2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.

hr
UZGAJIVANICA TORNJAKA
VALA LIBURNA






MALA POMO ZA NOVE VLASNIKE
TENACA














+385 (0)51 25 25 45
+385 (0)91 524 1904
+385 (0)99 524 1904

valaliburna@gmail.com

www.valaliburna.hr
2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
PREHRANA PSA
Na tritu hrane postoje razliite vrste hrane kojom moete hraniti svojeg ljubimca. Dijele se u
nekoliko kategorija:
I. DEHIDRIRANA HRANA
II. KONZERVIRANA HRANA
III. PRIRODNA (SIROVA) HRANA

I. DEHIDRIRANA HRANA je najei nain na koji se u nae doba hrane psi jer je najlaki veini
vlasnika obzirom da ne zahtjeva nikakvu pripremu niti konzerviranje. Uz dehidriranu hranu vrlo je
vano uvijek servirati vodu. esto vlasnici pasa namoe dehidriranu hranu prije serviranja psu
kako bi omekala jer se tako izbjegava njeno irenje u elucu. Vano je znati jo neke informacije o
ovakvoj vrsti prehrane.
Dehidrirana hrana dijeli se na:
a) SUPERPREMIUM
b) PREMIUM
c) KVALITETNU
d) MEDICINSKU

Razlika je naravno u kvaliteti i namjeni.
Medicinska hrana je stvorena za posebne sluajeve kao to su npr problemi s
bubrezima, koom, urinarnim sustavom i slino. Najee je propisuju veterinari
ukoliko je potrebno.
Kvalitetna hrana je ono to najee nalazimo u supermarketima i ostalim
duanima koji nisu namjenjeni iskljuivo za ljubimce te je naalost najei nain
na koji se prehranjuju ljubimci. Kvalitetna hrana unato svojem imenu nije toliko
kvalitetna, te vrlo esto nije pravi nain na koji treba prehranjivati svojeg ljubimca.
esto je puna suplemenata radi kojih je psi rado jedu, no ne obiluje hranjivim
tvarima niti tvarima koje su potrebne za pravilan razvoj i odravanje organizma. Psi
vrlo esto moraju pojesti vee koliine ove hrane kako bi zadovoljili potrebe svojeg
organizma, a esto ni tada to ne uspiju. Ova hrana nema specijalizirane podjele
ovisno o dobi, aktivnosti ili veliini pasmine. Neki primjeri kvalitetne hrane su
Friskies, Chappi, Pedigree, Darling i sline robne marke po razliitim
supermarketima.
Premium hrana je hrana koja je vie kvalitete, najee je se moe kupiti u
specijaliziranim trgovinama za kune ljubimce. esto je ova hrana kompromis
izmeu kvalitete i cijene. Za razliku od kvalitetne hrane ova hrana se dijeli na
kategorije ovisno o veliini, dobi i aktivnosti psa. Primjeri premium hrane su K9, Alleva, Belcando
itd.
Superpremium hrana je visoko kvalitetna hrana koju moete kupiti samo u trgovinama za kune
ljubimce. Najee je neto skuplja no vrlo esto kvaliteta opravdava cijenu. Manje koliine ove
hrane zadovoljavaju vie potreba organizma psa. Ove hrane najee imaju linije ovisno o dobi,
aktivnosti, veliini i medicinskim potrebama pasa. Superpremium hrane izbalansirane su tako da
ispunjavaju sve potrebe psa te nije potrebno dodavati suplemente. Superpremium hrane su npr
Purina Pro Plan, Royal Canin, Hills, Eukanuba, Brit care, Taste of the wild, Orijen, Acana itd.

II. KONZERVIRANA HRANA na naim prostorima najee se konzervirane proizvode nalazi u
rangu kvalitetne hrane i tek poneki proizvodi kvalitetnijeg ranga. Postoje medicinske konzerve koje
pomau kod oporavka od bolesti ili operacija, kao i dizanju imuniteta. Takve konzerve mogu se
nabaviti kod veterinara ili u specijaliziranim trgovinama.

