SLIJEDNI SKLOPOVI

SLIJEDNI SKLOPOVI
(Sekvencijski sklopovi)

Milan Kora, dipl.ing.

Visoka kola za primijenjeno raunarstvo

Zagreb
Zimski semestar 2016.
 Ishodi uenja

Nacrtati i objasniti paralelno-serijsku i serijsko-paralelnu konverziju

podataka.
Nacrtati shemu i tablicu brojenja, binarnog asinkronog i Johnsonovog
5
brojila.
Realizacija sekvencijskih sklopova i njihova analiza. Izraunati
maksimalnu frekvenciju brojanja binarnog brojila
 Sadraj predavanja

sinkroni sekvencijski sklopovi

kanonski modeli sekvencijskih
sklopova
projektiranje sekvencijskih sklopova
izvedbe sekvencijskih sklopova
analiza sekvencijskih sklopova
vremenski odnosi

4
 Sekvencijski sklopovi

sekvencijski sklopovi: digitalni

sklopovi koji imaju sposobnost
pamenja
izlaz je funkcija:
trenutnog stanja ulaza
trenutnog unutarnjeg stanja sklopa
~postoji memorija
interpretacija memorije (npr.
raunala) ~pamenje memorijskih
rijei (= viebitni podaci ) =>registri

5
 Podjela sekvencijskih sklopova

Sekvencijski sklopovi mogu biti:

Sinkroni
Asinkroni
Sinkroni sekvencijski sklopovi mijenjaju
stanja pod utjecajem impulsa takta
Asinkroni - promjena stanja zbiva se
neposredno pod utjecajem promjene
ulazne varijable

6
 Sinkroni sekvencijski sklopovi
Definicije
definicije: n bistabila 2n stanja ~strojevi
stanja(engl. state machines)
stanja je konano mnogo (2n) ~strojevi s
konanim brojem stanja (engl. finite state
machines)
slijed operacija u sekvencijskom sklopu ~
"ugraeni" algoritam: algoritamski stroj
stanja
operacije se obavljaju bez ovjekove
pomoi ~automat: digitalni automat,
konani automat
7
 Ogranienje na sinkrone
sekvencijske sklopove
rad (promjena stanja) sinkroniziran s
impulsima CP - znaajno laki postupak
~sinkronizacija: na globalni CP sustava
u odnosu na najsporiju stazu/element
sustava ~ sporije od asinkronih
sekvencijskih sustava
vrijeme je diskretizirano ~projektiranje
svedeno na kombinacijsko odreivanje:
slijedeeg stanja sklopa
izlaza sklopa
na temelju sadanjeg stanja sklopa i
narinutih ulaza
8
 Struktura sekvencijskih sklopova

Tri varijante ope strukture sinkronog

sekvencijskog sklopa
Svaki sklop se sastoji od tri djela:
Ulazni kombinacijski sklop
Registri
Izlazni kombinacijski sklop

9
 Opa struktura sinkronog stroja
stanja

10
 Struktura sekvencijskih sklopova
Registar pamti stanja
Logike vrijednosti iz registra (bistabila)
vode se na ulazni kombinacijski sklop
Na ulazu kombinacijskog sklopa su i
nezavisne ulazne varijable
Izlazni kombinacijski sklop odreuje
sljedee stanje sklopa
Struktura sekvencijskog sklopa kod kojeg
su jasno razluivi registri i kombinacijski
sklopovi: kanonski oblik sekvencijskog
sklopa

11
 Strukturiranje sinkronog
sekvencijskog sklopa
openito strukturiranje sinkronog
sekvencijskog sklopa ~ kanonski oblik:
kombinacijski (pod)sklop
memorija s upravljanim(= sinkronim)
bistabilima ~ registar= (pod)sklop za
pamenje viebitnih podataka

12
 Kanonski modeli

Vie kanonskih modela ope strukture

sinkronog sekvencijskog sklopa
Razlikuju se u nainu kako se formiraju
izlazne varijable
najznaajniji:
Mooreov model (stroj stanja)
Mealyjev model (stroj stanja)
mjeoviti model (stroj stanja)

13
 Mooreov model

"automat stanja" ~ izlaz ovisi samo o

unutarnjem stanju

14
 Mealyjev model

"automat prijelaza" ~ izlaz ovisi o

unutarnjem stanju i o ulazu

15
 Mjeoviti model
izdvojeni izlazi Mooreovog i Mealyjevog
modela

16
 Mjeoviti model

17
 Specifikacija sekvencijskih
sklopova
Za opis rada ili specificiranje ponaanja
sekvencijskih sklopova se koriste:
Tablica stanja
Dijagram stanja
Dijagram toka stanja
Jednadbe stanja
Vremenski dijagram
Vii simboliki jezik

