You are on page 1of 16

NAZIV UNIVERZITETA

SEMINARSKI RAD
TEMA: PRIDJEVI U ENGLESKOM I HRVATSKOM JEZIKU

Student: Mentor:
SADRŽAJ

1. Uvod (pridjevi-
adjectives)...............................................................................................1
2. Podjela pridjeva-Comparison (pozitiv-komparativ-
superlativ)........................................2
3. 1. Pravila pri
poređenju....................................................................................................5

1.1.1. Germansko
poređenje.................................................................................................6
1.1.2. Romansko
poređenje.................................................................................................6
2. Nepravilna komparacija-irregular
comparison ................................................................7
3. Komparativ i
superlativ....................................................................................................7
4. Pridjevi u hrvatskom
jeziku............................................................................................10
5. Podjela
pridjeva..............................................................................................................10
6. Opisni
pridjevi................................................................................................................11
7. Odnosni
pridjevi.............................................................................................................11
8. Pridjevsko-zamjenička (određena)
promjena.................................................................12
9. Imenička (neodređena)
promjena...................................................................................12
10. Stupnjevi pridjeva.........................................................................................................13
11. ZAKLJUČAK..............................................................................................................14
12. LITERATURA.............................................................................................................15

2
UVOD

Pridjevi (adjectives) su u engleskom jeziku nepromjenljive riječi, pa se prema


tome pridjevom ne može izraziti ni rod, ni broj ni padež. Pridjev obično stoji ispred imenice.
Engleski pridjevi nemaju posebne oblike za lice, broj, rod i padež. Postoji nekoliko podjela
pridjeva u engleskom jeziku , kao što su: lični (proper), opisni (descriptive), količinski
(quantitative), pokazni (demonstrative), neodređene (indefinite), diobne (distributive),
prisvojne (possessive), upitne (interrogative).

Pridevi u hrvatskom jeziku su promjenjive riječi kojima se izriče osobina ili svojstvo onoga
što je označeno imenicom. Mijenjaju se po padežima ( to je lijep pas, vidim lijepa psa), broju
(lijep pas, lijepi psi) i rodu (lijep pas, lijepa mačka). Pridjevi se dijele na opisne pridjeve, koji
kazuju kakvo je što (lijep), i odnosne pridjeve, koji kazuju na što se što odnosi ( zagrebački).
Odnosni su pridjevi i pridjevi na - ov, -ev i -in, kojima se najčešće izriče pripadanje ( Markov,
stričev, Anin). Opisni se pridjevi mogu stupnjevati (pozitiv lijep, komparativ ljepši i superlativ
najljepši).

3
2. Podjela pridjeva

 Lične (proper), koji se pišu velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English,
German, Italian;

 Opisne (descriptive): young, beautiful, green;


 Količinske (quantitative): some, few, much, all, enough;
 Pokazne (demonstrative): the this, that, these, those, such, younder, the same, the
order;
 Neodređene (indefinite): a, an, any, one, certain, another;
 Diobne (distributive): each, every, either, neither;
 Prisvojne (possessive): my, your, his, her, its, our, their;
 Upitne (interrogative): what, which.

3. Poređenje pridjeva- Comparison

4
Pridjevi u engleskom jeziku, imaju tri stepena poređenja:

13. prvi stepen - jednakost – positive


14. drugi stepen - nejednakost – comparative
15. treći stepen - nadmoćnost – superlative

1. Jednakost –positive je prvi stepen prilikom poređenja pridjeva i on se izražava pomoću


riječi "as...as" i pozitiva pridjeva.

Primjeri:

As long as- (dugačak kao)

As cold as- (hladan kao)

As interesting as- (interesantan kao)

As beautiful as- (lijep kao) itd.

U rčenici to igleda ovako:


He is as rich as his friend. (On je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).
He is as strong as a horse. (Jak je kao konj)

2. Komparativ- nejednakost-comparative , je drugi stepen kojim se izražava umanjenost ili


uvećanost, a obrazuje se pomoću riječi "less...then":

komparativ = pridjev + -ER

komperative = MORE + pozitiv (than)

Primjer:

5
Long-longer (dug-duži)

Cold-colder (hladan-hladniji)

Interesting-more interesting ( interesantan- interesantniji)

Beautiful. More beautiful (lijep-ljepši) itd.

U rečenici izgleda ovako:

He is less rich than his brother. (On je manje bogat od svog brata)

Komparativom se izražava uvećanost, i obrazuje se:

-kod jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva dodavanjem nastavka "er":


He is richer than his friend. (On je bogatiji od svog brata);

- kod višesložnih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva:


He is more independent than his brother. (On je samostalniji od svog brata);

- "sve više i više" se prevodi veznikom „and“ – u našem jeziku „i“ koja prethodi i dolazi
poslije komparativa za uvećanje. Kao naprimjer - stronger and stronger (sve jači i jači).
Ako je pridjev višesložan, ponavlja se samo prilog „more“- „više“.
Kao naprimjer -more and more contemptible (sve više omrznutiji).

