http://www.jutarnji.

hr/vijesti/zagreb/zaboravljena-povijest-
djecjih-ustanova-ovako-su-izgledali-prvi-hrvatski-vrtici/469555/

Dugooekivana izloba autorice Elizabete Serdar otvara

se veeras u Hrvatskom kolskom muzeju

Izgledom i atmosferom, zagrebaki vrtii prije 150 godina bili su

posve drugaiji od dananjih. Nisu to bila arena, vesela mjesta na
koja su maliani rado odlazili. Igrali su se opasnim igrakama, u
nekim vrtiima svi su bili u jednoj prostoriji, a mnoga su djeca
izraivala koare i lepeze te kopala vrtike vrtove. Maliani su se
igrali igrakama koje nisu bile primjerene njihovoj dobi: satima
su znali sastavljati vijence od papira, igrati se sitnim predmetima
poput kamenia, koji su opasni za njih, ili provoditi vrijeme
pogrbljeni nad igrakama u kojima zapravo nisu mogli uivati u
svojoj dobi.

Ipak, neke su stvari jednake i danas. Djeca nisu nosila uniforme,

neki nisu morali plaati boravak u vrtiu, no ako nekoliko mjeseci
njihovi roditelji nisu platili, za djecu vie nije bilo mjesta. U
vrtiu je bilo mjesta za djecu iz bogatih, ali i siromanijih obitelji.

Kako su u izgledali djeji vrtii u Zagrebu, ime su se djeca

igrala, tko je zasluan za otvorenje gradskih i privatnih vrtia u
gradu, samo su neka od pitanja na koje e odgovore dati izloba
Zagrebaka zabavita, autorice Elizabete Serdar, koja se otvara
veeras u Hrvatskom kolskom muzeju i koju e se moi
razgledati do svibnja.

Rukovo za zabavite, prirunik za odgajateljice

- eljela sam pokazati povijest gradskih vrtia. Oni su u to
vrijeme bili moderni, jednaki kao i oni u Austriji i Njemakoj.
Zagreb je prvi vrti dobio samo nekoliko godina nakon Bea, a to
je vano znati - kae Elizabeta Serdar i najavljuje da e se na
izlobi posjetitelji moi okuati u sastavljanju igraaka kojima su
se djeca u ono doba igrala.
Neke od fotografija koje se na izlobi mogu vidjeti su ona djece u
vrtiu smjetenom u Krajikoj ulici, snimljene oko 1899. godine,
potom djeca na boinoj sveanosti u Gornjogradskom vrtiu oko
1900... Ta se slika, zapravo, malo razlikuje od dananjih: iza
djece nalazi se okieno boino drvce, jedan malian sjedi na
konjiu za ljuljanje, a drugi je maskiran. Njihova lica su, dodue,
veoma ozbiljna, no lako je zamisliti tadanju strogu odgojiteljicu
kako im nalae da se ne smjekaju.

Povijest zagrebakih vrtia poinje u drugoj polovici 19. stoljea.

Prvo privatno zabavite osnovano je 1869. godine, dok je 1882.
godine osnovano ono koje je financirao Grad. To je samo
nekoliko godina nakon osnivanja vrtia u Beu, to pokazuje da je
Zagreb u to doba slijedio trendove moderne Europe. Kljuna
osoba u razvoju vrtia u Zagrebu bila je Antonija Cviji Luki.
Ona je, naime, osnovala prvo privatno zabavite. Nalazilo se u
Bregovitoj ulici na broju tri, gdje su svakog jutra maliani dolazili
na igru.
Danas je to Tomieva ulica, a nita ispred tog kunog broja ne
sugerira da je upravo tamo otvoren prvi vri. Antoniji Cviji su
za otvorenje zabavita inspiracija bile sline institucije koje su se
iz Njemake ve proirile u druge europske zemlje i u Sjevernu
Ameriku. U zgradi koja je sagraena 1867. godine za
investitora Petra Pelea, prema projektu Janka Jurinjaka, djeca
su se zabavljala na nain koji se u ono doba u Europi smatrao
modernim - gradili su drvenim kockama, slagali tapie i
krugove, pleli, ivali, izrezivali
Boina sveanost u gornjogradskom vrtiu 1990.

