrati
upotrebljava se Barlowljeva formula:

pD
t=
2 d
gdje su: t debljina stijenke, D vanjski promjer cijevi, p tlak u unutranjosti cijevi i s -
doputeno naprezanje na unutranjoj povrini cijevi.
Pri odreivanju odabire se koeficijent sigurnosti 5 ili 6. Posebnim proraunom kontroliraju
se gubici snage u tekuini zbog trenja i zatim eventualno korigiraju promjeri cijevi.

Ventili
Za ogranienja tlakova u regulacionim sistemima mnogo se koriste ograniavajui ili
rasteretni Vickersov ventil (Sl.). Sastoji se od tijela sa pokretnim klipom 1, koji se na donjem
kraju zavrava produetkom. Ovaj produetak vri posao ventila zatvara put prema
slivnoj cijevi. Normalno, tekuina tee horizontalno kroz bone otvore oko ventila. Tekuina
je preko kanala 3 prisutna i sa gornje strane klipa 1. Ako su tlakovi s gornje i donje strane
klipa jednaki, on je Hidraulini uravnoteen i podrava se u zatvorenom stanju pomou
slabe opruge 5. Kada tlak u sistemu prijee odreenu vrijednost, tlak tekuine preko kanala
4 djeluje na pomoni ventil 2, koji se otvara, pa tekuina istjee. kroz sredinji kanal klipa
1. Zbog ovog strujanja opada tlak sa gornje strane klipa 1, ventil se pomie prema gore,
tekuina dobiva oduak u slivnoj cijevi i tlak se postepeno vraa na normalu.

Ovaj se ventil koristi i za daljinsko upravljanje: naglim otvaranjem prolaza za tekuinu

iz kanala 4 klip 1 se trenutano razbalansira, ventil se otvara i tlak moe pasti gotovo do
nule. Postoje jo i razne druge varijante ovoga ventila (rasteretni, sa slabom povratnom
oprugom, itd.), a i druga patentirana tehnika rjeenja ventila.

Slika 24. Vickers-ov ventil za ograniavanje

tlakova

1 - pokretni klip
2- kuglasti ventil
3 i 4 - kanali
5 - opruga

30
Osnovno o izvedbi regulatora

Brojni su proizvoai regulatora, pa je mnotvo razliitih izvedbi jedna i mogue

katalogizirati, a sastavljati njihov podroban pregled jedva da bi imalo i smisla. Opisat emo
samo osnovna naela, zajednika svim izvedbama iste vrste. Grade se tri osnovne vrste
regulatora: Hidraulini, pneumatski i elektrini. U prvoj vrsti signal je tlak kapljevine (obino
ulja), u drugoj signal je tlak plina (obino zraka), a u treoj signal je elektrini napon ili
struja. Svaka od ovih vrsta regulatora ima neke pojedinosti, pa se prema tome i primjenjuju.
Uz to pri izboru treba podrobno analizirati regulacijski krug s obzirom na dinamike
karakteristike, tonost, pouzdanost i sigurnost, mogunosti i trokove odravanja, pa zatim
mjesto smjetaja regulatora, njegovu veliinu i teinu, cijenu, itd. U praksi postoje okolnosti
pri kojima je potrebno slagati i primijeniti radi voenja hidraulike, pneumatske i elektrine
jedinice povezane u cjelinu. U novije doba uinjen je osobit napredak na podruju
elektronikih elemenata, pa su razvijeni elektrini regulatori novih odlika, posebice s gledita
pouzdanosti i sigurnosti rada.

CPC

1. Heidelbergov CPC sistem

Pravi naziv ovog sistema je Computer Print Control ili CPC. Heidelbergov CPC-
sistem sastoji se iz slijedeih dijelova:
CPC-1-01 - elektronsko daljinsko upravljanje bojilom i registrom
CPC-1-02 - svaki od ureaja u nizu kako su navedeni ima jedan stupanj
automatizacije vie
CPC-1-03
CPC-2 - raunarsko i denzitometrijsko odravanje kvalitete tiska
CPC-2-S - odravanje kvalitete procesa tiska (poboljan CPC 2)
CPC-3 - optoelektroniki ita ploe
CPC-4 - odravanje registra
CP-tronic - upravljanje i kontroliranje svih funkcija stroja

Slika 1. CPC i CP-tronic upravljaju i kontroliraju itavi stroj

31
Kao to je u radu ve navedeno, procjena automatinosti ovih ureaja bit e dana na
osnovu definicije automata: Automat je naprava, ureaj za obavljanje neke radne operacije
bez neposrednog sudjelovanja ovjeka, te uvrtavanjem ureaja u jedan od redova
automatinosti.

2. CPC-1
Svakom stroju sa CPC upravljanjem pripada jedan pult upravljanja sa kojeg tiskar centralno
podeava nanos bojila i registar. Razlikujemo tri vrste upravljakih mjesta (CPC1-01, CPC1-
02, CPC1-03) sa rastuim brojem upravljakih funkcija i kombinacija. Svaka tiskara moe
si izabrati onu kombinaciju CPC sistema koja joj najbolje odgovara (3).

2.1. CPC 1-01

Ureaj CPC 1-01 omoguuje da tiskar s jednog centralnog mjesta koje je smjeteno blizu
izlagaeg dijela stroja kontrolira sve zone bojanika, ukupnu koliinu bojila koje naputa
bojanik, te boni i obodni registar. U tablinom pregledu te funkcije prikazane su podobnije:

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Zonsko doziranje nanosa boje
Kontrola irine zone boje
Upravljanje registrom:
- obodnim
- bonim
Poloaj valjkastog elementa za doziranje
nanosa bojila vidi se na displeju svjetleih
dioda iznad tipkala zona na skali sa 16
poloaja. Svaki pojedini od 16 poloaja moe
se nadalje stupnjevati 32-struko na finom
pokazivau. Putem tih 512 koraka moe se
dovod bojila u CPC bojniku mijenjati u
stupnjevima od po tisuinke milimetara.
Pokazuju se digitalno na odvojenom dipleju
prema izboru tiskarskog agregata.

Slika 2. Ureaj CPC 1-01

32
PROCJENA AUTOMATINOSTI UREAJA CPC 1-01:
- ureaj koristi mikro i mehanike ureaje
- upravljanje dotokom bojila mogue je: a) pritiskom na tipkalo,
b) pomou podataka sa kasete.
- ureajem je mogue obaviti: raunanje, usporeivanje i programiranje specifino za
svaku boju (kod ute boje potrebna je druga koliina za pokrivanje iste povrine nego kod
crne da se postigne ispravna gustoa punog tona).
- daljinsko upravljanje registrom podrazumijeva aksijalno i radijalno pomicanje cilindra sa
tiskovnom formom.

ZAKLJUAK: Ureaj CPC1-01 ima oznaku produktivnosti A32/3, to znai da CPC1-01

spada u A3 reda automatinosti, te da su dvije od tri radne operacije automatske na
osnovu programa sa kasete. Dakle, stupanj automatinosti je 66,6% u redu automatinosti
A3. Ureaj CPC1-01 skrauje vrijeme pripreme 20% (3).

33
2.2. CPC 1-02

Sa ureajem CPC 1-02 daljinski upravljano moe biti:

- nanos bojila po zonama
- kontrola irine obojene trake
- duktori za vlaenje
- registri
Prijenos izmjerenih vrijednosti mogu je:
- sa sistema CPC4 (za odravanje registra)
- sa sistema CPC3 (memorirani podaci)
Elektroniko raunalo ureaja CPC1-02 memorira i obrauje podatke za
predpodeavanje nanosa bojila. Daljnja korist sastoji se u brojnim upravljakim funkcijama
mogunosti da se sve veliine za predpodeavanje nanosa bojila slijedeeg radnog naloga
mogu unijeti u memoriju za vrijeme dok se na stroju radi prethodni radni nalog.
Tablini pregled funkcija CPC 1-02:

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Memoriranje aktualne zonske razdiobe i
aktualne postave valjaka za bojenje
Brisanje podataka u memoriji za nove
poslove
Snimanje podataka
Zatvaranje svih zona u svim ili u jednom
tiskovnom agregatu i postavljanje
obojene trake na maksimum
Oitavanje prije unesenih podataka u
memoriji
Unoenje podataka u memoriju
elektronskom pisaljkom
Zatvaranje zona bojanika lociranih izvan
formata tiska na svim tiskovnim
agregatima
Stavljanje bonog, obodnog i Mora biti izvedeno prije postavljanja tiskovne
dijagonalnog registra na nulti poloaj na
jednom ili svim tiskovnim agregatima
Osposobljavanje registra za automatsku
kontrolu sa CPC 4
Reguliranje profila bojila
Reguliranje obojene trake bojila
Reguliranje obodne brzine duktora za
vlaenje
Osiguravanje vie ili manje bojila u
zonama
Reguliranje bonog i obodnog registra
Reguliranje dijagonalnog registra
Sve zone bojanika za doziranje bojila
mogu se podesiti jednako ili se podruja
zona mogu podesiti stepenasto
djelovanjem elektronske pisaljke na
displeju zone
Korigiranje cjelokupnog profila slojeva
bojila u postocima prema promjeni irine
obojene trake na duktoru
eljena vrijednost je u memoriji
Odreivanje podataka za brisanje
Snimanje vrijednosti za odreene poslove
- Ako se novi profil bojila znatno razlikuje od
starog profila
- Kada treba skratiti vrijeme pranja valjaka
- U dugim radnim prekidima ako bojilo ostaje u
stroju
Selektirani podatak pokae se na displeju
Unoenje podataka za obojenje
Manje bojila na zonama izvan formata na kojima
se ne tiska u svim bojanicima
ploe
Aktiviranje automatskog kontrolnog sistema
Manje ili vie bojila, manje ili vie obojene trake
irina trake bojila kao postotak od maksimalne
irine trake
Brzina duktora u postocima
Reguliranje zone obojenja u postocima
Odstupanje bonog i obodnog registra
Kompenziranje nepravilnosti jedne tiskovne ploe
sa drugim tiskovnim ploama
Olakava se podeavanje nanosa bojila za otiske
punih tonova
Manje makulature uslijed programiranog
upravljanja obojenja

34
 Ovdje pripada i elektronska pisaljka. Pomou nje se moe profil sloja bojila ocijenjen
prema offsetnoj ploi ili otisku unijeti u memoriju CPC1-02 jednostavnim prelaenjem
pisaljke preko displeja zone boja, zona po zonu, boja po boju. U eljenom momentu se
pritiskom na tipkalo uneseni podaci prethodnog podeavanja automatski prenose u tiskarski
stroj.

Slika 3. Ureaj CPC 1-02

PROCJENA AUTOMATINOSTI SISTEMA CPC 1-02:

- koristi mikroelektro i mehanike ureaje
- upravljanje dotokom bojila mogue je pomou: a) pritiska na tipkalo,
b) podataka sa kasete.
- ureajem je mogue obaviti: raunanje, usporeivanje, programiranje specifino za svaku
boju
- daljinsko upravljanje obodnim, bonim i dijagonalnim cilindrom pomou:
a) pritiska na tipkalo,
b) automatski u vezi CPC 4.

ZAKLJUAK: Oznaka produktivnosti ureaja CPC1-02 je A42/4. To znai da ureaj spada

u reda automatinosti A4, jer pomou sistema CPC4 provodi autokorekciju registra, a to
se tie vlaenja ono se automatski integrira sa poetkom obojenja, to znai da je stupanj
automatinosti 50% u redu automatinosti A4, a vrijeme pripreme se skrauje za 26% (3).

35
2.3. CPC 1-03

Pult upravljanja CPC 1-03 pripada kompletno izgraenom CPC sistemu.

Sa ureajem CPC 1-03 daljinski upravljano moe biti:
- nanos bojila po zonama
- kontrola irine obojene trake
- duktori za vlaenje
- registri
Usvajanje izmjerenih vrijednosti mogue je:
- sa sistema CPC 2/2-S (za odravanje obojenja)
- sa sistema CPC 4 (za odravanje registra)
- sa sistema CPC 3 (memorirani podaci)

PROCJENA AUTOMATINOSTI SISTEMA CPC1-03:

- koristi mikroelektro i mehanike ureaje
- upravljanje dotokom bojila mogue je pomou:
a) pritiskom na tipkalo
b) podataka sa kasete ili diskete
c) automatski u vezi sa CPC 2/2-S
- ureajem je mogue obaviti: raunanje, usporeivanje, programiranje i automatsko
korigiranje obojenja
- daljinsko upravljanje obodnim bonim i dijagonalnim registrom mogue je pomou:
a) pritiska na tipkalo
b) automatski u vezi sa CPC4
Tablini pregled funkcija za CPC 1-03 je izostavljen zbog istovjetnosti sa CPC 1-02,
no razlika ipak postoji jer preko upravljakog pulta CPC 1-03 mogue je povezati do sedam
strojeva vodovima za prijenos podataka s ureajem CPC 2/2-S.

Slika 4. Ureaj CPC 1-03

ZAKLJUAK:
Ureaj CPC1-03 ima oznaku produktivnosti A43/4, jer pomou ureaja CPC4 provodi
autokorekciju registra pomou informacija sa CPC 2/2-S provodi odravanje obojenja, to
znai da je stupanj automatinosti 75%.
36
3.0 CPC 2

Prilikom poetka rada na odreenom radnom nalogu tiskar uspostavlja vezu sa

upravljakim pultom svojeg stroja pomou CPC diskete. On daje podatke o radnom nalogu
u dijalog sa CPC 2 ekranom. eljene vrijednosti i tolerancije mogu se uzeti iz pogonskih
standarda iz memorije ili preuzimanjem izmjerenih vrijednosti s arka odobrenog za tisak.
CPC 2 pomae tiskaru pri podeavanju stroja brzim korigiranjem nanosa boje i nadzire
tisak naklade, te pomou raunala odrava eljene vrijednosti unutar uskih tolerancija. Da
bi ureaj CPC 2 mogao raditi, na otisku se mora otisnuti mjerni strip (4) po cijeloj irini
arka koji CPC 2 izmjeri pomou simultane mjerne glave za nekoliko sekundi.

Tablini pregled funkcija:

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Gustoa obojenja Ona je mjera za jainu nanosa boje na papir i
moe se jednostavno utvrditi denzitometrom.
Kod Europa-skale jaina nanosa morala bi
iznositi 1/1000 mm
Poveanje RTV Za vrijeme procesa tiska dolazi do poveanja
rasterske tokice. U podruju srednje tona
ona iznosi 15%, to znai da 40%-tni raster
ton na filmu daje 55%-tni raster ton na otisku.
CPC 2 rauna to automatski.
Kontrast Nastoji se dobiti raster slika sa to vie
kontrasta. Kontrast su sve razlike tonskih
vrijednosti koje se mogu razabrati okom.
Najjai kontrast razabire se izmeu bijele
boje i punog tona. Matematika formula
D v Dr
K= je prilagoena ljudskom osjeaju
Dv
kontrasta. Ona dovodi vrijednosti i gustoe
punog tona i raster tona u stanoviti
meusobni odnos te ih usporeuje. CPC 2
ustanovljuje kontrast 80%-tne RTV i pokazuje
ga automatski.
Pomicanje i dubliranje Pomicanje po strani
Pomicanje po obodu
Dijagonalno dubliranje

Heidelberg COC kontrolne trake sustava FORGA PMS i sustava Brunner naroito
su prilagoeni zahtjevima CPC sistema, posebno s obzirom na zonsku podjelu. One
omoguuju montau odgovarajuu zonama boja i ine osnovu za mjerenje ureajima
CPC 2 (4).

PROCJENA AUTOMATINOSTI SUSTAVA CPC 2:

- Denzitometar mjeru za nekoliko sekundi sva polja kontrolnog stripa
- Dobivene vrijednosti usporeuje sa programiranim
- Preraunava potrebne korekcije koje prenosi na pult za upravljanje CPC 1
- Korekcije provodi tiskar sam ili preputa ureaju CPC 1 da provede korekciju po preporuci
ureaja CPC 2. Dijalog se odvija preko diskete.
37
 Slika 5. Ureaj CPC 2

ZAKLJUAK: Strojevi koji upotrebljavaju postupke sa matematiki definiranim rjeenjima

kao dio svog kontrolnog sustava prikazuju se kao peti red automatinosti. Dakle, CPC 2
ima oznaku A52/3 to znali da je stupanj automatizacije 66,6% u redu automatinosti A5.
CPC 2 moe sam korigirati, mjeriti za vrijeme rada stroja i onda odmah automatski korigirati.
Razlog je tome to mjerenje jaine bojnog nanosa na kojem poiva ocjena kvalitete ne
kae nita o uzrocima eventualnih odstupanja. Ako je puni ton prenizak, onda to moe biti
iz vie razloga: previe tekuine za vlaenje, neistoe, greke u papiru, praina ili premalo
boje. Denzitometar ne moe ustanoviti iz kojih razloga je dolo do odstupanja.
Trebalo bi zato poduzeti daljnja mjerenje i to po mogunosti direktno u samom stroju. Ako
pretpostavimo da bi se trebalo poeti oko petnaest raznih kriterija ocjene, i to neovisno od
sluajnih uzoraka (npr. neistoe), onda bi mehaniki i elektronski ureaj automatske
regulacije jednog etverobojnog stroja bio prevelik. Uteda u vremenu mjerenja u odnosu
na denzitometar s raunalom je 84%, a u odnosu na runi denzitometar je 96%.

38
3. 1. CPC 2-S

S u sustavu odravanja kvalitete oznaava spektrofotometriju. Upotreba probnih

otisaka umjesto otisaka u tiskarskom stroju, nadalje sklonost za tisak u etiri ili vie boja u
grafikoj struci. Denzitometrija osnovana na bazi triju boja: cijan, magenta i uta, nije vie
dovoljna. Samo ispravnim mjerenjem boje na osnovi spektralne fotometrije i bojne metrike,
boje se mogu pouzdano odrediti i to onako kako ih mi osjeamo. Ova tehnika zato moe
optimalno ispuniti zahtjeve iz prakse. Kod toga e se ove boje opredjeliti u sustavu boja
kako je to prikazano u trodimenzionalnom Lab prostoru za boje.

Slika 6. Trodimenzionalni L*a*b* prostor za boje

L* - os svjetloe, a* - os crveno/zeleno, b* - os uto/plavo

PROCJENA AUTOMATINOSTI SISTEMA CPC 2-S:

- to je moderna elektronska tehnika
- pregledno pokazalo u boji
- tastatura s miem
- moe mjeriti do 8 boja
- pomou digitalnog sistema uobiajenih filtera CPC 2-S moe raditi kao denzitometar
- u vezi sa CPC 1 garantira optimalno pribliavanje originalnom otisku

Tablini prikaz funkcija:

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Sivi ton Da li je sivi otisak dobiven otiskivanjem
arenih boja jednako neutralan (akromatian)
kao i sivi otisak dobiven upotrebom prave
crne boje
Puni ton Slui za ispitivanje gustoe obojenja pune
povrine. Mjereno denzitometrom; dobar
otisak na papiru za umjetniki tisak treba dati
slijedee vrijednosti: uta 0.80-1.00; cijan
1.20-1.40; magenta 1.20-1.40; crna 1.40-
1.60
Tokasti raster Otiskuje se za sve etiri osnovne boje,
proirenje tokice treba biti za svaku pojedinu
boju jednako
Otisnuta traka CPC mjernog stripa Sadri polje za kontrolu kopije s 0.5,1,2,3,4 i
5%-tnim poljima, zatim strip s razliitim
kombinacijama punih polja, strip sa 25%-
tnim, 50%-tnim i 75%-tnim raster poljima, te
stripove za odreivanje geometrijske
deformacije
39
 Slika 7. Ureaj CPC 2-S

ZAKLJUAK: Ureaj CPC 2S ima automatski software, postupci su definirani matematiki.

