kolovanje vojnika

Platon je bio jako dobro svjestan prave opasnosti dranja stalne profesionalne vojske.
"Psi uvari" lako bi mogli odluiti da i sami postanu vladari. Platonovo je rjeenje
kolovanje vojnika za graanske dunosti. Drava mora imati kontrolu nad sustavom
kolovanja. Vie se ne moe prepustiti nekim obiteljima, ili lutajuim sofistima.

Platonov kratak nastavni plan u Dravi zasniva se na spartanskim metodama, koje su

stvorile ne samo pobjedniku vojsku, nego i stabilno i uinkovito drutvo.

Atensko se kolovanje tradicionalno temeljilo na prouavanju grkih mitova. Staisti

Platonova novog ratnikog i upravljakog stalea nee uiti nemoralne prie o grkim
bogovima.Oni e uiti samo moralno poticajna tiva. Tjelovjeba i jednostavna
prehrana dostatno su jamstvo da e mladi izrasti u snane, zdrave i pametne graane.

To zvui kao strog i dosadan ivot. Ali takvo je kolovanje neizmjerno vano. Ako ete
nekolicini pojedinaca dati apsolutnu politiku mo, onda je njihova nesebina
posveenost dobrobiti drave esencijalna.
Mit o etiri metala

Platon u Dravi neprestano naglaava potrebu za strunjacima u svakom segmentu

drutvenog ivota - u izradi obue, medicini, pomorstvu i svim ostalim vjetinama. On
vjeruje kako je i vladanje jedna vrsta vjetine, kojom mogu ovladati malobrojni
nadareni i samodisciplinirani pojedinci skloni uenju.

Neki od njih bit e odabrani meu vojnicima i uzdignuti u stale "uvara". Naposljetku
e dobiti apsolutnu mo i vlast. Svi e priznavati uvare kao legitimne i mudre
upravljae, zato to su roeni kao "zlatni" i imaju znanje o idejama.

Svi se graani drave moraju od malena navikavati na to da takvo stanje stvari prihvate
kao prirodno. Takvima nas je Bog nainio... U sastav vladara dodao je zlato.U
pomonike je stavio srebro, a u seljake i radnike eljezo i broncu.

Svi emo ih nagovoriti da vjeruju u mit prema kojem je svatko roenjem predodreen
kao zlatan, srebrn, eljezan ili bronan.
Mit o pilji

Potom Platon u uvenoj alegoriji o Zatvoreniku i pilji objanjava kako e se uvare

poduavati da
spoznaju ideje.

Jednom davno, postojali su zatvorenici koji su od roenja bili okovani u pilji. Njihova
jedina
stvarnost bile su sjene na zidu to su ih stvarali predmeti noeni ispred vatre. Jedan je
zatvorenik
uspio pobjei, okrenuo se i vidio to se dogaa. Izvukao se iz mrane pilje i stupio na
svjetlo dana. Ugledao je stvarni svijet, pa konano i samo Sunce, izvor svekolike
svjetlosti. Vratio se u pilju nosei dobre vijesti, ali njegovi kolege zatvorenici ne samo
to mu nisu povjerovali, nego su mu strogo priprijetili da im prestane pripovijedati o
svojoj pustolovini.

to to znai?
Ljudska bia su kao zatvorenici. Kad promatraju materijalni svijet, sve to vide je
varljivost sjena i preslika. Malobrojni koji su "pobjegli" od tog naivnog gledita uspjeli
su u tome zbog znanja iste matematike i geometrije.
Oni znaju da je istinsko znanje mogue postii miljenjem, a ne opaanjem. Zato je
znanje matematike esencijalni preduvjet bilo koje moralne ili politike mudrosti.
Filozofi koji propovijedaju tu mudrost, igraju se sa svojim ivotom. Unato tome, ne
smiju postati razoarani pustinjaci.

Zadaa im je ui u praktian svijet politike i svoje posebno znanje upotrijebiti za

pomo dravi. Proizlazi da zato to postoje dvije vrste znanja, moraju postojati dvije
vrste ljudi. A jednoj je vrsti sueno da se pokorava drugoj.

Skladna konica i dua

Platonova utopijska drava ureena je hijerarhijski u obliku piramide. Nekoliko zlatnih

ljudi (ili "odbjeglih zatvorenika") bit e nepogreivi uvari-vladari. Srebrni e ljudi biti
vojnici i dravni slubenici. Veina je eljezni i bronani puk - proizvoai bogatstva.
Ta skladna konica veselo bruji, jer svatko zna svoje pravo mjesto i bespogovorno
obavlja dodijeljene mu poslove. To trodijelno drutvo ujedno je i "prirodno", jer se
poklapa s ustrojem pojedinane ljudske due: umni dio, srani i poudni.

