Proračunsko Računovodstvo PDF

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
RAČUNOVODSTVO
PRORAČUNA
I PRORAČUNSKIH
KORISNIKA
Dr. sc. Jelena Vidović
Recenzenti:
Doc. dr. sc. Jasenka Bubić
Mr. sc. Luka Mladineo
Split, siječanj, 2015.

SADRŽAJ
1.UVOD ................................................................................................................................................................................... 5
1.1. Pojam proračuna .................................................................................................................................................. 5
1.2. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO ............................................................................................................ 9
1.3 PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO U HRVATSKOJ ..............................................................................11
2. ZAKON O PRORAČUNU.............................................................................................................................................12
2.1. Namjenski prihodi i primici ...........................................................................................................................13
2.2. Postupak donošenja proračuna....................................................................................................................14
2.3. PRORAČUNSKA NAČELA .................................................................................................................................18
2.5. Proračunske klasifikacije ................................................................................................................................23
2.6. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA ..................................................................................34
2.7. PRORAČUNSKI NADZOR .................................................................................................................................38
3. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO....................................................................................................................39
3.1. Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave..............................................................................................43
3.2. Popis imovine i obveza ....................................................................................................................................45
3.3 Modificirano načelo nastanka događaja ....................................................................................................45
3.4.Prihodi i primici ...................................................................................................................................................46
3.5. Rashodi i izdaci....................................................................................................................................................46
3.7. Iskazivanje imovine i obveza.........................................................................................................................49
3.8. Proračunsko računovodstvo i izvanproračunski korisnici ..............................................................49
3.9. Temeljni financijski izvještaji ........................................................................................................................50
3.10. Konsolidacija .....................................................................................................................................................84
4. STJECANJE I PRAĆENJE NEFINANCIJSKE IMOVINE .....................................................................................85
4.1. Otpis .........................................................................................................................................................................88
4.2. Tekuće i investicijsko održavanje i dodatno ulaganje na imovini..................................................90
4.3. Stjecanje dugotrajne nefinancijske imovine ...........................................................................................90
4.4. Revalorizacija.......................................................................................................................................................93
4.5. Kratkotrajna nefinancijska imovine ...........................................................................................................93

2
5. FINANCIJSKA IMOVINA ............................................................................................................................................95
6. OBVEZE ...........................................................................................................................................................................98
7. VLASTITI IZVORI I UTVRĐIVANJE REZULTATA ......................................................................................... 100
7.1. Promjene u vrijednosti i obujmu imovine ............................................................................................ 100
7.2. Utvrđivanje rezultata i zaključna knjiženja .......................................................................................... 102
7.3. Korekcije rezultata poslovanja .................................................................................................................. 103
5. Namjenski prihodi i primici ............................................................................................................................ 105
7.6. Vlastiti prihodi .................................................................................................................................................. 106
7.7. Obračunati prihodi poslovanja i obračunati prihodi od prodaje nefinancijske imovine .. 108
7.8. Korištenje sredstava od prodaje dionica i udjela ............................................................................... 108
8. RASHODI POSLOVANJA ......................................................................................................................................... 109
8.1. Rashodi za zaposlene ..................................................................................................................................... 109
8.2. materijalni rashodi ......................................................................................................................................... 110
8.3. Rashodi za materijal i djelove za tekuće i investicijsko održavanje te dodatno ulaganje . 111
8.4. Rashodi koji nastaju kontinuirano ........................................................................................................... 112
8.5. Računalni programi ........................................................................................................................................ 112
8.6. Licenca ................................................................................................................................................................. 112
8.7. Ostale usluge ..................................................................................................................................................... 113
8.9. Sponzorstva ....................................................................................................................................................... 114
8.10. pomoći............................................................................................................................................................... 114
8.11.tekuće i kapitalne donacije, kazne, penali, naknade štete i kapitalne pomoći. ................... 116
9. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE .................................................................................... 119
10. IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA................................................................... 120
11. PRIHODI POSLOVANJA ....................................................................................................................................... 122
11.1. prihodi od poreza ........................................................................................................................................ 122
11.2. doprinosi .......................................................................................................................................................... 123
11.3. Neporezni prihodi ........................................................................................................................................ 123
11.4. Prihodi od financijske i nefinancijske imovine................................................................................. 123
11.5. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi i prihodi od prodaje proizvoda i robe te

pruženih usluga i prihodi od donacija ............................................................................................................ 124
3
11.6. Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika te
kazne, upravne mjere i ostali prihodi.............................................................................................................. 125
12. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE ................................................................................. 126
13. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA............................................................................ 127
14. PRORAČUNSKI KORISNICI KAO OBVEZNICI PDV-A I POREZA NA DOBIT .................................... 129
14.1. Proračunski korisnici kao obveznici poreza na dobit ................................................................... 129
14.2. Proračunski korisnici kao obveznici PDV-a ....................................................................................... 130
15. IZVANBILANČNI ZAPISI ..................................................................................................................................... 133
16. POPIS IMOVINE I OBVEZA................................................................................................................................. 134
Literatura: ........................................................................................................................................................................ 136
4
1.UVOD
1.1. POJAM PRORAČUNA
Zakon o proračunu definira državni proračun kao akt kojim se procjenjuju prihodi i
primici te utvrñuju rashodi i izdaci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga
Hrvatski sabor.
Proračun na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt kojim se

procjenjuju prihodi i primici te utvrñuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom na
temelju zakona, a donosi ga njezino predstavničko tijelo.1
Na području Republike Hrvatske ustanovljeno je ukupno 576 je lokalne i područne

(regionalne) samouprave, od toga 20 jedinica područne (regionalne) samouprave (županija),
555 jedinica lokalne samouprave (126 gradova i 429 općina) te Grad Zagreb koji ima poseban
status, odnosno prava i obveze i grada i županije. Općina, grad i županija čija tijela obavljaju
funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima
temeljem zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu.
Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog

značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe grañana osobito poslove koji se odnose na:
ureñenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo,
brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje,
kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapreñenje prirodnog okoliša,
protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području te ostale poslove u skladu s posebnim
zakonima.
1
Zakon o proračunu, NN, br. 87/08, 136/12, čl. 1.
5
Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnog
(regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno
i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje
javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova, izdavanje grañevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te
provedbu dokumenata prostornog ureñenja za područje županije izvan područja velikoga
grada te ostale poslove u skladu s posebnim zakonima.
Zakonom o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine ureñuju se tri
glavna područja:
1. područje planiranja, izrade i donošenja proračuna za jednu godinu i projekcija za
sljedeće dvije godine te izvršavanje proračuna na razini države i lokalnih jedinica;
2. područje upravljanja proračunskim sredstvima, imovinom države i lokalnih jedinica i
javnim dugom, te zaduživanje i davanje jamstava;
3. područje proračunskih odnosa u javnom sektoru, kao i odnosa proračuna i korisnika
proračuna sa subjektima izvan sustava proračuna, odnosno javnog sektora.
Javni sektor su državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Proračunski korisnici su državna tijela, ustanove, vijeća
manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene
i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Proračunski fond je proračunski koji se
financira se iz proračuna i iz namjenskih prihoda fonda.
Izvanproračunski korisnici jesu izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge

pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ima odlučujući utjecaj na upravljanje. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna u
2014.g. su: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje,
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatske vode, Hrvatske ceste d.o.o., Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju
6
banaka i Centar za restrukturiranje i prodaju. Trgovačka društva od razvojnog značenja u
kojima Republika Hrvatska ima većinski udio su2:
1. ACI d.d., Opatija
2. Croatia Airlines d.d., Zagreb
3. Jadrolinija Rijeka (do 2017. godine)
4. Luka Rijeka d.d., Rijeka
5. Zračna luka Osijek d.o.o., Klisa
6. Zračna luka Pula d.o.o., Pula
7. Zračna luka Rijeka d.o.o., Omišalj
8. Zračna luka Zadar d.o.o., Zadar
9. Zračna luka Split d.o.o., Kaštel Štafilić
10. Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Čilipi
11. Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb
12. Imunološki zavod d.d., Zagreb
13. Narodne novine d.d., Zagreb
14. Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d., Zagreb
15. Zrakoplovno – tehnički centar d.d., Velika Gorica
16. Brodarski institut d.o.o., Zagreb
17. HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb
18. Croatia banka d.d., Zagreb
19. Croatia osiguranje d.d., Zagreb
20. Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb
21. Petrokemija d.d., Kutina
22. HŽ Cargo d.o.o.
23. Luka Vukovar d.o.o.
24. APIS IT d.o.o.
25. Park Prevlaka d.o.o., Gruda
26. Brijuni rivijera d.o.o., Pula
27. Club Adriatic d.o.o.,
2Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017.
godine, čl.8.3.
7
Proračunski i izvanproračunski korisnici su utvrñeni Registrom proračunskih i
izvanproračunskih korisnika.
Slika 1. Javni sektor.