Zauzima mjesto iste denzitometrije s CPC 2 ureaja, dakle i automatinost je usavrena.
Oznaka produktivnosti je A55/6, to znai da je stupanj automatinosti 83% u redu
automatinosti A5.

4.0. CPC 3
ita tiskovnih ploa mjeri pokrivenosti na offsetnoj ploi. Dok tiska na temelju vizualne
procjene offsetne ploe svjetlosnim tapiem upisuje profil i irinu nanosa boje na displeju
upravljakog pulta, dotle CPC 3 objektivizira i automatizira itav postupak itanja offsetne
ploe. CPC 3 nije vezan za tiskarski stroj i moe biti u kopirnici. itanje svih offsetnih ploa
jednog radnog naloga obavlja se brzo. CPC 3 se podeava s obzirom na vrstu i format
ploe.
CPC 3 ustanovljava pokrivenost povrine po zonama jednim prolazom klizaa sa
senzorima iznad tiskovne forme. Rezultati oitavanja spreme se na jednu CPC kasetu ili
disketu koju tiskar dobije zajedno sa offsetnim ploama. Tiskar moe te podatke za
pretpodeavanje nanosa bojila unijeti u memoriju upravljakog pulta za vrijeme dok je na
stroju u radu neki drugi nalog. Raunalo upravljakog pulta pretvara mjerne vrijednosti
pokrivenosti povrine veliine za podeavanje zona boja i irine trake boje. Pri tom e se
memorirani podaci ispisuju na traci protokola.

Traka protokola sadri slijedee:

1. Vrsta protokola (numeriki ili grafiki)
2. Format ploe po irini zona (uvijek 32,5 mm)
3. Uzorak boja: B=crna, C=cyan, M=magenta, Y=uta. Daljnje boje otisnu se na drugom
protokolu. Kod grafikog protokola za svako bojilo otisnut je poseban protokol. Svi podaci
memoriraju se na jednoj kaseti, disketi
4. Numeriranje zona bojila
5. Pokrivanje povrina za svaku zonu bojila u postocima
6. Kod grafikog protokola jedna zvjezdica oznaava 6% pokrivene povrine. Postotne
vrijednosti su desno od toga
7. A srednje pokrivena povrina itave ploe u postocima
8. I obojena povrina u m2 za 1000 araka. To priblino odgovara potronji boje u gramima
za 1000 araka.
40
 1 Letva mjerenja
2 traka badarenja
3 polje badarenja
4 Tiskarska ploa
5 Povrina koja se tiska
6 Posluivanje i ekran
7 tampa protokola
8 ita kaseta
9 Ogranienje maksimalne povrine
tiska
10 Skala za irinu formata
Slika 8. ita ploe 11 Skala za duljinu formata

PROCJENA AUTOMATINOSTI SISTEMA CPC 3:

- To je optiko-elektrini ureaj s raunalom
- U itau se koriste osjetljive fotodiode
- Elektronski se analizira i snima crte ili raster sa forme na kasetu odnosno disketu, a
podaci se automatski preraunavaju u signale za doziranje bojila.

ZAKLJUAK: Ureaj CPC 3 pomou fotoprijemnika mjeri reflektirano svjetlo, rezultat

preradi u raunalo i memorira. To je potpuno mehanizirani ureaj pomou ijih se podataka
predpodeavanja bojila moe automatizirati preko ureaja CPC 1. CPC 3 skrauje vrijeme
priprema za oko 40% (3), a koeficijent mehanizacije je 90%.

5.0. CPC 4

Za automatsko odravanje registra moe se postrojenje za upravljanje CPC 1 dograditi

sa ureajem CPC 4.
Ureaj CPC 4 mjeri otklon u registru do 0,45 mm za maksimalno 6 boja.
Po arku mogu biti izmjerene i memorirane 4 registar marke.
Funkcije sistema:
- na specijalnim CPC registar kriiima mjeri odstupanja bonog i obodnog registra
- odstupanja se mogu mjeriti na 1/100 mm
- jedna boja moe se izabrati kao standard boja, po kojoj se onda mogu ravnati sve druge
boje
- eljena odstupanja na registar kriiu mogu se preuzeti kao programirane vrijednosti

Slika 9. Ureaj CPC 4

41
PROCJENA AUTOMATINOSTI SISTEMA CPC 4:
- koristi se opto-elektronika jedinica za uitavanje
- procjenjuje i razlikuje registarske kriie, prenosi podatke u CPC 1
- servomotori pomii cilindre na izraunate korigirane pozicije
- radi bez kabel veze: kod mjerenja on se snabdijeva strujom putem ugraenog akumulatora
- mjereni podaci prenose se na CPC 1 pomou infracrvenih impulsa. itave vrijednosti
onda se automatski izvedu na tiskovnim agregatima pomou postavnih motora registra.

Slika 10. Registar kriii optika kontrola

ZAKLJUAK: Ureaj CPC 4 mjeri, usporeuje i preko ureaja CPC 1 automatski odrava
registar tiska. To je potpuno automatski mehanizirani ureaj (90%), koji skrauje vrijeme
priprema za oko 5% (3).

6.0. CP-tronic

6.1. Koji uinak prua CP-tronic?

CP-tronic upravlja i kontrolira sve funkcije stroja: posluivanje, javljanje smetnji, dijagnozu
za servis. Zajedno s ureajem CPC1 stvara centralu za upravljanje itavim strojem. Sa
ovog mjesta strojar se moe koncentrirati na najvaniji dio svog posla na pripremu i na
kontrolu procesa tiska.
CP-tronic isto tako digitalizira sve funkcije na strojevima. eljene vrijednosti i realne
vrijednosti nameu se kao brojevi, memoriraju se i opozivaju.
Jezgra CP-tronica je sklop procesnih raunala visokog uinka. Jedna uska mrea senzora
i impulsnih generatora daje informacije i vodi dalje komande upravljanja. Na ekranu na
centralnom pultu za upravljanje jasno se vide svi procesi.
Ova cjelokupna modularno graena elektronika je smjetena u jednom jedinom ormaru.
Razna procesna raunala komuniciraju meusobno na najkraem putu. Time je postignuto
ubrzanje procesa kontrole i upravljanja, a posljedica je vei uinak, vea udobnost
posluivanja, vea sigurnost i iz ega proizlazi vea produktivnost.

42
6.2. Upravljanje strojevima

Sve komande za upravljanje daju se preko pulta za posluivanje. To se obavlja

pomou pritiska na tipkala na preglednom pokazivau na displeju. Za oznake i za komande
upravljanja stroj je podijeljen u etiri elektronske jedinice: kompletan stroj, ulagai aparat,
tiskarski agregati i glavni pogon i izlagai aparati. Tok procesa funkcija je shematski prikazan
na Slici 11.

Slika 11. Upravljanje strojevima sa CP-tronicom

Program obuhvaa stotine razliitih komandi upravljanja kao npr. ukljuivanje i

iskljuivanje vlaenja, tiska, pranja gumenih navlaka i dr. Sve se to obavlja centralno sa
pulta za upravljanje.
Funkcije koje mogu biti upravljane CP-tronicom su:

1. KOMPLETNI STROJ

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Programiranje podataka za Npr. specijalna bojila; preuzimanje zadanih
specijalne narudbe vrijednosti za upravljanje bojilima i
vlaenjem, centralno upravljanje
Upravljanje usisnim zrakom Koliina zraka se odreuje prema vrsti
papira
Upravljanje agregatima za hlaenje i Kontroliranje radne temperature stroja
optok
Daljinsko upravljanje centralnog Za podmazivanje nedostupnih dijelova i
podmazivanja zatvorenih sklopova
Stalna dijagnoza funkcija Pokazivanje smetnji i dijagnoza za servis

43
2. ULAGAI APARAT

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Kontrola usisnog zraka i zraka za Naklon i visina raspuhivaa i usisivaa
puhanje
Stalna kontrola toka arka Kontrola arka koji je otisnut i koji jo treba
otisnuti; uitavanje eljene brzine tiska
Automatsko reguliranje ulaznih Dvostruko ulaganje, harmonian tok araka,
araka automatska kontrola dolaska araka
Daljinsko podeavanje eonih Podeavanje naprijed-nazad (registar boje)
maraka
Visinsko podeavanje araka u Podeavanje po debljini papira
markama
Display za informacije u stroju Dodatni display, pokazivanje aktualnih
podataka (npr. brzina tiska), kontrola
voenja araka, javljanje smetnji, opisivanje
posebnih funkcija

3. TISKARSKI AGREGATI I GLAVNI POGON

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Digitalno upravljanje pogonom eljene vrijednosti i realne vrijednosti umeu
se kao brojevi, memoriraju se i opozivaju
Programiranje ureaja za pranje Vrijeme pranja i koliina sredstava za pranje
valjaka i vodu
Kontrola gumenih navlaka Kontrola stanja gumenih navlaka, pranje
estica papirne praine
Ureaj za pranje ureaja za bojenje Programiranje i nadziranje
- Pritiskom na tipku CP-tronica
Kontrola ureaja za okretanje na Centralno mjesto za podeavanje
obostrani tisak - Totalna elektro-mehanika sigurnost
Digitalno upravljanje pogona za Upravljanje obodnom brzinom i irinom trake
duktor vlaenja vlaenja
Daljinsko upravljanje meuvaljaka Moe se ukljuiti i iskljuiti
Tono reproduciranje doziranja Osiguravanje kontinuiranosti cirkulacije,
sredstva za vlaenje filtriranje, kiselosti i nivoa tekuine u
rezervoarima
Programiranje sredstva za vlaenje Tono doziranje sredstva za vlaenje
Programiranje dodatka bojila Upravljanje debljinom nanosa bojila, profil
bojila za daljnji tisak
- Tono doziranje bojila
Daljinsko upravljanje otiska Upravljanje sa jednog pulta
Programiranje izvadaka boje Za svaku pojedinu boju
Ureaj za pranje gumenih navlaka Koliina vode i sredstva za pranje i vrijeme
pranja
- Individualno uitavanje i aktiviranje
pritiskom na taster

44
4. SISTEM ZA LAKIRANJE

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Elektronsko podeavanje registra Odstupanja registra
Daljinsko doziranje koliine laka Tono doziranje laka

5. IZLAGAI APARAT

FUNKCIJE, NAREDBE, KONTROLE KARAKTERISTIKE

Okretaji usisnih valjaka: Mogunost podeavanja i za vrijeme rada
programiranje i daljinsko stroja
podeavanje
Kontrola zraka za puhanje Mogunost podeavanja i za vrijeme rada
stroja
Upravljanje aparatom za praenje Sprjeava mazanje bojila
Upravljanje aparatom za suenje IC suenje
Kontrola toka araka Harmonian tok araka
Krivulja za otvaranje hvataa, Pojaavanje ili oslabljivanje dranja arka,
daljinsko podeavanje vrijeme otvaranja hvataljki
Upravljanje zraka na izlagau Podeavanje koliine potrebnog zraka za
umirenje arka

PROCJENA AUTOMATINOSTI
- Sastoji se od mikroelektro i mehanikih ureaja i raunala
- Jezgra CP-tronica je sklop procesnih raunala visokog uinka. Oni su dvostruki i
kontroliraju se meusobno
- Glavni motor za pogon upravlja se raunalom
- itava modularno koncipirana elektronika smjetena je u jednom razvodnom ormaru
- CP-tronic koncentrira sve vrste komunikacija na jednom preglednom pultu za upravljanje
sa jasnim nainom posluivanja i simbolima za upravljanje, u kontrolu i dijagnozu za itav
stroj
- Krai putovi, precizna podeavanja za reproduciranje, automatsko reguliranje
- Raspoznaje, procjenjuje i rjeava mnogostruke faktore prilikom proizvodnje

ZAKLJUAK: To je potpuno digitalizirano upravljanje tiskarskim strojevima s automatskom

kontrolom svih funkcija. Oznaka produktivnosti je A53/3, to znai da je stupanj
automatizacije 100% u redu automatinosti A5. Vrijeme pripreme je skraeno 80%.

45
 STRUNI PRILOZI

Acta Graphica 8(1996)1, 31-38

Autori: A. imek, G. Maroevi

AUTOMATIKA NADZORA NAPETOSTI TRAKE TISKOVNE PODLOGE

1. UVOD

Pod opremom za nadzor napetosti trake tiskovne podloge podrazumijeva se kompletni

sustav za automatski nadzor, tj. dijelove za voenje te pojedini ureaji: jedinice za voenje,
a to su upravljala i regulatori, zatim mjeri pretvornici, konice, itd. Jedan izvedeni sustav
nadzora napetosti trake papira shematski prikazuje slika 1.

Slika 1. Sustav nadzora trake papira offsetnog rotacijskog stroja Goss HT za tisak
novina i ilustracijskih izdanja proizvoaa Rockwell Graphic Systems [2]

1 nosilo triju kotura s automatskom izvedbom njihove zamjene

2 pokretni valjak
3 mjerni valjak napetosti trake
4 valjak za izvlaenje trake iz tiskovnog agregata
5 pritisni valjak
6 valjak za izvlaenje trake ispred skretnih poluga
7 valjci ispred lijevaka za uzduno savijanje trake
8 valjci za izvlaenje trake sa ljevaka
9 bubnjevi za popreno rezanje trake i savijanje primjeraka
A obostrano etverobojni tiskovni agregat-tiskovni toranj
B vratila i zupaniki pogon bitnih dijelova sustava nadzora

Danas gotovo sva nosila kotura trake tiskovne podloge, ureaji za odmotavanje s
automatskom izmjenom kotura, bez smanjivanja proizvodne brzine tiska, opremljeni su
sustavom za regulaciju napetosti trake, najee papira. Kod veine proizvoaa opaa
se slinost izvedbi takvih ureaja. Na slici 2, kao primjer, prikazan je takav ureaj njemakog
proizvoaa MAN Roland [2].
46
 Slika 2. Tipino nosilo dvaju kotura s ureajem za odmotavanje i automatskom
izmjenom kotura papira proizvodnje MAN Roland

1- nosilo dvaju kotura

2 kotur na kolicima eka na ugradnju
3 kotur papira u radnom poloaju
4 remenski pogon za ubrzavanje novog kotura nakon izmjene
5 ureaj za automatsko sljepljivanje i rezanje trake
6 istroeni kotur sa smanjenim promjerom
7 pokretni valjak poduprt pneumatikom za mjerenje i kompenzaciju napetosti trake
8 valjci za odvoenje trake papira

Samo mjerenje napetosti trake najee se izvodi pokretnim valjkom. Korekcija

napetosti provodi se posredstvom konice koja je najee uklinjena s osovinom kotura,
rjee pomou pogona kotura. Konice su najee pneumatske, a ima ih i
elektromagnetikih. Da bi se istroena trka mogla slijepiti s poetkom trake na novom
koturu, mora se novi kotur ubrzati na obodnu brzinu koja odgovara brzini kretanja trake
papira, tj. brzini tiska.

Posebni remenski prijenos, smjeten obino iznad kotura kojega treba ubrzati, slui
ujedno i za kontrolu obodne brzine, ali i za regulaciju ubrzavanja.

47
2. OPREMA NADZORA NAPETOSTI TRAKE

2.1 Ortlinghaus

Specijalizirani njemaki proizvoa opreme za upravljanje u regulaciju napetosti trake

Ortlinghaus izvodi kontrolu pneumatskim nainom, posebnom konicom smjetenom na
osovini kotura koji se odmotava, dakle u radnom poloaju. Sam sustav pod nazivom
Tensicon [2] tvore dva dijela (slika 3): ureaj za elektronsko upravljanje napetosti trake i
pneumatska konica. Napaja se elektrinom strujom iz mree (220 V, 50 Hz), najvei
radni tlak zraka iznosi 6 bar s rasponom upravljanja od 0.5 do 6 bar. Najvei promjer
kotura iznosi 2000 mm.

Slika 3. Proces upravljanja i razmjena signala sustava Tensiocon

Parametri: D (mm) najvei promjer kotura
d (mm) promjer jezgre, najmanji promjer kotura
s (mm) debljina trake
p (bar) tlak zraka u konici kod najveeg promjera
ps (bar) poetni, startni tlak

Raunalo na temelju unesenih podataka parametara (D, d, s, p i ps) te podataka iz

procesa (promjena kotura tijekom vremena) izraunava potrebni koioni moment
pneumatske radne konice na osovini kotura koji se odmotava (slika 4). Ureaj dakle, na
temelju dobivenih podataka upravlja tlakom zraka u konici, o kojoj ovisi sila trenja, a time
i koioni moment. Vei koioni moment izaziva i veu napetost trake.
Promjer kotura mijenja se tijekom odmotavanja, jedini je podatak kojega ureaj dobiva
iz procesa, jer se ne moe zadati kao konstanta. Davalo impulsa smjeteno na obodu
prirubnice konice alje po jedan impuls prilikom svakog okreta kotura, pa uz poznatu
debljinu materijala, raunalo izraunava njegov trenutani vanjski promjer. Ovaj podatak
utjee pri izraunavanju potrebnog tlaka zraka u konici, jer da bi se postigao konstantan
efekt napetosti trake tijekom tiska, potrebno je pri razliitom promjeru kotura i razliiti
koioni moment.
Osim toga, ureaj omoguuje poseban nain podeavanja tlaka zraka u konici
prilikom pokretanja stroja iz stanja mirovanja. U takvom uvjetu, uobiajeni izraunati tlak
bio bi prevelik, jer se uz potrebnu napetost trake, pojavljuje i inercijski zakretni moment,
pa bi dolo do pucanja trake. Zato se tijekom intervala pokretanja, npr. 5 okreta kotura,
tlak zraka postepeno poveava od ps do p. Ovaj se proces automatski ponavlja nakon
svakog zaustavljanja stroja. Ureaj, nadalje, omoguuje i to, da u stanju mirovanja stroja
u konici djeluje mali tlak koji dri traku zategnutom i Sprjeava mogue odmotavanje
trake sa kotura. Postoji i mogunost runog podeavanja tlaka prigunim ventilom.
48
 Slika 4. Pneumatska konica Tensicon s
upravljakim ureajem

Za regulaciju napetosti trake u samom

stroju koristi se pneumatski ureaj Tensiobar
gore navedenog proizvoaa. Regulator je
potpuno pneumatske izvedbe, a zapravo
kontrolira pneumatsku konicu na jedinici za
odmotavanje. S konicom i mjernim
pretvaraem ini zatvoreni regulacijski krug.
Mjerni ureaj zapravo slui kao leajno mjesto
za osovinu jednog od vodeih valjka trake.
Nain mjerenja napetosti trake jeste
mjerni valjak s mjernim pretvaraima koji daju
pneumatski izlazni signal. Pomak mjernog
valjka iznosi oko 0.1 mm. Izlazni signal mjernih pretvornika usporeuje se sa zadanom
vrijednou, na temelju ega nastaje izlazni pneumatski impuls regulatora konici. Taj
izlazni impuls znai direktno promjenu tlaka u konici o kojem ovisi moment koenja.
Napetost trake odrava se na stalnoj vrijednosti, jer posredstvom kontrole regulatorom,
konica djeluje na veliinu tlaka suprotno od izmjerene promjene, to predstavlja tipian
primjer zatvorenog regulacijskog kruga.
Ovaj je ureaj pogodan u pogonima s velikom opasnou od poara, dakle kod
bakrotisnih rotacija, i u prostorima s nepovoljnim ekolokim uvjetima (praina, neist zrak
i sl.). Tensiobar se radi u dvije izvedbe, s rasponom efektivne vune sile na mjernom
valjku od 60 do 600 N i od 200 do 2000 N.

2.2 Wichita

Tvrtka Wichita iz Niederlassunga, Njemaka, proizvodi ureaje za regulaciju trake

tiskovne podloge takoer kontrolom tlaka pneumatske konice, no specijalizirala se i za
proizvodnju samih pneumatskih konica i spojki.