3. Treći stepen je superlativ, koji se označava kao nadmoćnost, koji je i posljednji stepen u
komparaciji pridjeva, i on može biti:

 relativni, kada je poređenje izraženo pridjevom na najvišem ili najnižem stepenu.

On se pravi kod:
-jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva kojima prethodi član „the“ i dodaje im se
nastavak "-est": primjer : He is the richest (On je najbogatiji);

6
-višesložnih pridjeva kojima prethode riječi "the most":
He is the most intelligent (On je najpametniji);

 apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog „most“ ili „very“:
Primjer: It is most true. (To je veoma tačno; To je ponajviše tačno).
Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu pridjeva, umjesto
very upotrebljava se much ili very much:
I am much obliged to you. (Veoma sam vam zahvalan).

superlativ = THE MOST + pozitiv

superlativ = THE pridjev + EST

Primjeri:

Long-longer-the longest (dug-duži-najduži)

Cold-colder-the coldest (hladan-hladniji-najhladniji)

Interesting-more interesting- the most interesting (interesantan, interesantniji-


najinteresantniji)

Beautiful-more beautiful-the most beautiful (lijep-ljepši-najljepši)

3.1. Pravopisna pravila pri poređenju:

Ako se pridjev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik
udvostručuje:

Primjeri:
fat- fatter- the fattest (debeo-deblji-najdeblji),
big- bigger- the biggest (velik-veći-najveći).

7
Ako se pridjev završava muklim "e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r",
odnosno "-st":

Primjer: fine- finer- the finest (lijep-ljepši-najljepši).

Ako se pridjev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i":
Primjeri: pretty- prettier- the prettiest (drag-draži-najdraži),
ali gray- grayer- the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika, a ne suglasnika).

3.1.1. Germansko poredjenje: (u engleskom jeziku)

Poređenje pridjeva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ


naziva se germansko poređenje. Na ovaj način porede se svi jednosložni predjevi - sa
izuzetkom sljedećih:
just, more just, the more just
right, more right, the most right.

Germanskim načinom poređenja porede se još i dvosložni pridjevi koji se završavaju na "-y",
"-ow", "-er" ili na silabično "l", kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu:

Primjeri:
pretty, prettier, the prettiest;
narrow, narrower, the narrowest
clever, cleverer, the cleverest
simple, simplier, the simpliest;
polite, politer, the politest

3.1.2. Romansko poredjenje (u engleskom jeziku):

8
Poređenje koje se dobiva dodavanjem riječi "more" za komparativ i "the most" za
superlativ ispred pridjeva naziva se romansko poređenje. Ovim načinom porede se svi
višesložni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-
ed" i "-ing":

Primjeri:
famous, more famous, the most famous;
learned, more learned, the most learned;
beautiful, more beautiful, the most beautiful

Mnogi dvosložni pridjevi mogu se porediti na oba načina.

Takvi su pridjevi:
common, cruel, pleasant, quiet, cheerful, handsome itd

4. Nepravilna komparacija pridjeva - Irregular comparasion

U engleskom jeziku postoje pridjevi koji kada se kompariraju, dobivaju nepravilan


oblik.Takvi pridjevi su taksativno nabrojani.

Nepravilno se porede sljedeći pridjevi:

pozitiv komparativ superlativ

good better (the) best


bad worse (the) worst
little less (the) least
much more (the) most
many more (the) most

9
far farther (the) farthest
near nearer (the) nearest
late later (the) latest
latter (the) last
old older (the) oldest

5. Komparativ i superlativ složenih pridjeva:

Kada složeni pridjevi počinju jednosložnim pridjevom onda nastavke za komparativ


i superlativ dobija jednosložni pridjev:

Primjeri:
I never saw a faster sailing ship. (Nikad nisam vidio bržeg jedrenjaka)
I never saw a worse looking man. (Nikad nisam vidio čovjeka koji lošije izgleda).

PRIDEVI U HRVATSKOM JEZIKU

U hrvatskom su pridjevi promjenjiva vrsta riječi. Svaki se pridjev mijenja po:

 rodu (tj. svaki pridjev ima posebne oblike u sva tri roda)
 broju
 padežima
 Pridjevi imaju isti rod, broj i padež kao imenica kojoj se predlažu.

Mnogi se pridjevi mijenjaju i po stupnjevima, a postoji i promjena po određenosti.

