Pridjevi

Medvedgrad je srednjovjekovni zamak. Bio je okružen dvostrukim

prstenom debelih obrambenih zidova i s dvije branič-kule, sjevernom
i južnom. U gradu su bile dvije stambene palače i nekoliko
gospodarskih zgrada. Najvrednijom građevinom smatra se
oktogonalna kapelica Sv. Filipa i Jakova s kamenim uglovima,
rozetama i 3 m visokim romaničkim portalom. U grad se ulazilo sa
sjevera kroz uzak ljevkast prolaz između unutrašnjeg i vanjskog zida.
Medvedgrad su sagradili zagrebački biskup Filip i zagrebački Kaptol u
razdoblju od 1249. do 1254. godine. Često je mijenjao vlasnike.
Na Dan državnosti 1994. Medvedgrad je postao mjesto odavanja
počasti svim hrvatskim junacima i hrvatskoj suverenosti. Izgrađen je
spomenik koji tvore velike kamene kocke različitih vrsta kamena i
veličina, s isklesanim hrvatskim motivima iz vremena kneza
Branimira, velikim križem i stihovima hrvatske himne posložene u
hrvatski grb.
preuzeto s web stranica Hrvatskog planinarskog saveza
Medvedgrad je srednjovjekovni zamak. Bio je okružen dvostrukim
prstenom debelih obrambenih zidova i s dvije branič-kule, sjevernom
i južnom. U gradu su bile dvije stambene palače i nekoliko
gospodarskih zgrada. Najvrednijom građevinom smatra se
oktogonalna kapelica Sv. Filipa i Jakova s kamenim uglovima,
rozetama i 3 m visokim romaničkim portalom. U grad se ulazilo sa
sjevera kroz uzak ljevkast prolaz između unutrašnjeg i vanjskog zida.
Medvedgrad su sagradili zagrebački biskup Filip i zagrebački Kaptol u
razdoblju od 1249. do 1254. godine. Često je mijenjao vlasnike.
Na Dan državnosti 1994. Medvedgrad je postao mjesto odavanja
počasti svim hrvatskim junacima i hrvatskoj suverenosti. Izgrađen je
spomenik koji tvore velike kamene kocke različitih vrsta kamena i
veličina, s isklesanim hrvatskim motivima iz vremena kneza
Branimira, velikim križem i stihovima hrvatske himne posložene u
hrvatski grb.
preuzeto s web stranica Hrvatskog planinarskog saveza
Pridjeve dijelimo prema značenju na:
1. opisne ili kvalitativne (odgovaraju na pitanje kakav?)
2. posvojne ili posesivne (odgovaraju na pitanje čiji?)
3. gradivne ili materijalne (odgovaraju na pitanje od čega?)

Razvrstaj pridjeve iz teksta prema značenju:

srednjovjekovni, okružen, debelih, obrambenih, sjevernom,
južnom, stambene, gospodarskih, najvrednijom,
oktogonalna, kamenim, visokim, romaničkim, uzak, ljevkast,
unutrašnjeg, vanjskog, zagrebački, hrvatskim, hrvatskoj,
velike, kamene, različitih, isklesane, hrvatskim, velikim,
hrvatske, hrvatski
 Pridjevi su promjenjiva vrsta riječi koja se dodaje
imenicama kako bismo ih pobliže označili.

Prema značenju se još dijele i na:

1. opisne – označavaju različita duhovna, misaona, optička,
kemijska, akustička, etička, estetska svojstva

glasan topao zao

2. odnosne ili relacijske – izriču svojstvo predmeta u odnosu

na drugi i označavaju pripadnost, prostor, vrijeme i građu

gradski plastični
 Gramatička svojstva pridjeva su rod, broj i padež.
Svaki pridjev može imati sva tri roda i oba broja.
Rod i broj pridjeva ovise o imenici koju pridjev
pobliže označuje.

P
ljubičasti ljubičasta ljubičasto
automobil biljka slovo

Pridjevi ne mogu stajati samostalno, osim kada su

poimeničeni. To su pridjevi koji su postali imenice
značenjem ili oblikom.
Došli su svatovi po mladu.
Kupio sam jedan kišobran crven i jedan plav.

Plavi sam proljetos izgubio, a crveni imam i danas.

U čemu je razlika između ovih pridjeva?

Pridjeve s obzirom na određenost dijelimo na određene i

neodređene.
Neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje kakav? i
označavaju kvalitetu, osobinu i svojstvo.

Kupio sam jedan kišobran crven i jedan plav.

Kakav? Crven i plav.

Neodređeni pridjev obično je dio imenskog predikata, a

samo neodređeni oblik imaju pridjevi na -ov, -ev i –in
(Draženov, prijateljev, mamin).
Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje koji? i
označavaju izabrani, određeni predmet ili pojam.

Plavi sam proljetos izgubio, a crveni imam i danas.

Koji? Crveni i plavi.