Osim toga, svi su svakoga dana obavezno pjevali, gimnasticirali,

sluali prie i bajke. Tako je Zagreb, tek sedam godina nakon
prvog vrtia u Beu, dobio ustanovu za djecu od tree do sedme
godine koja e moi zadovoljiti njihove potrebe za igrom, a cilj je
bio da se maliani pravilno duhovno i tjelesno razviju. Gradu je
bilo potrebno neko vrijeme da shvati da bi trebali slijediti primjer
privatnih investitora. Punih 13 godina nakon tog prvog privatnog
zabavita, Grad financira otvorenje vrtia. Metode odgoja
maliana bile su jednake, tako da su se u gradskom i privatnom
vrtiu djeca igrala i zabavljala na isti nain.
Zagreb je u to doba bio socijalno osjetljiv grad. U vrtie su ila
djeca bogatih i siromanih, a nisu svi plaali jednako. Ovisno o
porezu koji su uplaivali njihovi roditelji, odreivao se iznos koji
su morali plaati, a neki su u vrti ili i besplatno. Propisi su
odreivali da ako netko ne plaa vrti nekoliko mjeseci, uprava
moe odluiti da za njega vie nema mjesta. Zanimljivo je i da
nije bilo odredbi o tome kako djeca moraju izgledati. Uniforme se
nisu nosile, jedino je bilo vano da su djeca ista i uredna.

- Propisi iz tog vremena zapravo su jako dobri. Primjerice, bilo je

odreeno da svaki vrti, ako moe, ima vrt. Tamo su djeca sadila i
zalijevala povre, a negdje su imali i domae ivotinje. No, nije
bilo ugodno. Da se od dananje djece to trai, to bi se smatralo
zlostavljanjem - pojanjava Serdar.

Iako opisi aktivnosti kojima su se djeca bavila zvue dobro, ini

se da su vrtii za maliane bili, barem u to doba, naporna mjesta
koja ih nisu usreivala. Tako se knjievnica Vilma Vukeli u
svojim memoarima sjea da je vrti mrzila iz dna due.
Dosaivala se bavei se stvarima za koje tvrdi da nisu bile korisne
ni lijepe, a nisu pridonosile ni spretnosti.

Antonia Cviji Luki, osnivaica 1. vrtia

Bile su to beskorisne probe strpljivosti koje su me prisiljavale da
satima mirno sjedim. Gnuala sam se zaglupljujuega pletenja
vijenaca od papira, slaganja tapia i ploica, razliitih, uzdu i
poprijeko prosjeenih kocki, od ijih sam dijelova morala slagati
cjeline. Kad se danas toga prisjeam, slii mi to nesvrhovitom
drilu kojim se nastojalo ve toj predkolskoj djeici usaditi prve
postavke podanikog mentaliteta, liena svakog razmiljanja,
pie knjievnica Vilma Vukeli.
No, nisu zagrebaki vrtii bili grozna mjesta na kojima su se djeca
igrala loim igrakama. Bili su to, zapravo, jako moderni vrtii. U
svima se, uostalom, radilo po metodama Friedricha Frbela koji
je postavio temelje suvremene pedagogije, koja se temelji na
prepoznavanju jedinstvenih potreba i sposobnosti svakog djeteta.
Njegovi Kindergarteni bili su pretea dananjih djejih vrtia u
naoj zemlji, ali i vrtia diljem svijeta. Meu izlocima koji e se
moi razgledati jest i album sa slikama te uputama za slaganje
razliitih modela od kamenia, koje je 1901. godine proizvela i
darovala tvrtka Leipziger Lehrmittel-Anstalt. Igraka, puna sitnih
predmeta, namijenjena je malianima koji lako mogu neki dio
staviti u usta i progutati ga.

Autorice za velikim stolom za uenike

Zanimljivi su i izloci koje je Visoka kraljevska zemaljska vlada

darovala Muzeju Hrvatskog uiteljskog doma nakon povratka sa
Svjetske izlobe odrane u Parizu 1900. godine. Osim Vlade,
predmete su poslali i razni proizvoai didaktikih igraaka, koje
su u to doba nazivane uzgojnim igrakama. Najvie donatora
bilo je iz Austrije i Njemake. Meu njima su i takozvane
zabavice u sastavljanju, kako su ih tada nazivali, beke graevne
kutije koje imaju stroga pravila za slaganje kakva se danas ne
 bismo usudili dati ni kolskoj djeci. Primjerice: uvijek upotrijebiti
sve dijelove, iz prijanjega lika izvoditi sljedei i slino. Ploice,
tapii, letvice, kolutii, odnosno posebno izraivani materijali za
slaganje takoer su bili strogo odreenih dimenzija i boja, a
materijali iz prirode kao kamenii, sjemenke, plodovi i brojni
drugi takoer se koriste.