2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr

III.PRIRODNA (SIROVA) HRANA
U novije vrijeme sve je ea potreba da se psima omogui prehrana koja je to vie u skladu s
onime to su psi evolucijski jeli sirovo meso.

Mogue je sastojke za prehranjivanje pasa sirovim mesom nabavljati u raznim klaonicama ili
mesnicama, no uvijek je vano da takvo meso proe veterinarsku kontrolu. Za one koji imaju volje,
vremena i mjesto za dranje sirovih namirnica (krinja) jako se isplati pronai mesnicu koja e vrlo
esto po nioj cijeni prodati burage. Burag je jedan od etiri kravlja predeluca od kojeg se za
ljudsku prehranu rade tripice ili fileki. Obzirom da burag sazdrava na pola probavljenu travu koju
je jela krava, zajedno s mesom psu daje odlinu prirodnu prehranu. Burag je sam po sebi
niskokalorian pa ga je potrebno davati u neto veoj koliini. Naravno prehranu buragima moe
se nadopunjavati povremenim (ne preestim) dodavanjem jetrica ili srca, goveim grkljanima kao i
ponekim suplementima npr ulje, maslinovo ulje, riblje ulje, pivski kvasac u prahu, brano morskih
algi, zobene pahuljice, palenta (ganci), ria, enjak, perin, sirova jaja i slino.

Ponekad peradarnice ili mesnice nude mogunost kupnje mljevenog mesa peradi ili govedine po
nioj cijeni. Potrebno je paziti da se u takvim aranmanima ne nalaze otre kosti kako ne bi
natetile psu obzirom da se moe dogoditi perforacija crijeva.

Na naem tritu postoji jedna balansirana sirova hrana koja se moe
kupiti od distributera, direktno kod proizvoaa ili u nekim Pet centar
trgovinama. Ta hrana nosi ime Anima B.A.R.F. te je duboko smrznuta
sirova hrana za pse. Anima B.A.R.F. mljeveno meso, tamno crvene do
tamnosmee, a ponekad i smee-zelene boje s blagim mirisom bijelog
luka. Pakirana je u vakuum vreice, duboko zamrznuta na temperaturi od
-60 stupnjeva Celzijusa. Prije upotrebe je treba otopiti na sobnoj
temperaturi. Sadri govee predeluce, rumen (filek, vampi, tripice),
govee meso glave, grkljane, govedinu 4. kategorije, jetru i kosti. Hrana je
obogaena biljnim sastojcima koji su vrlo poeljan izvor vlaknine te
dodacima kao to su bijeli luk, laneno i maslinovo ulje, pivski kvasac itd.


Psima nije potrebno kuhati meso jer kuhanjem unitavamo vrijedne sastojke.

















2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
TO PSI NE SMIJU, A TO SMIJU JESTI

Psima se ne smije davati svinjsko meso (esto kod pasa izaziva proljev), okolada, sueno voe,
mahunarke, grahorice, aj, kuhane kosti i kosti koje pucaju na komade s otrim rubovima (za
razliku od kosti koje pas glodanjem melje), zainjena hrana itd.

Sa svakim dodatkom prehrani potrebno je paziti da se ne pretjera i interesirati se kod strunjaka.
Veina hrane pripremljena na nain za ljudsku prehranu ne bi se smjela upotrebljavati kod pasa
svakodnevno.

Psu se smije dodavati mlijene proizvode kao to su jogurt, acidofili, kiselo mlijeko, svjei kravlji
sir, nesoljena sirutka. Vrlo esto ti se proizvodi preliju preko dehidrata kako bi on omekao.
Psi mogu jesti veinu svjeeg voa i povra ukoliko oni to ele.
itarice su dobar dodatak no na njima se ne smije temeljiti prehrana psa.