Izvor: Izrada autora
Složenost i mnogoznačnost pojma proračun zahtijeva da se istakne njegova financijska,

pravna, politička, ekonomska i socijalna priroda.3
• Financijski aspekt proračuna očituje se u činjenici da je proračun numerički iskaz
očekivanih kretanja prihoda i rashoda u novčanom obliku.
• Pravni aspekt proračuna proizlazi iz niza pravnih odnosa koji nastaju meñu raznim
subjektima angažiranim u svim fazama izrade, donošenja i izvršenja proračuna. Naime,
proračun je pravni dokument kojim se osigurava legitimitet javne vlasti u kreiranju i
reguliranju onih aktivnosti koje su pod kontrolom javne vlasti.
3
Sustav proračuna : računovodstvo, financije, revizija, porezi, Hrvatska zajednica računovoña i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2000., str. 14 Isto: Sever, Ivo: Javne financije : razvoj, osnove teorije, analiza, Ekonomski
fakultet, Rijeka, 1995., str. 354. Isto: Jelčić, Barbara: Financije u teoriji i praksi, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd.,
Informator, Zagreb, 1988., str. 292.
8
• Politički aspekt proračuna argumentira se činjenicom da je proračun snažno sredstvo za
provoñenje odreñenih političkih ciljeva.
• Ekonomski aspekt proračuna je naglašen svugdje gdje postoji izražena državna
intervencija koja regulatorno djeluje na privredna kretanja.32
• Socijalni aspekt proračuna sastoji se u njegovoj ulozi instrumenta redistribucije
nacionalnog dohotka čime se osiguravaju podjednake mogućnosti zadovoljavanja
javnih potreba svih pojedinaca bez obzira na njihovu ekonomsku snagu.
Zaključno, proračun možemo smatrati instrumentom usmjeravanja prikupljenih javnih i

ostalih prihoda državne jedinice u pravcu i s ciljem zadovoljavanja javnih potreba.4
1.2. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
Prema odredbi čl. 3. toč. 51. Zakona o proračunu, proračunsko računovodstvo je:
Računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i
izvještavanje o poslovnim dogañajima proračuna te proračunskih i izvanproračunskih
korisnika. Osnovna razlika u odnosu na računovodstvo poduzetnika jest odsutnost dobiti kao
cilja poslovanja. Ono mora proizvesti potpune i pouzdane informacije o svim segmentima
javne potrošnje jer bez potpune i pouzdane informiranosti o svim segmentima javne potrošnje
nema ni potpune demokracije. Javnost mora u cijelosti biti upoznata s informacijama o
prošlim, sadašnjim i budućim aktivnostima države. Državno računovodstvo stoga nužno
prerasta iz ograničenog evidencijskog sustava u važan upravljački i nadzorni mehanizam
javnosti.
Razvoj sustava državnog računovodstva kroz povijest se može povezati s razvojem i

funkcijama države. Tradicionalno računovodstvo države je obuhvaćalo sustav knjiženja
transakcija državnih organa. Sustav knjiženja je trebao osigurati postizanje dva osnovna cilja:
informiranost o funkcionalnosti i praćenje zakonitosti državnih financijskih transakcija.
Postupno se uvodi i treći cilj, a to je podrška formuliranju i uvoñenju državnog proračuna.
4
Više o korelaciji sustava proračuna i fiskalnih rezultata u: Bajo, A.: Proračunski sustav :
ornament ili sredstvo upravljanja državnim financijama, Institut za javne financije, Zagreb, 2006., str. 60
9
Računovodstveni su sustavi stoga prošireni i dopunjeni novim zadatcima u postupku pripreme
i konsolidacije proračuna. U ranijim razvojnim fazama proračunsko računovodstvo se više ili
manje poistovjećivalo s računovodstvenim sustavom države. Taj se sustav temeljio na
jednogodišnjem praćenju prihoda i rashoda proračuna i to još uvijek najčešće na novčanom
konceptu. Ove informacije su dopunjavane sa izvještajima o imovini i obvezama -
usredotočeno na državni subjekt kao ekonomski entitet. Kako je poslovanje države postalo
sve složenije, postajalo je jasno da su knjigovodstvene informacije koje su prikupljane po
novčanom principu i ograničene na godinu bile neprimjerene za objavljivanje potpunih
tekućih i budućih troškova poslovanja i investicijskih odluka.
Od računovodstva se zahtijeva zadovoljenje informacijskih potreba tri široke grupe

korisnika, stanovništva zakonodavnog okvira i menadžera državnih institucija.
Sadržajno područje primjene računovodstvenog informacijskog sustava proračuna može se
ograničiti njegovim temeljnim zadaćama:
• osiguranje prijedloga za planiranje proračuna i praćenje njegova izvršavanja u
skladu sa zakonskim i proračunskim ograničenjima i
• osiguranje informacijske baze za upravljanje i nadzor poslovanja pojedinim
državnim subjektom, državom u cjelini kao i za makroekonomsko upravljanje.
Planiranje proračuna kao složeni proces usklañivanja zahtijeva korisnika koji proizlaze iz
njihovog zakonskog djelovanja i djelokruga s okvirom proračunske potrošnje koji je
determiniran gospodarskim, političkim, socijalnim okruženjem jedna je od važnijih faza
proračunskog procesa. Pred integralno računovodstvo se postavlja dodatni zahtjev da uz
elemente ekonomske uspješnosti (prihode i rashode) prati i primitke i izdatke kao kategorije
financiranja odnosno izvršavanja proračuna.
10
1.3 PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO U HRVATSKOJ
Od 2002.g. u Hrvatskoj se primjenjuje novi koncept proračunskog računovodstva.

Računski plan se izmijenio u skladu sa zahtjevima ekonomske klasifikacije, a najvažnija
metodološka promjena bila je prelazak s načela novčanog tijeka na modificirano načelo
nastanka dogañaja.
MMF je 2001.g. objavio novi priručnik statistike državnih financija (Goverment Finance
Statistics - GFS) prema kojem sve zemlje ( članice MMF-a) trebaju sastavljati statističke
izvještaje za potrebe izvještavanja prema MMF-u.
Temeljne postavke od koji GFS polazi jesu:

• pomak od pogleda na državu kroz funkcije na državu sastavljenu od subjekata koji
posjeduju imovinu te mogu samostalno preuzimati obveze, obavljati aktivnosti i
biti u interakciji s drugim subjektima unutar i izvan opće države,
• prijelaz s računovodstva novčanog tijeka na računovodstvo nastanka dogañaja,
• obuhvat i praćenje svih stanja i promjena stanja, a ne samo priopćenje novčanih
promjena.
Postavljanje ekonomske klasifikacije kao podloge definiranja računa računskog plana

značilo je potpuno mijenjanje starog računskog plana čiji su računi bili mješavina različitih
klasifikacija te se kroz računovodstvo odnosno financijske izvještaje nije mogao dobiti
odgovor čak ni na pitanje što je plaćeno. Prelaskom s računovodstva novčanog tijeka na
računovodstvo modificiranog nastanka dogañaja računovodstvo dobiva znatno aktivniju ulogu
u proračunskim procesima i ne odgovara više na pitanje što je plaćeno nego i kolika je
državna potrošnja, jesu li aktivnosti pojedinih subjekata i države u cjelini izvršene s
uspjehom, jesu li rezultati države održivi razvoj ili se država kreće u negativnom smjeru.
Pravilnik o računovodstvu proizlazi iz potrebe za usklañivanjem s Europskim sustavom
nacionalnih i regionalnih računa (ESA).
11
2. ZAKON O PRORAČUNU
Proračun je osnovni instrument financiranja javnih izdataka od općeg i zajedničkog
interesa za jednu zemlju. Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primitci te
utvrñuju rashodi i izdatci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski
sabor. Temeljni cilj Zakona je korištenje proračunskih sredstva za financiranje poslova,
funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i drugih korisnika proračuna u visini koja je nužna za njihovo obavljanje i
izvršavanje te ostvarivanje prava primatelja sredstava proračuna.
Zakonom o proračunu ureñuju se područja koja se odnose neposredno na planiranje,

izradu, donošenje i izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, ureñuje se upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim
dugom, zaduživanje i davanje jamstava, proračunski odnosi u javnom sektoru, proračunsko
računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja. Ureñuje se i provedba izobrazbe i
usavršavanja djelatnika javnog sektora te pitanja vezana uz sredstva Europske unije. Odredbe
Zakona djelomično se odnose na izvanproračunske korisnike, odnosno na izvanproračunske
fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, a koji se s obzirom
na izvor financiranja uključuju u opći proračun.
Proračun je temeljni plansko-financijski dokument kojim se procjenjuju prihodi i

primici te rashodi i izdaci države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave za jednu godinu, a procjena prihoda i primitaka te rashoda i izdataka za
višegodišnje razdoblje čini projekciju. Hrvatski Sabor donosi državni proračun.
Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

utvrñeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju prihode kojima
financiraju rashode nastale obavljanjem poslova iz svog djelokruga. Jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave ostvaruju prihode iz:
• vlastitih izvora,
• od zajedničkih poreza koji se dijele izmeñu države, općina/gradova i županija te
• od pomoći iz državnog i lokalnih proračuna.
12
Jedinica lokalne i područne (regionalne) JLP(R)S samouprave jest općina, grad i županija
čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i
odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu i
financijskom planu proračunskih korisnika.
Zakon primjenjuju svi proračuni i proračunski korisnici:

• državni proračun i proračunski korisnici državnog proračuna,
• proračuni JLP(R)S-a i njihovi proračunski korisnici,
• izvanproračunski korisnici.
Izvanproračunski korisnici su izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne

osobe u kojima država, odnosno JLP(R)S ima odlučujući utjecaj na upravljanje.
Izvanproračunski fondovi – pravne osobe koje se financiraju iz namjenskih poreza

odnosno doprinosa i/ili neporeznih prihoda. U RH to su Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Fond
doplatka za djecu, Fond za regionalni razvoj, Fond za zapošljavanje te Hrvatske vode.
Problem definiranja proračunskih i izvanproračunskih korisnika, razriješen je donošenjem

Pravilnika o korisnicima proračuna i o voñenju registra korisnika proračuna.
2.1. NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI
Namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne

namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski
primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela.
Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave i od naknade štete s osnova osiguranja koriste se za
13
kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za
ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog
zaduživanja. Kapitalni rashodi jesu rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za
održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći (u okviru proračuna) te dodatna ulaganja
u nefinancijsku imovinu. Osnovno pravilo kojim se vodi ova zakonska odredba jest da se iz
namjenskih sredstava ostvarenih od prodaje nefinancijske imovine i od naknade štete
omogućuje financiranje kupnje druge imovine ili otplatu kredita kojim je stečena imovina te
ulaganje u dionice i udjele trgovačkih društava. Na taj način jedna vrsta imovine se
zamjenjuje drugom jer se kreditom nabavila ili izgradila nova imovina i ne financiraju se
kamate.
2.2. Postupak donošenja proračuna
Pojednostavljeno rečeno postupak izrade proračuna traje cijelu godinu. Započinje

izradom Strategije vladinih programa u kojoj su definirani ciljevi koje Vlada nastoji ostvariti
u sljedećem trogodišnjem razdoblju te makroekonomski okvir. U strategiji Vladinih programa
osim samog definiranja ciljeva navode se i nositelj koji bi trebao realizirati postavljeni cilj ali
i polazišna vrijednost te ciljana vrijednost koja se u sljedećim godinama nastoji ostvariti.
Strategiju Vladinih programa nemoguće je provesti bez izvora financiranja. Strateški planovi
ministarstava i drugih državnih tijela, odnosno ciljevi iz same Strategije povezuju se s
državnim proračunom za isto razdoblje.
Nakon toga Vlada donosi Smjernice ekonomske i fiskalne politike u kojima daje osvrt
na tekuće gospodarsko stanje u Hrvatskoj i okruženju i daje smjernice za sljedeće razdoblje.
Temelj na kojem počiva izrada proračuna je procjena BDP-a u sljedećem razdoblju jer upravo
na temelju kretanja BDP-a je moguće procijeniti kretanje prihoda državnog proračuna u
sljedećem razdoblju koji većinom proizlaze iz poreza. Smjernice sadrže:
1) strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike,
2) osnovne makroekonomske pokazatelje,
3) osnovne pokazatelje fiskalne politike,
4) procjenu prihoda i rashoda i te primitaka i izdataka svih razina općeg proračuna,
14
5) prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji
sadrže visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku
godinu, te prijedlog financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije
godine,
6) predviñene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom.
Ministarstvo financija, na temelju Smjernica ekonomske i fiskalne politike, dostavlja

proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna Upute za izradu
prijedloga državnog proračuna. Smjernice, putem limita koji se dodjeljuju ministarstvima i
drugim proračunskim korisnicima državnog proračuna, predstavljaju sponu izmeñu strateških
prioriteta i državnog proračuna. Tu je riječ o osiguranju alokacije proračunskih sredstava na
one ciljeve kojima će postići najveći učinak u prioritetnim područjima. Ti ciljevi utvrñeni su
Strategijom Vladinih programa za isto razdoblje. Na osnovi Smjernica Vlade RH,
Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za
izradu prijedloga državnog proračuna.
Upute sadrže:
1) osnovne ekonomske pokazatelje iz smjernica
2) način izrade i rokove za izradu državnog proračuna.
Pri izradi prijedloga financijskih planova korisnici državnog proračuna obvezni su

pridržavati se uputa za izradu državnog proračuna, limita utvrñenog za svakog od njih, kao i
relevantnih odredbi zakona o proračunu i podzakonskih akata kojima se regulira provedba
zakona.
Sabor, donosi proračun na razini podskupine ekonomske klasifikacije ( 2 znamenke

računskog plana) za iduću proračunsku godinu i projekciju na razini skupine ekonomske
klasifikacije za sljedeće dvije proračunske (Slika 2).
15
Slika 2: Rokovi za izradu državnog proračuna za razdoblje 2014. - 2016.
Izvor: Ministarstvo financija, Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje
2014. - 2016.
Jedna od najvećih promjena koju donosi Zakon je uvoñenje strateškog planiranja kojim je
uspostavljena veza izmeñu proračuna i politike. Najvažnije novosti u dijelu postupka
donošenja proračuna u odnosu na Zakon iz 2003. očituju se u tome da Sabor, odnosno
predstavničko tijelo, uz proračun donosi i projekciju (procjenu prihoda i primitaka te rashoda i
izdataka) za sljedeće dvije proračunske godine. Srednjoročni proračunski okvir koji
proizlazi iz odredbi Zakona o proračunu sastoji se od sljedećih elemenata:
- makroekonomskih projekcija, projekcija prihoda, rashoda, manjka/viška i javnog duga
za srednjoročno razdoblje,
- strateških planova koji postavljaju vladine politike i prioritete za srednjoročno razdoblje,
- pristupa planiranju «od vrha prema dnu»,
- sustava mjerenja učinaka koji utvrñuje ciljeve i izvještava o očekivanim i postignutim
rezultatima, informira o alokaciji resursa i odlukama ministarstava i
- proračuna koji daje pregled vladinih planova potrošnje za sljedeću godinu i predstavlja
prvu godinu srednjoročnog okvira.
Tako postavljen trogodišnji okvir od iznimne je važnosti za postizanje fiskalne discipline i
alokaciju raspoloživih sredstava prema strateškim prioritetima.
16
Slika 3: Državni proračun 2012. – 2016.
Izvor: Ministarstvo financija, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016.
17
2.3. PRORAČUNSKA NAČELA
Proračun se donosi i izvršava u skladu s

načelima:
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I
• jedinstva i točnosti proračuna,
DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA,
• jedne godine, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA,
• uravnoteženosti, Zagreb, ožujak 2014.g., str. 4.
• obračunske jedinice,
• univerzalnosti, S obzirom da stvarni pad BDP-a nije u
• specifikacije, skladu s projekcijama na kojima se
temeljio Državni proračun Republike
• dobrog financijskog upravljanja i Hrvatske za 2014. g. te da je u tijeku
• transparentnosti (čl. 4. Zakona o postupak izmjena i dopuna Državnog
proračuna Republike Hrvatske za
proračunu). 2014.g potrebno je osigurati dodatna
sredstva na prihodovnoj strani
državnog proračuna. Jedna od mjera
NAČELO JEDINSTVA I TOČNOSTI PRORAČUNA kojima se mogu uvećati prihodi
državnog proračuna Republike
Hrvatske potrebni za financiranje
U proračunu se prihodi i primici koji zdravstava i drugih javnih potreba je
pripadaju državi i jedinicama lokalne i uvećanje opće stope za obvezno
zdravstveno osiguranje s 13% na 15%.
područne (regionalne) samouprave, kao i svi Ovime će se u 2014. G. osigurati 1,6
njihovi rashodi i izdaci za pojedine namjene, milijardi i 2,4 milijarde kuna u svim
sljedećim godinama.
iskazuju po bruto-načelu. Sredstva proračuna
koriste se za financiranje rashoda, funkcija i …
programa državnih tijela i tijela jedinica S obzirom na nužnost osiguranja
lokalne i područne (regionalne) samouprave i sredstava na prihodovnoj strani
državnog proračuna, te postupku
drugih proračunskih i izvanproračunskih usklađenja Zakona o doprinosima s
korisnika u visini utvrñenoj proračunom. propisima o mirovinskom osiguranju i
propisima o pravima za vrijeme
Prijedlozi uredbi, drugih propisa i akata
nezaposlenosti, predlaže se stupanje na
planiranja (projekata, planova, programa, snagu ovoga Zakona prvog dana od
strategija, politika i sl.) koje donosi Vlada te dana objave u Narodnim novinama
prijedlozi zakona i akata planiranja koje