Ve tada su neki lijenici upozoravali na tetnost presitnih

predmeta za djecu, ali se na njihove savjete nitko nije obazirao, pa
su se te igrake proizvodile i prodavale u cijelom nizu zemalja.
Meu raznim igrakama s te izlobe u Parizu, koje se nalaze u
Muzeju, jedna knjiga privlai pozornost. To je Rukovo za
zabavite Hrvatice Antonije Kassowitz-Cviji, poznate
zagrebaka odgojiteljica i zaetnica djejih vrtia u zemlji. Ona je
jo 1893. glavnoj skuptini Uiteljskoga drutva za Zagreb i
okolicu svima objasnila svoju ideju materinske kole kao osnove
tadanjega zabavita. Rukovo ona e objasniti da je to putokaz
majkama kako da svoju djecu prikladnim radom zabave i kako
da im igrom i milozvunom narodnom pjesmom srce razvesele i
oplemene.

http://infed.org/mobi/fredrich-froebel-frobel/

http://www.dw.com/hr/dje%C4%8Dji-vrti%C4%87-prvi-njema%C4%8Dki-izvozni-hit/a-18543203
Razvoj i odgoj djeteta prije polaska u kolu
Rast i razvitak mladog ovjeka odvija se od roenja do odrasle dobi stanovitim tokom, koji se
moe podjeliti na pojedine vremenske odsjeke ili faze. U svakom tom odsjeku ili fazi ima
izvijesnih obiljeja, koja su karakteristina za njega i po kojima se on razlikuje od ostaih.
Iako svaka faza ima svoja obiljeja, ipak se korjeni obiljeja pojedine faze nuno nalaze ve u
predhodnoj, kao to se i u njoj nalaze klice budue faze.
Osnovna je postavka savremene naune pedagogije, da se razvoj ne odvija sam po sebi, po
nekoj tano unaprijed odredjenoj unutarnjoj zakonitosti, ve u vezi sa ivotnim okolnostima
pod utjecajem okoline i ivota drutva, takoe pod utjecajem odgojne brige i odgojnih
nastojanja.
Osnovni je zakon pshikog razvitka, da je odgoj bitan faktor razvoja.
U savremenoj naunoj pedagogiji razvoj mladog ovjeka djeli se na tri osnovne faze. Rano
djetinjstvo, predkolska dob i kolska dob.

* Rano djetinjstvo od roenja do 3 godine:

a) od roenja do 10.mjeseca- faza dojenja,
b) od 10. do 15. Mjeseca faza puzanja i poetnog hodanja,
c) od 15. Mjeseca do 2. Godine- srednja dob ranog djetinjstva,
d) od 2. Do 3. Godine- starije doba ranog djetinjstva.

*Predkolska dob- od 3. Do 7. Godine:

a) od 3. Do 4. Godine mlae predkolsko doba,
b) od 4. Do 5. Godina srednje predolsko doba,
c) od 5. Do 7. Godina- starije predkolsko doba.

* kolsko doba- od 7. Do 17. Godina:

a) od 7. Do 12. Godine mlae predkolsko doba,
b) od 12. Do 15. Godina srednje predolsko doba,
c) od 15. Do 17. Godina- starije predkolsko doba.

Potrebno je napomenuti da se vremenske granice, kojima se omeuje pojedino doba ili

pojedine faze, ne mogu i ne smiju uzimati kao neke tano odreene granice.
 RANO DJETINJSTVO