Ukoliko postoji potreba za nagraivanjem pasa u trgovinama je mogue nai razliite grickalice i
nagradice koje mogu posluiti u tu svrhu.


DOZIRANJE HRANE

Hranu je potrebno dozirati ovisno o vrsti hrane, dobi i aktivnosti psa.

Ukoliko se psa hranite dehidriranom hranom na originalnim pakiranjima postoje tablice koje
pokazuju orjentacijski koliinu hrane koja je potrebna psu obzirom na dob i predvienu teinu
odraslog psa. Naravno, uz to potrebno je promatrati psa i nain na koji njegov organizam reagira.
Ukoliko je pas ostavio na tanjuru, hrana se sklanja i u slijedeem obroku daje se toliko manje
hrane. Vano je da pas ima ideju da zdjelica ostaje prazna nakon jela.

Ako psa hranite ostalim vrstama hrane vano je posavjetovati se s nekim tko ima iskustva ili
proizvoaem, ali i promatrati reakciju organizma vlastitog psa.

Ukoliko primjetite da je pas predebeo smanjite mu koliinu hrane, a obrnuto vrijedi za premrave
pse. Psima u idealnoj formi mogue je napipati rebra, no rebra ne smiju biti vidljiva niti previe
izraena.

tenci jedu vie obroka od odraslih pasa.
U dobi kada tene napusti leglo najvjerojatnije jede propisanu koliinu hrane rasporeenu u 3 ili 4
obroka dnevno. U dobi od 3-4 mjeseca hrana se rasporeuje u tri obroka. Od 5-6 mjeseci nadalje
psa se moe navikavati na dva obroka dnevno, a ukoliko tako odgovara vlasniku i psu mogu je i
jedan obrok dnevno (najee ljeti).

Ukoliko pas dobiva odreenu koliinu hrane u grickalicama u obliku
nagrada toliko manje je potrebno davati u obrocima.

Vano je paziti da pas nikada ne jede na uznemiren organizam, odnosno
nakon ili prije neke aktivnosti kako bi se izbjegla torzija (izvrtanje) eluca
to je smrtonosna pojava ukoliko se ne reagira momentalno.

2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
Odreeni dio obroka u obliku nagradica (dehidrirane hrane) moe se psu rasuti po podu, a ukoliko
postoji dvorite, po travnjaku kako bi pas koristio svoja osjetila za pronalazak hrane. Na taj nain
takoer usporava se brzina kojom pas jede.
Psu uvijek mora biti na raspolaganju voda.

CIJEPLJENJE PSA, IENJE OD UNUTARNJIH I VANJSKIH PARAZITA

Kako bi vaeg psa zatitili od zaraznih bolesti kao i parazita potrebno je redovito tretiranje protiv
navedenog.

CIJEPLJENJE

tene se do 4 mjeseca starosti mora tri puta cijepiti protiv zaraznih bolesti i jednom (u dobi nakon
navrena 3 mjeseca) protiv bjesnoe. Aplikacijom cjepiva protiv zaraznih bolesti tenad titimo od
teneaka, parvoviroze, hepatitisa uzrokovanog adenovirusom, bolesti dinog sustava uzrokovanih
virusom parainfluenece i leptospiroze uzrokovane navedenim sojevima bakterija. Prvo cjepivo, ono
koje bi tenci trebali dobiti dok su jo kod uzgajivaa sukobljava se s antitjelima koje je tene dobilo
od majke te je stoga tene najslabije zatieno od raznih zaraznih bolesti u razdoblju izmeu prvog
i drugog cjepiva. Tek treim cjepivom osiguravamo kvalitetnu zatitu protiv zaraznih bolesti,
naravno uz cjepivo protiv bjesnoe. U ovom osjetljivom razdoblju vano je sa tenetom izbjegavati
mjesta gdje se okuplja vei broj pasa u ije zdravlje nismo sigurni te ograniiti socijalizaciju teneta
na poznate pse i mjesta gdje neemo naii na mokrau ili izmet nepoznatih pasa.
Vrsta cjepiva koja se aplicira ovisi od preferencija veterinara, no vano je da u zdravstvenu knjiicu
psa bude naljepljena naljepnica sa boice cjepiva koju treba pratiti potpis i peat veterinara.
Razmaci izmeu ovih prvih cijepljenja najee su 3-4 tjedna, ovisno o dogovoru s veterinarom.
Nakon cjepiva u teneoj dobi, psa nije potrebno cijepiti slijedeih godinu dana, nakon ega se
preporua ponoviti cjepivo protiv zaraznih bolesti, a zakonski je obavezno cjepivo protiv bjesnoe.