Ti se dijelovi nalaze u razliitim koliinama u vrlo racionalnim zlatnim "uvarima",

sranim srebrnim "pomonicima" i poudnim eljeznim i bronanim radnicima.
ovjek kojim vlada pouda nalik je dravi kojom upravljaju nii stalei. Hrabar ali
neobrazovan ovjek nalik je drutvu primitivnih ratnika. A savrenim ovjekom i
savrenom dravom mudro vladaju znanje i razum. "Pravednost" (ili dobro ponaanje)
u dravi isto je to i pravednost u pojedincu. Platon je ini se bio uvjeren kako, ako se
ideje neizbjeno i dosljedno uklapaju u te obrasce, to znai da su istinite.

Velika la

Ve e u drugoj generaciji svi vjerovati kako je mit o hijerarhijskim kastama prirodan i

neizbjean.
Platon otvoreno priznaje da njegovo hijerarhijsko drutvo mora poivati na lai.
Mnogo stoljea poslije Karl Marx je upotrijebio termin "ideologija" da objasni kako ta
la zapravo funkcionira u stvarnosti: Politika i ekonomska mo uvijek se zakrinkavaju
u "prirodne" kako bi bile prihvatljive.

ini se kako Platona nije muilo grizoduje da graanima nametne tu "veliku la", iako
preuuje hoe li postojati "ui krug" onih koji e uvijek biti svjesni te lai.

Bizaran ivot uvara

Platon je odmah uoio politiku vanost kolovanja. Da bi se zajamila

nepromjenljivost savrene drave, njegovi "zlatni" uvari indoktriniraju budue
uvare.

ivot uvara pod strogim je nadzorom. Oba spola moraju ivjeti u zajednikim
spavaonicama, ne smiju imati nikakvo vlasnitvo, i moraju biti strogo poduavani da
budu lojalni pripadnici drave. Raamo djecu samo s pripadnicima naeg stalea
odabranih drijebom. Naa nepoznata djeca odgajaju se u dravnim jaslicama.
Platon je odobravao spartansku eugeniku. To znai da je drijeb odabira seksualnih
partnera tijekom "svetkovina plodnosti" uvijek namjeten tako da se osigura oplodnja
samo zdravih jedinki. "Potomci s oteenjima" se "potajno i tiho odstranjuju".

Platonovim uvarima nije doputena nikakva individualnost ili osobna sloboda. ive
strogo odreenim i redovnikim ivotom, zajednikim i neosobnim; monotonim i
dostojnim. Ali, oni doista imaju apsolutnu mo. Zato to nemaju materijalnih dobara i
obiteljskih obveza, trebali bi biti nepotkupljivi.

uvari su asketska i sveenika kasta politikih strunjaka ija je rije zakon. Oito je
Platon vjerovao kako e s vremenom svako politiko i drutveno ureenje, ma koliko
bilo neobino, na kraju biti prihvaeno i shvaeno kao "prirodno". Za njega je ljudska
priroda izrazito prilagodljiva, pa je tako lako mogue stvoriti ene-uvare, koje e na
zahtjev bez grinje savjesti napustiti svoje novoroene, i mukarce-uvare koji nikada
nee prihvatiti mito.

uvari i ideje
Apsolutna vladavina uvara bila bi birokratska. Ne bi bilo "vladavine zakona". uvari
bi prosuivali svakog pojedinanog graanina i situaciju na osnovi svoga nepogreiva
znanja o idejama. Demokracija bi bila besmislena, zato to ono to veina ljudi eli,
nije nuno ono to je dobro i istinito. Kad odbjegli zatvorenik napokon ugleda svijet
izvan mrane pilje, prevaljuje put od amoralne tame do moralne svjetlosti Sunca,
simbola "dobra" ili "dobrote po sebi". Ba kao to Sunce omoguuje rast biima i daje
nam svjetlost da vidimo, tako "dobro" omoguuje da ideje postoje i da ih uvari vide.
Ba kao to su nam za vid potrebne fizike oi, tako uvari imaju posebno "unutarnje
oko" (ili "um") kojim "vide" ideje. A to je ono to uvare ini strunjacima za pitanja
morala i
politike.

Ali, stigavi do tog stupnja, ini se kao da smo filozofiju ostavili za sobom te da smo
zakoraili u podruje politikog misticizma.

Moralni apsolutizam

Sokrat je tvrdio kako je moralnost posebna vrsta znanja, pa kad bi je ljudi jednom
stekli - uvijek bi je potovali. Premda se Platon po svoj prilici slagao s time, ipak je
zastupao miljenje kako se to znanje mora ograniiti na specijaliste - uvare koji e
uvijek znati "tone" odgovore na sva moralna pitanja. S obzirom da se mogu pozvati
na najuzvieniju ideju "dobro" - oni e uvijek biti nepogreivi moralni autoriteti,
kojima e se pokoravati svi srebrni, bronani i eljezni ljudi.