Ureaj Tensiomat (slika 5) za regulaciju napetosti trake zapravo je elektroniki

regulator koji s ostalim ureajima tvori pneumatski zatvoreni sustav regulacije. Napetost
trake mjeri se mjernim valjkom, a korigira se tlakom zraka u rotacijskoj konici.

Mjerni pretvornik radi na principu mjernog leaja za rukavce vodeeg pokretnog valjka,
pri emu njegove obje strane moraju dozvoljavati pomak valjka. Traka mora prelaziti preko
mjernog valjka pod konstantnim obuhvatnim kutom izmeu 90 i 180. Od pretvornika
signal dolazi do regulatora, gdje se usporeuje sa zadanom vrijednosti i obrauje. Izlazni
signal utjee na pritisak zraka u konici, odnosno na koioni moment, a time na napetost
trake.
Slika 5. Princip regulacije napetosti trake
sustavom Wichita Tensiomat
1 traka papira
2 mjerni pokretni valjak
3 mjerni pretvornici, dva podlona kuita
leaja osi pokretnog valjka
4 regulator
5 Magnum pneumatska konica uklinjena
na os kotura
49
 Ureaj je namijenjen za primjenu u tisku, kairanju, prematanju traka s uzdunim
rezanjem i sl., kod svih vrsta materijala koji se obrauju iz kotura. Tonost regulacije je
velika, a provodi se u dva stupnja, pri emu je prebacivanje iz jednog stupnja u drugi
automatsko. Prvi stupanj, regulacija s priguenjem namijenjena je za normalne radne
uvjete, tj. za manje promjene brzine i manje razlike izmeu stvarne i zadane vrijednosti
napetosti trake. Kod veih promjena brzine (koje trenutno izazivaju i vee regulacijsko
odstupanje) priguenje se iskljuuje. Regulator prelazi na drugi stupanj regulacije brzu
regulaciju i time iskazuje samoprilagodljivosti.
Zrak se ureaju dovodi pod maksimalnim pritiskom od 7 bara, preko 5mm filtera.
Najvei pritisak kod regulacije iznosi 5.5 bara. Ureaji se meusobno spajaju savitljivim
cijevima minimalne duine, vanjskog promjera 6 mm, a unutranjeg 4 mm.
Magnum pneumatska radna konica hlaena je zrakom s velikim rasponom koionog
momenta (slika 6). Ova je konica specijalno namijenjena instaliranju na jedinicama za
odmotavanje kotura i za nadzor napetosti trake. Kontrola koionog momenta je pneumatska,
to znai da promjena tlaka zraka u konici rezultira promjenom sile pritisaka radnih
elemenata, o kojoj ovisi sila trenja a time i koioni moment.

Slika 6. Prikaz konice Magnum u nacrtu i presjeku te njena slika s otvorenim

poklopcem, gdje se vidi pet frikcijskih elemenata

Njena osobitost koja je razlikuje od ostalih slinih konica je ta, da posjeduje pet do
osam odvojenih frikcijskih elemenata, od kojih se svaki moe ukljuiti i iskljuiti, tj. sudjelovati
u radu ili ne. To omoguuje viestruko poveanje raspona koionog momenata koji se
mogu postii ovom konicom. Time je ona izrazito pogodna za primjenu na strojevima na
kojima se obrauje raznih vrsta tanjih i debljih materijala.

Izvode se konice u etiri razliitih veliina, a upotrebljavaju se za sve naine nadzora

napetosti trake tiskovne podloge, od runog upravljanja do automatske regulacije. Mogu
se montirati s jedne ili s obje strane osovine kotura. Maksimalni pritisak zraka iznosi 5.5
bar, potreban je 2.5 mm zrani filter, a ukupni raspon koionog momenta iznosi od 2 do
1920 Nm.
50
2.3 CMC Inc.

Svi ureaji amerikog proizvoaa iz Cleveland-a, USA, odlikuju se nekim zajednikim

karakteristikama. U prvome redu, to je upotreba vlastito patentiranih mjernih pretvornika.
Svi oni kao mjero osjetilo koriste poluvodike tenzometarske trake, to dozvoljava
ekstremno male pomake mjernog valjka (nekoliko stotinki milimetara). To omoguuje puno
manje greke kod mjerenja stvarne vrijednosti napetosti trake. Mjeri pretvarai se kod
CMC sustava obvezno uvruju s obje strane valjka, to osigurava tono mjerenje i u
sluajevima kad traka ne prolazi sredinom valjka.

Slika 7. Nain mjerenja napetosti trake kod svih

CMC sustava
1 traka tiskovne podloge
2 valjci za voenje (nepokretni)
3 mjerni (pokretni) valjak
4 mjerni pretvornik
5 pokazivalo napetosti trake

CMC proizvodi regulatore i mjerne pretvornike namijenjene razliitim nainima

regulacije napetosti trake, koji se mogu primijeniti kod odmotavanja kotura, na stazi za
voenje trake i kod namotavanja trake. Zajednika osobina svih regulatora je da su graeni
od jedinstvenog tiskanog sklopa, a isporuuju se u dvije izvedbe: u kuitu i u okviru.
Izvedba u okviru je namijenjena ugradnji u glavni upravljaki stol stroja. Svi imaju dodatni
izlaz za pisalo ili za dodatni mjeri ureaj. Svi ureaji imaju pokazivalo pucanja trake.

Na slikama 8, 9 i 10 prikazan je princip regulacije napetosti trake kod odmotavanja s

kotura, na slobodnom dijelu staze i prilikom ponovnog namotavanja poslije tiska. Svi oni
imaju gotovo jedinstvene sklopove.

Pokazivalo napetosti trake namijenjeno je uporabi kod otvorenog kruga nadzora.

Slui pokazivanju stvarne vrijednosti napetosti trake u pokretu. Dobiva signale od dva
mjerna pretvornika koji se nalaze na oba rukavca mjernog valjka. Signali se obrauju
kalibriranim pojaalom i pokazuju na pokazivau napetosti kao stvarna zatezna sila. Postoji
mogunost analognog i digitalnog pokazivanja, sve u dva mjerna podruja. Prednost
analognog pokazivanja jeste u lakom uoavanju trenda napetosti trake i u nainu mjerenja,
dok je prednost digitalnog pokazivanja u prikazu vrijednosti.

Postoje dvije izvedbe regulatora napetosti trake: elektropneumatski i elektromagnetski.

elektropneumatski regulator koristi elektrine signale stvarne vrijednosti napetosti trake,
dok je izlazni signal pneumatski, namijenjen kontroli tlaka u pneumatskoj konici na ureaju
za odmotavanje (slika 8). Elektromagnetski regulator sastoji se od jedinstvenog tiskanog
sklopa, a u kombinaciji s pretvaraima mjerne vrijednosti i s elektro-magnetski kontroliranom
konicom tvori zatvoreni regulacijski sustav.
51
 Slika 8. Princip regulacije napetosti trake
prilikom odmotavanja sa kotura
1 traka tiskovne podloge
2 valjak za voenje (nepokretni)
3 mjerni (pokretni) valjak
4 mjerni pretvornik
5 pokazivalo napetosti trake
6 regulator napetosti trake
7 konica na osi kotura

Slika 9. Nain regulacije napetosti trake

na slobodnom dijelu staze za voenje
trake
(nazivlje dijelova vidi na slici 8)

Regulator napetosti trake za primjenu na slobodnom dijelu staze za voenje trake

pokazuje se na slici 9. Ovaj se nain razlikuje od svih dosada navedenih regulatora, jer
nije namijenjen regulaciji napetosti kontrolom konice, nego posredstvom kontrole pogona,
tj. broja okretaja elektromotora koji pokreu valjke za transport trake kroz stroj.

Funkcije pokazivanja podataka su iste kao i kod regulatora na ureaju za odmotavanje

trake (slika 8), a i mjerenje napetosti trake je provedeno istim mjernim pretvornicima. Uz
to, kod ovog naina regulacije mjeri se i broj okretaja dvaju elektromotora za pogon trake,
iz ega se dobiva i informacija o brzini gibanja trake. U regulatoru se usporeuju svi podaci
(regulacijsko odstupanje, brzina trake, broj okretaja svakog elektromotora) da bi se postigao
najbolji mogui uinak. Time je izlazni (upravljaki) signal prilagoen blizini trake. To znai
da je intenzitet regulacije (korekcije napetosti trake) uvijek prilagoen uvjetima procesa,
to bitno pridonosi kvaliteti regulacije.

Sama korekcija napetosti trake provodi se kontrolom broja okretaja jednog

istosmjernog elektromotora. Postignuta napetost trake odnosi se na interval izmeu
pogonskih valjaka pokretanih prvim i drugim elektromotorom, pri emu je drugi elektromotor
kontroliran regulatorom.

Isti tip regulatora se moe primijeniti na jedinici za namotavanje trake nakon tiska. To
je mogue u sluaju da je valjak pogonjen kontroliranim elektromotorom postavljen tako
da dodiruje vanjsku povrinu kotura koji se namotava, kao to je prikazano na slici 10. I
ovaj nain regulacije temelji se na izjednaavanju brzina. Sam regulator napetosti trake
namijenjen kontroli broja okretaja elektromotora pogonskog valjka. Razlikuje se od
prethodnog regulatora (slika 9) samo u nekim detaljima. Namijenjen je regulaciji napetosti
trake te za tvrdou namotavanja. Prima signale od mjernih pretvornika napetosti trake i od
dva elektromotora.
52
 Slika 10. Regulacija napetosti trake
prilikom namotavanja valjkom, koristei
regulator za slobodni dio staze (nazivlje
dijelova vidi na slici 8)

Slika 11. Regulacija napetosti trake

namotavanjem poslije tiska pogonom
osovine kotura, koristei poseban regulator
koji uraunava poveanje promjera kotura
(nazivlje dijelova vidi na slici 8)

Kod ovakvog naina regulacije (postavljanja) potreban je dodatni ulazni signal

regulatora da bi se postigao eljeni uinak, tj. da bi se postigao potrebni okretni moment
kotura. To je signal promjera kotura, jer u ovom sluaju izlazni signal regulatora mora biti
u funkciji te veliine. Naime, da bi se postigao dobro namotani kotur, zbog konstantnosti
okretnog momenta, mora se napetost trake na ovom dijelu stroja reducirati s poveanjem
promjera kotura.

CMC mjerni pretvornici napetosti trake

Mjerni pretvornik napetosti trake za nepokretne osovine valjaka (slika 12). U ovakav
pretvornik ugrauje se nepokretna osovina valjka za voenje trake, ime on postaje mjerni
valjak. Jedan takav mjerni pretvornik ugrauje se s obje strane osovine.

Slika 12. CMC mjerni pretvornik napetosti trake za

nepokretne osovine meuvaljaka i nain njegovog
privrivanja na stroj

Izlazni signal je izravno proporcionalan napetosti trake,

bez obzira na irinu trake, na poloaj trake na valjku ili njenu
brzinu. Samopodesivi leaj kompenzira greke do kojih bi
moglo doi zbog izvrtanja osovine ili pomaka uzrokovanih
rastezanjem osovine. Temperaturna kompenzacija
omoguuje primjenu u vrlo irokom podruju temperatura.
53
 Slika 13. CMC mjerni pretvornik napetosti trake za
rotirajue osovine meuvaljaka i nain njegovog
privrivanja na stroj

Mjerni pretvornik napetosti trake s rotirajuom

osovinom valjka za voenje trake posjeduje iste
prednosti kao i prethodni, s dodatnom prednou
internog samopodesivog leaja, koji omoguuje
jednostavnu montau na bilo koji valjak s rotirajuom
osovinom. Leaj je namijenjen za maksimalni radni
vijek, jednostavno se podmazuje izvana, ime je
omoguena uporaba kod velikog broja okretaja. Ovaj
ureaj se privruje na slian nain i ima istu zatitu
od preoptereenja kao i pretvara za montiranje na
nepokretne osovine. Isporuuje se u razliitim
veliinama kuita i mjernim podrujima.

Slika 14. Mjerni pretvornik napetosti trake za

ugradnju ispod obinog (stajaeg) leaja

Ovaj se mjerni pretvornik moe lako

ugraditi (i naknadno) u bilo koji stroj, u
kombinaciji sa stajaim leajem i rotirajuom
osovinom. Ugrauje se ispod postojeeg leaja,
ime se izazivaju minimalne smetnje putovanja
trake. Posebno je pogodan za primjenu kod
velikih napetosti trake i velikih irina trake. Na
ovim mjernim pretvornicima je mogue
montiranje leaja razliitih veliina. Pretvornik graen u obliku dvije paralelne ploe, kod
ega pritisak izaziva minimalni pomak jedne ploe na drugu, a sila izaziva promjenu
rastezanja tenzometarskih traka.

CMC okrugli mjerni pretvara napetosti trake za rotirajue osovine:

Kod ovog ureaja je samopodesivi leaj ugraen kao integralni dio u kuite. Vana
osobina mu je mogunost vrlo tone montae, to je posebno vano kod strojogradnje.
Time se mogu izbjei sve poetne greke nakoenja osovine i kasnije u voenju trake.

Slika 15. CMC okrugli mjerni pretvornik napetosti trake za

rotirajue osovine i nain njegovog montiranja na stroj

Montirati se moe u unaprijed pripremljeni provrt, ili

naknadno pomou draa. Ureaj je ugraen tako da je
mogua osovina razliitog promjera u istu veliinu kuita.
54
2.3 Ostali proizvoai opreme za nadzor napetosti trake tiskovne podloge

Mnoga poduzea koja proizvode novinske i ilustracijske rotacijske tiskarske strojeve,

kao npr. MAN Roland, Koenig & Bauer, Rockwell Graphic Systems, itd. posjeduju vlastito
projektiranu i proizvedenu opremu, no ima jo nekih instituta i poduzea koja se bave
problematikom navedenom u ovome lanku. To su npr. Fife Sentinel Web Inspection System
iz Oklahome, USA, Baumer Electric iz Grauenfelda, Njemaka, itd.

3. LITERATURA
[1] A. imek, Automatika nadzora trake tiskovne podloge kod rotacijskih strojeva, Diplomski
rad, Grafiki fakultet, Zagreb, 1995.
[2] Tehnike upute: MAN Roland, Rockwell Graphic Systems, Ortlinghaus, Wichita, CMC
Inc.

55
OPREMA ZA NADZOR REGISTRA TISKA KOD ROTACIJA

1. UVOD

Definicije registra:
- Boni registar kod rotacionog tiska: podudaranje otiska s obzirom na mogunost bonog
(poprenog) pomicanja papirne trake, odnosno papirnog kotura.
- Obostrani registar: podudaranje otiska s prve strane arka s otiskom na poleini arka,
prvenstveno podudaranje pojedinih stranica kod obostrano otisnutog arka. Ukoliko se tei
za tonim podudaranjem pojedinih redaka s jedne i druge strane arka, tada govorimo o
registru redaka.

Kod viebojnog tiska treba postii uzajamno podudaranje pojedinih boja.

- Uzduni registar: kod rotacionog tiska podudaranje otiska s obzirom na mogunost
odstupanja zbog nesinkroniziranih tiskovnih agregata, tj. zbog nejednolike brzine kojom
papirna traka prolazi kroz pojedine agregate ili zbog nejednoline zategnutosti papirne
trake.

Opremu za nadzor registra moe se podijeliti na:

a) opremu za nadzor bonog registra detekcijom rubova trake,
b) opremu za nadzor obodnog registra detekcijom registarskih oznaka i
c) opremu za nadzor obodnog i bonog registra detekcijom registarskih oznaka.

Oprema a) je najjednostavnija, a c) najsloenija.

Za sve sustave nadzora registra je karakteristino da im je izlazna veliina poloaj tiskovne
podloge ili nekog elementa otisnutog na traci.
Svaki proizvoa oprema za nadzor registra ima svoje specifinosti konstrukcije. U lanku
su opisani neki karakteristini primjeri opreme za nadzor registra slijedeih proizvoaa:
FIFE, Grafikontrola, Eltromata, Bobsta.

2. FIFE

Ovo poduzee je specijalizirano za proizvodnju ureaja i sustava za regulaciju bonog

registra i druge opreme koja se koristi za voenje procesa u grafikoj industriji. Ovdje
opisani ureaji i sustavi su namijenjeni regulaciji transporta trake praenjem i korekcijom
njenih pomaka u smjeru okomitom na smjer gibanja.

Svi izvrni ureaji su kontrolirani hidraulikim cilindrom. Mjerni pretvarai (detektori

rubova trake) mogu biti pneumatski i fotoelektrini.

Primjena ovih sustava moe biti kod odmotavanja, kod voenja trake ili kod
namotavanja (sl. 1). Regulacija kod odmotavanja ukljuuje bone pomake osovine kotura
koji se odmotava u smislu zadravanja konstantne bone pozicije trake u stroju. Isti pomaci
osovine kod namotavanja su usmjereni tonom i nesmetanom namatanju trake tiskovne
podloge, u svrhu dobivanja urednog kotura ravnih rubova. Sustavi valjka mogu se postaviti
svugdje u stroju gdje je potrebna korekcija bonog registra, a ima mjesta za postavljanje
mjernih i izvrnih ureaja.

56
 Slika 1. Mogua mjesta regulacije bonog registra FIFE sustava

a) na slobodnom dijelu staze,

b) kod odmotavanja,
c) kod namotavanja

2. 1 Elementi pneumatsko-hidraulinih i elektrohidraulikih sustava regulacije bone

pozicije trake kod FIFE sustava

2.1.1 Pneumatska mjerna osjetila

To su o detektori koji daju signal o bonom poloaju trake (pomaku) i alju ga

pneumatsko-hidraulikom regulatoru (sl. 2). Postoje dvije vrste pneumatskih detektora
poloaja trake:
a) Pneumatski detektor s puhanjem zraka: ovaj mjerni pretvornik radi bez kontakta s
materijalom pa moe biti upotrijebljen za najrazliitije materijale od najtanjih do najdebljih.
Posjeduje efekt samoispuhivanja, pa nije osjetljiv na prainu i koritenja anti-statikog
praha. Isporuuje se u velikom broju dimenzija i s velikim rasponom udaljenosti krakova
(8.5-57 mm).
b) Dodirni pneumatski detektor: ovaj mjerni pretvornik detektira pomake trake na temelju
dodira s materijalom. Zato je pogodan samo za teke i debele materijale.
57
 Pneumatski detektori daju standardno signal o veliini bonog pomaka ruba trake.
Postavljanjem detektora s obje strane trake i uz specijalan nain spajanja cijevi moe
se dobiti sustav voenja trake po sredini, pri emu irina trake moe imati odstupanje od
+/- 6.5 mm.

2.1.2 Pneumatsko-hidrauliki regulator

Ovaj regulator dobiva pneumatski signal od mjernog pretvornika (detektora) (sl. 2).
Glavni dio regulatora je proporcionalno djelujui servoventil u kojem se dobiveni signali
obrauju. Ovaj servoventil daje veliku tonost i vrlo kratko vrijeme reakcije. Uloga
servoventila je da otvara i zatvara dotok tekuine hidraulikom cilindru (izvrnom ureaju).
Svaki izmjereni pomak trake izaziva odgovarajui protupomak u hidraulikom cilindru
ime se pomak ponitava, a traka vraa na zadanu stazu.

Slika 2. Shema FIFE pneumatsko-hidraulikog sustava regulacije bonog registra

(putovanja trake)

2.1.3 Fotoelektrini mjerni pretvarai

Ovi ureaji daju signal o bonom pomaku trake na temelju mjerenja reflektiranog ili
transmitiranog svjetla. Refleksione ili transmisione glave za detekciju se mogu ugraditi i
povezati s regulatorom na vie naina tako da omoguuju vie naina primjene: detekciju
rubova trake, detekciju otisnute trake ili detekciju sredine trake.