Pri cjepljenju protiv bjesnoe (ili ranije, ovisno o nainu oznaavanja tenaca u leglu) tencima se
aplicira mikroip koji slui kao identifikacijska oznaka pasa.

UNUTARNJI PARAZITI

Osim virusa psu mogu natetiti unutarnji paraziti te je stoga potrebno redovito ienje od parazita.
Uzgajiva ve u prvih 8 tjedana ivota teneta nekoliko puta napravi dehelmitizaciju tenaca za to
predvienim sredstvima (Banmith pasta, Drontal puppy ili slicno). U prvih 6 mjeseci starosti teneta
vano je esto ienje od parazita, a vrlo je vano da se pas isti od unutarnjih parazita prije
svakog cijepljenja obzirom da paraziti mogu oslabiti cjepivo. Ovisno o veliini i dobi psa, kao i
dogovoru s veterinarom primjenjuju se razliita sredstva protiv unutarnjih parazita. Za tence su to
esto navedeni Drontal puppy i Banmith pasta, a nakon toga primjenjuju se najee Prazinon,
Pratel, Verpanyl i slino. Prazinon i Pratel doziraju se u koliini 1 tableta na 10 kilograma psa.
Svaka tableta moe se podijeliti na 4 dijela tako da se doza to bolje prilagodi teini. Vano je psa
izvagati pri doziranju jer kao i svaki medikamenti i ove tablete ne smiju se davati u prekomjernim
koliinama. Vano je da pas proguta cijelu propisanu koliinu. Ukoliko je to teko izvedivo mogue
je tabletu zamaskirati u neku hranu koja je psu interesantna, izmrviti u patetu ili u pricu pomjeati
s vodom.



2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
VANJSKI PARAZITI

Vanjski paraziti ili ektoparaziti mogu veoma natetiti psu. U razliitim podrujima nae drave
postoje razliite opasnosti od vanjskih parazita. Najee spominjani paraziti su buhe, krpelji i
komarci. Buhe uzrokuju ekanje, alergije i prijenosnici su trakavice i nekih vrsta bakterija. Ukoliko
va pas ima buhe potrebno ga je osim tretiranja sredstvima protiv vanjskih parazita, tretirati i za
unutarnje parazite. Takoer potrebno je tretirati i ostale ljubimce u kui te mjesto gdje pas boravi ili
cijeli stan.
Krpelji su mogui prijenosnici vrlo opasnih bolesti od kojih je u Hrvatskoj najopasnija pirosplazmoza
koje ima u pojedinim djelovima nae zemlje. Vano je interesirati se da li je podrje ugroeno
pirosplazmozom jer je brza reakcija i pravovremeno lijeenje bitno kako bi se spasio ivot psu.
Takoer, bitno je pregledavati psa redovito kako bi se na vrijeme uklonili krpelji.
Komarci takoer prenose cijeli niz opasnih bolesti od kojih je najpoznatija limanioza te je potrebno
psa adekvatno zatiti.

