ARHITEKTONSKO-GRAEVINSKI FAKULTET

Graevinski odsjek

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

Predavanja
VIII semestar
 Predmet KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
ifra predmeta Semestar Status predmeta Broj ECTS bodova Fond asova
8 IZBORNI 5 4

Ciljevi izuavanja predmeta

Sticanje osnovnih znanja o ulozi kolovoznih konstrukcija.
Vrste konstrukcija i materijali za izgradnju. Tehnologija materijala u kolovoznim konstrukcijama.
Sticanje znanja o projektovanju, izgradnji, odravanju i upravljanju kolovoznim konstrukcijama.

NASTAVNIK Saradnik

Prof.Dr Dragan Mihajlovid Tatjana Grujanid

Oblici provjere znanja

Nastavne aktivnosti Provjera znanja tokom semestra

Opis Bodovi Opis Bodovi Opis Bodovi

Prisustvo nastavi 5 Kolokvij 1 25

Godinji zadatak 25 Kolokvij 2 25 Usmeni dio ispita 20
UKUPNO 30 UKUPNO 50 UKUPNO 20

Literatura
1. Cvetanovid, Banid: Kolovozne konstrukcije, Akademska misao, Beograd 2007.
2. Mazid: Asfaltne kolovozne konstrukcije, Graevinski fakultet Sarajevo, 2007.
3. Babid: Projektiranje kolnikih konstrukcija, Fakultet graevinskih znanosti Zagreb, 1997.
4. Subotid: Prirunih za asfalt , Institut za puteve, Beograd 2002.
Dobri putevi su uvijek bili
od znaaja za vojne
aktivnosti a potom i
ekonomski razvoj
Summa crusta - sloj od sitnog tucanika,
ljunka i pijeska ili teraco od obraenih
kamenih ploa

Nucleus - sloj od krupnijih frakcija

kamene sitnei sa dodatkom krea ili
cementa

Rudus - sloj lomljenog kamena ili krupnog

tucanika

Statumen - donji (bazni) sloj od

lomljenog kamena na prethodno
zbijenom prirodnom tlu
 ljunak 3 cm

Lomljeni kamen 6cm

Kamena podloga 25 cm

ljunak 3 cm
Lomljeni kamen 21 cm

Kamena podloga 21 cm

ljunak 3 cm

Lomljeni kamen 25 cm
Rimski period
90 do 100 cm

Telford, oko 1800

35 do 40 cm

Makadam, oko 1800

25 do30 cm

Poetak 20.vijeka
do20 cm

Poetak 21.vijeka
40 do 70 cm
ISTORIJSKI TRENDOVI U DEBLJINI KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
ULOGA KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

1. Da omogude nesmetano odvijanje saobradaja pri svim klimatskim uslovima

2. Da prime opteredenje od vozila (aviona) i svedu ga na nivo koji tlo u

posteljici moe prihvatiti bez prevelikih otedenja

3. Da omogude bezbjedno odvijanje saobradaja

4. Da zatite tlo u posteljici od priliva vode i tetnog dejstva mraza

OSNOVNI TIPOVI KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

1. FLEKSIBILNE
2. POLUKRUTE
3. KRUTE

Razlikuju se po:

a) Vrsti materijala i debljini slojeva

b) Nainu prenoenja opteredenja
c) Tipovima otedenja koja na njima nastaju
Kruta kolovozna konstrukcija Fleksibilna kolovozna konstrukcija

ZASTOR (asfalt)
BETONSKE PLOE GORNJA PODLOGA
PODLOGA DONJA PODLOGA
POSTELJICA POSTELJICA
 ZASTOR

GORNJI NOSIVI SLOJEVI

DONJI NOSIVI SLOJEVI

PRIRODNO TLO

POPRENI PRESJEK FLEKSIBILNE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

 OSNOVNI SLOJEVI KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

SLOJ TIP KOLOZNE KONSTRUKCIJE

FLEKSIBILNA POLUKRUTA KRUTA
ZASTOR AB, SMA AB, SMA Betonska ploa
GORNJA PODLOGA BNS, nevezani BNS, cementna BNS, cementna
agregat stabilizacija stabilizacija
DONJA PODLOGA DBNS, nevzani Cementna Nevezani agregat
drobljeni ili stabilizacija,
prirodni agregat nevezani agregat
POSTELJICA Prirodni materijali
PROSTIRANJE OPTEREDENJA KROZ KOLOVOZNU KONSTRUKCIJU

KRUTA KK FLEKSIBILNA KK
PRENOS OPTEREDENJA

Asfaltni sloj

Pritisak < 0,2 MPa

Pritisak = 2,0 MPa

Kruti kolovozi svojom krutodu prenose opteredenje na vedu

povrinu i tako smanjuju pritisak na posteljicu
 AGREGAT
NEAKTIVNA ZRNA
BITUMEN
VAZDUSNE
SUPLJINE

STRUKTURA FLEKSIBILNE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

PROJEKTOVANJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

Izbor tipa i materijala u slojevima kolovozne konstrukcije zavisi od:

saobradajnog opteredenja
klimatskih karakteristika
lokalnih uslova (nosivosti tla u posteljici)
raspoloivih lokalnih materijala
cijena

Dimenzionisanje kolovozne konstrukcije znai

ODREIVANJE DEBLJINE SLOJEVA KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

 GRUPE SAOBRADAJNIH OPTEREDENJA

Grupa optereenja Ukupno ESA od 80 kN u projektnom periodu

VRLO TEKO > 7.000.000
TEKO 2.000.000 do 7.000.000
SREDNJE 700.000 do 2.000.000
LAKO 200.000 do 700.000
VRLO LAKO < 200.000
Uloga zavrnog sloja posteljice kolovozne konstrukcije

Da ujednai nosivost posteljice, kako bi se postavila kolovozna konstrukcija

konstantne debljine
Da izdri, bez velikih deformacija, opteredenje koje se usljed dejstva
saobradaja prenosi sa donje podloge
Da omogudi saobradaj graevinske mehanizacije koja se koristi za izgradnju
kolovozne konstrukcije
Da sprijei priliv i zadravanje vlage u donjoj podlozi u sadejstvu sa
drenanim sistemom
 KLASIFIKACIJA TLA PREMA KRUPNODI ZRNA

Koherentna Nekoherentna
tla tla

GLINA PRAINA PIJESAK LJUNAK OBLUTAK KAMENI BLOKOVI

0,02 0,075 2,36 63 200

Sitnozrna tla Krupnozrna tla

KLASIFIKACIJA TLA U POSTELJICI
UTVRIVANJE NOSIVOSTI TLA U POSTELJICI KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

LABORATORIJSKE i TERENSKE METODE

1. LABORATORIJSKE METODE
1.1. Laboratorijski CBR opit
1.2. Proctor

2. TERENSKE METODE
2.1. Terenski CBR
2.2. Dinamiki konusni penetrometar
2.3. Modul stiljivosti
2.4. Modul deformacije
NOSIVOST POSTELJICE

uscs CBR (%)

GW 40 80

GP 30 60

GM 20 60
KRUPNOZRNA TLA

GC 20 40

SW 20 40 CBR Kvalitet posteljice

SP 10 40 25 Vrlo loa posteljica
SM 10 40 58 Loa posteljica
SC 5 20 8 20 Posteljica srednjeg kvaliteta
ML < 15 20 30 Dobra posteljica
CL LL<50% < 15 30 - 100 Odlina posteljica
SITNOZRNA TLA

OL <5

MH < 10

CH LL >50% < 15

OH <5