donosi Sabor (u daljnjem tekstu: zakoni, drugi
18
propisi i akti planiranja) trebaju sadržavati procjenu fiskalnog učinka na proračun u skladu s
posebnim propisima. Zakoni i drugi propisi koje Vlada predlaže Saboru moraju sadržavati
financijsku procjenu posljedica za proračun iz koje mora biti razvidno da li se na temelju
predloženog propisa povećavaju ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna.
U načelu se odgaña primjena Zakona i ostalih propisa i programa usvojenih tijekom

godine ako je za njih potrebno posebno izdvajanje sredstava iznad visine proračuna za tekuću
godinu. Sredstva za te namjene osiguravaju se u proračunu za sljedeću godinu u skladu s
trogodišnjim projekcijama i mogućnostima.
Bitno je naglasiti da se te odredbe odnose i na programe, a osobito na investicije koje

zahtijevaju dodatna sredstva u tekućoj i sljedećim godinama, kao i moguće zaduživanje za
njihovo realiziranje. Tom se odredbom sprječava moguće dovoñenje u pitanje izvršavanja
postojećih proračunskih rashoda uvoñenjem novih aktivnosti i programa za čiju izvedbu nisu
osigurana sredstva.
NAČELO JEDNE GODINE
Proračun se donosi za proračunsku godinu i vrijedi za tu godinu. Proračunska godina

razdoblje je od dvanaest mjeseci koje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca kalendarske
godine.
NAČELO URAVNOTEŽENOSTI
Proračun mora biti uravnotežen – ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i
izdatke. Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviñenih okolnosti,
povećaju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti
pronalaženjem novih prihoda i primitaka, odnosno smanjenjem predviñenih rashoda i
izdataka. Uravnoteženje proračuna provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i
dopunama proračuna prema postupku za donošenje proračuna.
19
Prihodi i primitci planirani u proračunu prema izvorima iz kojih potječu (opći prihodi i
primitci, namjenski prihodi i dr.) moraju biti u ravnoteži s planiranim rashodima i izdatcima
koji se prikazuju prema proračunskim klasifikacijama.
Usklañivanje proračuna obavlja se izmjenama i dopunama proračuna prema istom

postupku kao i donošenje proračuna. U slučaju povećanja rashoda i izdataka usklañenje se
obavlja tako da se uvode novi izvori prihoda za pokriće novonastalih rashoda i izdataka ili,
kada je riječ o smanjenju prihoda i primitaka, smanjuju se rashodi i izdatci. Izmjene i dopune
proračuna mnogu se obavljati neograničeni broj puta tijekom jedne godine.
NAČELO OBRAČUNSKE JEDINICE
U proračunu se prihodi, primici, rashodi i izdaci iskazuju u kunama te se i financijski

izvještaji sastavljaju u kunama.
NAČELO UNIVERZALNOSTI
Prihodi i primitci služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako Zakonom,
zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna nije
drukčije propisano.
Za financiranje odreñenih rashoda i izdataka koriste se namjenski prihodi i primitci. Za

odreñene rashode i izdatke se koriste točno utvrñeni primici. To su namjenski prihodi i
primici: pomoći donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene
imovine u vlasništvu države JLP(R)S, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od
zaduživanja i prodaje dionica. Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne
imovine države odnosno JLP(R)S i naknade s naslova osiguranje koriste se samo za rashode
za nabavu nefinancijske imovine.
Primici od prodaje dionica i udjela koriste se samo za otplatu duga u računu financiranja,
a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga koriste se za nabavu
nefinancijske i financijske imovine.
20
NAČELO SPECIFIKACIJE
Prihodi i primitci, rashodi i izdatci proračuna moraju biti razvrstani prema proračunskim
klasifikacijama. Prihodi i primici proračuna moraju biti rasporeñeni u proračunu po
ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima. Rashodi i izdaci proračuna moraju biti
rasporeñeni u proračunu prema proračunskim klasifikacijama te uravnoteženi s prihodima i
primicima.
NAČELO DOBROG FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA
Proračunska sredstva moraju se koristiti u skladu s načelima dobroga financijskog

upravljanja, a osobito u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.
Načelo ekonomičnosti i učinkovitosti zahtijevaju da se uz minimalna sredstva postignu
maksimalni rezultati.
Načelo djelotvornosti zahtijeva postizanje specifičnih ciljeva i predviñenih rezultata.

Financijski plan proračunskih korisnika treba sadržavati programe koji su utvrñeni
Strategijom vladinih programa za trogodišnje razdoblje. Jedan od sastavnih dijelova
financijskog plana je i obrazloženje prijedloga financijskog plana u kojem se izmeñu ostalog,
obrazlažu programi, pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava
za provoñenje programa te izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa
temeljenim na pokazateljima uspješnosti u prethodnoj godini.
NAČELO TRANSPARENTNOSTI
Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelom transparentnosti. Proračun i projekcija i

izmjene i dopune proračuna te odluka o privremenom financiranju objavljuju se u »Narodnim
novinama« – službenom listu Republike Hrvatske, odnosno u službenom glasilu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju
proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog
korisnika objavljuju se na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske, odnosno
internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
21
2.4. ODGOVORNOST ČELNIKA
Čelnik lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika odgovoran je

za:
• planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna,
• prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i njihovo upućivanje u
proračun,
• preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret
proračunskih sredstava,
• zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim
sredstvima.
Čelnik JLP(R)S i proračunskog korisnika može, za obavljanje poslova za koje je

odgovoran ovlastiti druge osobe posebnom odlukom u skladu s aktima o unutarnjem
ustrojstvu. Prenošenjem ovlasti ne prenosi se i odgovornost, čime se ne isključuje
odgovornost čelnika. Dakle, za sve je odgovoran čelnik, koji u pravilu može posebnom
odlukom, na svoje zaposlenike prenijeti odreñene odgovornosti pazeći pri tome da ista osobe
ne dobiju zaduženje za npr. izradu financijskih planova i njihovo izvršavanje i sl.
Prijenos ovlasti čelnik mora obaviti poštujući načelo razdvajanja dužnosti. Osnovno
načelo razdvajanja dužnosti polazi od toga da iste osobe ne mogu obavljati poslove
pripreme projekata odnosno planiranja, nabave i ugovaranja, financijskog upravljanja,
plaćanja, računovodstvenog evidentiranja, kontrole i revizije. Ovim su pobrojane temeljne
funkcije koje su meñusobno nespojive i osobe koje rade na svakoj od njih moraju biti
različite.
22
2.5. PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE
Sustav državnog ili proračunskog računovodstva jedinstven je za cijelu državu, za sve

one koji se izravno financiraju iz državnog, odnosno lokalnih proračuna. Cilj računovodstva
uopće je pretvorba podataka u informacije, a podaci mogu postati informacije ako se u
sustavu klasificiraju na jedinstven, smislen i korisniku informacija razumljiv način. Temeljne
klasifikacije kroz koje se osiguravaju praćenja aktivnosti države su:
• Ekonomska (sadrži prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke
prema njihovoj ekonomskoj namjeni),
• Funkcijska (sadrži rashode razvrstane prema njihovoj namjeni),
• Organizacijska (sadrži povezane i meñusobno usklañene (hijerarhijski i s obzirom
na odnose prava i odgovornosti) cjeline proračuna i proračunskih korisnika koje
odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve),
• Lokacijska (sadrži rashode i izdatke razvrstane za Republiku Hrvatsku i za
inozemstvo),
• Programska (sadrži rashode i izdatke iskazane kroz aktivnosti i projekte, koji su
povezani u programe temeljem zajedničkih ciljeva),
• Izvori financiranja (sadrže prihode i primitke iz kojih se podmiruju rashodi i
izdaci odreñene vrste i namjene).5
Klasifikacije prikazuju prihode, primitke, rashode i izdatke proračuna i financijskog

plana proračunskih korisnika. Omogućavaju zadovoljavanje sve većeg broja zahtjeva koje
postavljaju statistički sustavi, u prvom redu Statistika državnih financija, Sustav nacionalnih
računa (SNA) i klasifikacija funkcija države koju su objavili Ujedinjeni narodi (COFOG).
5
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, NN, 26/10 i 120/13
23
IZVORI FINANCIRANJA
Izvori financiranja, kao jedna od klasifikacija, jesu skupine prihoda i primitaka iz kojih
se podmiruju rashodi i izdatci odreñene vrste i utvrñene namjene. Rashodi i izdatci se
planiraju, izvršavaju i računovodstveno evidentiraju prema izvorima financiranja.
Tablica 1: Klasifikacija izvori financiranja
1. U izvor financiranja – opći prihodi i primici proračun uključuje prihode koji se