58
2.1.4 Elektrohidrauliki regulator

Kao i kod pneumatsko-hidraulikog regulatora i kod ovog ureaja je centralni element

servoventil koji kontrolira hidrauliki cilindar (dotok hidraulike tekuine). Ulazni dio
regulatora ini pojaalo za pojaanje i obradu elektrinih signala koji dolaze od detektora.
Preko njega se signali kontinuirano prenose na servoventil.

Slika 3. Elektrohidrauliki FIFE sustav regulacije bonog registra (postavljen na jedinici

za odmotavanje)

2.1.5 Kamberoller sustavi valjka za korekciju bonog poloaja trake

Ovo je patentirani sustav valjaka od FIFE-a. Princip djelovanja ovog sustava valjaka je isti
kao i kod ostalih sustava, ali postoje neke razlike u izvedbi (sl. 1a i 4). Djelovanjem
hidraulikog cilindra valjci mijenjaju kut u odnosu na traku papira, to uzrokuje proklizavanje
trake na novi boni poloaj. Ovakav sustav valjaka se ugrauje na dugoj slobodnoj stazi.
Normalno mjesto ugradnje ovakvog sustava je izmeu tiskovnih agregata. Vrsta
Kamberoller sustava koji e biti primjeren ovisi o specifinim zahtjevima, materijalu i
dimenzijama stroja. Valjci mogu biti primjereni u sprezu sa pneumatskohidraulikim ili
elektrohidraulikim sustavom regulacije. Posjeduju mogunost automatskog centriranja,
kako bi se odrao centrirani poloaj tokom uvoenja trake.

Slika 4. FIFE Kamberoller sustav valjka za korekciju bonog registra na slobodnom

dijelu staze
59
 Standardna izvedba sustava je s dva valjka, ali postoje i druge izvedbe zbog specifinih
uvjeta procesa. To je npr. izvedba s tri valjka za materijale s vrlo velikom napetou trake
ili izvedba s jednim valjkom (Kantiroller) za voenje uskih traka (npr. kod proizvodnje
etiketa). Postoji i viestruka izvedba koja se sastoji od vie valjaka u jednom okviru, za
istovremeno voenje veeg broja traka.

2.1.6 OPG sustavi valjaka za korekciju bonog poloaja trake

Na slikama 1b i 5 prikazan je stol za korekciju bonog registra, s dva valjka u okviru

stola i dva pomona valjka za voenje trake.

Slika 5. Izgled FIFE OPG sustava valjaka za korekciju bonog registra

Ovakvi sustavi se upotrebljavaju uvijek kad se radi s materijalom velikog modula

elastinosti i kad je na raspolaganju mala duina staze za korekciju bonog registra. Kod
ovog sustava trka na izlazu i ulazu u sustav mora biti paralelna. Mogua je korektura od +/
1 100 mm. Takoer postoji niz izvedbi ovakvog sustava. Svaki je ureaj izveden tako da
uzima u obzir osobine materijala. Postoji izvedba s ukupno tri valjka (jedan valjak u stolu)
i kompaktne izvedbe, koje su zapravo kompletni sustavi za regulaciju bonog registra
(ukljuuju i mjerenje i jedinicu za voenje).

3. Grafikontrol

Kod ovog sustava regulacija obodnog registra se esto provodi odvojeno od regulacije
bonog registra. Uporaba ovakvih sustava je dosta esta, iako ne zadovoljava sve zahtjeve
vezane uz nadzor registra na rotacijskom stroju.

3.1 CR3/RP sustav za automatsku regulaciju registra

Ovaj sustav moe pokriti dva pitanja vezana uz nadzor registra, oba vezana iskljuivo
uz obodni registar. Namijenjen je automatskoj regulaciji obostranog registra (lice-nalije)
kod bakrotisnih i fleksografskih strojeva sa satelitskim rasporedom tiskovnih agregata
(zajedniki tiskovni cilindar). Uz to, ovim sustavom je mogua i automatska regulacija
registra rezanja i savijanja, kao odvojena funkcija.
60
 Slika 6. Prikaz grae sustava Grafikontrol CR3/TP i njegovi glavni dijelovi;
TE=detektor registarskih oznaka, M=motor za kontrolu registarskog valjka,
GI=generator impulsa, P=lopatiasto kolo, A1=regulator registra lice-nalije,
A2=regulator registra rezanja i savijanja.

Cijeli se sustav moe podijeliti na dva dijela; na dio za regulaciju obostranog registra
i dio za regulaciju registra doradnih procesa. Svaka od ove dvije odvojene cjeline ima
etiri nuna elementa regulacijskog kruga. To su regulator, detektor registarskih oznaka,
generator impulsa i motor za podeavanje (izvrni ureaj), kojim je kontroliran valjak za
promjenu duine puta trake tiskovne podloge.
Osjetljivost regulacije ovim ureajem je +/- 0.05%. Ostvarena preciznost rezanja je
0.2 mm. Maksimalna mogua korekcija je +/- 10 mm. Ureaj se prikljuuje na mreu
izmjenine elektrine struje (220V, 50-60 Hz).

3.2 CR3-BB/BC-SI sustav za automatsku regulaciju registra

Ovaj sustav regulacije je namijenjen ugradnji na rotacijske strojeve u svrhu automatske

regulacije jednostranog obodnog registra boja. Po potrebi sustav moe omoguavati i
automatsku regulaciju registra rezanja i obostranog tiska.
Ovaj je sustav graen centralizirano; svi su elementi sustava objedinjeni oko centralne
jedinice (regulator). Na svakom tiskovnom agregatu (osim eventualno prvom) su postavljeni
detektori registarskih oznaka. Oni daju signale koji su informacija o poloaju otiska
ostvarenog na dotinom tiskovnom agregatu. Sustav je opremljen i jednim
tahogeneratorom, kojim se mjeri brzina kretanja trake. Generator impulsa mjeri kutni poloaj
pogonskih ureaja (glavno vratilo), kojom je odreen i kutni poloaj cilindara u tiskovnim
agregatima s obzirom da su svi prikljueni na isti pogon. Korekcija registra se na ovom
sustavu ostvaruje principom valjaka za promjenu duljine puta trake (registarskih valjaka).
Izvrni ureaji prisutni u ovom sustavu su elektromotori kojima su upravljani spomenuti
valjci.
61
 Slika 7. Prikaz grae sustava Grafikontrol CR3 BB/BC-SI, oznaeni su glavni dijelovi
sustava; DT=tahogenerator, GI=generator impulsa, M=motor za upravljanje
registarskog valjka, C=jedinice za regulaciju obodnog registra, S=ogledalo u dodiru s
trakom tiskovne podloge, TE=detektor registarskih oznaka.

Regulator prima signale od spomenuta tri mjerna pretvornika. Iz tih signala proizlaze
dva mogua naina regulacije, odnosno usporeivanja dobivenih signala:
a) Regulacija po principu oznaka-oznaka
Ovdje se usporeuju signali poloaja registarskih oznaka otisnutih na pojedinim tiskovnim
agregatima. Kod ovog naina regulacije se koriste samo signali detektora registarskih
oznaka. Iz veliine odstupanja poloaja pojedine registarske oznake u odnosu na referentnu
oznaku proizlazi potrebna korekcija koja se provodi upravljanjem SLOSYN (polaganog
sinhro motora) ili istosmjernim elektromotorima. Mogua su dva naina itanja registarskih
oznaka; horizontalno i vertikalno. Horizontalno itanje (oznaka do oznake) znai da su
registarske oznake otisnute po irini trake. Ovaj nain itanja omoguuje samo
poluautomatsku regulaciju; na temelju podataka se korekturne komande zadaju na
upravljakoj ploi. Vertikalno itanje (oznaka otisnuta iza oznake) omoguuje automatsku
regulaciju; regulator izraunava potrebnu korekciju (alje naredbe motorima).

Slika 8. Nain otiskivanja registarskih oznaka za vertikalno a) i horizontalno itanje b)

kod sustava Grafikontrol CR3 BB-BC/Si (smjer kretanja trake oznaen je strelicom)
62
b) Regulacija po principu oznaka-cilindar
Temelji se na usporeivanju signala poloaja registarske oznake i kutnog poloaja
temeljnog cilindra. Kod ovog naina se regulacije moe provoditi samo poluautomatski;
davanjem korekturnih naredbi na upravljakoj ploi. Korekcija se provodi na isti nain.
Obrada signala je pomou PIS regulatora (regulator s proporcionalnim, integralnim i
derivacionim djelovanjem). To omoguuje izraunavanje upravljake veliine (komande)
s najveom preciznou. Strujni krug s podesivim pragom ukljuuje alarmni sustav kad
greka u registru pree unaprijed zadanu vrijednost. Sustav se automatski ukljuuje kad
brzina trake pree odreenu vrijednost. Ta se brzina moe podesiti u rasponu od 30 do
1200 m/min, izuzetno i kod 10 m/min (za tisak na specijalnim materijalima). Mogue je i
automatsko iskljuivanje rada u sluaju da se iz bilo kojeg razloga ne mogu vidjeti registarske
oznake (mrlje boje, nabori trake i sl.).
Sustav je prikladan za povezivanje s centralnim raunalom koje provodi
obraunavanje, obiljeavanje i automatsko izbacivanje makulature kao i kronoloko-
pamenje dogaaja i automatsko ukljuivanje jedinica za korekturu registra. Postoji i
mogunost ugradnje posebnih detektora registarskih oznaka s dvostrukim optikim
sustavom. Takvi detektori mogu raditi s prozirnim i neprozirnim materijalima. Motori za
korekturu registra su upravljani kontroliranim SCR diodama.

4. Eltromat

Eltromat je proizvoa visokorazvijene elektronske opreme za nadzor registra i ostale

namjene povezane uz voenje bilo kojeg procesa.

4.1 Insetter Regler C 500 DI sustav za uvoenje otisnute trake u registar

Ovo je regulator za uvoenje ve otisnute trake u registar, odnosno uvoenje u proces

tiska u tonom poloaju, u smislu obodnog registra. On omoguuje tisak, rezanje, savijanje
i ostale doradne procese ve otisnute trake. Regulator s mjernim pretvornicima i izvrnim
ureajima tvori zatvoreni regulacijski krug.

Slika 9. Graa i sastavni dijelovi sustava Eltromat Insetter Regler za uvoenje

otisnute trake u registar
63
 Na raspolaganju su dvije razliite mogunosti namjetanja trake. U tom smislu postoje
i dva razliita izlaza:
a) za ploasti elektromotor na istosmjernu struju (Servalco). Kod takvog naina kontrole
se trenutne komande za broj okretaja mogu izostaviti i
b) za trenutno namjetanje pomou polaganog sinhro motora (SLOSYN).
Regulator dobiva informacije (signale) o poloaju trake od tri mjerna osjetila. To su
detektor registarskih oznaka s optikom na bazi optikih vlakana, tahogenerator i dava
okretaja (dava impulsa). Dobivene informacije regulator obrauje, na temelju ega nastaje
upravljaki signal izvrnim ureajima (elektromotori). Obje vrste motora se prikljuuju na
glavni pogon stroja, uklapanjem u diferencijalni pogonski ureaj.
4.2 DOC 100 regulator registra za offset i fleksotisak
DOC 100 je regulator bonog i obodnog registra, koji se moe povezati s velikim
brojem komponenti, ime se dobiva sloeni sustav nadzora registra na cijelom rotacijskom
stroju.

Slika 10. Graa sustava Eltromat DOC 100, oznaeni su glavni i dodatni dijelovi
sustava;
1 = centralna jedinica za regulaciju registra, 2 = detektor registarskih oznaka na gornjoj
strani tiskovne podloge (lice), 3 = detektor registarskih oznaka na strani nalije, 4
=glavni generator impulsa (dava okretaja), 5 = sustav valjka za regulaciju bonog
registra doradnih operacija, 6 = registarski valjci za korekciju obodnog registra doradnih
operacija, 7 = doradni alat (popreno rotacijsko rezanje), 8 = motor za kontrolu
registarskog valjka i motori za kontrolu poloaja (podeavanje) cilindara u tiskovnim
agregatima.

Ui dio sustava nadzora ine mjerni pretvornici i centralna jedinica s kuitem i

monitorom u boji. Mjerni pretvornici su: jednokanalni detektori registarskih oznaka po jedan
za svaku stranu tiskovne podloge i dava okretaja (mjerenje kutnog poloaja i broja okretaja
cilindara). Dodatnu opremu ine dodatni detektori registarskih oznaka i regulacijski kanali
za upravljanje dodatnim alatima, sustavi valjaka za korekciju registra i motori za
podeavanje. Na sustav za nadzor registra se mogu spojiti i dodatni elektroniki sustavi
koje proizvodi Eltromat. To su sustav za odvajanje (prepoznavanje) makulature, video
sustav nadgledanja trake (za vizualnu kontrolu kvalitete tiska) i rukovodno informacijski
sustav (menagment informations system) za voenje i planiranje cjelokupne naklade.
Osobitost sustava je jednostavno proirivanje dodatnim dinamikim regulacijskim
kanalima; omoguena je regulacija registra za do 5 doradnih operacija (jedinica).
Istovremeno je mogua regulacija bonog i obodnog registra tiska do 10 boja obostrano.
Kompletno posluivanje i podeavanje se provodi preko jedne tastature. Pomou ekrana
u boji i digitalnog osciloskopa se odjednom moe stei odlian pregled situacije vezane uz
registar u cijelom stroju. Na ekranu se pojavljuju i uputstva za posluivanje.
64
4.3 DGC 650 sustav za regulaciju registra

Ovaj sustav prua najire mogunosti precizne regulacije obodnog i bonog registra,
kod svih tehnika rotacionog tiska, na svim vrstama materijala. Nadzor registra se odvija
po principu zatvorenog regulacijskog kruga (automatska regulacija). Centralna jedinica
prima signale od mjernih pretvaraa i daje signale ureajima za korekciju registra. Pri
tome je mogue vie naina usporeivanja podataka, kao i provoenje korekcije.
Jezgru sustava ini regulator registra DGC 650 s jedinicom za podeavanje PRS65-
AG. Sustav regulacije registra se izgrauje po principu kompleksnog automatskog sustava
(modularno). To znai da se za svaki tiskovni agregat ili doradni agregat dodaje zasebni
regulacijski modul za regulaciju registra na tom agregatu. Regulacijski moduli mogu biti
namijenjeni regulaciji obodnog registra ili kombiniranoj regulaciji bonog i obodnog registra.
Svi su ureaji za nadzor objedinjeni povezivanjem sa centralnom jedinicom. Takav
nain omoguuje stalnu prilagodbu sustava nadzora procesu, to je potrebno jer se danas
rotacijski strojevi sastavljaju od elemenata (agregata) prema specifinim zahtjevima
proizvodnje.

Kod promjena brzine automatski se mijenja i algoritam regulacije. Regulator

automatski prepoznaje faze izmjene kotura i sljepljivanja traka, pa se algoritam automatski
prilagoava tim fazama. Uz to se parametri regulacije automatski prilagoavaju i
primijenjenom materijalu. To znai da ovaj sustav ima mnoge osobine samoprilagodljive
automatske regulacije.

5. Bobst Registron 2000 sustav mikroprocesorske regulacije registra na rotacionim

strojevima

Ovo poduzee je poznato po proizvodnji raznolike elektronske opreme s primjenom

u industriji. Sustav regulacije registra ovdje opisan po svojim karakteristikama nadmauje
do sada opisane sustav i ureaje.

Primjena ovog sustava nije ograniena samo na regulaciju registra. Bobst Registron
2000 se istie svojom modularnom graom, to znai da se u okvire djelovanja ovog
sustava mogu prikljuiti elektronski ureaji, koji su namijenjeni za razliite funkcije nadzora
procesa. Sustav, ukljuujui sve svoje module, u potpunosti pokriva sve probleme vezane
uz automatski nadzor trake tiskovne podloge.

S2100 je zapravo kompletan sustav automatske regulacije bonog i obodnog registra.

Uz to, taj sustav posjeduje mogunost preventivne korekcije registra na temelju praenja
promjena napetosti trake, odnosno rastezanja tiskovne podloge koje je uz nju vezano. To
znai da se radi o samoprilagodljivom automatskom sustavu.

Centar sustava ine regulacijske jedinice. Svaka tiskovna jedinica ima svoju
regulacijsku jedinicu, a sve regulacijske jedinice su spojene na zajedniki bus (sabirnicu),
koji osigurava podatke za optimalno upravljanje strojem. Sve su regulacijske jedinice
smjetene na jedinstvenom upravljakom stolu.

65
 Slika 11. Prikaz dijelova sustava Bobst Registror 2000 (modula za regulaciju registra
(S2100)

Korekcija registra provodi se registarskim valjcima, ime se utjee na duinu puta

trake izmeu dva tiskovna agregata. Valjci su kontrolirani elektromotorima koji dobivaju
naredbe od upravljakih jedinica. Izvedba elektromotora moe biti razliita.

Primjenom ovakvog sustava se postie znaajno smanjenje makulature iz vie

razloga. Tu se mogu ubrojiti sustav prednamjetanja i automatsko prepoznavanje
registarskih oznaka. Prednosti ovog sustava, koje ga ine boljim od veine ovakvih sustava,
su preventivna korektura na temelju zapaanja promjena u rastezanju trake tiskovne
podloge, samoprilagodljivi algoritam regulacije (regulacijskog ponaanje) koji se prilagoava
stanju stroja i procesa i eventualno oznaavanje i automatsko izbacivanje makulature.

Sustav regulacije je koncipiran decentralizirano (u vie kuita). Ne postoje nikakva

ogranienja u broju tiskovnih ili doradnih agregata na kojima se moe provesti regulacija
registra. Decentraliziranom koncepcijom je poveana i djelotvornost, a posebno pouzdanost
sustava. Olakana je i montaa sustava, kao i bilo kakva proirenja sustava.

Zahvaljujui preventivnoj korekturi i drugim prednostima ovaj sustav omoguuje 4

do 5 puta bre ispravljanje registra, nego to je to mogue kod konvencionalnih sustava.
Moe se napraviti usporedba tri vrste sustava za automatski nadzor registra:

a) Kod konvencionalnog sustava regulacije je potrebno 80 metara trake da bi se u potpunosti

provela korektura registra. Uz to dolazi do prijenosa greke registra s jedne tiskovne jedinice
na drugu, odnosno do tetnog utjecaja na stabilnost registra u cijelom stroju.

b) Sustav regulacije koji uzima u obzir rastezanje trake tiskovne podloge, ali ne posjeduje
osobine samoprilagodbe zahtijeva za korekciju 20 metara trake. Postignuto je stabilno
odravanje registra u cijelom stroju.

c) Sustav kao to je Registron 2000 zahtijeva najvie 10 metara trake za korekciju, odnosno
8 puta manje nego najbolji konvencionalni sustavi.

66
6. ZAKLJUNO RAZMATRANJE

Ovdje opisana oprema samo je dio niza slinih oprema za nadzor registra koje su
razradili proizvoai tiskovnih rotacija. Rastom uporabe raunalne tehnologije svakim se
danom zapaaju novosti poboljanja i povienje djelotvornosti spomenute opreme.

7. LITERATURA

[1] F. Mesaro, Grafika enciklopedija, Tehnika knjiga, Zagreb 1974.

[2] A. imek, Automatika nadzora trake tiskovne podloge kod rotacijskih strojeva, Diplomski
rad, Grafiki fakultet, Zagreb 1995.
[3] Tehnike upute: FIFE, Grafikontrol, Eltromat, Bobst

STRUNI PRILOZI
Acta Graphica 6(1994)1, 37-38
Autor: G. Maroevi

AUTOMATSKA IZMJENA OFSETNIH PLOA DA ILI NE ?