18
 Dijagram stanja

grafiki prikaz ponaanja sekvencijskog

sklopa

Primjer dijagrama stanja sekvencijskog

sklopa
Vei broj stanja koji se oznaavaju slovima
19
 Dijagram toka stroja stanja
prijelaz izmeu stanja-po
ugraenom algoritmu
elementi dijagrama toka stroja
stanja:
Stanje
uvjet-element odluivanja
uvjet-alternativni simbol
uvjetni izlaz

20
 Dijagram toka stanja

21
 Dijagram stanja sekvencijskog
sklopa

Primjer

22
 Dijagram toka stroja stanja

23
 Analiza sekvencijskih sklopova
Analiza sinkronog sekvencijskog sklopa
~ obrnuti postupak:
Ponaanje(= rad) postojeeg sklopa?
Formalni opis
Formalizmi poznati od prije:
tablica stanja ~ prijelazi u sljedea
stanja, izlazi
dijagram stanja ~ grafiki prikaz tablice
stanja
jednadbe stanja iz tablice stanja ili
direktno iz logike sheme
24
 Analiza sekvencijskih sklopova
uobiajeni postupak analize:
oitati logiku shemu iz samog sklopa
iz logike sheme izvesti:
Ulazne jednadbe za svaki bistabil
~Booleov izraz koji utvruje potrebnu
pobudu za eljeno ponaanje bistabila
Izlazne jednadbe za svaki izlaz
Iz ulaznih jednadbi bistabila i izlaznih
jednadbi ispisati tablicu stanja ~poetno
stanje = neko karakteristino stanje npr.
kodna rije 0 (000...0)

25
 Primjer sekvencijskog sklopa s
T-bistabilima

26
 Dijagram stanja sklopa (primjer s
T-bistabilima)

27
27
 Vremenski dijagram odziva sklopa
primjera s T-bistabilima

28
 Dijagram toka stanja
primjera sklopa s
T-bistabilima

29
 Sekvencijski sklop s JK-bistabilima
(detektor sekvencije)

30
 Tablica stanja sklopa

31
 Dijagram stanja sklopa

32
 Vremenski dijagram detektora
sekvencije

33
 Sekvencijski sklop s D-bistabilima

Dva ulaza i dva

izlaza
Z1 ovisi samo o
stanjima sklopa
Z2 ovisi i o
ulazu

34
 Sklop ima dva ulaza i dva izlaza

35
36
 Tablica stanja sklopa

37
 Dijagram stanja sklopa

Sklop ima jedno neupotrjebljeno stanje

(stanje a) u koje nee nikada prijei
Ako pogrekom doe, sklop je blokiran

38
 Projektiranje sekvencijskih
sklopova
specifikacija sekvencijskog sklopa ~ ulazni
jezik: verbalno, algoritamski,
izrada dijagrama stanja ili tablice stanja: ~
m: broj stanja, n: broj bistabila
minimiziranje broja stanja ~ smanjenje
broja bistabila minimizacija memorije!
kodiranje stanja ~ dodjela binarne kodne
rijei pojedinom stanju: prikladno
pridruivanje ~ minimiziranje
kombinacijskog (pod)sklopa

39
 Projektiranje sekvencijskih
sklopova
izbor tipa bistabila:
dobivanje ulaznih jednadbi bistabila ~
uzbuda potrebna za odgovarajui
prijelaz (generiranje slijedeeg stanja)
dobivanje izlaznih jednadbi sklopa
minimizacija kombinacijskog
(pod)sklopa
formalni zapis sekvencijskog sklopa npr.
logika shema ~ izbor tehnologije
ostvarenja (SIC, ASIC, ...)
40
 Izvedbe sekvencijskih sklopova
mogunosti izvedbe ~ raspoloiva
"tehnologija":
bistabili + kombinacijska logika (osnovni
logiki sklopovi) ~ kao prije
registar (= niz D bistabila!) + ROM
registar + SPLD (npr. PLA, PAL, ...)
druga "univerzalna logika":
CPLD
FPGA
sekvencijski moduli