ostvaruju temeljem posebnih propisa u kojima za prikupljene prihode nije definirana
namjena korištenja, a to su: prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od
nefinancijske imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi državne
uprave, prihodi od kazni te primici od financijske imovine i zaduživanja za koje nije
definirana namjena korištenja. U izvor financiranja – opći prihodi i primici proračunski
korisnik uključuje prihode koje ostvari iz nadležnog proračuna.
2. U izvor financiranja – doprinosi uključuju se prihodi od uplaćenih doprinosa za
zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje i doprinosa za zapošljavanje.
3. U izvor financiranja – vlastiti prihodi uključuju se prihodi koje proračunski korisnik
ostvari obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati
i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna.
4. U izvor financiranja – prihodi za posebne namjene uključuju se prihodi čije su
korištenje i namjena utvrñeni posebnim zakonima i propisima koje donosi Vlada
Republike Hrvatske.
5. U izvor financiranja – pomoći uključuju se prihodi koji se ostvaruju od inozemnih
vlada, meñunarodnih organizacija, drugih proračuna i od ostalih subjekata unutar općeg
proračuna.
6. U izvor financiranja – donacije uključuju se prihodi koji se ostvaruju od fizičkih osoba,
neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg
proračuna.
7. U izvor financiranja – prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s
naslova osiguranja uključuju se prihodi koji se ostvaruju prodajom ili zamjenom
nefinancijske imovine i od naknade štete s osnove osiguranja.
24
8. U izvor financiranja – namjenski primici uključuju se primici od financijske imovine i
zaduživanja, čija je namjena utvrñena posebnim ugovorima i/ili propisima.
Izvor: Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, NN, broj 26/10 i 120/13, čl. 17.
EKONOMSKA KLASIFIKACIJA
Ekonomska klasifikacija iznimno je važna za ekonomske i fiskalne analize proračuna.

Tom se klasifikacijom prihodi i rashodi, imovina i obveze definiraju i rasporeñuju prema
vrstama u skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune. Temelj za računski plan za
proračun i proračunske korisnike upravo je ekonomska klasifikacija. Računi ekonomske
klasifikacije odgovaraju računima Računskog plana za proračunsko računovodstvo, razreda 3
– 8 (osim skupina računa 39, 49, 59, 69, 79 i 89).
Ekonomska klasifikacija je važna za analiziranje proračuna i definiranje fiskalnog

položaja. npr. podatci o udjelu plaća u ukupnim izdatcima ili visini ukupnih transfera javnim
poduzećima su važne mjere utjecaja fiskalne politike.
Za potrebe fiskalnih i ekonomskih analiza važno je razlikovati:
• plaćanje kamata koje su rashod od plaćanja glavnice duga što je financijska transakcija,
• tekuće rashode od kapitalnih izdataka koji utječu na povećanje ili smanjenje imovine.
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
Funkcijska klasifikacija je klasifikacija funkcija države koja je preuzeta od objavljenje

klasifikacije Ujedinjenih naroda (COFOG). Sastoji se od 10 osnovnih kategorija u koje se
tekući rashodi i transakcije na nefinancijskoj i financijskoj imovini rasporeñuju prema
namjeni za koju služe.
Tablica 2: Funkcijska klasifikacija
Razred
Skupina
Podskupina
01 Opće javne usluge
25
011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi
0111 Izvršna i zakonodavna tijela
0112 Financijski i fiskalni poslovi
0113 Vanjski poslovi
012 Inozemna ekonomska pomoć
0121 Ekonomska pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji
0122 Ekonomska pomoć usmjerena preko meñunarodnih agencija
013 Opće usluge
0131 Opće usluge vezane uz službenike
0132 Sveukupno planiranje i statističke usluge
0133 Ostale opće usluge
014 Osnovna istraživanja
0140 Osnovna istraživanja
015 Istraživanje i razvoj: Opće javne usluge
0150 Istraživanje i razvoj: Opće javne usluge
016 Opće javne usluge koje nisu drugdje svrstane
0160 Opće javne usluge koje nisu drugdje svrstane
017 Transakcije vezane uz javni dug
0170 Transakcije vezane uz javni dug
018 Prijenosi općeg karaktera izmeñu različitih državnih razina
0180 Prijenosi općeg karaktera izmeñu različitih državnih razina
02 Obrana
021 Vojna obrana
0210 Vojna obrana
022 Civilna obrana
0220 Civilna obrana
023 Inozemna vojna pomoć
0230 Inozemna vojna pomoć
024 Istraživanje i razvoj obrane
0240 Istraživanje i razvoj obrane
025 Rashodi za obranu koji nisu drugdje svrstani
0250 Rashodi za obranu koji nisu drugdje svrstani
03 Javni red i sigurnost
031 Usluge policije
0310 Usluge policije
032 Usluge protupožarne zaštite
0320 Usluge protupožarne zaštite
033 Sudovi
0330 Sudovi
26
034 Zatvori
0340 Zatvori
035 Istraživanje i razvoj: Javni red i sigurnost
0350 Istraživanje i razvoj: Javni red i sigurnost
036 Rashodi za javni red i sigurnost koji nisu drugdje svrstani
0360 Rashodi za javni red i sigurnost koji nisu drugdje svrstani
04 Ekonomski poslovi
041 Opći ekonomski, trgovački i poslovi vezani uz rad
0411 Opći ekonomski i trgovački poslovi
0412 Opći poslovi vezani uz rad
042 Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov
0421 Poljoprivreda
0422 Šumarstvo
0423 Ribarstvo i lov
043 Gorivo i energija
0431 Ugljen i ostala kruta mineralna goriva
0432 Nafta i prirodni plin
0433 Nuklearno gorivo
0434 Ostala goriva
0435 Električna energija
0436 Ostale vrste energije
044 Rudarstvo, proizvodnja i grañevinarstvo
0441 Rudarstvo, mineralni resursi i ostala mineralna goriva
0442 Proizvodnja
0443 Grañevinarstvo
045 Promet
0451 Cestovni promet
0452 Promet vodnim putovima
0453 Željeznički promet
0454 Zračni promet
0455 Promet cjevovodima i ostali promet
046 Komunikacije
0460 Komunikacije
047 Ostale industrije
0471 Distribucija i skladištenje
0472 Hoteli i restorani
0473 Turizam
0474 Višenamjenski razvojni projekti
048 Istraživanje i razvoj: Ekonomski poslovi
27
0481 Istraživanje i razvoj: Opći ekonomski, trgovački i poslovi vezani uz rad
0482 Istraživanje i razvoj: Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov
0483 Istraživanje i razvoj: Gorivo i energija
0484 Istraživanje i razvoj: Rudarstvo, proizvodnja i grañevinarstvo
0485 Istraživanje i razvoj: Promet
0486 Istraživanje i razvoj: Komunikacije
0487 Istraživanje i razvoj: Ostale industrije
049 Ekonomski poslovi koji nisu drugdje svrstani
0490 Ekonomski poslovi koji nisu drugdje svrstani
05 Zaštita okoliša
051 Gospodarenje otpadom
0510 Gospodarenje otpadom
052 Gospodarenje otpadnim vodama
0520 Gospodarenje otpadnim vodama
053 Smanjenje zagañivanja
0530 Smanjenje zagañivanja
054 Zaštita bioraznolikosti i krajolika
0540 Zaštita bioraznolikosti i krajolika
055 Istraživanje i razvoj: Zaštita okoliša
0550 Istraživanje i razvoj: Zaštita okoliša
056 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani
0560 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani
06 Usluge unaprjeñenja stanovanja i zajednice
061 Razvoj stanovanja
0610 Razvoj stanovanja
062 Razvoj zajednice
0620 Razvoj zajednice
063 Opskrba vodom
0630 Opskrba vodom
064 Ulična rasvjeta
0640 Ulična rasvjeta
065 Istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih pogodnosti
0650 Istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih pogodnosti
066 Rashodi vezani uz stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani
0660 Rashodi vezani uz stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani
07 Zdravstvo
071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema
0711 Farmaceutski proizvodi
0712 Ostali medicinski proizvodi
28
0713 Terapeutski pribor i oprema
072 Službe za vanjske pacijente
0721 Opće medicinske usluge
0722 Specijalističke medicinske usluge
0723 Zubarske usluge
0724 Paramedicinske usluge
073 Bolničke službe
0731 Usluge općih bolnica
0732 Usluge specijalističkih bolnica
0733 Usluge medicinskih centara i centara za majčinstvo
0734 Usluge centara za njegu i oporavak
074 Službe javnog zdravstva
0740 Službe javnog zdravstva
075 Istraživanje i razvoj zdravstva
0750 Istraživanje i razvoj zdravstva
076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje svrstani
0760 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje svrstani
08 Rekreacija, kultura i religija
081 Službe rekreacije i sporta
0810 Službe rekreacije i sporta
082 Službe kulture
0820 Službe kulture
083 Službe emitiranja i izdavanja
0830 Službe emitiranja i izdavanja
084 Religijske i druge službe zajednice
0840 Religijske i druge službe zajednice
085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije
0850 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije
086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani
0860 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani
09 Obrazovanje
091 Predškolsko i osnovno obrazovanje
0911 Predškolsko obrazovanje
0912 Osnovno obrazovanje
092 Srednjoškolsko obrazovanje
0921 Niže srednjoškolsko obrazovanje
0922 Više srednjoškolsko obrazovanje
093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje
0930 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje
29
094 Visoka naobrazba
0941 Prvi stupanj visoke naobrazbe
0942 Drugi stupanj visoke naobrazbe
095 Obrazovanje koje se ne može definirati po stupnju
0950 Obrazovanje koje se ne može definirati po stupnju
096 Dodatne usluge u obrazovanju
0960 Dodatne usluge u obrazovanju
097 Istraživanje i razvoj obrazovanja
0970 Istraživanje i razvoj obrazovanja
098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane
0980 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane
10 Socijalna zaštita
101 Bolest i invaliditet
1011 Bolest
1012 Invaliditet
102 Starost
1020 Starost
103 Sljednici
1030 Sljednici
104 Obitelj i djeca
1040 Obitelj i djeca
105 Nezaposlenost
1050 Nezaposlenost
106 Stanovanje
1060 Stanovanje
107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima
Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim
1070
programima
108 Istraživanje i razvoj socijalne zaštite
1080 Istraživanje i razvoj socijalne zaštite
109 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane
1090 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane
Izvor: Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, NN, broj 26/10 i 120/13.
Praćenje rada države po funkcijskoj klasifikaciji je važno za analizu alokacije resursa