Uzmu li se dananji visoko automatizirani strojevi za tisak araka Heidelberg

Speedmaster 102, MAN Roland 700, Koenig & Bauer Rapida 72 i Varimat 126, Komori
Lithrone 25, Mitsubishi i jo neki drugi, koji posjeduju automatske ureaje za uvlaenje,
postavljanje i pritezanje ofsetnih ploa PPL (Power Plate Loading), neminovan je rezultat
skraenja vremena pripreme stroja za oko 80%, ili za izmjenu ploe potrebno je oko jedne
minute. Daljnje pitanje jeste precizno podeavanje ploe u registar tiska. Automatski ureaji
uvuku i pritegnu plou na temeljni cilindar sa tonou od +/- 0.01 do 0.05 mm, a eventualne
korekcije mogu se dodatno izvesti daljinskim upravljanjem sa sredinjeg upravljakog
stola.

Automatika u pravilu skrauje neproduktivna vremena i daje ujednaenu kvalitetu

tiska. No, vrijeme pripreme i podeavanja ofsetnog stroja za tisak araka ovisi od mnogo
imbenika. U prvome redu, ono ovisi o tome, da li je prilikom tiska nove naklade potrebno
izmijeniti redoslijed tiskanja boja i da li je potrebno prepodesiti stroj zbog drugaijeg formata
arka. Nadalje, ovisi o broju i stupnju strunosti tiskara, a takoer, dali je stroj opskrbljen sa
ureajem za daljinsko upravljanje i automatiku voenja procesa tiska te da li je instaliran
i ita ofsetne tiskovne ploe. Runa izmjena ofsetne ploe konvencionalnim ureajem
ukljuujui i njeno podeavanje iznosi oko 20 minuta, dok sa automatskim ureajem ono
iznosi samo oko 4 minute. Strunjaci proizvoaa naglaavaju, da mogua uteda iznosi
kod tiska sa stabilnim papirima i do 80% od inae potrebnog vremena runog postavljanja,
a kod naroito tekih papira oko 50%.

Primjer koji ilustrira dobitak kod tiska malih naklada:

u nekoj tiskari, koja radi dvije smjene, kod prosjene naklade od 5000 araka i s vremenom
podeavanja od 15 minuta (automatizirani proces) moe se godinje otisnuti 4429 naloga;
kod iste prosjene naklade, ali s vremenom podeavanja od 45 minuta (mehanizirani
proces) moe se otisnuti samo 2591 nalog. Uteda je oita.

67
 Kod tiska visokih naklada, duina vremena podeavanja nije odluujua, ali uvijek
igra znaajnu ulogu, naroito ako se uzmu u obzir najnoviji ofsetni strojevi za tisak araka
koji rade sa 15.000 otisaka na sat.

Nain rada automatskog ureaja za montau ofsetne ploe u pravilu je automatski,

no posluioc stroja ipak mora uiniti slijedee (primjer MAN Roland 700):
1. Pritisnuti na odgovarajue tipkalo za otputanje ploe nakon tiska naklade. Time se
otvara stezni zadnji krip, a sustav izvlai plou u posebni dra.
2. Izvui staru plou
3. Uloiti novu plou u dra za uvoenje na temeljni cilindar
4. Djelovanjem na tipkalo za stezanje prednjeg kraja ofsetne ploe te poetka automatskog
uvlaenja ploe u tiskovnu jedinicu, odnosno na temeljni cilindar.
Izvode se slijedee funkcije:
- uvlaenje ploe
- uvoenje zadnjeg ruba ploe u zadnji krip
- pritezanje zadnjeg ruba ploe
- jednakomjerno pritezanje ofsetne ploe oko plata temeljnog cilindra

Nakon to je ofsetna ploa uvuena i pritegnuta, moe se prei na slijedeu tiskovnu

jedinicu. Slijed radnih operacija potpuno je identian, a sve se izvodi kod potpuno zatvorenog
sigurnosnog pokrova temeljnog cilindra.

I nteresantno je napomenuti, da sustav za automatiziranu izmjenu ofsetnih ploa moe

koristiti arhivske ploe, dakle one koje su ve bile u upotrebi te su savinute u kripovima.

Dijagram na slici 1 pregledno pokazuje mogunosti uteda u ovisnosti od veliine naklade,

za razne stupnjeve automatiziranosti.

Slika 1. Dijagram mogunosti uteda u

ovisnosti s veliinom naklade

Sustav za automatsku izmjenu ofsetnih

tiskovnih ploa utoliko je isplatljiviji, to su
manje naklade i to ih je vie, jer se time
znaajno uteuje na vremenu pripreme i
podeavanja stroja.

LITERATURA
[1] x x x: Plattenwechselsystem von MAN
Roland machen kleinere Auflagen zum
grossen Gewinn, MAN Roland Presse-
Information BM 9/93, Offenbach 1993
[2] x x x: Autoplate, Automatic plate mounting,
Quality Plus Automation, Heidelberg
Druckmaschinen AG, Heidelberg 1993
[3] x x x: Plattenwechselsysteme gestalten kleine Auflagen wirtschaftlicher, Der Druckspiegel
10/1993, Heusenstamm 1993, str 930-933
[4] x x x: Offsetdrucktechnik, Plattenwechselsysteme zur sinnvollen Automation von
Druckmaschinenfunktionen, Deutscher Drucker Nr. 5/3, Ostfildern 1994, str g1o
[5] x x x: Printers panacea or expensive toy? British Printer 15, Barnet Herthfordshire
1994, str 15-18
[6] J. O. Schneider: Kreative Ideen bei Rotationsmaschinen, Presse-Service MAN Roland,
Offenbach 1994.
68
NOVOSTI
Autori: G. Maroevi i M. Lovreek

DICO IZRAVNO OSLIKAVANJE CILINDARA REVOLUCIONALIZIRA TISAK

MAN Roland je na DRUPA-i 95 prikazao novi sustav za oslikavanje cilindara za

tiskovnu formu u tehnici plonog i dubokog tiska pod nazivom DICO (Digital Change Over),
a koji se poklapa s devizom Computer to press. zanimljivost, a i novost u odnosu na
dosadanje poznate sustave, jeste mogunost brisanja zapisa nakon otisnute naklade,
dakle viekratno koritenje tiskovne ploe. Ova se novost pokazivala na DRUPA-i na dvije
tiskarske rotacije manje irine trake.

Svojim postupkom, MAN Roland je htio izbjei elektrofotografski postupak koji koristi
razmjerno skuplja bojila, da se izbjegne uporaba samo jedne tiskovne ploe to je u
mastertehnologiji uobiajeno.

Discoweb Litho (ofset)

Sustav radi u osnovi kao konvencionalni ofsetni tisak, dakle s trocilindrinim sustavom.
Novost jeste u jedinicama za osvjetljavanje, brisanje i fiksiranje te u ureaju za pranje
gumene navlake na ofsetnom cilindru (vidi priloenu ilustraciju). Radi se o termotransfernom
postupku kao metodi osvjetljavanja. Prijenos se odvija pomou laserske zrake sa 64 kanala.
Svaka laserska toka ima promjer od 11 mikrometara. Ovako finim oslikavanjem, uz
koritenje FM rastera, moe se slika formata DIN A4 oslikati za pet minuta. Fiksiranje,
nakon oslikavanja traje dodatnih dvije i pol minute, to naravno ovisi o veliini formata.

Slika 1. Tiskovna jedinica Discoweb Litho

1 temeljni cilindar s formom
2 ofsetni cilindar s gumenom navlakom
3 tiskovni cilindar
4 traka papira
5 ureaj za vlaenje
6 ureaj za bojenje
7 jedinica za osvjetljavanje
8 jedinica za fiksiranje
9 ureaj za brisanje
10 ureaj za pranje gumene navlake

Slika 2. Konfiguracija Docoweb Litho MAN Roland laboratorijskog ofsetnog stroja (4+1)

1 nosa kotura papira 2, 3, 4 jednobojna tiskovna jedinica

5 tiskovna jedinica obostranog tiska 6 tunel za suenje boje
7 ureaj za hlaenje papirne trake 8 ureaj za popreno rezanje i izlaganje
69
 Nakon tiska naklade, prvo se automatski oisti gumena navlaka, a potom se tiskovna
forma oslobodi od tragova tiskarske boje uz pomo tekuine i neopasne kemikalije.
Postupak je slian pranju gumene navlake. Time je ploa pripremljena za novo
oslikavanje. Tiskovna ploa izdri viekratno oslikavanje sa sveukupnom nakladom od
milijun otisaka.
Novi postupak izravne pripreme tiskovne forme u stroju imat e svoju primjenu, ne
samo u tisku malih viebojnih naklada, ve i u tisku srednjih i velikih formata. MAN Roland
je ovaj postupak izloio na DRUPA-i sa namjerom da svojim kupcima prikae stanje i
mogunosti primjene u proizvodnji svojih ofsetnih strojeva kroz slijedee dvije do tri godine.

NOVA METODA PRIPREME U DUBOKOM TISKU

Duboki tisak, u pravilu, zbog visokih trokova pri izradbi tiskovne forme, podoban je
iskljuivo za tisak visokih naklada. Strunjaci MAN Rolanda razvili su postupak oslikavanja
tiskovne forme za duboki tisak, izravno na cilindru u samom stroju, uz mogunost njenog
brisanja nakon tiska naklade.
Discoweb Gravure radi u sustavu indirektnog dubokog tiska, kao ofsetni ploni tisak,
uz uporabu vodotopivih boja. Tiskovna jedinica sastavljena je od tri cilindra: temeljnog koji
nosi tiskovnu formu, ofsetnog cilindra s gumenom navlakom, i tiskovnog cilindra. Oko
temeljnog cilindra nalazi se ureaj za oslikavanje, ureaj za brisanje tiskovne forme nakon
tiska naklade.
Neoslikana tiskovna forma, oblika ahure, navuena je na temeljni cilindar. Njena
trajnost iznosi vie milijuna otisaka. Rastrira se autotipijskim postupkom. Nakon tiska
naklade, a radi brisanja slike, lonii se ispunjavaju sa polimernim slojem.
Ureaj za oslikavanje vlastite koncepcije MAN Rolanda radi slino principu cilindarskog
graviranja, pri emu se mekani polimer uklanja laserskom zrakom. Laserska zraka radi
irinom vrlo uske trake od 30 mm, to osigurava dobru otrinu rubova te se time uklanja
tipian pilasti efekt slovnih znakova koji se pojavljuje graviranjem u dubokom tisku.
Znaajna prednost ovog postupka je to laserska zraka moe izvoditi lonie razliitih
dubina, to i jeste odlika pravog dubokog tiska. Nadalje, usporedba ovog novog postupka
izravnog oslikavanja izradbe tiskovne forme u samoj tiskovnoj jedinici sa konvencionalnim
nainom izradbe tiskovne forme dubokog tiska s dubokim tiskom, koji ima pobakrene
cilindre, dakle njihovo galvansko bakrenje, samo graviranje tiskovne forme, ugradnja
cilindara u sam stroj pa zatim uvanje cilindara za sluaj eventualne opetovane naklade,
pokazuje velike i znaajne prednosti izravnog oslikavanja, ime se otvaraju nove
optimistike mogunosti dubokog tiska.

UREAJ ZA LASERSKO OSVJETLJAVANJE OFSETNIH PLOA

Od 1993. godine do danas razvijen je niz ureaja za digitalno osvjetljavanje ofsetnih

ploa kao dio CTP (computer to plate) sustava. Do danas su takvi laserski ureaji znatno
usavreni, sa znatno viom rezolucijom i veom brzinom osvjetljavanja.

Jedna od takvih laserskih jedinica za osvjetljavanje (tzv. platesetter) prikazanih na

izlobi DRUPA je Crescent/43 PlateSetter, amerikog proizvoaa Gerber Systems.

Ureaj ima veliku povrinu za oslikavanje ploa (8131067 mm). Ta se povrina moe
kombinirati sa od 1-8 ploa razliitih formata, a mogu se osvjetljavati klasine
aluminijske ploe, poliesterske ploe, pa ak i film. Moe se birati izmeu 4 mogue
rezolucije ispisa: 1270, 1905, 2540 i 3810 dpi. Ovisno o rezoluciji, osvjetljava do 14 ploa
na sat. Crescent radi potpuno automatizirano i pri dnevnom svjetlu.
70
STRUNI PRILOZI

Autor: Ch. Hars

AUTOMATIZACIJA I NOVI IMPULSI U TEHNICI TISKARSKIH STROJEVA

Razmiljanja i osvrt na stanje tehnike ofsetnih tiskarskih strojeva prikazanih na

DRUPA-i 95

U vremenu od prole DRUPA-e 90 pa do ovogodinje DRUPA-e 95, dogodile su se

mnoge stvari. Jedna od negativnih, jeste stagnacija trita, ali su se zato u tom,
petogodinjem razdoblju pokazali jasni razvojni impulsi. Oni prije svega dolaze razvojem
elektronike, koja je utjecala globalno na porast uinka rada. Komforna raunala sa brim
i uinkovitijim procesorima s veim kapacitetima memorije jo su proirili njihovo uvoenje
u tehniku tiskarskih strojeva. Uz ovo dolazi i do bre komunikacije izmeu raunala i stroja
upotrebom umreavanja i optikih kabela. Time je omoguen bri prijenos podataka od
pripremnih postupaka do tiskarskog stroja.

Sposobnost brzog i uinkovitog kapaciteta dananjih tiskarskih strojeva je jasna,

ako se usporede sustavi za elektroniki prijenos podataka. Uzme li se kao primjer
etverobojni tisak u 80 linijskom rasteru sa 64 sivih tonova za svaku boju, to kao osnovu
daje 25.600 tokica po cm2, od kojih se svaka sastoji od po 64 pixela, a to sveukupno
odgovara koliini od 1.64 milijuna pixela po cm2, odnosno u etverobojnom procesu,
skoro 410.000 pixela po cm2 po svakoj tiskovnoj jedinici. Tiskarski stroj s irinom tiskanja
od 1.6 m pri tome se misli na novinsku rotaciju s brzinom tiska od 15 m/s zahtijeva
prijenosni kapacitet od 6.144 milijardi rasterskih tokica u sekundi, a to opet odgovara
prijenosnoj koliini od 98.3 milijardi pixela u sekundi po tiskovnoj jedinici.

Uinkovitost tiskarskog stroja temelji se njegovom sposobnou da u nekom

elektronikom sustavu, koji je do nedavno bio nepoznat, paralelno i brzo realizira veliku
koliinu podataka. Kako dananja raunala raunaju paralelno s 32 bita, znai da za gore
navedeni tiskarski stroj, koliina prijenosa iznosi 102.400 pixela. Taj se prijenos izvodi
frekvencijom od 960 kHz. Takvom taktnom frekvencijom ostaje tiskarski stroj daleko iza
unutranjeg uinka dananjih raunala, ali je njegov paralelizam jedinstven.

U usporedbi ostaje dakle dananje raunalo, ali ipak daleko iza mehanikog kapaciteta
tiskarskog stroja, uzme li se u obzir jo i periferni ureaji nekog raunala, iji je radni
uinak manji od samog raunala. Sada se uvia jo jasniji manjak u odnosu na mogunost
tiskarskog stroja.

Uinkovita prerada podataka ima u grafikoj struci daljnje openito podruje rada, ali
naroito kod tiskarskog stroja, jer brza raunala otvaraju nove mogunosti. Automatizacija
nije sama sebi svrha. Ona ispunjava zadae regulacije, podeavanja, nadzora i
protokoliranja, pa time stvara pretpostavke za:
- sigurno instaliranje pojedinih procesa,
- manja odstupanja od zadanih vrijednosti,
- time i bolja kvaliteta,
- kraa vremena podeavanja,
- manje makulature,
- bolja transparencija,
71
- time manja potronja energije i materijala,
- bre reagiranje,
- krae planiranje naklade,
- jeftinija proizvodnja, itd.

Nove spoznaje su neophodne

Tehnike promjene nailaze najee izraaj u novim shvaanjima, iz kojih esto stoji
preuivana kompleksna tehnika. Tako su u prolih pet godina nastale neophodne nove
spoznaje. Pojavio se DTP, s radnom stanicom ili po prvi puta s PC-om u spoju s
novoizvedenom izlaznom jedinicom, kao to je osvjetljiva, ploter, laserski pisa ili ink-jet
printer, i to sve radi prema slici na ekranu. Dakle, ne radi se samo o prikazu teksta na
ekranu, ve se pojavio takoer i prijelom stranice uz pomo raunala.

Nastao je pojam WYSIWYG (what you see is what you get = to vidi to i dobije),
koji je u meuvremenu postao jo aktualniji zbog novog stanja dananje tehnike. Razmjerno
dugi tehniki razvoj stvorio je novosti, kao to je raunalo film, raunalo ploa,
raunalo priprema i konano raunalo tisak. DTP omoguuje po prvi pura put sa
raunala do razvijenog filma. Ali taj je meukorak ve sada zanemariv, razvojem raunalo
ploa u ofsetnom ili fleksografskom tisku, odnosno odgovarajuim sustavom raunalo
cilindar u dubokom tisku.

Pod pretpostavljenim pojmovima s posebnom aktualnou jesu raunalo ploa,

raunalo-priprema i raunalo tisak, koji svjedoe istodobno i o daljnjem tehnikom
razvoju. Amo spada DI (Direct Imaging) tehnologija od Heidelberg Druckmaschinen AG, a
treba spomenuti i digitalni tisak, tj. tisak s dinamikom tiskovnom ploom, kao to je Agfa
sa svojim Chromapress-om, Xeikon sa DCP-1, te Indigo sa svojim E-Print 1000.

Direct Imaging nasuprot digitalnom tisku

Heidelberg Druckmaschinen AG prakticira DI sustav (Direct Imaging) za svoje GTO
i Quickmaster ofsetne strojeve. Tiskovna ploa direktno se pritee na temeljni cilindar, pa
se tek u stroju, ispisuje pomou laserske glave u svakoj tiskovnoj jedinici. Tiskarski stroj je
izravno povezan raunalom, dakle osiguran je sustav raunalo priprema. Izostaje
rukovanje tiskovnom ploom izmeu osvjetljavanja i pritezanja. Izravno osvjetljavanje
tiskovne ploe na temeljnom cilindru ini nepotrebnim ispravljanje i podeavanje bonog,
obodnog i kosnog registra. Time se postie vremenska uteda. Naravno, za jednu nakladu,
ispisivanje tiskovnih ploa izvodi se istovremeno, tako da je za etverobojni tisak ili za
jednobojni tisak potrebno isto vrijeme ispisa. Heidelberg AG je ograniio svoj DI sustav
samo na GTO i Quickmaster modele ofsetnih strojeva, budui da se kod DIN A3 formata
osvjetljavanje izvodi u kraem vremenu. Podaci za ilustracije u tiskarskom stroju mogu se
istovremeno koristiti kao predpodeavanje zona obojenja.