Podjela pridjeva

Pridjevi se dijele po značenju na:

 opisne ili kvalitativne (kakvo je što, npr. žut, velik)


 posvojne (čije je što, npr. očevo, mačje)
 gradivne (od čega je što, npr. zlatan, drven)

10
OPISNI PRIDJEVI
Opisni pridjevi imaju neodređeni (Pas je lijep.) i određeni (Taj je lijepi pas moj.) oblik.
Određeni oblici pridjeva uvijek dolaze uz riječi ovaj, svaki itd. Neodređeni oblici pridjeva
uvijek dolaze kad je pridjev dio predikata: Ovaj je pas lijep. Neodređeni i određeni oblici
pridjeva razlikuju se u sklonidbi. Neodređeni se oblici pridjeva sklanjaju po imeničkoj
sklonidbi, a određeni po pridjevno-zamjeničnoj sklonidbi.

ODNOSNI PRIDJEVI
Odnosni pridjevi osim pridjeva na - ov, -ev i -in sklanjaju se po pridjevno-zamjeničnoj
sklonidbi, tj. kao određeni oblik pridjeva.

Pridjevsko-zamjenička (određena) promjena

Ova promjena pridjeva se koristi:

 ako je uz imenicu još i pokazna zamjenica (npr. taj)


 u dijelu naziva (tj. ako se pridjev uvijek koristi uz imenicu u nekoj frazi)

 kod posvojnih pridjeva na -ji, -ki (gradski, jutarnji, vojnički...)

 kod nekih pridjeva kao što su jarki, žarki

11
 kod pridjeva koji završavaju na -ći (brijaći, šivaći, idući)

 kod pridjeva koji označavaju imenicu s obzirom na položaj i u prostoru i u


vremenu (mjesečni, tjedni, davni, noćni, sjeverni, južni, desni)

 kod pridjeva na -dni, -eni, -ni (radni, kućni, riječni, vodeni, kopneni, vjenčani)

 kod posvojnih pridjeva na -ski, -ški, -ji, -nji, -šnji... (kozji, večernji, unutrašnji,
gradski, vojnički, mladićki, skijaški)

Imenička (neodređena) promjena

Ova promjena pridjeva se koristi:

 kada su pridjevi dio imenskog predikata


 kod posvojnih pridjeva na -ov, -ev, -in, -jev, -ljev (stričev, svekrvin, Ivanov,
Garibaldijev, Jakovljev...)

Stupnjevi pridjeva

U hrvatskom postoje tri stupnja opisnih pridjeva:

 pozitiv, kojim se iskazuje apsolutno svojstvo, npr. Ivana je brza.

12
 komparativ, kojim se iskazuje relativno svojstvo npr. Ivana je brža (od Marije, ali je
ipak spora)

 superlativ, kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na sve s kojima nešto uspoređujemo,


npr. Ivana je najbrža.

 Pozitiv je oblik koji je "uobičajen", nalazi se u rječnicima i najčešće se upotrebljava.

Komparativ se tvori od pozitiva na sljedeće načine:

 dodavanjem -(i)ji, pri čemu može doći do glasovnih promjena, i uz moguće otpadanje
sufiksa: crven: crveniji; ukusan : ukusniji; dubok : dublji (< dub-ji) ...
 dodavanjem -ši, samo kod sljedećih pridjeva: mek : mekši, lijep : ljepši, lak : lakši ...

 od druge osnove (tj. suplativno): dobar : bolji; zao : gori; velik : veći; malen : manji ...

 Ispred ovih sufiksa nestaje nepostojano a (ukusan : ukusn-iji).

 Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj- na komparativ: veći : najveći.

Gradivni i posvojni pridjevi uglavnom nemaju stupnjeve (osim pozitiva) - ne postoji


*Ivanoviji u značenju "više Ivanov". Ako je potrebno izraziti stupnjevanje, koristi se
spomenuta konstrukcija s prilogom više (koji je u komparativu, i za kojeg postoji i superlativ
najviše).

13
ZAKLJUČAK

Na osnovu ovog rada dolazimo do zaključka da su pridjevi u engleskom jeziku slični


hrvatskom jeziku, dakle imaju tri stepena poređenja: pozitiv-komparativ- superlativ. Pridjevi
su nepromjenljiva vrsta riječi. Prilikom komparacije pridjeva uzeta su germanska i romanska
pravila. Poređenje pridjeva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva
se germansko poređenje. Poređenje koje se dobiva dodavanjem riječi "more" za komparativ i
"the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko poređenje. Takodjer postoje
pridjevi koji prilikom komparacije dobivaju nepravilan oblik i takvi pridjevi su taksativno
nabrojani.

Obradom ove teme, približila sam svoje znanje o komparaciji pridjeva i pridjevima uopšte.

14
15
16

You might also like