unutar javnog sektora odnosno opće države. U priručniku statistike državnih financija (GFS-
u) funkcijska klasifikacija veže se uz klasificiranje rashoda. Pregled ostvarenja rashoda
državnog proračuna prema funkcijskoj klasifikaciji daje uvid u izvršenje rashoda s obzirom na
glavne funkcije koje se zadovoljavaju njihovim izvršenjem, odnosno pokazuje prioritete
30
fiskalne politike u pojedinačnom vremenskom razdoblju. Uvid u funkcijsku klasifikaciju
rashoda takoñer omogućuje kvalitetnu meñunarodnu usporedbu te analizu javnih rashoda.
Primjerice, najveća izdvajanja u 2012.g., prema funkcijskoj klasifikaciji, bila su usmjerena na
socijalnu zaštitu te zdravstvo, s ukupnim udjelom od 56% ukupnih rashoda u toj godini.
ORGANIZACIJSKA KLASIFIKACIJA
Organizacijska klasifikacija prati strukturu organizacije unutar države i ne propisuje se

jedinstveno za sve razine. Organizacijska klasifikacija uspostavlja se kroz definiranje razdjela,
glava i proračunskih korisnika.
Razdjel je ministarstvo i oni proračunski korisnici državnog proračuna koji su izravno

odgovorni Hrvatskom saboru ili predsjedniku. Glava je organizacijska razina utvrñena za
potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji se od jednog ili više proračunskih
korisnika.
RAZDJEL
GLAVA GLAVA
PK PK PK
Slika 4: Primjer organizacijske klasifikacije
31
Slika 5: Limiti rashoda za zaposlene po razdjelima državnog proračuna za izvore financiranja:
opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici od zaduživanja za razdoblje 2014. –
2016.
Izvor: Ministarstvo financija, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016.
32
LOKACIJSKA KLASIFIKACIJA
Lokacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju

Republike Hrvatske, brojčane oznake lokacijske klasifikacije za županije, gradove i općine
odreñuje Državna geodetska uprava.
PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA
Programska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka proračuna i financijskih planova

izvanproračunskih korisnika po programima i njihovim sastavnim dijelovima. Program je
skup neovisnih, ali usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjavanju
zajedničkog cilja, a čini ga jedna ili više aktivnosti i projekata.
Slika 6: Plan razvojnih programa
Izvor: Plan razvojnih programa za razdoblje 2014.-2016. Proračun grada Splita za 2014. godinu sa projekcijama
za 2015.-2016. godinu, dostupno na; http://www.split.hr/Default.aspx?sec=343, str. 25.
33
2.6. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA
Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave i od plana razvojnih programa.
OPĆI DIO
Opći dio proračuna čine račun:
prihoda i rashoda
i račun financiranja.
1. Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od:

a) prihoda (prihodi od poreza, doprinosi za obvezna osiguranja, pomoći, prihodi od
imovine, prihodi od pristojbi i naknada, ostali prihodi i prihodi od prodaje
nefinancijske imovine).
b) rashoda (rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi, subvencije,
pomoći, naknade grañanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade,
ostali rashodi i rashodi za nabavu nefinancijske imovine).
2. Račun financiranja sadržava primitke od financijske imovine i zaduživanja te izdatke za
financijsku imovinu i za otplatu kredita i zajmova.
Slika 7: Opći dio proračuna

Izvor: Plan razvojnih programa za razdoblje 2014.-2016. Proračun grada Splita za 2014. godinu sa projekcijama
za 2015.-2016. godinu, dostupno na; http://www.split.hr/Default.aspx?sec=343, str. 1.
34
POSEBNI DIO
Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika

iskazanih po vrstama, rasporeñenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata. Pri
izradi plana razvojnih programa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju
uključiti proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti. (čl. 33. Zakona o
proračunu).
Plan razvojnih programa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži

ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezane s
programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Navedeno je potrebno zbog
povezivanja ciljeva i prioriteta razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s
proračunskim sredstvima. U planu razvojnih programa iskazuju se planirani rashodi proračuna
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provoñenje investicija,
davanje kapitalnih pomoći i donacija u sljedeće tri godine, koji su razrañeni:
• po pojedinim programima,
• po godinama u kojima će rashodi za programe teretiti proračune sljedećih godina,
• po izvorima financiranja za cjelovitu izvedbu programa.
Slika 8: Struktura proračuna
35
Slika 9: Posebni dio proračuna
Izvor: Proračun grada Splita za 2014. godinu sa projekcijama za 2015.-2016. godinu, Posebni dio: dostupno na;
http://www.split.hr/Default.aspx?sec=343, str. 33.
PRORAČUN I FINANCIJSKI PLAN
Država i JLP(R)S izrañuju i donose proračun, a proračunski i izvanproračunski

korisnici izrañuju financijske planove.
Financijski planovi korisnika temelj su za izradu državnog proračuna ili proračuna JLP(R)S, a
zbroj financijskih planova korisnika čini poseban dio proračuna državnog ili lokalnog.
Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primitci te rashodi i izdatci

rasporeñeni u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.
Izvanproračunski korisnici moraju izraditi financijski plan koji je temelj za izradu

središnjeg proračuna (dostavlja se nadležnom ministarstvu).
36
UPRAVLJANJE IMOVINOM DRŽAVE I JLP(R)S-A
Nefinancijska dugotrajna imovina može se stjecati kupnjom samo u opsegu potrebnom za

ispunjavanje zadaća proračunskih korisnika. Za stjecanje imovine bez naknade proračunski
korisnik treba dobiti prethodnu suglasnost Vlade, odnosno poglavarstva ili drugog statutom
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovlaštenog tijela, ako bi takvo stjecanje
prouzročilo veće troškove za državu, odnosno jedinicu lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Temeljna je podjela državne imovine odnosno imovine JLP(R)S-a na financijsku i

nefinancijsku imovinu, pri čemu
• financijsku imovinu čini: novac i vrijednosni papri (dionice i udjeli u glavnici pravnih
osoba, čekovi, mjenice obveznice i dr.),
• nefinancijsku imovinu čini: materijalna imovina – prirodna bogatstva, nematerijalna
imovina, grañevinski objekti, postrojenja i oprema i prijevozna sredstva.
Novčanim sredstvima upravlja ministar financija, odnosno poglavarstvo JLP(R)S-a.