Direct Imaging popunjava prazninu izmeu dosadanjih, konvencionalnih ofsetnih

strojeva i strojeva digitalnog tiska, tj. onih koji tiskaju pomou dinamike tiskovne forme.
Digitalni tisak, odnosno tisak dinamikim tiskovnim formama preuzet je od laserskih printera,
koji rade tehnikom elektrostatikog principa. Agfa sa svojim Chromapressom i Xeikon sa
DCP-1 sa svojim tiskarskim strojevima na principu laserskog pisaa, rade po sustavu
raunalo tisak (CTP Computer to print). Oni rade suhim, prakastim tonerom i postiu
kvalitetu tiska, koja se moe usporediti sa srednjom kvalitetom u ofsetnom tisku. Frekventno
modularno rastriranje slike ima prednost. Indigo E-Print 1000 koji koristi tekui toner, takoer
se osniva na digitalnom principu, tj. sa dinamikom tiskovnom formom i radi po sustavu
CTP, raunalo tisak.
72
 Sa ova tri napomenuta tiskovna sustava, dakle Agfa, Indigo i Xeikon u mnogome se
promijenilo podruje primjene tiskarskog stroja. Ovdje se znatno podigla uinkovitost za
tisak najmanjih naklada, te se oekuje razvoj trita u tom podruju.
Digitalni tisak, dakle tisak dinamikom tiskovnom formom, zahtjeva ponovno stvaranje
slike u njenom elektrostatikom obliku pri svakom okretu temeljnog cilindra. No, to stoji
vremena, bez obzira to se tu koriste posebni, vrlo brzi RIP-ovi (Raster Image Processor)
za osiguranje brzog transfera podataka. Digitalni tisak moe se u brzini tiska usporeivati
sa konvencionalnim ofsetnim strojevima za tisak araka manjeg i srednjeg formata, ali se
ne moe usporeivati s brzinom u tehnici tiska novina.

Jedan ofsetni tiskarski stroj za tisak araka sa svojim 80 linijskim rasterom, 64 sivih
tonova, 500 mm irine i 400 mm duine tiska, s 8.000 otisaka na sat, otiskuje u usporedbi
32.000 pixela s taktnom frekvencijom od oko 56,89 kHz, ukoliko kanal nije uzet u obzir.
Time se postie, raunano za etverobojni tisak, prijenosni iznos od 7,28 GPixela/s. Digitalni
tisak mora za svaki pojedini pixel biti upravljan sa potvrdnom ili negacijskom informacijom.
S tog stanovita, postaje dvojbeno, moe li digitalni tisak s dinamikom tiskovnom formom
uope dostii prijenosni iznos konvencionalnog ofsetnog tiskarskog stroja. Ipak dananja
iskustva pokazuju, da su strojevi digitalnog tiska vrlo uspjeni u podruju tiska malih naklada.

DI tehnologija ograniava se na tisak manjih formata. Za vee tiskarske strojeve, jo

je ekonomino, kao i prije, proizvesti ofsetnu tiskovnu plou neovisno, izvan stroja te je
gotovu ugraditi u stroj. Ureaji za automatiku izmjenu tiskovnih ploa daljnje skrauju
vrijeme stajanja stroja. Dobrim uvrivanjem ploe i pouzdanom preradnjom s registarskim
zatinim sustavom, skrauje se vrijeme podeavanja u smislu bonog, kosog i obodnog
registra, dok je za precizno podeavanje potrebno mnogo krae vrijeme. Time je odreen
trend automatiziranju ofsetnog stroja prema ureajima s automatikom izmjenom ofsetnih
tiskovnih ploa.

Dalje je mogue pripomenuti, da Direct Imaging za tiskarske strojeve veih formata

s ureajem za automatiku izmjenu ofsetnih tiskovnih formi nije u konkurentnom odnosu.
Naime, ispis tiskovne ploe za narednu nakladu u samom stroju mogu je tek kada se
prehodna naklada zavri, jer se to ne moe izvesti za vrijeme proizvodnje. Kratkorone
promjene mogue su prije tiska naklade, to predstavlja izvjesnu prednost, ali su promjene
na samim tiskovnim ploama potpuno nemogue. Nephodnost podeavanja obodnog,
bonog i kosog registra pridonosi kraenju vremena.

Visoka tonost u zupanikom povezivanju ofestnih strojeva za tisak araka

Pogon stroja sa vie motora vrlo se teko ostvaruje, zbog postizavanja tonosti
direktnog zupanikog pogona. Uspjenost pogona s vie motora je primjenjiv kod
rotacijskog tiska iz kotura, jer mogu izostati mnogi zupaniki prijenosi i uzdu
na vratila, a razvoj buke time se znatno smanjuje. Uz ovo dolazi, da stroj dobiva na
fleksibilitetu. Zamislivo je, da se pogone samo one tiskovne jedinice koje neposredno
sudjeluju u tisku naklade. Ostale tiskovne jedinice ostaju zaustavljene i mogu se
predpodeavati.

O tome se takoer razmilja i u ofsetnom tisku araka, da se pomou pogona s vie motora
pogoni jedna trocilindrina tiskovna jedinica. Motori time rjeavaju dosadanji vrsti spoj
izmeu temeljnog, ofsetnog i tiskovnog cilindra. Tada bi bilo mogue kod jednog tiska
naklade jednu tiskovnu jedinicu iznad tiskovnog cilindra odvojiti i zaustaviti te ju prepodesiti,
dok preko njenog tiskovnog cilindra ide daljnji transport araka.
73
 Sa zaustavljenim ofsetnim cilindrom i zaustavljenim transportom araka zamislivo je,
prije obojavanja tiskovne forme pomou valjka za nanos boje, koji se nalazi na kraju
ureaja za boju, zaobii ofsetni dio pri njegovim stalnim gibanjem. Time bi bilo mogue u
razdvojenom obuhvatu utedjeti makulaturu i smanjiti vrijeme podeavanja.

Viemotorni pogon ima u ofsetnoj tiskovnoj jedinici daljnju prednosti, da se pomou

ugraenog strujomjera snime pojedini pogoni jedinica. Dobili bi se podaci o valjanosti
otpora gibanja cilindara pri njihovom meusobnom okretanju, to bi bio pokazatelj za
dobru podeenost ofsetne tiskovne ploe i gumene navlake. Konano, dodatna prednost
pogona tiskovne jedinice s vie motora oituje se u prednosti prilikom pranja i ienja
neke od tiskovnih jedinica, jer bi se pogon mogao lako odvojiti izmeu ofsetnog i tiskovnog
cilindra. Sve bi se to, dakle, moglo izvesti viemotornim pogonom. OVdje se ne smije
previdjeti dozvoljena uobiajena kvaliteta tiska u ofsetnom tisku, a koja se dobiva
besprijekornim kotrljanjem cilindara. Tako se dozvoljava, u smislu dubliranja ili u smislu
razlike u registru izmeu tiskovnih jedinica, nastupanje poloajne pogreke u podruju od
0.01 do najvie 0.2 mm. Za jedinstveni direktni pogon, to znai da se ova tonost iskazana
po opsegu cilindara takoer mora osigurati. Pouzdanost kuta pogona, dakle, mora biti
ekstremno besprijekorna. To je relativno lako izmjeriti po obodu tiskovnog cilindra. Ako
neki tiskovni cilindari ima opseg od 1 m (1000 mm), znai da zahtjev za odravanjem
tonosti od 0.01 mm mora prosjeno iznositi u omjeru tonosti 1:100.000. To apsolutno
vrijedi i za dugotrajni tisak naklade, tako da nakon 1.000, 10.000 ili 50.000 okretaja
odstupanje izmeu dva cilindra smije stalno iznositi najvie 1/100.000 okreta.

Preradba podataka razvijena je nadalje i za sustav irokih traka. Sam tiskarski stroj
posebice i tehnika tiska mogu ovdje izvui jo mnoge koristi. Za istaknuti je, da postupak
tiska kao takav, bilo da je ploni ofsetni tisak, ili duboki ili fleksografski, u osnovi su prokuani,
tako da e principi ovih tehnika biti na vrijednosti i u budunosti. Daljnja automatizacija
slijedi posljednje zadae koje su u trendu, a to je poboljati mehaniku uinkovitost pojedinih
postupaka tiska.

Razvoj regulacijske tehnike, brza preradba podataka i brza prijenosna tehnika dovesti
e do toga, dae u budunosti rotacijski tisak trake u tehnici dubokog, fleksografskog i
ofsetnog tiska, a vjerojatno i ofsetni tisak araka umjesto pojedinanih pogona koristiti
pogonske sustave s vie motora. Time e se dobiti na fleksibilnosti strojeva, a prije svega
na njihovoj automatinosti. Dalje valja naglasiti da e se kod velikih strojeva stvaranje
buke umnogome smanjiti i konano, dananje industrijsko stanje elektronike dovesti e
do velike sigurnosti u bespogrenom pogonu, a ipak u sluaju nekog kvara, sustav vlastite
detekcije e ga brzo lokalizirati, to e omoguiti i njegovo brzo otklanjanje.

Tehnika kontrolne stanice omoguila je da se tiskarski stroj potpuno uklopi u sustav

elektronike preradbe podataka (EDV). Ulazni podaci, kao to su koliina materijala, koliina
bojila, podaci ilustracija, nadalje s podacima o tiskovnom materijalu, podaci za optimalnu
podeenost nategnutosti trake, temeratura suenja itd., mogu se uvesti kao prizvodni
podaci za tisak odreene naklade. Pri tome je takoer mogue automatiko prihvatljivo
preispitanje. Ulaznim podacima vrste materijala zakljuuju se temperature suenja. Nadalje,
takvim se podacima, kao to je specifikacija materijala, irina i debljina trake postiu zadane
vrijednosti za nategnutost trake, ali i njeno ispitivanje tijekom tiska. Detaljni proizvodni
zapis ne olakava samo ponavljanje naklade, ve se moe na vie naina iskoristiti u
smislu optimizacije proizvodnje.

Autor teksta Christoph Hars je profesor na Institutu za tiskarske strojeve i postupke tiska
Tehnike visoke kole, Darmstadt. Tekst je objavljen u suradnji s Press slubom izlobe
DRUPA 95.

Preveo i obradio: G. Maroevi

74
DI TEHNOLOGOJA - NOVOST U OFSETU

Autor: G. Maroevi, Grafiki fakultet sveuilita u Zagrebu

SAETAK

U lanku je prikazan princip rada nove tehnologije simultanog generiranja slika svih
etiriju odsetnih tiskovnih ploa direktno u samom tiskarskom stroju GTI-DI Heindelberg
AG te tiskom tehnikom suhog ofseta. Time je popunjena praznina izmeu fotokopiranja u
boji i viebojnog ofsetnog tiska.

UVOD

Prole godine na dvije je znaajne izlobe, PRINT 91 u Chichagu i IGAS 91 u

Tokiju, tvornica tiskarskih strojeva Heidelberg AG predstavila novu DI tehnologiju. To je
novi nain za bri i racionalniji ofsetni tisak u boji, primjenjiv za manje naklade. Sastoji se
u simultanom stvaranju slike na sve etiri ofsetne tiskovne ploe direktno u samom stroju.
DI oprema dodatno je postavljena u etverobojnom ofsetnom tiskarskom stroju GTO, koji
je opremljen sa CPC 1-03 ureajem za daljinsko upravljanje.

MODIFIKACIJA GTO

Ofsetni stroj GTO-DI modificiran je u odnosu na standardni GTO tako, da koristi

dvije tehnologije: direktno generiranje slike na tiskovnoj formi i suhi ofsetni tisak. Stroj radi
bez ureaja za vlaenje. Na njihovo mjesto u svakoj tiskovnoj jedinici postavljen je ureaj
za direktno generiranje slike na ofsetnoj tiskovnoj ploi, koja je na uobiajeni nain napeta
na temeljnom cilindru (slika 1). Uz upravljaki pult CPC 1-03 ureaja za daljinsko upravljanje
postavljeno je posebno Heidelberg DI raunalo sa svojim ekranom.

Slika 1. Dispozicija GTO-DI etverobojnog ofsetnog stroja sa CPC ureajem i DI-

raunalom /2/

75
PRINCIP RADA DI TEHNOLOGIJE

Ilustracije (crtene ili vietonske) i tekst, koji sadravaju predloak za viebojni otisak
na ve uobiajeni nain se digitaliziraju i uz pomo danas poznatih i koritenih programa
/1/ prelome u eljeni oblik stranica te se RIP-om uitavaju u Heidelberg GTO-DI raunalo,
gdje se prerauju u komande za generiranje slikena ofsetnim ploama. Zadatak je, dakle,
tog raunala, da ulazne podatke razvrsta na odgovarajue crne, cijan, magenta i ute
informacije, koje e u postupku generiranja slike biti dovedene na DI ureaj odgovarajue
tiskovne jedinice.

Ofsetna tiskovna ploa je zapravo specijalna DI folija, troslojna, ukupne debljine

0.17 mm. Napinje se na temeljni cilindar uz pomo uobiajenih kripova. Nosivi sloj (slika
2) izraen je od poliestera ili mylara, koji je s obzirom na svojstva boje oleofilan. Srednji
sloj je tanka alu folija i slui kao protuelektroda u postupku generiranja slike. Vanjski,
pokrovni sloj je silikonski sloj koji odbija boju.

Slika 2. Sustav ofsetne tiskovne ploe i

glava za generiranje /2/

Ureaj za generiranje ofsetne

tiskovne ploe ima svaka tiskovna
jedinica i sastoji se od
visokonaponskog dijela i glave za
generiranje sa 16 elektroda (slika
3).

Slika 3. Ureaj za generiranje i

temeljni cilindar /2/

76
 Ureaj je smjeten u prostoru ureaja za vlaenje koji je uklonjen. Glava za generiranje
i visokonaponski dio postavljeni su na zajednikom postolju koje se po dvjema vodilicama
moe pomicati paralelno s uzdunom osi temeljnog cilindra. U postolju je privrena
matica koja je povezana s navojnim vretenom. Aksijalni pomak nosaa s ureajem za
generiranje odreen je okretanjem navojnog vretena (slika 4).

Slika 4. Ureaj za generiranje u prostoru

mjesta ureaja za vlaenje /4/

U glavama se prerauju digitalni

signali slikovnih elemenata. Oni se
transformiraju u visokonaponske impulse i
potom rasporeuju na 16 elektroda.
Razmak izmeu elektroda i offsetne
ploe iznosi oko 0.5 mm. Prijenosom
naboja sa ovih elektroda na plou, dolazi
do generiranja slike. Naime, aluminijska
folija, koja je uzemljena, djeluje kao
protuelektroda. Prijenosom naboja sa
elektroda uklanja se povrinski silikonski
sloj, a aluminijska folija se na tom mjestu
razara. Preostaje poliesterski sloj, koji je
oleofilan, dakle, nosilac boje. Znai, dakle,
da se elektrode aktiviraju na poloajima
gdje su eljene rasterske tokice. Za
postupak direktnog prijenosa slike stroj se
ukljui u polagani hod. Aksijalnim pomakom glava u pojedinim tiskovnim jedinicama te
sinhronim zakretanjem temeljnih cilindara upravlja GTO-DI raunalo. Slika se stvara po
principu red po red, sve dok u potpunosti nije prenesena na sve 4 ploe u stroju.
Budui da su glave za generiranje slike meusobno vrlo precizno postavljene, to se
ujedno postie besprijekoran registar 4-bojnog tiska.

Gustoa generiranja slike odgovara oko 40 slikovnih elemenata po milimetru. Na

izlobi PRINT91 u Chichagu na GTO-DI stroju radilo se Macrodot postupkom s 65
linijskim rasterom i sa 144 stepenica sivog klina.

Sam postupak generiranja slike na sve etiri ofsetne tiskovne ploe traje oko 15
minuta, a ujedno se preraunavaju podaci za zonsku razdiobu obojenje i potrebnu
koliinu boje za jedan otisak te se predpodesi u stroju pomou CPC-sustava. To se sve
istovremeno izvodi na sve etiri tiskovne jedinice.

U sluaju postrebe opetovanja jedne naklade postie se jednaka kvaliteta tiska, jer
su svi potrebni podaci o prijenosu slike, predpodeavanju i poetku tiska pohranjeni na
posebnoj disketi ili vrpci, to predstavlja dodatnu posebnu prednost.

77
KARAKTERISTIKE DI-TEHNOLOGIJE

Viebojni predloak prelomljene stranice prenesu se digitalnim postupkom na

viebojni tiskarski stroj, bez filma, bez tamne komore, bez osvjetlajvanja i razvijanja
ofsetne ploe, to znai i bez za to potrebne opreme i niza kemijske problematike.
Jednostavnije, bre i to je najvanije ekoloki isto.

Neke eventualne promjene i zadnja korektura moe se provesti neposredno prije

generiranja slike na ofsetnu plou, dakle neposredno prije poetka tiska.

Generiranje slike na sve ploe izvodi se s tono pozicioniranim glavama u samom

stroju, tako da se odmah postie viebojni registar tiska, pa otpada bono i eono
podeavanje ofsetnih formi, a i registar ureaj za film, plou i zatici na temeljnom
cilindru.

Koriste se boje za suhi ofset. Nain rada u suhom ofsetu je daljnje

pojednostavljenje rukovanja strojem i predstavlja ekoloki boljitak.
GTO-DI postupak i ofsetni tisak svrstava se u Quick Printing, odnosno u
Commercial Printing malog i srednjeg formata, a rentabilan je i za male naklade,
poevi od ak 50 otisaka, ime se popunjava praznina izmeu fotokopiranja u boji i
ofsetnog tiska.
DI-tehnika olakava i ubrzava podeavanje stroja i drastino smanjuje makulaturu.
Dakle, kraa proizvodnja vremena uz dobru kvalitetu tiska nia cijena otiska. To
je do sada najjednostavniji put od PC-a do otiska.
Postoji mogunost pohrane podataka generiranja slike, predpodeavanja i
poetka tiska jedne naklade, tako da se u sluaju opetovanja naklade postie potpuno
ista kvaliteta.

Sam otisak ne spada u najviu kategoriju, ali je zadovoljavajui za veliki broj

radova i naklada koje se svakodnevno tiskaju.

LITERATURA
1. V.iljak at al: Desktop Publishing / Desktop Repro raunalom, Zbornik radova
INTERGRAFIKA 91, Grafiki fakultet, Zagreb 1991, str. 23-30
2. R. Demmerle: Heidelberg DI Technolohie revolutioniert die Drucktechnik, Deutsche
Drucker Nr. 39, Frankfurt/Main 1991, str. w5-w8
3. x x x: Technologieoffensive aus Heidelberg, OFFSETPRAXIS 11/1991,
Fachschriften-Verlag GmbH & KG, Fellbach/Stuttgart 1991, str. 10-11
4. x x x: Innovation: Direct Imaging erffnet der Druckindustrie neue Mrkte fr den
mehrfarbigen Druck im Kleinauflagen-Sektor, Deutsvhe Drucker Nr. 44, Frankfurt/Main
1991, str. g14-g16.

78
STRUNI PRILOZI

Autor: K. Wolf

SUSTAVI DIGITALNOG TISKA U BOJI

Izazovi i mogunosti za grafiku industriju

DRUPA 95 e biti glavni forum za razvoj digitalnih sustava u boji, zato to je grafika
industrija irom svijeta suoena s izazovima i mogunostima digitalnog tiska. No ne samo
to, ve i digitalna izrada tiskovnih formi, brza automatska izmjena tiskovnih ploa i
automatska impozicija e biti u sreditu panje tiskarskih kua.

to je digitalni tisak?
Ne postoji tona definicija digitalnog tiska, ve dva temeljna pristupa: onaj grafike
industrije i onaj proizvoaa raunala. Samim time taj pojam ostaje otvoren za raspravu.

Za proizvoae raunala svako izlaganje podataka na papiru je ispis, bez obzira da

li je crno-bijeli ili u boji. Stoga oni koriste pojam printer, to je opet za grafiku industriju
pojam koji se koristi za radnika na tiskarskom stroju.

Za grafiku industriju, digitalni tisak je postupak u kojem je raunalo on line vezano

za tiskarski stroj, a podaci se izravno prenose iz raunala u stroj. Druge mogunosti su jo
prijenos podataka bez ploa, non impact printing (NIP) i izrada tiskovnih formi u samom
stroju. Neki strunjaci se ne slau u tome da li je ovo posljednje pravi digitalni postupak
tiska ili ne, no to je u krajnjem sluaju svejedno ako govorimo o procesu raunalo-papir
(computer to paper), a ne o procesu raunalo-stroj (computer to press). Za tiskare postoji
jo jedno znaenje, a to je digitalna izrada tiskovnih formi izvan stroja i brza izmjena ploa
u samom stroju; meutim, to se ne moe nazvati digitalnim tiskom.

