PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA Vježba br.

_4__

DROBLJENJE U KRŽNOJ DROBILICI

1. UVOD

Konusne odnosno kružne drobilice se koriste za primarno

drobljenje jako tvrdih i srednje tvrdih materijala na postrojenjima većih
kapaciteta. To je u suštini čeljusna drobilica simetrično obmotana oko
vertikalne ose koja prolazi kroz klateću čeljust (slika 1).

Slika 1. Uprošteni prikaz kružne drobilice

Na taj način postiže se povećanje površine otvora za punjenje i otvora za

pražnjenje, znatno smanjuje masu drobilice po jedinici kapaciteta, sa
prihvatljivim smanjenjem utroška energije, te neprekidnost drobljenju.
Drobljenje sirovine u konusnoj drobilici za krupno drobljenje (slika 2) vrši se u
prstenastom radnom prostoru koga obrazuju nepokretni i pokretni zarubljenji konus.
Pokretni konus navučen je na osovinu čiji donji kraj slobodno ulazi u otvor ekscentrične
čahure .

1
PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA Vježba br._4__

Slika 2. 3D prikaz kružne drobilice

Ovaj ekscentritet kod drobilica za krupno drobljenje iznosi 12,7 - 44,45 mm. Pri rotaciji
čahure, pokretni konus vrši kružno kretanje uz naizmjenično približavanje i udaljavanje
od površine nepokretnog konusa. Zato se ove drobilice nazivaju i kružne drobilice. U
dijelu radnog prostora gdje se konusi približavaju vrši se drobljenje komada sirovine,
dok se istodobno u suprotnom dijelu konusi udaljavaju i vrši se pražnjenje proizvoda.

Slika 3.Osnovni dijelovi kružne/konusne drbilice

Površine nepokretnog i pokretnog konusa obložene su zaštitnim oblogama od

manganskog čelika . Kod novijih konstrukcija oblik obloga u zoni otvora pražnjenja
stvara kratku paralelnu zonu, koja osigurava da se dobije ravnomjerniji granulometrijski
sastav prizvoda i nešto veći stepen usitnjavanja. Stepen usitnjavanja u kružnim
drobilicama iznosi 3 - 4. Gornja granična krupnoća sirovine na ulazu u drobilicu nesmije
biti veća od 0.85 B (B-ulazni otvor). Reguliranje širine izlaznog otvora , kod starijih
konstrukcija, vrši se podizanjem ili spuštanjem osovine s pokretnim konusom, uz pomoć
navrtke dok danas pomoću hidraulike. One nemaju posebnu zaštitu od upada metalnih
predmeta, pa se tada lako zaustavljaju. Kod drobilica novije konstrukcije, reguliranje
širine izlaznog otvora vrši se pomoću hidrauličnog sustava koji istodobno osigurava i
zaštitu drobilice od upada tvrdih nedrobljivih predmeta.
Stepen usitnjavanja kružnih drobilica iznosi kao i kod čeljusnih drobilica 3 – 7.
Reguliranjem otvora za pražnjenje usitnjenog materijala vrši se izdizanjem ili
spuštanjem unutrašnjog konusa u djelu njegovog učvršćivanja za ramena
drobilice.

2
PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA Vježba br._4__

Kapacitet kružnih odnosno konusnih drobilica računa se prema slijedećem

izrazu:

gdje je:

s– hod pokretnog konusa na razini otvora pražnjenja ( s=2 e, gdje je e–

ekscentritet na razini otvora pražnjenja), [m]
n– broj obrtaja ekscentrične čahure u minuti, [min-1]
k– keoficijent restresitosti izdrobljenog proizvoda u radnom prostoru
drobilice ( k=0,25 ÷ 0,75)
ρ- gustina sirovine, [t/m3]
b– maksimalna širina otvora pražnejnja, [m]
b0 – minimalna širina otvora pražnjenja, [m]
D– promjer osnove pokretnog konusa, [m].

Za isti otvor za pražnjenje izdrobljenog materijala ili hranjenje drobilice,

kružna drobilica ima 2,5 do 3 puta veći kapacitet od čeljusne drobilice,
zahvaljujući svojim konstruktivnim karakteristikama s jedne strane i spoznaji
da nema prazan hod s druge strane. Stoga se ove drobilice više primjenjuju
na postrojenjima velikih kapaciteta. Kapacitet suvremenih kružnih drobilica
može biti i do 60 000 t/24h.

Prednost kružnih drobilica je i u tome što izdrobljeni materijal ima

ujednačeniji granulometrijski sastav i pravilniji oblik zrna. Naime,
usitnjavanjem u kružnim drobilicama dobijaju se zrna koja imaju približno
oblik kocke, a kod čeljusnih drobilica dobijaju se izdužena zrna, uglavnom
pločastog-pljosnatog oblika.

3
PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA Vježba br._4__

2. OPIS VJEŽBE

Za vježbu treba uzeti uzorak ___________________________________. Masa uzorka

treba iznositi ________________ kg. Uzorak treba podijeliti na dva približno
jednaka dijela, svaki mase približno ________ kg. Prije drobljenja je potrebno
izmjeriti (slika 3.2.) i prema potrebi podesiti veličinu izlaznog otvora.
Crvenom bojom označeno je nepravilno mjerenje (udubina-udubina i vrh-vrh),
a zelenom ispravno mjerenje (udubina-vrh ili vrh-udubina) izlaznog otvora.
Veličina izlaznog otvora regulira se vijkom za reguliranje izlaznog otvora (slika
2.2., poz. 6).

Slika 4. Izgled ulaznog otvora drobilice

Uzorka izdrobiti i to tako da se ubacuje jedan po jedan komad stijene. Po
završetku drobljenja četkom očistiti drobilicu, uzorak homogenizirati (sl.
4.1.a) i podijeliti na četiri jednaka dijela četrvrtanjem pomoću limenog linijara
(sl. 4.1.b,c). Dvije nasuprotne strane uzeti za određivanje granulometrijskog
sastava (sl. 4.1.d).

4
PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA Vježba br._4__

Slika 4.1. Skračivanje uzorka četvrtanjem

Uzorak prosijati na ručnim laboratorijskim sitima s veličinama otvora od

______________ mm. Vrijeme sijanja odreduje se prema situ s najmanjom
veličinom otvora, a u ovom slučaju treba iznositi ___ min. U procesu sijanja
treba očekivati gubitke od 0,5 do 1 %. Ovi gubici (prašina) obično se dodaju
masi posljednjeg prosjeva, tj. najsitnijoj klasi.
Po završetku sijanja dobivene klase izvagati na laboratorijskoj vagi, a
rezultate upisati u tablicu grano-sastava materijala (tabela 1).
Najjednostavniji način grafičkog prikazivanja granulometrijskog sastava
sirovine je u obliku histograma pri čemu se na apscisi nalaze klase, a na
ordinati maseni udio pojedine klase. Granukometrijsku krivu nacrtati (slika
4.1.) na temelju podataka iz tabela 1.

5
PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA Vježba br._4__

4. REZULTATI

Tablica 1. Tablica grano-sastava izdrobljenog uzorka

Veličina otvora Kumulativni
Broj Frakcije,
sita, Ostatak, Prolaz,
frakcije %
mm % %
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Ukupno: 100,00 - -

Slika 4.2. Dijagram granulometrijskog sastava uzorka

6
PRIPREMA MINERALNIH SIROVINA Vježba br._4__

5. ZAKLJUČAK

Zenica; __________, 2011. Asistenti:

Doc. dr. Adnan Mujkanović
Amel Zahirović, dipl. inž.