Glavne anatomsko-fizioloske i psihike osobine u ranom djetinjstvu

Razvoj u prvoj fazi ivota, u ranom djetinjstvu od najveeg je znaenja za ivot ovjeka. To je
doba, kada se stvaraju i razvijaju najvaniji osnovi cjelokupnoj daljnoj i psihikoj izgradnji.
Nakon embrionalnog perioda, u kojem organizam ve pokazuje odreene znakove ivota,
djete dolaskom na svijet poinje intenzivno da raste i razvija se. Poveava se visina i teina
tijela. Prve godine, za vrijeme dojenja, tijelo se produava za 20-25 cm, a teina njegova
postaje dvostruka, krajem prve godine i trostruka.
Prva godina ivota je uope najintenzivniji period u rastu ovjeka; iza toga rast se neto
usporava, ali ipak i dalje u toku ranog djetinjstva ostaje veoma snaan.
U tom se periodu brzo razvija veliki mozak, onda ivana vlakna dobivaju postepeno
mijelinske omotae, to omoguuje njihovo funkcioniranje. Sama kimena modina i
periferijski nervni vorovi naprotiv ve su kod roenja izgraeni i njuhovo se funkcioniranje,
reflektorno uzbuivanje snzornih i motornih ivaca, odmah normalno vri.
U toku ranog djetinjstva razvija se miini sistem. Djete od dva mjeseca poinje drati glavu,
od 5-6 mjeseci sjedi, od 8-9 mjeseci puza, a od 10 do 12 mjeseci poinje hodati.
Postepeno se razvija kotani sistem, zatim pojedine ljezde, unutarnji organi, pa onda plua i
srce.
Takoe se poinju postepeno ali intenzivno razvijati i psihike funkcije.
Djete kad se rodi nema ba nekog razvijenog psihikog ivota. Nakon nekog vremena poinje
se razvijati panja koja je u poetku potpuno nehotinog karaktera, vrlo nestabilna i veoma
uskog opsega. S tim u vezi dolazi do percepiranja tj. Dijete poinje u svojoj okolini pojedine
predmete razlikovati i lokalizirati. Polako se razvija i emocijonalni ivot djeteta, kao i volja,
Konano dijete poinje usvajati govor i njime se slui kao izraajnim sredstvom, to je jedno
od najznaajnijih postignua u razvoju u toku ranog djetinjstva. Djete se poinje osjeati kao
samostalan individuum, koji prima utiske i podraaje te prema svojim potrebama, na njih
reagira svojim pokretima i govornim izraajem.
 Predkolsko doba

Glavne anatomsko-fizioloke i psihike osobine djeteta predskolskog doba

Predskolsko doba obuhvaeno u razvoju mlada ovjeka u periodu od 3. Do 7. Godine ivota.

U tom razdoblju dijete se razvija veoma intenzivno u fizikom i psihikom pogledu, taj razvoj
karakterizira naroita obiljeja.
Tjelesni organizam djeteta razvija se veoma snano. Rast vise nije tako brz kao u ranom
djetinjstvu, ali je jos uvijek znaajan. On je ovisan o mnogim faktorima- sazrijevanju i
djelatnosti organskih funkcija, socijalno-ekonomskim uvjetima ivota, te porodinim i
individualnim osobitostima.
U ovom dobu razvija se ivani sistem. Usavrsava se konstrukcija velikog mozga,
razgranjivanjem komplicira se struktura ivanih stanica; poveava se koliina mijelinskih
vlakana i stvaraju novu nervni putevi, a potom stvaranjem veza meu pojedinim djelovima
mozga postaju funkcije sve sloenije i stabilnije.
Razvija se misini i skeletni sistem, formira se muskulatura, razvijaju se uglavnom krupni
misii, kojima se usavrsavaju krupni pokreti, misina snaga djeteta u toj dobi je ipak jos slaba.
Isto se tako produzavaju procesi okostavanja. Rad nekih lijezda postepeno slabi, a kod nekih
postepeno ojaava.
Raznolikost i snaga utisaka, postignuta savrsenijom djelatnosu osjetnih organa, izaziva veu
upravljenost svijesti, utie u prvom redu na razvijanje funkcije panje. Panja postaje sve
stablnija i sireg opsega, razvija se lagano tokom itavog tog doba. Uz djelatnosti osjetnih
organa povezana je funkcija percipiranja. Percepcije djeteta predskolskog doba imaju
svojstvena obiljeja. Na njih snano utiu emocijonalna stanja, od brojnih utisaka djete
percipira one oznake koje su u vezi sa njegovim eljama. Usljed nedostatka iskustva i znanja
cjete ne percipira bitne oznake vec cesto sekundarne i sluajne, zbog ega su mu percepcije
esto i netane.
U predskolskoj dobi funkcija pamenja razvija se od nesreenog i kratkotrajnog pamenja
prema sreenom i dugotrajnom i do neke mjere i hotiminom pamenju.Ono sto ga zanima
djete predskolske dobi lako i brzo pamti.
Misaoni procesi djeteta predskolskog doba odvijaju se putem konkretog predoavanja, na
osnovi malog broja esto nebitnih i sluajnih oznaka predmeta i pojava.
U razvoju misljenja, od sticanja prvih individualnih pojmova do sloenih procesa
zakljuivanja, veliki znaaj ima savladavanje govora. Na poetku predskolskog doba djete
ima redovito ve bogatu zalihu rijei. U toku predskolskog doba njegov govor se razvija
postepeno, ali veoma intenzivno, tako da oko 5. Godine savladava ve potpuno mjenjanje
rijei upotrebljava sve vrste reenica. Pravilan razvitak govora u najveoj mjeri pomae
razvoju umnih sposobnosti djeteta.