Na naem tritu postoji vie razliitih sredstava protiv vanjskih parazita. Po
vrsti nanoenja dijele se na ampule, sprejeve i ogrlice.
Najee koritene na naem tritu su ampule Advantix, Frontline i Frontline
Combo. Njihova djelovanja su poneto razliita, a i psi razliito reagiraju pa je
potrebno da vlasnik sam procjeni koje je najdjelotvornije.
Frontline se moe nabaviti i u spreju te se kao takav najee koristi za tence.
U spreju moemo nabaviti i neka druga, veinom repelentna sredstva, kojima se
moe tretirati psa jednokratno ili prostor u kojem boravi (npr BioKill) ili biljne
pripravke (npr. Biotox-A koji je na bazi dalmatinskog buhaa, Herbamax i sl.).
Ova sredstva esto mogu posluiti kao dodatna zatita, ali u visokorizinim
podrujima esto nisu dostatna.
Ogrlica postoji razliitih vrsta i kvaliteta, gdje se kao kvalitetnije spominju
ogrlice Kiltix i Scalibor. Djelovanje takvih proizvoda esto je neadekvatno za
velike pse koji se manje kreu jer one manje uspjeno tite psa od vanjskih
parazita.


KUNI RED

Prvo vrijeme dok se tene navikava na svoj novi dom vano je izvesti tene u etnju ili dvorite
nakon svakog jela, kao i nakon buenja ili kada tene pone uznemireno hodati po kui, kako bi se
izbjegle male kune nezgode. Ukoliko se to ipak dogodi na to mjesto moe se postaviti djeja
pelena ili novina jer postoji velika vjerojatnost da e se slijedea nezgoda dogoditi upravo na
istom mjestu. tene se ne smije kanjavati jer kao i djeca potrebno je neko vrijeme da se naui
kontrolirati fizioloke potrebe.

Psi vole imati svoje mjesto u kui za koje znaju da se mogu povui ukoliko im je potreban mir ili
odmor. Omoguite psu takvo mjesto.

Ukoliko pas boravi u dvoritu vano mu je omoguiti smjetaj sa zaklonom od vremenskih neprilika,
dovoljno hlada i mjesta za kretanje. Tornjak je iznimno spretan pas i teko e ostati zatvoren u
neadekvatnom prostoru dulje vrijeme.

Tornjak je pas za kojeg su svakodnevne dulje etnje od iznimne vanosti. Ukoliko zanemarite tu
njegovu potrebu, mogao bi se sam proetati.

