ZAVARENI SPOJEVI

(elementi za spajanje nerastavljivi spojevi)

Zavarivanje = spajanje dijelova koji su na mjestu spoja
dovoenjem topline omekani ili rastopljeni, uz dodavanje
dodatnog materijala ili bez njega. Nakon hlaenja i
skruivanja materijala dijelovi ostaju spojeni.
lice ava

1 = zona taljenja (av), 2 = zona utjecaja topline,

3 = zona nepromijenjenoga osnovnog metala

korijen ava
Meusobno se zavarivati mogu:
- metali: elik do 0,3% C (iznad toga uz odreene uvjete),
bakar, mjed, aluminij
- plastomeri (ABS, PA, POM ).
Zavarivanje je gotovo u potpunosti istisnulo zakovine spojeve u
strojarstvu i graevinarstvu. Zakivanje se zadralo kod spajanja
aluminijskih limova kod trupova aviona i kabina iara.
 Zavar = materijal av = materijal nanesen
nanesen na mjestu zavarivanjem na mjestu
spajanja zavarivanjem spajanja; moe se sastojati
u jednom prolazu. od jednog ili vie zavara.

Zavareni spoj = spoj dobiven zavarivanjem.

Zavareni dio = vie pojedinanih dijelova meusobno
povezanih zavarivanjem (sa ili bez dodatnog materijala)
Zavareni sklop = vie zavarenih dijelova meusobno
povezanih zavarivanjem
 Leaj

av Kota Poluga

Vijak zavaren za ploicu

Automobilska karoserija (Mazda)

Brodsko kormilo (Uljanik)

Brodski trup
Nosai krova bazena na Kantridi

Kabine skijakih iara

 [Rollof/Matek: Maschinenelemente, Vieweg, 2003]
Zavareni spojevi su prikladni za:
- prijenos sila, momenata savijanja i momenata uvijanja
- jeftino povezivanje elemenata konstrukcija, naroito za
mali broj izradaka
- upotrebu na visokim temperaturama
- izradu nepropusnih spojeva.

Prednosti zavarenih konstrukcija u odnosu na odljevke:

- teina manja i do 50% jer stjenke mogu biti tanje
- nisu potrebni modeli ili kalupi
- vea krutost jer sivi lijev ima oko 2 puta manji E
- koriste se jeftini poluproizvodi: limovi, profili i cijevi.
Prednosti zavarenih spojeva u odnosu na vijane i zakovine:
- manja teina jer nema preklapanja limova
- manja teina jer nema glava vijaka ili zakovica i matica
- struktura se ne oslabljuje rupama
- lake ienje zbog glatkih povrina.

Nedostaci spajanja zavarivanjem:

- uglavnom za iste/sline materijale
- nije pogodno za vrlo sloene oblike
- taljenje na mjestu zavarivanja dovodi do promjene strukture
i poveanja krhkosti
- zaostala naprezanja i/ili deformacije konstrukcije
- kvaliteta ovisi o vjetini zavarivaa
- zavarivanje na gradilitu je esto tee nego spajanje vijcima
ili zakovicama.
Zaostale deformacije nakon zavarivanja:

Najei postupci zavarivanja:

1. Zavarivanje taljenjem:

- Elektroluno zavarivanje
- Plinsko (autogeno) zavarivanje
2. Zavarivanje pod tlakom:

- Tokasto zavarivanje
a) obostrano, b) jednostrano

- Bradaviasto zavarivanje
Najei oblici zavarenih spojeva:

Vrste avova prema DIN 1912:

Nije var nego av,

nije tupi nego elni.
 OSNOVE OBLIKOVANJA ZAVARENIH
KONSTRUKCIJA
1. Izbjegavati koncentraciju naprezanja (zarezno djelovanje):
lo spoj osnovnog i dodatnog materijala moe prouzroiti
veliku koncentraciju naprezanja u korijenu ava, pa se kod
dinamikih optereenja posebno zavaruje korijen (ili se
izvodi dvostrani av). Nejednolino ili valovito vueni
zavari isto djeluju kao zarezi, kao i krateri na poetku i
kraju zavara.