Primitci koji se ostvare od prodaje dionica i udjela u trgovačkim društvima mogu se koristiti
samo za otplatu duga u računu financiranja, a ako se ostvare u svoti većoj od one potrebne za
otplatu duga, mogu se koristiti za nabavu nefinancijske i financijske imovine.
Država i JLP(R)S-i nefinancijsku dugotrajnu imovinu mogu stjecati kupnjom i bez

naknade (darovanje). Stjecanje nefinancijske imovine bez naknade često može imati veće
troškove npr. održavanja nego što bi donijelo koristi za državu, odnosno JLP(R)S. Prihvaćanje
takve imovine može izazvati dodatna opterećenja za proračun te dovesti do stvaranja obveza
koje proračun nije u stanju izvršiti. Iz navedenog razloga za stjecanje nefinancijske imovine
bez naknade treba dobiti suglasnost Vlade, odnosno poglavarstva ili drugog statutom
ovlaštenog tijela JLP(R)S-a.
37
POMOĆI EUROPSKE UNIJE
Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava pomoći EU planiraju se u državnom

proračunu. Sustav provedbe pomoći EU ureñuje se posebnim zakonima i sukladno
meñunarodno preuzetim obvezama RH. RH, kao korisnica pomoći EU, mora osigurati zaštitu
financijskih interesa EU uvoñenjem sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara (AFCOS).
PRORAČUNSKA ZALIHA
Sredstva proračunske zalihe koriste se za nepredviñene rashode za koje u proračunu nisu

osigurana sredstva ili ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće previdjeti, te za druge
nepredviñene rashode tijekom godine. Ta se sredstva mogu utrošiti za rashode nastale zbog
“više sile”, npr. elementarne nepogode, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih dogañaja
koji mogu ugroziti okoliš i ostalih nepredvidivih nesreća.
2.7. PRORAČUNSKI NADZOR
Proračunskim nadzorom nije obuhvaćena samo zakonitost, svrhovitost i pravodobnost

korištenja proračunskih sredstava, već i nadzor potpune i pravodobne naplate prihoda iz
nadležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave. Nadzor, sukladno posebnim ovlastima koje imaju inspektori, može obuhvatiti i
pregled poslovnih prostorija, zgrada, predmeta, robe i drugih stvari subjekta nadzora, odnosno
utvrñivanje na licu mjesta je li odreñena roba isporučena, usluga izvršena, ureñaji i oprema
stavljeni u uporabu i slično.
Proračunski nadzor obavlja se po predstavkama grañana, zahtjevima središnjih tijela

državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba
iz kojih proizlazi sumnja na nepravilnost ili prijevaru, te po nalogu ministra financija (čl. 116.
Zakona o proračunu). Proračunski nadzor poslovanja proračunskog korisnika obavlja se
izravnim nadzorom kod subjekta nadzora, odnosno analizom njegove financijsko-
računovodstvene dokumentacije.
38
3. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
Proračunsko računovodstvo je računovodstveni sustav koji se odnosi na

knjigovodstveno praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim dogañajima proračuna te
proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Proračunskim računovodstvom ureñuju se
poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana,
priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija,
revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim
računovodstvom.
Proračunsko računovodstvo primjenjuju:
• proračuni i proračunski korisnici ,
• izvanproračunski korisnici samo glede financijskog izvještavanja.
Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika popis je proračunskih i

izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Samo oni proračunski
korisnici koji su utvrñeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika primjenjuju
proračunsko računovodstvo. Financijski izvještaji sastavljaju se za mjesečna razdoblja,
razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i
za proračunsku godinu.
39
Tablica 3: Obveznici proračunskog računovodstva
Obveznici proračunskog računovodstva

Obveznici samo u dijelu izvještavanja
PRORAČUN IZVANPRORAČUNSKI KORISNICI
Državni proračun i proračune jedinica Trgovačka društva i druge pravne osobe u

lokalne i područne (regionalne) kojima država, odnosno jedinica lokalne i
samouprave; županije, gradovi, općine područne (regionalne) samouprave ima
(njihovi proračuni i proračunski korisnici) odlučujući utjecaj na upravljanje
te
Izvanproračunski korisnici jesu

PRORAČUNSKI KORISNICI izvanproračunski fondovi, trgovačka
društva i druge pravne osobe u kojima
država, odnosno jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave ima
proračunski korisnici državnog proračuna i
odlučujući utjecaj na upravljanje.
proračunske korisnici proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Izvanproračunski fondovi koji su navedeni u

Proračunski korisnici državnog proračuna registru proračunskih korisnika su
i proračunski korisnici proračuna jedinica obveznici proračunskog računovodstva
lokalne i područne (regionalne)
samouprave jesu državna tijela, ustanove,
vijeća manjinske samouprave, proračunski
fondovi i mjesna samouprava čiji se
rashodi za zaposlene i/ili materijalni
rashodi osiguravaju u proračunu Izvanproračunski fondovi
Svi obveznici koji se nalaze u Registru

proračunskih i izvanproračunskih
korisnika
Izvor. Izrada autora
40
Tablica 4: Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Hrvatske vode
Hrvatske ceste d.o.o.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
Centar za restrukturiranje i prodaju
Izvor: Ministarstvo financija, Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna,
http://www.mfin.hr/hr/proracunsko-racunovodstvo
Izvanproračunski korisnici JLPRS su županijske uprave za ceste.
Tablica 5: Proračunski korisnici grada Splita
GRAD SPLIT
JAVNA VATROGASNA POSTOJBA GRADA SPLITA
JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREðENJE GRADA SPLITA
JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PARK ŠUMOM MARJAN
GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA
ETNOGRAFSKI MUZEJ
HRVATSKI POMORSKI MUZEJ SPLIT
MUZEJ GRADA SPLITA
PRIRODOSLOVNI MUZEJ I ZOOLOŠKI VRT
GALERIJA UMJETNINA
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U SPLITU
GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA
GRADSKO KAZALIŠTE MLADIH
MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR
JAVNA USTANOVA ŠPORTSKI OBJEKTI SPLIT
O.Š. MARJAN
O.Š. DOBRI
O.Š. BOL
O.Š. SKALICE
O.Š. MANUŠ
O.Š. SPINUT
O.Š. POJIŠAN
O.Š. LUČAC
O.Š. BRDA
O.Š. MEJE
41
O.Š. TRSTENIK
O.Š. BLATINE, ŠKRAPE
O.Š. PLOKITE
O.Š. KMAN KOCUNAR
O.Š. SPLIT 3
O.Š. RAVNE NJIVE
O.Š. SUĆIDAR
O.Š. MERTOJAK
O.Š. GRIPE
O.Š. MEJAŠI
O.Š. PUJANKE
O.Š. SLATINE
O.Š. ŽRNOVNICA
O.Š. SRINJINE
O.Š. VISOKA
O.Š. KAMEN-ŠINE
O.Š. STOBREČ
DJEČJI VRTIĆ MARJAN
DJEČJI VRTIĆ RADOST
DJEČJI VRTIĆ GRIGOR VITEZ
DJEČJI VRTIĆ CVIT MEDITERANA
Izvor: Ministarstvo financija, Proračunsko računovodstvo, http://www.mfin.hr/hr/proracunsko-
racunovodstvo
Da ne bi bilo zabune ovdje su dani proračunski korisnici Grada Splita, meñutim i Županija
Splitsko Dalmatinska ima svoje proračunske korisnike.
Obveznici moraju osigurati:

po proračunskim korisnicima, pojedinačne podatke o vrstama prihoda i primitaka,
rashoda i izdataka, stanju imovine obveza i vlastitih izvora,
voditi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, prema propisanom računskom
planu,
priznavati prihode i primitke, rashode i izdatke prema modificiranom načelu nastanka
dogañaja,
procjenjivati imovinu i obveze prema modificiranom načelu nastanka dogañaja,
financijski izvještaji sastavljaju se tromjesečno za razdoblja od 1. siječnja do 31.
ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i za proračunsku godinu.
42
3.1. Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave
Poslovne knjige proračuna i proračunskih korisnika jesu: dnevnik, glavna knjiga i

pomoćne knjige.
Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka.
Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena i transakcija
nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima.
Pomoćne knjige jesu analitičke knjigovodstvene evidencije stavki koje su u glavnoj knjizi
iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.
Proračun i proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva:
1. dugotrajne nefinancijske imovine – po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana) te s
drugim potrebnim podacima,
2. kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) – po vrsti, količini
i vrijednosti,
3. financijske imovine i obveza, i to:
• potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima
dospjelosti, zateznim kamatama i dr.),
• primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata (po
vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, stanjima),
• potraživanja i obveza po osnovi primljenih kredita i zajmova te danih zajmova (po
vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, obračunatim
kamatama).
Poslovne knjige vode se za proračunsku godinu, koja je jednaka kalendarskoj godini.