2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
SOCIJALIZACIJA TENETA
Iznimno je vaan dio odgoja tornjaka. Tornjaci su veliki, snani psi uvari koji mogu iskazati
agresivno ponaanje u odreenim situacijama. Stabilan, dobro socijaliziran tornjak moe biti
prihvaen lan zajednice. U novije vrijeme kako zakoni postaju otriji posebno je vano raditi na
socijalizaciji psa kako bi se izbjegle mogue neugodne situacije.
Pod socijalizacijom teneta odnosno psa podrazumijeva se podvrgavanje psa razliitim vanjskim
faktorima kao to su nepoznati ljudi, nepoznati psi, nepoznata mjesta, nepoznati objekti, a onda
sve to u veim razmjerima (npr. vei broj nepoznatih ljudi ili pasa).
Dok je tene malo potrebno je pomno birati na koji nain i s im emo ga upoznavati. Situacije se
mogu i namjestiti kako bi djelovale prirodno no zapravo biti kontrolirane s vae strane. Vano je biti
miran u novim situacijama i svako pozitivno ponaanje teneta/psa nagraditi.
to vei broj pozitivnih iskustava tene/pas skupi tijekom odrastanja postoji vea mogunost da e
u odrasloj dobi biti stabilnih, odmjerenih reakcija, vieg praga tolerancije. Stoga je tene potrebno
upoznati s vie razliitih pasa i ljudi, voditi ga da upozna buku, guvu i gradsku vrevu, voditi ga u
vie razliitih opora pasa no pri tome paziti da to budu stabilni psi koji nee stvoriti negativno
iskustvo tenetu. Jer tornjak pamti.
Tornjak je teritorijalan pas pa esto etanje po istom mjestu moe rezultirati potrebom da to
podruje brani od nepoznatih pasa ili ljudi to je u urbanim sredinama manje poeljna reakcija.
Vlasnik treba biti svijestan takve mogunosti i reagirati pravovremeno.
Tijekom privikavanja teneta na nove objekte ili bia moe pomoi koritenje nagradica i kontakt s
vlasnikom. Svako poeljno ponaanje potrebno je nagraditi makar to ponaanje bilo i ignoriranje
neke pojave. Kada i koliko je mogue bitno je moi privui panju na vlasnika.
Iako je prvih nekoliko mjeseci odrastanja teneta prepuno ne rijei odnosno zabrana, vrlo je
vano psu pokazati i usmjeriti ga na ispravno da ponaanje te to potkrijepiti nagradom i
adekvatnom rijei koja se koristi samo u tim situacijama te je vlasnik nee upotrebljavati bez
razloga. Na taj nain psu pokazujemo da postoji alternativa ne ponaanju.
Ukoliko je mogue, vrlo je korisno u teneoj dobi upisati tene u kolicu, prvenstveno radi
socijalizacije s drugim psima pod vodstvom strunih ljudi, ali i razvoju odnosa izmeu vlasnika i
psa.
2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
TO JE ZAPRAVO RODOVNICA?
Osim to je obian komad papira koji sadri rodovno stablo
vaeg psa, ona je puno vie.
Organizirani uzgoj svake pasmine pa tako i pasmine tornjak
odvija se pod pokroviteljstvom kinolokih saveza i udruga.
Krovna kinoloka udruga u Hrvatskoj je Hrvatski kinoloki
savez (HKS) koji propisuje pravila uzgoja. Pravila uzgoja
postavljena su sa svrhom ouvanja zdravlja i prepoznatljivosti
odreene pasmine.
Svaka pasmina podlona je u veoj ili manjoj mjeri barem
nekoj od poznatih genetskih bolesti ili poremeaja. U tu svrhu
razvijeni su razliiti testovi koji pomau utvrditi prisustvo
bolesti ili poremeaja kod svakog psa. Neke bolesti ili
poremeaje moemo uoiti jednostavnim pregledom psa (npr. entropij ili ektropij onih kapaka,
zubalo u predgrizu ili podgrizu, monorhidizam, kriptorhidizam, anorhidizam), za druge postoje
rendgenska testiranja (npr. displazije kukova i laktova), za tree su razvijeni DNA testovi (npr. PRA,