Marketing + Teh. knjiga, 2006]

V-av, loe provaren korijen ava V-av, proien i zavaren korijen

[Decker: El. str., Golden

V-av, dobro provaren korijen ava Dvostrani V-av
2. Izbjegavati skretanje toka sila u zoni zavarivanja:
skretanje u zoni ava uzrokuje lokalnu koncentraciju
(porast) naprezanja pa se kod dinamikih optereenja
smanjuje dinamika vrstoa.

Bolje elni nego preklopni spoj Bolje udubljeni nego izboeni kutni av

Loe

Dobro
3. Izbjegavati vlana naprezanja u korijenu ava:
izdrljivost materijala kod vlanog optereenja je najee
manja nego kod tlanog, a korijen ava je posebno osjetljiv
zbog moguih nepravilnosti (koncentracija naprezanja) pa
ga po mogunosti treba staviti u zonu tlanih optereenja:

korijen ava
4. Izbjegavati gomilanje zavara:
Lokalno zagrijavanje kod zavarivanja i zatim hlaenje
dovode do deformacija. to se vei broj zavara sastaje u
jednoj toki i to su zavari deblji, to je i vitoperenje jae.
Izvitoperene zavarene dijelove treba izravnati zagrijavanjem
i kovanjem.

dobro
5. Dati prednost poluproizvodima:
poluproizvodi su relativno jeftini pa se prednost daje
plosnatim i profilnim elicima, cijevima, limovima itd.
6. Izbjegavati skupe pripremne radove jer poskupljuju
konstrukciju: valja izbjegavati tokarena smanjenja promjera,
kose ili okrugle rubove itd. Savijanjem limova esto se
mogu utedjeti zavareni avovi:

Zavareni zupanik

Mnogo dijelova Savinut lim malo

i avova dijelova i avova

Tokareni vijenac Vijenac, glavina i

i glavina; rebro rebra jednostavnog
kompliciranog oblika
oblika
7. Paziti na pristupanost avova:
av mora biti pristupaan alatu za zavarivanje!

Korijen ava je nepristupaan Dobro

 PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA
Preporuke za proraun i konstrukciju dijele se na sljedea podruja:
1. Strojogradnja: kuita, postolja, poluge, zupanici, remenice i sl.
2. Tlane posude, kotlovi, cijevi
3. eline konstrukcije: visokogradnja, mostogradnja, dizalice

Zavarene konstrukcije podlijeu i posebnim propisima.

Brodogradnja ima posebne propise klasifikacijskih drutava

(Hrvatski registar brodova, Lloyds Register of Shipping, Det Norske
Veritas ).
 STROJOGRADNJA
ZAVARENI SPOJEVI DOBIVENI
TALJENJEM
Raunska debljina ava

a) elni av, b) ravni kutni av, c) izboeni kutni av, d) udubljeni kutni av, e) nejednoliki kutni av

Kod kutnih avova a mora biti najmanje 3 mm.

Openito debljina ava ne treba biti vea od 0,7t (t = debljina najtanjeg dijela); vea debljina
ava znai veliko zagrijavanje koje mijenja strukturu materijala i oslabljuje ga.

Raunska duljina ava

Budui da su krajevi avova nepravilni (krateri, koncentracija naprezanja),
kod kratkih avova ija je duljina manja od 15a, poeljno je (ali se ne mora)
raunati s malo manjom raunskom duljinom ava
l = stvarna duljina ava - 2a
Normalno naprezanje pri vlaku ili tlaku - okomito na av v,t

elni av Kutni av l = (d+a).

Kod ovakvog vlanog optereenja se naprezanje izraunava kao

omjer sile i povrine presjeka ava.
Ukupna raunska povrina presjeka optereenih avova koja
preuzima optereenje Aw = (al)
Openito e i za vlak i za tlak naprezanje biti

F Oznake:
v,t =
(a l ) = okomito na av
= paralelno sa avom
elni av:

Kutni av:
presjek se zarotira
Normalno naprezanje pri vlaku ili tlaku - paralelno sa avom
II v, t
Sila F moe djelovati i uzdu ava i onda optereuje zavarene dijelove
kao cjelinu.
U tom je sluaju normalno naprezanje paralelno sa avom i jednako
normalnom naprezanju u poprenom presjeku A zavarenih dijelova, pri
emu se povrina poprenog presjeka ava zanemaruje:
F
IIv,t = A = A1 + A2
A
A2

A1
A2 A1

Ova se naprezanja u praksi ne kontroliraju!