Kako se pojavio digitalni tisak?

Na izlobi PRINT 91 Heidelberg Druckmaschineen AG izloio je prvi na svijetu digitalni
tiskarski stroj, GTO-DI. To je bio prvi korak kojim je kontrukcija strojeva i grafika industrija
krenula u novom pravcu.

Na izlobi IPEX 93 u Birminghamu bila su izloena dva nova stroja, premda su

mogla otiskivati samo do formata A#, a nisu se mogli isporuivati do 1994. Izraelska
kompanija Indigo izloila je E-Print 1000, dok je njemako-belgijska kompanija Agfa-Gevaert
prikazala Chromapress. Taj stroj je razvio Xeikon, kompanija koju je osnovala Agfa-Gevaert,
i sada se prodaje kroz vlastite distribucijske kanale pod nazivom DCP-1 (Digital Colour
Press).

Sva etiri stroja (GTO-DI, E-Print 1000, Chromapress, DCP-1) otiskuju do formata
A3; temeljem toga moglo bi se u taj niz navesti Agfa, Canon i Xerox kolor pisae, koji su
se isprva prodavali kao kopirni aparati u boji, ali pod nazivom digitalni tiskarski strojevi.

Zato je digitalni tisak potreban proizvoaima raunala?

Raunarskoj industriji digitalni je tisak neophodan ako eli zadrati rast; do sada su
raunala mogla brzo i jeftino prikazati podatke na monitoru, ali s dosegom samo jedne
osobe u isto vrijeme. Raunalo bez printera je praktiki beskorisno. Da bi se podigla
vrijednost raunala i proirio krug korisnika podataka, potrebno je brzo i jeftino prenijeti
sliku (ukljuivi i slike u boji) s ekrana na papir.
79
 U listopadu 1992. John Scully, predsjednik Apple Computers, rekao je na Seybold
konferenciji u San Franciscu da je ofsetni tisak na tadanjem stupnju suvie skup za
industriju raunala i za male naklade. Potaknuo je proizvoae opreme da razviju jeftinije
strojeve za viebojni tisak na papiru, u protivnom e proizvoai raunala to preuzeti na
sebe.

Taj istup bio je motiviran eljom da se omogui brz i jeftini viebojni tisak na papiru,
kako bi se time pratio rast elektronskog izdavatva s inverznom konvencionalnom
sekvencijom tiska i distribucije informacija. Dok se sada informacija prvo otiskuje i potom
iri, u budunosti e se informacija prvo elektronski distribuirati i tek potom lokalno otisnuti.
To e biti kljuno ako e se tzv. informacijske super-autoceste u Americi potpunije koristiti.

Do ovog trenutka niti jedan digitalni stroj proizvoaa grafike opreme nije se niti
pribiliio tim zahtjevima. S druge strane, ljudi koji dre patente za kserografski tisak u boji
i koji preteno zadovoljavaju potrebe uredskog komuniciranja, ne ele svoju tehnologiju
staviti na raspolaganje raunarskoj industriji po smijeno niskim cijenama. To i nije tako
loa stvar da su to dozvolili, bila bi to katastrofa za grafiku industriju.

Zato tiskare trebaju digitalni tisak?

Digitalni tisak u cjelini, zapravo, nije u interesu grafike industrije: zato bi se moralo
investirati sredstva u novi stroj, samo da bi se prodale male naklade? Ili da razdvoje velike
naklade u vie manjih? To znai da kupci moraju biti spremni platiti prednosti malih naklada,
drugim rjeima manje zalihe te bru i eu promjenu podataka. Je li to vjerojatno? Hoe
li kupci biti spremni dodatno platiti nekoliko stotina otisaka istoga dana? Ranije se to
pokazalo vrlo teko zato bi sada to iznenada funkcioniralo?

Prije nego li tiskara pone razmiljati o takvoj ponudi, mora imati razvijenu digitalnu
obradu podataka. Da li je vrijedno uspostaviti odjel pripreme, da bi se moglo digitalno
otiskivati? Jasno, postoji i niz razloga za koritenje digitalnog tiska uz postojee tehnike.
Mogu se preuzimati narudbe za digitalni tisak, mogu se jeftinije otiskivati male naklade,
moe se voditi dvostruki posao, kakvoga prije nije bilo ili se jednostavno moe uvesti
digitalni tisak, jer e konkurencija to ionako napraviti.

Zato poduzea za pripremu trebaju digitalni tisak?

Poduzea koja se bave grafikom pripremom imaju mnogo vie razloga da se ukljue
u digitalni tisak. Ona ve koriste unos i obradu podataka i procesne sustave. Jednostavno
mogu proiriti raspon usluga uvoenjem digitalnog tiska. Otiske mogu dobiti vrlo brzo;
potrebno je svega 15 minuta od teksta i slike do otisnute stranice. No za to je potreban
digitalni tiskarski stroj i mnogo druge opreme, pa e to vjerojatno izbaciti mnoge takve
kompanije.

Digitalni tisak ili brza izmjena ploa?

Tisak je danas industrijaliziran, a standardizacija i automatizacija znae da su cijene
pod pritiskom. To znai da se moraju sniziti trokovi, kako u fazi pripreme, tako i u tisku.
Svejedno je da li se ide na smanjenje trokova proizvodnje ili se pokuavaju prodati nove
usluge koje omoguava digitalni tisak. Tiskari imaju niz mogunosti: osim digitalnog tiska,
mogu se orijentirati na automatski prijelom, digitalnu izradu tiskovnih formi i automatsku
izmjenu ploa.

Postaje jasno da u raspravi o digitalnom tisku treba razlikovati mali format (A3),
srednje formate (A2/A1) i velike formate, jer se odnos cijena-izvedba znatno razlikuje od
80
formata do formata. Takoer je jasno da je digitalni tisak do formata A3 sada pokriven
stroejvima razliitih konstrukcija raznih proizvoaa.
Malo je vjerojatno da e se strojevi za digitalni tisak velikog formata pojaviti slijedee
godine na izlobi DRUPA 95, zato to se do sada automatski prijelom velikih formata nije
probio u velikim i djelotvornim odjelima pripreme a to je temeljni uvjet za digitalni tisak
velikih formata. Iskustva iz drugih tehnika tiska (bakrotiska) govore da su trokovi pripreme
za velike formate jo uvijek vrlo visoki. Meutim, vjerojatno e se u tim formatima trokovi
proizvodnji smanjiti primjenom brze automatske izmjene tiskovnih ploa.

Kod srednjih formata, meutim, pitanje je da li e se prodavati digitalni tiskarski

strojevi ili e CTP (computer to plate) procesi i automatska izmjena ploa dovoljno sniziti
trokove tiska malih naklada. Za ofset tiskare to ima smisla: hibridni digitalni tiskarski
strojevi, u kojima se mogu eksponirati digitalne ploe, a tiskovne forme mogu se izraditi
digitalnim ili analognim postupkom.

Smanjenje trokova digitalne izrade tiskovnih formi

Hoe li digitalna izrada tiskovnih formi u samom stroju imati smisla, o tome moraju
odluiti sami tiskari i strunjaci za pripremu. Jedini razlog za sada je taj, to je cijena
opreme za digitalnu pripremu tiskovnih formi danas astronomski visoka, premda trokovi
njihove proizvodnje to ne opravdavaju. Vjerojatno e DRUPA 95 utjecati da se cijene
takve opreme smanje. Postoje razlozi da se tiskovne forme izrauju u procesorima koji
mogu obraivati kako film, tako i aluminijske ploe.

No ak ako takva oprema i uhvati prikljuak, ona e mnogim ofset tiskarima stvoriti
neprilike. Koritenje velikog volumena podataka i njihovo procesiranje ne znai samo
kupovanje hibridne opreme za izradu tiskovnih formi velikog formata, ve i monog servera
te memorije velikog kapaciteta i odgovarajuih programa.

Digitalni tisak s ukljuenom doradom

Za poduzea grafike pripreme biti e mnogo razloga provesti nekoliko dana na
izlobi DRUPA. Postoje li novi digitalni tiskarski strojevi? Da li je digitalni tisak danas dovoljno
kvalitetan? Je li oprema pouzdana? Tu se otvara jedno sasvim novo podruje. Dok se
neka oprema temeljito ispituje i testira (npr. GTO-DI), drugi, npr. Indigo su svijesni stanja,
pa prihvaaju samo narudbe za najmanje dva stroja E-Print 1000.

Nadalje, strunjaci za grafiku pripremu moraju prihvatiti da nije dovoljno samo dobiti
digitalne otiske, ve ih treba sabrati, saviti, obrezati i uvezati. Stoga danas veina strojeva
za digitalni tisak ima doradnu jedinicu i to e biti jedan od uvjeta njihovog daljnjeg razvoja.

DRUPA naglasak na digitalnom tisku

Digitalni tisak nije jeftin, bez obzira da li tiskare investiraju u sustave za priremu ili
poduzea za grafiku pripremu ulau u tisak i doradu. Da bi se ostalo u igri, potrebno je
najmanje 1.000.000 DEM.

Pojam digitalnog tiska krije u sebi cijeli niz zahtjeva za ulaganjem. DRUPA 95 e
pokazati to je novo na tritu i ukazati na nove ciljeve. Vano je ne zaostati kada je u
pitanju digitalni tisak, bez obzira radi li se o tiskarama ili kuama za grafiku pripremu. Jer,
uskakanje u vlak kada je on ve u pokretu, moe biti opasno. Posebno, ako se kree u
krivom smjeru.

Autor teksta g. Kurt Wolf je novinar, specijalist za pitanja razvoja grafike industrije.
Tekst je objavljen u suradnji s Press slubom izlobe DRUPA 95.
81
STRUNI PRILOZI

Acta Graphica 6(1994)4, 177-183

Autor: V. iljak, T. Kosi, K. Pap

DIGITALNI OBOSTRANI TISAK U BOJI

AUTORI

Dr. sc. Vilko iljak je izvanredni profesor za kolegije Tiskarski slog i Elektronika raunala
na Grafikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, 10000 Zagreb, Getaldieva 2.
Mr. sc. Tomislav Kosi direktor je izdavakog poduzea Piramida 256, 10000 Zagreb,
Masarykova 28.
Klaudio Pap, dipl.ing. je asistent na katedri za tiskarski slog Grafikog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, 10000 Zagreb, Getaldieva 2

SAETAK

U radu se opisuje princip rada i konstrukcija digitalnog obostranog tiskarskog stroja

i njegove tiskovne jedinice. Raspravljaju se tehnike i ekonomske prednosti etverobojnog
obostranog tiska na traku papira s izlaganjem araka.

KLJUNE RIJEI

Digitalni tisak
Direktni tisak
Izlaganje araka
Obostrani tisak
Tisak trake
Viebojni tisak

1. UVOD

U protekle dvije godine znatno je povean udio tiska u boji, ali se preteno radi o
malim nakladama. Porastao je broj dizajnerskih studija koji forsiraju nove mogunosti
grafikih programa s konanom pripremom ispisa na filmu. Fotoliti se izrauju preko DTP/
DTR sustava, tj. fotoosvjetljavajuih jedinica. Pokusni otisci se uglavnom izvode na 3M
Matchprintu. Tako pripremljen materijal odlazi u tiskare koje nastavljaju s fazom montae,
izradom offsetnih tiskovnih ploa i na kraju tiskom. Zbog malih naklada, poetni trokovi
do faze tiska su veliki, pa je posve svejedno da li se otiskuje 200 ili 1000 komada, jer je
razlika ukupnih trokova zanemarivo mala. Priprema tiska u boji do deset puta je skuplja
od pripreme za jednobojne otiske. Stoga pojava digitalnog tiska u boji predstavlja ne samo
tehnoloki iskorak, ve i znatno djelotvorniju, bru i racionalnu grafiku reprodukciju,
pogotovo kada je rije o viebojnom tisku u malim nakladama.
O digitalnom tisku govori se ve nekoliko godina, objanjavaju se princip i tehnika
rada, istiu se prednosti, a prototipovi su pokazani na velikim svjetskim izlobama. Radi
se o digitalnim ureajima koji omoguuju reprodukciju etverobojnog tiska zaobilazei
praktiki meufaze standardnih postupaka: izrada filma, pokusnog otiska, tiskovnih ploa
koje su nezaobilazne u konvencionalnom ofsetnom tisku.
82
2. KONTRUKCIJA I KARAKTERISTIKE

Osnovna konstrukcija i karakteristike ureaja za viebojni obostrani digitalni tisak na

traku papira objanjeni su na primjeru stroja XEIKON DCP-1, proizvedenog u Belgiji. Takav
ureaj omoguuje tisak izravnom vezom iz raunala na papir. Preuvjet za to je svakako
profesionalna kompjuterizirana reprofotografija, dakle uhodana ekipa posve sigurna u DTP
i DTR postupcima. Stranice se moraju sloiti sa svim elementima za savijanje i rezanje.
Tisak zapoinje iz kotura, papir prolazi kroz dva niza etverobojnih jedinica (CMYK), po
jedan za svaku stranu papira, ime se omoguuje obostrani tisak u jednom prolazu (slika 1).

Slika 1. Konstrukcijska shema stroja

Xeikon DCP-1

Xeikon DCP-1 standardno upotrebljava

tisak s rezolucijom od 600 tokica po inu s
64 stupnja sive skale po tokici za svaku boju
posebno. Prvi puta u tiskarskoj tehnologiji
postoji mogunost nanoenja boje u
intenzitetu pa se meuodnosi: rezolucija,
stupnjevi sivog i raster mogu nadopunjavati
to programski omoguava raspon vie od
200 stupnjeva sive skale. Omoguuje se
raster vei od 60 linija/cm. Zbog kontrole
intenziteta tiska Xeikon je kreirao potpuno
novi raster, slian linijskim elementima.

Ovaj tiskarski stroj je neovisan o izvoru

nastajanja grafikog rjeenja ako je ono translatirano pod bilo koji PostScript zapis.
Kompatibilan je sa svim standardnim DTP platformama i sa (OPI) serverima. Cijeli stroj je
nadgledan sa nizom mikrokontrolera umreenih optikim kablovima preko kojih se
interaktivno nadgleda rad stroja. RIP moe biti u dvije verzije. DCP-1 ima Harlequin Level
2 na i 486 sa 66 MHz (opcionalno Pentium) pod Windowsim. DCP-1/F je sa Barco Graphics
FastRipom n DEC AXP RISC procesoru sa 225 MHz pod Windows/NT.

Xeikon DCP-1 prihvaa papir teine od 50 do 250 gm-2 razliite kvalitete. Papir
dolazi iz kotura irine do 320 mm. Preporueni gotovi formati su A3 i A4. Mogui su dui
formati budui da informacija o slikama dolazi iz RIP-a, tj. mogue je u nizu tiskati
neogranieno mnogo razliitih stranica. Za vrijeme dok se otiskuje jedna stranica,
izraunava se priprema tiska slijedee stranice. Ovakav nain rjeavanja slijednog tiska
usmjerava na eksploataciju strojeva za niske naklade sve do tretiranja tiska kao pokusnog
otiska. Mogue su promjene u fjalovima u posljednjem trenutku, a time i djelotvorno
koritenje mutacija u boji za posve male naklade. Fajlovi ostaju, ovisno o organizaciji
posla, u raunalu nakon prvih otisaka to omoguuje kasniji nastavak tiska ubaen u neku
drugu nakladu. Prijelaz iz jednog posla na drugi mogu je i zato to Xeikon DCP-1 nema
nikakvog mehanikog startnog vremena.

Xeikon DCP-1 programsko rjeenje moe kontrolirati razinu naneenog tona i to je

jedinstvena varijabla odreivanja gustoe zacrnjenja u tehnologiji tiska. Mogue je zbog
toga postii kombinaciju 60 linijskog (po centimetru) rastera s preko 200 razina boje za
svaku CMYK boju.
83
3. PRINCIP RADA

Rad tiskovne jedinice (slika 2) odvija se na slijedei nain:

Korona za nabijanje bubnja spojena je na visoki izmjenini napon s kojom se kroz
specijalnu elektrinu mreicu dozirano proputa negativni naboj s kojim se nabija cijela
povrina bubnja. Digitalna slika se generira preko LED polja eksponiranjem odreenom
jainom svjetla to dovodi do razlike potencijala samo na onim mjestima gdje se oekuje
otisak tonera. to je svjetlo jae, dolazi do vee razlike potencijala na bubnju te se dobiva
jai intenzitet otiska jedne toke.
U razvijakoj jedinici (developer) nalazi se
smjesa tonera i magnatnog nosaa (carrier)
pri emu je toner nabijen negativno, a nosa
pozitivno (tribo-elektrini efekt).
Magnetni nosa sa toner komponentama
stvara tzv. magnetnu etku. Kada podruje
na bubnju koje je bilo eksponirano svjetlom
proe pokraj magnetne etke, negativne
toner komponente pod djelovanjem
elektrostatikih sila preskau sa nje na
povrinu bubnja.Ovisno o razlici potencijala,
na jednoj toki bubnja nakupiti e se vie ili
manje tonera, ime se odreuje intenzitet
otiska.

Slika 2. Tiskovna jedinica

Negativne toner komponente e se

prenijeti na papir pomou transfer korone
koja ionizira stranju stranu papira pozitivnim
ionima. Preostali toner s bubnja se skida
etkom za ienje. Deponirani toner na papiru u jednoj tiskovnoj jedinici ne utjee na
prijenos boje u drugoj jedinici. To je regulirano dodatnim koronama.

Na kraju papir koji sadri toner na obje strane, prolazi kroz veskontaktni grija, gdje se
toner zatali u papir. Prije izlaza se naglo sniava temperatura papirne trake prolazom kroz
sustav za hlaenje (slika 1).
Nakon toga slijede operacije rezanja kojima se izgotovljavaju i slau otisnuti arci u
poseban ureaj za izlaganje velikog kapaciteta. Postoji mogunost izlaganja probnih otisaka
te imprimaturnih araka na posebnom izlazu.

4. ZAKLJUAK

Sada je u Zagrebu upravo instaliran prvi takav stroj s brzinom 4.200 otisnutih ataka
na sat. Izraeni su prvi otisci, izraunati su trokovi i napravljene usporedbe s ofsetnim
tiskom. Pokazuju se prednosti kod tiska malih naklada, kako u djelotvornosti, tako i u
niim trokovima viebojnog tiska koji u sebi ukljuuje i pripremu. Prema procjenama
granica rentabilnosti takvog stroja kree se oko 2.000 otisaka.

Pojava digitalnog tiska u boji predstavlja ne samo novi tehnoloki napredak, ve i

daljnji korak u integriranju razliitih faza grafike reprodukcije pripreme, samog tiska i
dorade, uz zadovoljavajuu kvalitetu otisaka i znatno skraeno vrijeme reprodukcije u
odnosu na bilo koji konvencionalni postupak.
84
STRUNI PRILOZI

Acta Graphica 5(1993)4, 241-245

Autor: G.Maroevi, M.Lovreek

E-PRINT
NOVA GENERACIJA STROJEVA ZA OFSETNI TISAK ARAKA U BOJI

UVOD

Grafika reprodukcija doivjela je posljednjih godina snaan napredak, prije svega u

podruju pripreme. Ne moe se rei da se i sama tehnika tiska nije razvijala, kako u
klasinim, tako i u alternativnim postupcima, no u biti do radikalnih promjena nije dolo.
Ipak, bilo je samo pitanje vremena kada e nakon objedinjavanja pojedinih faza pripreme
doi, uz podrku raunala, do potpune integracije procesa grafike reprodukcije, od
pripreme do tiska, pa i doradnih postupaka.