CEA). Bez obzira to se neke genetski prenosive bolesti ili poremeaji otkrivaju sofisticiranijim
testovima od drugih, sve one mogu uvelike oteati ivot psa, priutiti mu patnju i bol, a esto
dovesti i do prerane smrti.
Kod tornjaka obavezno je testiranje na displaziju kukova
rendgenskim snimanjem kod ovlatenog veterinara. Oznaka za
displaziju kukova je HD (hip dysplasia), a stupnjevi se oznauju
slovima A, B, C , D, E1, E2. Pravilnik o uzgoju ne dozvoljava
psima s utvrenim stupnjevima displazije E1 i E2 da sudjeluju u
uzgoju. Na taj nain kroz niz generacija kontroliranja displazije kukova pokuava se pojava te
bolesti u populaciji to vie smanjiti. Naalost, jako je malo rodovnica tornjaka s vie od nekoliko
predaka snimljenih i zdravih kukova. No to nas ne smije obeshrabriti u cilju da paljivim
kontroliranjem svake nove generacije tornjaka polako punimo rodovnice dijagnozama i na taj nain
smanjujemo neizvjesnost u svakoj slijedeoj generaciji. Novi pravilnik o uzgoju (2011) preporua
snimanje laktova (ED elbow dysplasia) za neke pasmine meu kojima je i tornjak.
Osim kontrole kukova i laktova, tornjacima se na uzgojnim smotrama kao i
na izlobama pasa pregledavaju oi i zubalo, a kod mujaka i testisi.
Standard tornjaka ne dozvoljava entropij ili ektropij kapaka, podgriz ili
predgriz, kao ni nesputene testise. Moda na prvi pogled laiku smijeno
zvui da podgriz ili predgriz mogu biti tako vani no poznati su primjeri u
kojima je pas cijeli ivot trpio bol zbog pogrenog zubala. Psi s nekom od
navedenih mana iskljuuju se iz uzgoja.
Svakom psu ovlateni i osposobljeni suci na uzgojnim pregledima ili
izlobama pasa kontroliraju koliinu podudaranja sa standardom pasmine
u izgledu, temperamentu i tipinosti te pretau to u ocjene. Ukoliko je
podudaranje veliko i u veini najvanijih toaka zadovoljava, pas je
ocijenjen visokom ocjenom te mu se uz predoenje potvrde o zdravlju na
uzgojnim pregledima odobrava uzgojna dozvola.
2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
U uzgoj smiju samo psi s vaeom uzgojnom dozvolom i samo legla nastala u skladu s opisanom
procedurom zadovoljavaju uvjete za rodovnicu. Izdavanje rodovnice za autohtone pasmine u
Hrvatskoj je besplatno sto znai da nema potrebe sa psima koji mogu zadovoljiti uvjete za uzgoj
imati legla "bez papira".
Iz svega napisanog proizlazi da iz rodovnice
moemo saznati ime i registarski broj pod kojim
je pas zapisan u rodovnu knjigu HKSa, datum
roenja i osnovni opis, ime uzgajivaa ili
uzgajivanice, rodovno stablo koje sadri
osnovne podatke o precima ukljuujui ocjenu
eksterijera i nalaze kukova. Dakle, taj "obian"
papir je potvrda mnogih stvari koje se tiu nas i
naeg psa.
Obzirom da je tornjak autohtona pasmina koja je
samom tom injenicom povjerena nama na brigu
i ouvanje, smatram da pria o rodovnici jednog tornjaka ne smije stati na gore opisanom. To je
samo poetak. Pri kupnji psa od uzgajivaa dobijemo taj papir koji moemo odloiti u ladicu,
pustiti druge da brinu brigu o pasmini i uivati s naim tornjakom cijeli njegov ivot. No, uz malo
truda i minimalno ulaganja svaki vlasnik moe povremeno taj papir izvaditi iz ladice kako bi se u
njega upisao nalaz kukova psa, ocjena eksterijera i na kraju moda i uzgojna dozvola. Na taj nain
svatko od nas moe pomoi ouvanju i promociji zdravlja i ljepote jedne autohtone pasmine te
onemoguiti da divlji i nekontrolirani uzgoj promjeni ono to tornjak je i to bi mogao biti.
Predivan, prepoznatljiv i zdrav pas.