Normalno naprezanje pri savijanju - paralelno sa avom II s
(avovi idu uzdu savinutog nosaa)

Ms

U poprenom presjeku avova se u tom sluaju javlja naprezanje

jednako onome u meusobno zavarenim dijelovima:
Ms
IIs = y
I
y = udaljenost od neutralne linije do korijena ava
I = moment tromosti poprenog presjeka zavarenog dijela pri
proraunu koristiti Steinerovo pravilo (vidi primjer u knjizi)
Niti ova naprezanja se u praksi ne kontroliraju!
Normalno naprezanje pri savijanju - okomito na av s
(avovi se nalaze u poprenom presjeku nosaa)

Nosa koji se sastoji od meusobno zavarenih limova optereen je

momentom savijanja Ms.
nosa (greda)

s
Ms

- Najprije treba odrediti poloaj teita T svih avova (Steinerovo pravilo

knjiga primjer str. 201).

- Radi pojednostavljenja, umjesto do teita avova, udaljenosti y2 i y3

se raunaju do korijena avova.
- Rauna se ukupni moment tromosti Ix uk = suma momenata tromosti
pojedinih avova, uzimajui u obzir Steinerovo pravilo.
 s
Ms

a1l13 l a 3
l a 3
I x uk = 2 + a1l1 y12 + 2 2 2 + a2l2 y22 + 3 3 + a3l3 y32
12 12 12
Dva donja vertikalna ava Dva gornja kratka ava Gornji dugi av
Zanemaruju se izrazi u kojima se pojavljuju male veliine a23 i a33:
a1l13 2
I x uk = 2 + a1l1 y1 + 2 a2l2 y22 + a3l3 y32
12
 Najvee
vlano
naprezanje

s
Ms

Naprezanje je jednako Najvee naprezanje

Ms
s = y
I x uk
Najvee naprezanje s1 javit e se na donjem kraju
vertikalnih avova jer su ta mjesta najudaljenija od osi x-x
koja prolazi kroz teite. Naravno, uputno je provjeriti i
najvee vlano naprezanje s3 .
Tangencijalno naprezanje pri smicanju
(sila djeluje u ravnini u kojoj su avovi)
Ukupna duljina avova
(a.l) = a(2l1+l2)

F
Sila F djeluje:
- paralelno sa avovima duljine l1 u kojima izaziva tangencijalno
naprezanje II
- okomito na av duljine l2 u kojemu izaziva tangencijalno naprezanje .
Budui da su II i zapravo meusobno paralelni, moe ih se aritmetiki zbrojiti pa
je ukupno tangencijalno naprezanje:
F
=
(a l )
Ako bi na jedan av djelovale dvije meusobno okomite sile koje bi izazivale II i ,
ova bi naprezanja trebalo zbrojiti vektorski, tj. bilo bi = II2 + 2
U nekim sluajevima se tangencijalna naprezanja II ili
mogu javiti i u elnim avovima:

II
F

F
=
(a l )
Tangencijalno naprezanje pri torziji paralelno sa
avom II
Moment torzije T se moe zamisliti
kao djelovanje obodne sile F na
polumjeru r pa e sila koja djeluje
uzdu ava biti
T
F=
r
(a.l) = 2.a.(d+a).
Naprezanje:

F
II =
(a l )
Tangencijalno naprezanje pri savijanju nosaa II
(normalno naprezanje ne treba raunati ve objanjeno)

U uzdunom smjeru nosaa optereenog na savijanje poprenom silom Fq nastaju u

avu i posmina naprezanja; pojasni limovi se meusobno ele pomaknuti u
uzdunom smjeru:

Fq S
II =
I a
S = statiki moment povrina presjeka pojasnih limova: S (mm3) = A0.y0
I = moment tromosti itavog presjeka konstrukcijskog dijela (mm4)
a ukupna debljina svih zavarenih avova (mm); na slici je a = 2a1
Istodobno djelovanje normalnog i tangencijalnog
naprezanja
Na zavareni spoj vratila i glavine djeluju
moment savijanja Ms i moment torzije T.
Normalno naprezanje u avu uslijed savijanja
jednako je naprezanju na povrini vratila:
Ms M
Ms s = = 3s
W d
32
Tangencijalno naprezanje II izazvano torzijom ve je izraunato.
Ukupno djelovanje naprezanja s i II izraava se ekvivalentnim naprezanjem:

e = 2 s + 2 II2

U nekom opem sluaju je e = 2
+ 2 2
gdje moe biti i zbroj
normalnih naprezanja izazvanih vlakom i savijanjem, a moe biti II ili .
Kriterij vrstoe

Mora biti ispunjeno:

dop
dop
e dop
Orijentacijski podaci za doputena naprezanja dop i dop u
zavarenim avovima dani su u tablici.
Orijentacijski podaci za doputena naprezanja dop i dop u N/mm2
u zavarenim avovima
Optereenje
Ishodino Izmjenino
Statiko
Kvaliteta dinamiko dinamiko
av Naprezanje
zavara Materijal spojenih dijelova
S235 S355 S235 S355 S235 S355
(0361) (0561) (0361) (0561) (0361) (0561)
Vlak, tlak, savijanje, I 160 220 110 130 55 65
ekvivalentno II 130 175 85 105 45 50
elni sa zavarenim naprezanje III 110 155 75 90 40 45
korijenom I 100 140 70 80 35 40
Smicanje II 80 110 55 65 30 32
III 70 100 50 55 25 28

Vlak, tlak, savijanje, I 140 180 95 100 45 50

elni bez zavarenog
ekvivalentno II 110 145 75 80 35 40
korijena
naprezanje III 100 125 65 70 32 35

I 90 110 60 70 30 35
Kutni ravni Svako II 70 85 50 55 25 30
III 60 75 40 50 20 25

I 120 150 75 90 40 45
Kutni udubljeni Svako II 95 120 60 70 30 35
III 85 100 50 60 25 30

I 140 190 90 120 50 55

Dvostruki kutni ravni Svako II 110 150 70 95 40 45
III 100 130 60 85 35 40
Kvalitete zavara:
 STROJOGRADNJA
ZAVARENI SPOJEVI DOBIVENI
ZAVARIVANJEM POD TLAKOM
Tokasto i bradaviasto zavareni spojevi
Posebnost tokasto i bradaviasto zavarenih spojeva je ta da se toka
zavara pri proraunu vrstoe zamilja kao posmino optereeni zatik
za koji se onda vri proraun.

Specifini pritisak 1 u
zamiljenom provrtu
jednoreznog spoja

Specifini pritisak 1 u
zamiljenom provrtu
dvoreznog spoja

Jednorezni spoj Dvorezni spoj

Broj rezova m = 1 m=2 d = promjer toke zavara
n broj toaka zavara
s = debljina lima

n = 3 zavara
m = 1 rez

d2
Povrina presjeka zavara: A =
4
F
Posmino naprezanje u toki zavara: =
nm A
Budui da se koristi analogija sa zatikom, treba proraunati i
specifini pritisak na stjenke zamiljenog provrta u limu:
F
l =
nd s
Iako je moda promjer toke zavara vei, najvea vrijednost
promjera d s kojom se smije kontrolirati naprezanje je

d = 5 smin (mm)

gdje je smin (mm) debljina najtanjeg lima u spoju.