Određeni pridjev uvijek dolazi kada je dio vlastitoga imena

ili termina (Novi Vinodolski, Karlo Veliki). Samo određeni
oblik imaju pridjevi na –ski (-ški, -čki, -ćki), -ji, -nji, -šnji
(zagrebački, sutrašnji) te svi komparativi i superlativi
(vrjedniji, najvrjedniji).
Sklonidba određenih i neodređenih pridjeva

muški rod
određeni pridjev neodređeni pridjev
N crveni kišobran crven kišobran
G crvenog(a) kišobrana crvena kišobrana
D crvenom(u/e) kišobranu crvenu kišobranu
A crveni kišobran crven kišobran
V crveni kišobrane crveni kišobrane
L crvenom(u/e) kišobranu crvenu kišobranu
I crvenim kišobranom crvenim kišobranom
ženski rod
određeni pridjev neodređeni pridjev
N crvena haljina crvena haljina
G crvene haljine crvene haljine
D crvenoj haljini crvenoj haljini
A crvenu haljinu crvenu haljinu
V crvena haljino crvena haljino
L crvenoj haljini crvenoj haljini
I crvenom haljinom crvenom haljinom
srednji rod

određeni pridjev neodređeni pridjev

N crveno nebo crveno nebo
G crvenog(a) neba crvena neba
D crvenom(u/e) nebu crvenu nebu
A crveno nebo crveno nebo
V crveno nebo crveno nebo
L crvenom(u/e) nebu crvenu nebu
I crvenim nebom crvenim nebom
Kako glasi množina ovih pridjeva? Što zaključuješ?
Stupnjevanje (komparacija) pridjeva
Stupnjevanje ili komparacija je uspoređivanje
zajedničkih osobina dvaju, triju ili više predmeta.

malen manji najmanji

1. pozitiv – 2. komparativ – oblik 3. superlativ – oblik
osnovni oblik kojim uspostavljamo koji označava
pridjeva odnos prema svojstvo pridjeva u
drugome najvećoj mjeri
Stupnjevanje je svojstvo samo opisnih pridjeva jer
oni znače svojstvo. Gradivni pridjevi mogu imati
komparativ ako se koriste u prenesenom značenju.

Tvorba komparativa
I. nepravilnu komparaciju imaju sljedeći pridjevi (koji
tvore komparativ izvan određenih pravila)

dobar – bolji malen – manji

zao - gori velik – veći

II. sufiksom –ši tvore se samo pridjevi:

lak – lakši mek – mekši

lijep – ljepši

III.najčešći sufiks za tvorbu komparativa je –iji. Njime

komparativ tvore:
Svi trosložni i višesložni pridjevi i većina
jednosložnih i dvosložnih:

svet – svetiji

bogat - bogatiji

jednostavan - jednostavniji

redovit – redovitiji
Pridjevi koji u pozitivu imaju ije krate ga u
komparativu u je:

blijed – bljeđi

Pridjevi koji u pozitivu završavaju na –ak, -ek i –ok gube

nastavak u komparativu:
dalek – dalji
blizak - bliži

dubok – dublji
Pridjevi koji komparativ tvore sufiksom –ji na granici
morfema provode jotaciju:

lud + ji – luđi drag + ji – draži ljut – ljući

jak – jači
crn – crnji
brz – brži
Tvorba superlativa
Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj-
komparativu.

točniji – najtočniji
zeleniji - najzeleniji

Ako komparativ započinje glasom j, dolazi do udvajanja:

jednostavniji – najjednostavniji, jači – najjači
U hrvatskom jeziku koristi se i opisna ili analitička
komparacija u kojoj umjesto komparativa koristimo
priloge manje ili više pa opisno uspoređujemo:

On je manje kreativan
od ostalih iz grupe.

On je više zainteresiran za
posao od ostalih
kandidata.
Pisanje pridjeva
Pridjev se piše velikim početnim slovom kada je dio
vlastitog imena:

Aleksandar Veliki

Posvojni pridjevi na –ov, -ev, -in izvedeni od osobnih imena,

imena stanovnika, naziva ustanova itd. pišu se velikim
početnim slovom:
Draženov, Hrvojev, Janičin, Dalmatinčev, Podravkin, Krašev.
Posvojni pridjevi na –ski tvoreni od zemljopisnih
imena pišu se malim početnim slovom:
hrvatski, talijanski, islandski, afrički.

Riječca ne piše se sastavljeno s pridjevima:

neželjen, neljudski.
Iz teksta ispiši pridjeve i odredi ih prema vrsti:
Werther
Tužno je ako svatko od nas nije barem u jednom trenutku
života osjetio da je Werther napisan isključivo za njega
Tako je sam Goethe komentirao svoj književni lik pa
premda se uz Werthera vežu pojmovi kao ljubavni
pesimizam, svjetska bol i hipersenzibilnost, on je ipak samo
beznadno zaljubljen romantičarski lik koji je upravo toj riječi
dao pravo značenje.
Patnje mladog Werthera je roman snažnih emocija čija se
osnovna vrijednost krije u inovativnom pristupu
karakterizaciji lika koji više nije hladan i racionalan, već
upravo suprotno, on je zaslijepljen i preplavljen osjećajima s
kojima često ne zna izaći na kraj. Njegov uspjeh i
dirljiva priča činili su dobru osnovu i za prvu
reklamnu kampanju u povijesti književnosti.
preuzeto s T-portala
Ispisanim pridjevima odredi vrstu (opisni, gradivni ili
posvojni, određeni ili neodređeni) i stupanj.

Odredi komparative i superlative pridjeva:

lijep, dobar, zanimljiv, krasan, dosadan