Uz niz ranijih najava i pokuaja, prvi stvarno integrirani digitalni ofsetni tisak doivio
je svjetsku premijeru na meunarodnoj izlobi grafikih strojeva i opreme IPEX 93 u
Birminghamu, Engleska. Radi se o posve novoj vrsti stroja, koji u formatu A3 moe otiskivati
etiri standardne boje te jo dvije dodatne, npr. magnetna boja ili fluoroscentna boja ili sl.,
dakle ukupno est boja brzinom od 2000 etverobojnih otisaka na sat ili 8000 jednobojnih
otisaka na sat. Mnogi s razlogom smatraju da pojava takvog stroja predstavlja novo poglavlje
razvoja tehnike tiska i tiskarskih boja. Taj prvi digitalni ofsetni tiskarski stroj (slika 1) vie
nalii na fotokopirni stroj nego na klasini ofset.

Slika 1. Dispozicija digitalnog ofsetnog stroja E-PRINT 1000

1. Temeljni cilindar 2. Ofsetni cilindar 3. Tiskovni cilindar

4. Laserska glava 5. Sapnica za trcanje boje 6. Kartue s tekuom bojom
7. Ulaganje araka 8. Izlaganje jednostranih araka 9. Obostrani tisak
10. Izlaganje naklade 11. Izlaganje sabranih blokova
85
 Kompaktne je koncepcije, ist i tih u radu, ne zagauje okoli, jednostavan je za
posluivanje i odravanje. Dosadanji skupi i dugotrajni sustavi pripreme, tj. reprodukcija
na filmu te izrada ofsetne tiskovne ploe pripadaju prolosti. Cijeli predloak za tisak araka
izravno se sa raunala u digitalnom ofsetnom stroju prenese na papir. Stroj koristi
standardne softvere za grafiku industriju, kao to je PostScript ili Scitex. Moe se koristiti
kao pojedinani stroj, ali i povezan u mreu s Repro i DTP sustavom. Uz pomo raunala,
digitalizirani se podaci mogu vrlo brzo i jeftino satelitskim vezama ili optikim kabelima
odailjati iz jednog kraja svijeta na drugi i otiskivati tamo, na licu mjesta. Stoga E-Print
1000 predstavlja potpuno novu kariku u lancu grafikih komunikacija.

RAZVOJ TEHNOLOGIJE

Ureaj je na inicijativu Scitexa razvila skupina strunjaka, okupljena u izraelskom

poduzeu Indigo Limited na ijem je elu njen osniva i promotor g. Benny Landa. Istrivanja
i razvoj nove tehnologije trajali su 15 godina. Cilj istraivanja bio je objediniti kvalitetu,
ekonominost i uinak u viebojnom tisku, tj. objediniti prednosti ofsetnog tiska, digitalne
pripreme i lasersko-kserografske reprodukcije. Slijedei temeljne principe ofsetnog tiska,
E-Print je potpuno digitaliziran ureaj. U vijeme tog istraivanja prijavljeno je vie od
200 patenata te je tijekom tih godina konano rijeene elektronika tehnika stvaranja slike
i otiskivanja na temelju tekue tiskovne boje. U prvome redu ustanovljena je prednost
tekue boje pred tonerom u prahu kada se radi o tisku u boji veih naklada. Prakasti
toneri, kakvi se koriste u kserografiji i laserskim printerima imaju estice veliine izmeu 7
i 8 mm, a i manje. No, takve veliine estica utjeu na otrinu rasterske tokice (slika 2).

Slika 2. Uveani otisci teksta sa E-PRINTa i sa jo tri fotokopirna stroja (uveanje 40 puta)

86
 Osim toga, za fiksiranje slike dobivene prakastim tonerima potrebna je relativno
visoka temperatura (zataljivanje). S druge strane, pri otiskivanju klasinim grafikim
bojama dolazi do deformacija rasterske tokice pod pritiskom. Stoga se moe zakljuiti da
boje koje imaju tekuu konzistenciju, a sadre mnogo manje estice, omoguuju bolje
rezultate. To je rijeeno tek 1983. godine kada je razvijena substanca nazvana ElectroInk.
Boja sadri pigmentirane estice polimera dispergirane u temeljnoj tekuoj otopini. Ona je
bezbojna i omoguava hlaenje i podmazivanje. Boja ima elektrostatina svojstva, dok
pigmentirane estice u njoj imaju zvjezdoliki oblik i veliinu koja se kree izmeu 1-3 mm.
Prilikom nanaanja na temeljni cilindar, gdje se stvara slika, ponaa se kao tekua
boja, na gumenoj navlaci takoer je tekua, ali se prilikom prijenosa na papir pod utjecajem
neznatno poviene temperature (50-70C) polimerizira i trenutano skrauje, pa se prenosi
u 100% iznosu, a da se pritom ne deformira na otisku.

Druga bitna pretpostavka za funkcioniranje digitalnog ureaja bio je razvoj

optoelektronikog sustava za generiranje slike na temeljnom cilindru. Taj sustav mora
zadovoljavati potrebe velike preciznosti i brzine ak 200 Mbit/s, to je znatno vie nego
kod uobiajenih laserskih pisaa. Optiki dio sustava sadri cilindrine amorfne lee, koje
odlino kompenziraju optike greke. Infracrveni poluvodiki laser emitira 4 zrake, svaka
snage 10 mW, uz nisko razvijanje topline. Za ispisivanje 4 tokice potrebno je svega 10-
12 sekundi. Laserska glava skenira brzinom od 4.800 poteza u sekundi. Svaki od njih
dugaak je neto preko 30 cm, a sadri 10.000 tokica. Takav sustav omoguava
reprodukciju rastera od 135-150 lpi (54-60 lin/cm), uz rezoluciju od 800 dpi. Time je Indigo
razvio do danas najbru digitalnu tehniku za osvjetljavanje na svijetu.

PRINCIP RADA

Indigo E-Print, premda ima znaajke ofsetnog tiskarskog stroja bitno se razlikuje od
klasinog ofseta u dva temeljna segmenta grafike reprodukcije u pripremi i tisku, te u
njegovom meusobnom odnosu i povezivanju.
Cjelokupna priprema provodi se on line uz pomo raunala, to iskljuuje upotrebu
filma kao posrednika u prijenosu informacija na tiskovnu formu. tovie, tiskovna forma u
uobiajenom smislu nije potrebna, a s time otpadaju i brojne operacije njene pripreme,
montae i podeavanja. Sam postupak stvaranja latentne slike izravno na temeljnom cilindru
u osnovi je daleko blii kserografiji nego klasinom fotomehanikom kopirnom postupku.

Kao nositelj informacije (dakle tiskovna forma u irem smislu) slui plat temeljnog
cilindra izraen iz fotovidljivog organskog materijala. Na njemu laserska glava upisuje
digitalizirane elemente slike, s diferenciranim svojstvima povrine, koji se tek uvjetno mogu
nazvati tiskovnim elementima i slobodnim povrinama. Pri tome ne dolazi do mehanike
destrukcije ili kemijskih promjena na povrini temeljnog cilindra, ve samo do raspodjele
naboja koji e elektrostatikim silama vezati polarizirane molekule tekue boje. Takoer,
kako se tisak odvija bez vode i bez vlaenja uope (kao u klasinom ofsetu), nisu potrebne
slobodne povrine odreene povrinske mikrostrukture i hidrofilnih svojstava). Posebno
je zanimljivo da se slika na cilindru generira nanovo svakim njegovim okretom, pa to prua
brojne mogunosti promjene boja i drugih intervencija tijekom samog tiska. Time je, po
prvi put u razvoju grafike reprodukcije, primjenjena dinamika tiskovna forma.

Pri svakom okretu temeljnog cilindra, svaka sapnica trca razliitu boju za svaku
separaciju. Nakon elektrostatinog nanaanja boje, slika se adhezijom prenosi sa temeljnog
cilindra na gumenu navlaku ofsetnog cilindra, a sa navlake na tiskovnu podlogu uz pomo
87
tiskovnog cilindra. Boja (tekui toner) pri tome se nanaa i prenosi bez suvika i ostatka,
a sui se trenutno, polimerizacijom na zraku i pod utjecajem lagano zagrijanog tiskovnog
cilindra. Sloj tako prenesene boje na otisku ima konstantnu debljinu od 1 mm.

Tijekom tiska papir se zadrava na tiskovnom cilindru za vie okreta, svaki okret za
pojedinu boju. U sluaju obostranog tiska, zadnji rub arka vraa se na tiskovni cilindar za
tisak nalija, a tada se izlae kao broura. Postoji mogunost dvostrukog ulaganja dvaju
araka formata A4 te se tako dobiju dvije broure kod jednog prolaza. Budui da E-Print
1000 ne zahtijeva tiskovnu plou, slika na temeljnom cilindru moe se mijenjati elektroniki,
kod pune brzine tiska, od stranice do stranice. Ova sposobnost omoguava tisak cjelokupne
publikacije, svaku stranicu u tonom slijedu. Svaka se stranica moe automatski obostrano
otisnuti. Ova mogunost, zajedno s elektronikim sabiranjem znai da se moe potpuno
automatski tiskati viestranini dokument ili publikacija kao broura, dakle sve gotovo za
uvez, bez rune intervencije.
Mogu se otiskivati mnoge vrste oslojenih i neoslojenih papira te kartona, a i ostali
materijali. E-Print 1000 ne koristi skupe materijale i laboratorije, koji su povezani sa
konvencionalnim ofsetnim tiskom (slika 3). Ne koriste se filmovi, niti ofsetne tiskovne ploe,
nisu potrebni probni otisci prvi je otisak zapravo probni otisak, registar tiska odrava se
elektroniki, a razdioba i balans boje je automatski, nepotreban je visokostruni tiskar, a
priprema stroja je minimalna. E-Print nije optereen visokim trokovima, tisak je ekonomian
i kod namjanjih narudbi.
Sam stroj izrauje se u pogonima Indiga u Izraelu. Boja se isporuuje u kartuama
standardnih dimenzija, a za Indigo ih proizvodi japanska tvrtka Toyo Ink. Po cijeni je via
od uobiajene boje za ofset, ali je ipak jeftinija i pogodnija od prakastog tonera.

ZAKLJUAK

E-Print 1000 digitalni ofset u boji ostvario je potpuno novi koncept grafike
komunikacije, koji objedinjava prednosti laserskog pisaa i ofsetnog tiskarskog stroja.
Omoguava razne vrste reprodukcije, od tiska naklade u boji prema zahtjevu trita, pa
do pojedinanih publikacija za osobne potrebe. Ve je zakupljeno oko 100 strojeva preteno
za trite Sjedinjenih drava i Japana. Snano je miljenje, da e se za manje od 10
godina ovakvi tiskarski strojevi koristiti za tisak dnevnih novina, asopisa i akcidentinog
tiskanog proizvoda, ali i sa malim i najmanjim nakladama. Stroj je malen (zauzima povrinu
od svega 2 m2), kompaktan i vrlo jednostavan, ali mu je elektronika mona, a mogunosti
velike. Isplativ je i kod etverobojnog tiska malih naklada, a to je jedno od najpropulzivnijih
podruja tiska. U skoroj budunosti oekuje se i razvoj jo brih digitalnih ofsetnih strojeva,
a ve e DRUPA slijedee godine pokazati da li e razvoj grafike tehnologije snanije
zakoraiti putem koji je zacrtao Indigo.

LITERATURA
1. B.Landa: Indigo Digitaler Offsetdruck: Den digitalen Druckverfahren gehrt die
Zukunft!, Deutscher Drucker 26-27/8.7.1993., g8-g9
2. G. Yaron: Wirtschaftliche Kleinauflagen-Fertigung mit den Indigo-Digital Offset Color-
System, Deutsche Drucker 28/22.7.1993., w2-w3
3. H. W. Loy: Innovationen im Offsetdruck, digitale und Non-Impact-Systeme als IPEX-
Highlights, Deutscher Drucker 39/21.10.1993., g12-g144.
4. x x x x: IPEX NOTEBOOK, Shooting-Star der Ipex: Digitales Drucken, Die E-Print is
ja erst der Anfang, Offsetpraxis 10/1993, 16-18
5. x x x x: Digital Offset Color E-Print 1000, Indigo N.V., prospekt
6. x x x x: The Indigo E-Print 1000, Technical & Quality Observations, Spencer &
Associates.
88
STRUNI PRILOZI

Acta Graphica 7(1995)3, 173-176

Autor: G. Majcen

KOMERCIJALNI INK-JET TISAK

1. UVOD

Ink-jet postupak se u tiskarstvu jako brzo uvrijeio kao najpogodnija tehnika za tisak
odnosno dotisak promjenjivih informacija na svim vrstama tiskovina. Promjenjivi podaci
su najee adrese, serijski brojevi, personalizacija i slino.

Prednosti ink-jet tiskanja se oituju u brzini sustava, izuzetnoj fleksibilnosti, pouzadnosti

i, to je moda najvanije, sustav uvijek djeluje na on-line princpu. To znai, da je ureaj
sastavni dio neke proizvodne linije u ne predstavlja dotanu operaciju u proizvodnom
procesu.

Ink-jet printeri su se u komercijalne namjene poeli koristiti krajem sedamdesetih godina.

Najprije su se ustalili na podruju oznaavanja prehrambenih proizvoda te u kozmetikoj
i farmaceutskoj industriji. U ovom desetljeu se ink-jet tehnologija sve vie pojavljuje i na
podruju komercijalnog tiskaranja. Za tu namjenu firma Domino UK Ltd., kao jedna od
vodeih u svijetu na tom podruju, razvila cijelu paletu pisaa, sustava upravljanja i, svakako,
boja.

2. PRINCIP INK-JET TISKANJA

Rad ink-jet printera zasniva se u osnovi na dva fizikalna principa; to su ultrazvuk i

elektrostatiki naboj.

Princip ultrazvuka se koristi za pobudu mlaza kapljica tinte. Tipina frekvencija pobude
je 64 kHz, to znai mlaz sa 64.000 kapljica u sekundi. Tako visoka frekvencija postie se
s piezo-keramikim kristalom, koji se na narinuti elektrini napon odaziva.

Slika 1. Princip ink-jet

tiskanja

Takav nain ink-jet

tiskanja kod kojeg mlaz
neprestano krui u
hidraulikom sustavu,
naziva se kontinuiranim
ink-jet tiskanjem
(Continous ink-jet CIJ).
Za upravljanje i nadzor
tog procesa je zaduen
elektroniki upravljaki
sustav.
89
3. INK JET UREAJI ZA KOMERCIJALNO TISKANJE

Glavni dijelovi ink-jet sustava za komercijalno tiskanje su:

- kompjutorski kontroler
- ink-jet printer
Kompjutorski kontroler je ustvari industrijska izvedba PC raunala, koje je za tu namjenu
nadograeno s odgovarajuom hardverskom i softverskom opremom. Glavni zadaci
kontrolera su:
- unos i priprema baze podataka koje se eli ispisivati s ink-jet printerima
- komunikacija i upravljanje s ink-jet printerom
- postavljanje raznih parametara tiskanja (razni programi, fontovi, broj redova, pisma, ...)
- nadzor rada ink-jet printera
- javljanje statusa ureaja i ink-jet printera

Pored tih osnovnih funkcija kontroler moe obavljati i slijedee:

- upravljanje s tzv. Stackerom (stacker controll)
- mogunost primjene ink-jet tiskanja na sinkronim i asinkronim proizvodnim linijama
- mogunost upravljanja s ink-jet printerima na vie linija (tiskanje promjenljivih
informacija na isti proizvod koji se u odreenim trenucima nalazi na razliitim linijama)
- upravljanje sa do 24 ink-jet glava za tiskanje

Ink-jet printeri kao sastavni dio sustava za komercijalno tiskanje mogu biti:
- standardni ink-jet printeri koji se koriste i u ostalim industrijama, s jednom ili dvije glave,
to znai mogunost pisanja u dva ili etiri reda istovremeno
- posebni ink-jet printeri koji imaju samo jednu glavu za tiskanje, ali je u njoj mogu vei
broj mlazova (i preko 100).

4. PRIMJENE KOMERCIJALNOG TISKANJA U TISKARSTVU I

EKSPEDITU

4.1. Priprema za tisak

Dobar primjer upotrebe ink-jet tiskanja u tiskarstvu je priprema tiskarskih formi. U

tom primjeru se radi o oznaavanju tiskarskih ploa u fazi pripreme. Podaci, kao poloaj
ploe u odnosu na cijelu stranicu ili broj stranice (moe i u obliku crtnog koda) osiguravaju
veu pouzdanost tiskarskog procesa.

4.2. Tiskanje

Kod ovih primjena dolazi do izraaja prednost prigradnje ink-jet printera izravno na
tiskarski stroj (rotacija ili stroj za tisak araka). Ink-jet glava moe se postaviti tako da
postigne ispis na bilo kojem mjestu na tiskovini. Tipini primjeri primjena su:
1. Numeriranje pisanje zaporednih brojeva ili numeriranje po izabranom modelu
2. Lutrijski brojevi na asopisima, revijama i srekama
3. Pisanje kratkih posljednjih novosti, sportskih rezultata, itd. na asopise u trenutku kad
je redakcija ve zakljuena, ili je asopis neposredno pred tiskanja
4. Adresiranje i personalizacija asopisa i revija (mogue i u fazi dorade ili ekspedita)

90
 Slika 1. Tisak lutrijskih sreaka na rotaciji s 8 ink-jet glava

4.3. Dorada i ekspedit

Pod tim pojmom podrazumijevaju se faze savijanja i uvezivanja tiskovina te omatanje

i kompletiranja omota (stacking). Mogue primjene su:
- personalizacija raznih komercijalnih poruka na revijama, katalozima
- pisanje promjenjivih informacija na razne reklamne ulone listie
- adresiranje revija, omotanih u foliju
- oznaavanje omota revija i asopisa s potanskim brojem (demografsko sortiranje)

Osobito kod tih promjena dolaze do izraaja slijedee prednosti komercijalnog tiskanja
s ink-jet sustavima:
- sniavanje trokova (ne trebaju nam skupe etikete s adresama)
- raunalom poduprt sustav omoguava jednostavno, brzo i fleksibilno auriranje baza
podataka s adresama, odnosno drugim promjenljivim podacima
- ne treba dodatna faza etiketiranja
- sustav omoguava ponovljivost adresiranja ukoliko je to potrebno
- upravljanje i oznaavanje omota s odreditem osigurava pouzdanu distribuciju asopisa,
revija, kataloga.

4.4. Pote

Fleksibilnost i mogunost izmjene podataka u posljednji trenutak je omoguila

upotrebu komercijalnog tiskanja i u sustavima pota.
Tu dolaze u obzir razliite mogunosti od jednostavnog adresiranja do sloenih sustava
kuvertiranja, gdje se moraju vanjski i unutranji tekst podudarati. U zadnje vrijeme se je
uvrijeilo i kodiranje poiljaka s potanskim crtnim kodom, to bitno racionalizira sustav
sortiranja i distribucije poiljaka na potama.
91
5. Komercijalno tiskanje kod nas

Na podruju oznaavanja proizvoda, npr. u prehrambenoj industriji Domino je preko

svojih distributera (EMA, Celje i Logokod, Zagreb) prisutan ve dulje vrijeme s preko 150
referentnih instalacija.

Prvi korak u komercijalno tiskanje je bio napravljen na sajmu Grafika 95 u Mariboru,

gdje je bio prikazan sustav za direktno adresiranje.

S obzirom na 1500 instalacija sustava za komercijalno tiskanje firme Domino u svijetu,

realno je oekivati brz prodor te tehnologije i na naim prostorima.

lanak je objavljen u suradnji s poduzeem Logokod, Zagreb

92