Smjernice za tokasto zavarene spojeve:

Debljina lima (mm) 0,5...1 1...1,5 1,5...2 2...3 3...5
Promjer tokastog zavara d (mm) 4...8 6...10 8...10 10...12 10...14
Razmak tokastih zavara (3...6) d
Kriterij vrstoe
za tokasto zavarene spojeve

Treba biti:
dop
1 l dop
Vlana vrstoa Rm (N/mm2) 250 300 350 400 450 500 550 600
Statiko optereenje 60 75 90 100 110 125 135 150
dop Ishodino dinamiko optere. 40 50 55 65 70 80 90 95
Izmjenino dinamiko optere. 20 25 30 35 35 40 45 50
Statiko optereenje 165 200 235 265 300 335 365 400
Jednorezan
l dop Ishodino dinamiko optere. 110 130 150 175 195 215 240 260
spoj
Izmjenino dinamiko optere. 55 65 75 90 100 110 120 130
Statiko optereenje 275 335 390 445 500 555 610 665
Dvorezan
l dop Ishodino dinamiko optere. 180 215 250 285 320 355 390 425
spoj
Izmjenino dinamiko optere. 90 110 125 145 160 180 195 215
 TLANE POSUDE, KOTLOVI, CIJEVI
ZAVARENI SPOJEVI DOBIVENI TALJENJEM

Ova vrsta spojeva je detaljno

obraena na konstrukcijskim
vjebama o tlanim
spremnicima. Ovdje se samo
ponovno istiu najvanije
postavke.

- Spojevi moraju biti

nepropusni i vrlo vrsti
- Vei otvori se pojaavaju
- Valja izbjegavati gomilanje
avova.
Najmanja potrebna debljina stjenke se1
za cilindrine plateve tlanih posuda pod unutarnjim
pretlakom pri Dv/Du 1,2
Du p Dv p
se1 + c1 + c2 + c3 = + c1 + c2 + c3
K K
2 p 2 + p
S S
se1 = najmanja potrebna debljina stjenke (mm)
Du, Dv = unutarnji i vanjski promjer plata (mm)
p = najvii doputeni pogonski tlak (N/mm2)
K = proraunska vrstoa (N/mm2) - iz tablice
prema debljini se1 i temperaturi
S = faktor sigurnosti (dop = K/S) - iz tablice
= faktor oslabljenja zbog zavara (0,8 ... 1)
c1, c2, c3 (mm) = dodaci na debljinu stijenke zbog
odstupanja stvarne debljine lima (c1), korozije
(c2) i obzidavanja tj. teina zida (c3).
Proraunska vrstoa K (N/mm2) elika Faktor sigurnosti S za tlane posude
stijenki tlanih posuda i parnih kotlova: i parne kotlove
Najmanja potrebna debljina stjenke se2 bombiranih dna:

Dv p
se2 + c1 + c2 + c3 + c4 + c5
K
4
S

= faktor oblika dna tlanih posuda - iz tablice

c4, c5 (mm) dodatak na debljinu stijenke zbog vanjskog tlaka
(mogueg splonjavanja ili utisnua) (c4) odnosno konstrukcijski
dodatak (c5).

Plateve i dna izloena vanjskom tlaku treba raunati prema gornjim

izrazima uz = 1.
Tlani spremnici se ispituju pod ispitnim tlakom
pmax = 1,3p
i pri tome faktori sigurnosti plata i dna S moraju biti vei od 1,1.

Sigurnost plata:
2 K 20C v
S= > 1,1
Du pmax
+ pmax
se1 c1 c2

Sigurnost dna:
4 K 20C v
S= > 1,1
Du pmax
+ pmax
se2 c1 c2
Najmanja potrebna debljina stjenke s za cijevi
pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom
pri Dv 200 mm i Dv/Du 1,7
du p
s + c1 + c2
K
2 p
S
s = najmanja potrebna debljina stjenke (mm)
du = unutarnji promjer cijevi (mm)
p = najvii doputeni pogonski tlak (N/mm2)
K = proraunska vrstoa cijevi (N/mm2) - iz tablice prema s i temperaturi
S = faktor sigurnosti (dop = K/S) - iz tablice
= faktor oslabljenja zbog zavara (0,8 ... 1)
c1, c2 (mm) = dodaci na debljinu stjenke zbog odstupanja stvarne
debljine lima (c1) i korozije (c2).
Proraunska vrstoa K (N/mm2) beavnih elinih cijevi:
Prikljuci:
izmjere avova moraju zadovoljiti sljedee uvjete:

dup 1000 dup 1000

N/mm N/mm