41
 Vremenski odnosi
u sekvencijskom sklopu
Dvije znaajne veliine:
maksimalna frekvencija rada
sekvencijskog sklopa ~najvea
frekvencija CP, a da sklop (svi njegovi
bistabili) sigurno mijenja stanje kad to
ulazi zahtijevaju
raskorak, razdeenost ritma ~najvee
dozvoljeno kanjenje okidanja
bistabila u sklopu, a da sklop sigurno
mijenja stanje kad to ulazi zahtijevaju
42
 Maksimalna frekvencija rada
tenja ~ to via fmax vei broj
operacija/sek
vea brzina rada digitalnog sklopa

problem ~ kanjenje signala na stazi

izmeu dva susjedna stupnja (bistabila)
odrediti najmanji Tmin = 1/fmax koji
osigurava ispravno okidanje bistabila
sljedeeg stupnja, za najloiju stazu
signala ~ najvie kombinacijske logike
izmeu bistabila
43 43
 Raskorak
raskorak, razdeenost ritma(engl. clock
skew):
takt (pobuda radi promjene stanja): tipino
iz jedinstvenog generatora
problem s istovremenim okidanjem
bistabila razliite duljine vodova do
bistabila
preveliko ukupno optereenje pobudnih
sklopova ~ signal CP se razvodi iz vie
pobudnih sklopova (vie pojaala)
razliita kanjenja pojedinih pojaala
44 44
 Raskorak

tDB - kanjenje
bistabila
tD - kanjenje
jednog sklopa
tS - vrijeme
postavljanja

45 45
 Raskorak
Primjer: neistovremeno okidanje
bistabila
osigurati ispravan upis prethodnog
stanja B1 u B2
novo stanje B1 ne smije se pojaviti na
ulazu B2 prije nego je B2 ispravno
prihvatio prethodno stanje B1

46
 Sekvencijski moduli
Cjeline koje sadre kombinacijski sklop i
memoriju (niz/skup bistabila ili registara)
openita klasifikacija:
Standardni moduli:
n-bitni za funkcije tipa brojanja: npr.
Brojila
za funkcije tipa pohranjivanja podataka:
npr. Registri
Univerzalni moduli ~ostvarivanje
proizvoljnih sekvencijskih sklopova (usp.
generiranje Booleovih funkcija
kombinacijskim modulima)

47
 Primjer
univerzalnog
sekvencijskog
modula
~programirljivo
sekvencijsko
polje (engl.
sequential PLA)

48 48
 Asinkroni sekvencijski
sklopovi
U svojem radu nisu upravljani impulsima
takta (CP)
Promjena stanja zbiva se neposredno pod
utjecajem promjene ulazne varijable
Kod sinkronih sekvencijskih sklopova stanja
sklopa se pamte u bistabilu
Asinkroni sekvencijski sklopovi za pamenje
iskoritavaju vremensko kanjenje ili
asinkrone bistabile
Asinkroni sekvencijski sklopovi =
kombinacijski sklopovi s kanjenjem

49
 Asinkroni sekvencijski
sklopovi
Elementi za vremensko kanjenje
predstavljaju privremenu memoriju koja
pamti postojanje impulsne promjene za
vrijeme dok ta promjena prolazi od
njegova poetka do kraja
U realnim sklopovima nije potrebno
posebno ugraivati elemente za kanjenje
Analiza i projektiranje takvih sklopova je
sloenije

50
 Asinkroni sekvencijski
sklopovi
Upotrebljavaju se u sluajevima kada kad
sklop mora odmah reagirati na ulaznu
promjenu
ne eka se CP
Vrlo mali digitalni sustavi se ekonominije
izvode asinkrono (nije potrebno osigurati
Clock)
Dijelovi sinkronih sekvencijskih sklopova
izvode se asinkrono (npr. Bistabili su
asinkroni sklopovi)
51
 Osnovna struktura asinkronog
sekvencijskog sklopa

Nisu upravljani
52
 Struktura asinkronih
sekvencijskih sklopova
Kombinacijski sklopovi + privremena
memorija (elementi za kanjenje)
U petlji povratne veze
Ulazne varijable, izlazne varijable, povratna
veza
Broj varijabli stanja= Broj petlji povratne
veze
Sklop ima n petlji, tada ima 2n stanja
Sekundarne varijable varijable koje se
petljom vraaju na ulaz kombinacijskog
sklopa (oznaavaju sadanje stanje)
53
 Struktura asinkronih sekvencijskih
sklopova - varijable
Sekundarne varijable varijable koje se
petljom vraaju na ulaz kombinacijskog
sklopa (oznaavaju sadanje stanje - yi)
Uzbudne varijable varijable na izlazu
kombinacijskog sklopa (oznaavaju
sljedee stanje - Yi)
Stacionarno stanje: yi = Yi

54
 Sklopovi s povratnom vezom

55
56
 Primjer asinkronog sekvencijskog
sklopa s povratnom vezom

57
 Stabilnost

uvjet za stabilnost:
na temelju jednadbi uzbude
tablica prijelaza

58
 Stabilnost

ukupno stanje-xy1y2 -
kombinacija ulaza i stanja-
ako se stanja oznae simbolima
-tablica toka

59
 STABILNOST

sklop moe pod odreenim uvjetima

oscilirati nestabilan

primjer: nestabilni sklop

60
 LITERATURA:

Uro Peruko: Digitalni sustavi

Str. 335 - 413

61