UZGOJ PASA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Uzgoj u Republici Hrvatskoj obavlja se pod okriljem Hrvatskog kinolokog saveza (HKS) ije je
sjedite u Zagrebu ( www.hks.hr ). HKS je krovna organizacija mnogim lokalnim kinolokim
klubovima i drutvima diljem Hrvatske.
Svim tencima otenjenim na podruju Republike Hrvatske, ijem se uzgoju pristupilo u skladu s
Pravilnikom o uzgoju i upisu pasa propisanim od HKS-a, dodjeljuje se registarski broj pod kojim se
upisuju u rodovne knjige Hrvatskog kinolokog saveza. Rodovne knjige sadre osnovne podatke o
svakom psu (pasmina, ime, registarski broj, datum otenjenja, opis duljine i boje dlake), ime i
adresu uzgajivaa, te rodoslovlje psa. Na temelju upisa u rodovnu knjigu psima se izdaju
rodovnice. U Republici Hrvatskoj obvezno je tetoviranje registarskog broja psa u za to predvien
dio tijela (kod tornjaka uka) ili ipiranje.
U uzgoju se koriste samo nasljedno zdravi istokrvni psi tipine naravi.
Da bi tornjak mogao ui u uzgoj mora imati valjanu uzgojnu dozvolu. Nakon navrenih 12 mjeseci
starosti psa je najprije potrebno odvesti na rendgensko snimanje kukova u za to adekvatnim
rendgenskim ureajem opremljenoj veterinarskoj stanici ili ambulanti. Veterinar tada rendgensku
sliku zajedno s podacima vaeg psa alje na oitanje na Veterinarski fakultet u Zagrebu. U uzgoju
se, prema Pravilniku, ne smiju koristiti psi kojima je potvrena dijagnoza displazije kukova (to se
oznaava oznakama E/I i E/II). U uzgoj smiju psi iji je nalaz displazije kukova oznaen slovima A,
B, C ili D. Nalaz displazije kukova unosi se u rodovnicu uz peat i potpis ovlatenog veterinara.
2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
Uzgojni pregledi organiziraju se tokom godine pod okriljem HKS-a u nekoliko gradova u Hrvatskoj.
Obavijest o datumu i mjestu uzgojnih pregleda objavljuje HKS u svojem slubenom glasilu i na
internetskoj stranici.
Tornjaci uzgojnom pregledu smiju pristupiti s navrenih 12 mjeseci starosti. Da bi svog psa priveli
uzgojnom pregledu morate biti lan lokalnog kinolokog drutva i HKS-a za tekuu godinu. Uvjeti
za stjecanje uzgojne dozvole su sljedei:
- dob via od 12 mjeseci
- nalaz displazije kukova A, B, C ili D
- sudaka ocjena oblika prema standardu pasmine (za enke minimalno dobar /3/, za mujake
minimalno vrlo dobar /4/)
Uzgojni pregled za mujake vrijedi doivotno, uz uvjet da nakon osme godine starosti mujak
jednom godinje mora biti priveden na uzgojni pregled.Uzgojni pregled za enke vrijedi do
navrene 8 godine ivota, a enka se u uzgoj smije pripustiti tek nakon navrenih 15 mjeseci
starosti.
Ocjenu oblika moete obaviti i na smotri u sklopu uzgojnog pregleda ako pas prethodno nije
izveden ni na jednu izlobu.
Uzgojnu dozvolu izdaje uzgojna komisija te se ona upisuje u rodovnicu. Nakon izmjene Pravilnika
2006. godine, uzgojna dozvola ne mora se vie obnavljati svake dvije godine.
Kod odabira mujaka/enke za parenje preporuljivo je savjetovati se s iskusnijim uzgajivaima i
voom uzgoja.
Vlasnik mujaka svojim potpisom na obrascu potvrde o parenju potvruje da je parenje obavljeno
onih datuma koji su navedeni u potvrdi. Taj obrazac, kao i obrazac za prijavu legla, izdaje HKS, a
mogue ga je nabaviti preko lokalnog kinolokog drutva ili kluba koji su lanovi HKS-a.Vlasnik
enke duan je prijaviti leglo najranije u vrijeme od 6 tjedana starosti tenaca, a najkasnije 12
tjedana starosti. Prijava legla predaje se lokalnoj kinolokoj udruzi koje je vlasnik enke lan.
Uzgaja legla duan je s leglom postupati u skladu s Pravilnikom o uzgoju i upisu pasa.
www.hks.hr
Hrvatski kinoloki savez (HKS)
Ilica 61,10000 Zagreb
01/48 46 124
01/48 46 125
01/48 46 126

2012 uzgajivanica tornjaka Vala Liburna www.valaliburna.hr
KORISNI LINKOVI NA INTERNETU:

www.hks.hr
www.fci.be
www.tornjak.pedigre.net
www.pet-centar.hr
www.ferarica.com
www.genos.hr
www.ljubimci-forum.com
www.tornjak.net