Poslovne knjige zaključuju se na kraju proračunske godine i čuvaju u sljedećim rokovima:
1. dnevnik i glavna knjiga – najmanje jedanaest godina,
2. pomoćne knjige – najmanje sedam godina.
Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga se mora nakon
zaključivanja na kraju proračunske godine potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu
koji ureñuje elektronički potpis, zaštititi na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih
njezinih dijelova ili listova i da se može u svakom trenutku otisnuti na papir. U suprotnom se
43
glavna knjiga ispisuje i uvezuje u roku od 120 dana od isteka proračunske godine na koju se
odnosi, a osoba ovlaštena za zastupanje proračuna i proračunskog korisnika mora je potpisati.
Pored analitičkih knjigovodstava proračun i proračunski korisnici vode:

– knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge),
– evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija,
– evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila,
– knjigu izlaznih računa,
– knjigu ulaznih računa te
– ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.
Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj

poslovnoj promjeni.
Knjigovodstvene isprave su:
Vjerodostojne i istinite kada potpuno i istinito odražava nastali poslovni dogañaj.
Su uredne kada se iz isprave nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina
sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka
poslovne promjene koju prikazuje. Prije unosa u poslovne knjige moraju biti kontrolirane;
zakonski predstavnik ili osoba koju on ovlasti potpisom na ispravi ili memoriranom šifrom
ovlaštenja za transakciju jamči da je isprava istinita i da realno prikazuje poslovnu promjenu
odnosno transakciju.
Knjigovodstvena isprava treba sadržavati:
– naziv (otpremnica, račun, obračun ugovora o djelu, obračun tečajne razlike),
– broj,
– mjesto i datum izdavanja isprave,
– naziv i sjedište osobe kojoj se upućuje isprava,
– sadržaj poslovne promjene i datum nastanka poslovne promjene (datum isporuke,
naziv isporučenih dobara ili usluga, količinu, cijenu, ukupnu vrijednost),
– potpis odgovorne osobe izdavatelja isprave.
Primjeri isprava su ulazni i izlazni računi, otpremnice, primke, uplatnice isplatnice,
temeljnice, izvodi.
U uvjetima rizničnog poslovanja:
– Izvještaj o plaćenim obvezama za rashode proračunskog korisnika,
44
– Izvještaj o naplaćenim prihodima kojima riznica izvještava svog proračunskog korisnika
koji su prihodi iz njegove nadležnosti naplaćeni u proračun.
3.2. Popis imovine i obveza
Proračun i proračunski korisnici, na početku poslovanja, moraju popisati imovinu i

obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Popis imovine i obveza mora se sastaviti i
na kraju svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance. Proračun i proračunski
korisnici koji obavljaju muzejsku djelatnost, popis grañe mogu obaviti u roku koji nije duži od
pet godina; proračun i proračunski korisnici koji obavljaju knjižničnu djelatnost popis
knjižnične grañe, mogu obaviti u roku koji nije duži od roka za provoñenje obvezne redovne
revizije knjižnične grañe utvrñenog posebnim podzakonskim aktom, popis vojnih nekretnina
kojima upravlja odnosno raspolaže ministarstvo nadležno za obranu može se obaviti u roku
koji nije duži od tri godine.
3.3 Modificirano načelo nastanka dogañaja
Prihodi i rashodi iskazuju se uz primjenu modificiranoga računovodstvenog načela nastanka

dogañaja.
Modificirano računovodstveno načelo nastanka događaja znači da se:
– ne iskazuje rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine,

– ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske imovine,
– prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod
uvjetom da se mogu izmjeriti,
– rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog dogañaja (obveza) i u izvještajnom
razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju,
– rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku
nabave i u visini njene nabavne vrijednosti. Iznimno, u djelatnosti zdravstva te u
45
obavljanju vlastite trgovačke i proizvoñačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu
nefinancijsku imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje,
– za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj
vrijednosti.
3.4. Prihodi i primici
Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom izvještajnog razdoblja u obliku priljeva

novca i novčanih ekvivalenata. Prihodi se temeljno klasificiraju na prihode poslovanja i
prihode od prodaje nefinancijske imovine.
Prihodi poslovanja klasificiraju se na prihode od poreza, prihode od doprinosa, pomoći iz

inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna, prihode od imovine, prihode od upravnih i
administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada, prihode od prodaje
proizvoda i robe te pruženih usluga i prihode od donacija, prihode iz nadležnog proračuna i od
HZZO-a temeljem ugovornih obveza te kazne, upravne mjere i ostale prihode. Prihodi od
prodaje nefinancijske imovine klasificiraju se prema vrstama prodane nefinancijske imovine.
Primici su priljevi novca i novčanih ekvivalenata po svim osnovama.
3.5. Rashodi i izdaci
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja imovine ili povećanja

obveza. Rashodi se temeljno klasificiraju na rashode poslovanja i rashode za nabavu
nefinancijske imovine.
Rashodi poslovanja klasificiraju se na rashode za zaposlene, materijalne rashode,

financijske rashode, subvencije, pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna,
naknade i ostale rashode. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine klasificiraju se po vrstama
nabavljene nefinancijske imovine.
Izdaci su odljevi novca i novčanih ekvivalenata po svim osnovama.
46
3.6. Sadržaj i primjena računskog plana
Računski plan sastavni je dio Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom

planu. Računski plan je podloga i analitički okvir za praćenje svih faza proračunskog ciklusa,
a to su: planiranje, praćenje izvršenja i izvještavanje.
Osnovu novog obračunskog plana čini ekonomska klasifikacija meñunarodnog sustava
državne financijske statistike (GFS) uz uvažavanje posebnosti hrvatskog javnog sektora.
Propisani računi su razvrstani na: razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune.
Osnovni računi se mogu dalje raščlanjivati prema potrebama, na analitičke i sub-analitičke
račune.
Računskim planom proračuna utvrñene su brojčane oznake i nazivi pojedinih računa-

Računi su razvrstani na: razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune. Osnovni
računi iz Računskog plana mogu se raščlanjivati, prema potrebama, na analitičke i
podanalitičke račune.
Računski plan sadrži 10 razreda, i to:
0 – Nefinancijska imovina,
1 – Financijska imovina,
2 – Obveze,
3 – Rashodi poslovanja,
4 – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine,
5 – Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova,
6 – Prihodi poslovanja,
7 – Prihodi od prodaje nefinancijske imovine,
8 – Primici od financijske imovine i zaduživanja,
9 – Vlastiti izvori.
47
Slika 10: Organizacija računskog plana
Razredi 0, 1, 2 i 9 jesu BILANČNI razredi u kojima se prate promjene stanja imovine,

obveza i vlastitih izvora.
Razredi 3, 4, 5, 6, 7 i 8 jesu razredi u kojima se prema propisanoj ekonomskoj klasifikaciji
prate tekuće, kapitalne i financijske aktivnosti. Ovi razredi predstavljaju ekonomsku
klasifikaciju izuzev skupina računa 39, 49, 59, 69, 79 i 89.
Sadržajno, računski plan je postavljen vrlo široko. Namjera u oblikovanju je bila da se
omogući procesuiranje podataka u izvještavanje i na obračunskoj i na novčanoj osnovi.
Osnovni račun smatra se najnižim zadanim analitičkim računom. To znači da proračuni i
proračunski korisnici osnovne račune dane u Računskom planu ne smiju samostalno mijenjati.
Analitičke račune niže od osnovnih računa proračuni i proračunski korisnici mogu prema
vlastitim potrebama odrediti samostalno.
Razredi 0, 1, 2 i 9 jesu razredi u kojima se prate promjene i stanja imovine, obveza i
vlastitih izvora.
48
Pregled stanja imovine i obveza temelj je za izračunavanje pokazatelja održivosti aktivnosti
proračuna i proračunskih korisnika, a to su:
– financijska neto vrijednost (razlika izmeñu financijske imovine i obveza) i
– neto vrijednost (razlika izmeñu ukupne imovine i obveza).
Razredi 3, 4, 5, 6, 7, 8 jesu razredi u kojima se prema propisanoj ekonomskoj
klasifikaciji prate tekuće, kapitalne i financijske aktivnosti.
3.7. Iskazivanje imovine i obveza
Imovina, obveze i vlastiti izvori odreñuju financijski položaj proračuna odnosno

proračunskih korisnika.
Imovina jesu resursi koje kontrolira proračun odnosno proračunski korisnici kao rezultat
prošlih dogañaja i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti.
Imovina se klasificira po svojoj vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti.
Obveze su neizmirena dugovanja proračuna odnosno proračunskih korisnika proizašle iz

prošlih dogañaja, za čiju se namiru očekuje odljev resursa.
Obveze se klasificiraju prema namjeni i ročnosti. Vlastiti izvori su ostatak imovine nakon
odbitka svih obveza. Imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka
dogañaja uz primjenu metode povijesnog troška.
3.8. Proračunsko računovodstvo i

izvanproračunski korisnici
Izvanproračunski fondovi (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za

mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje) već su dio proračunskog sustava i
vode proračunsko računovodstvo te financijske izvještaje podnose u skladu s odredbama
Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.
49
Trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno JLP(R)S ima
odlučujući utjecaj na upravljanje u praksi vode računovodstvo dvojako:
– kao trgovačka društva – primjena poduzetničkog računovodstva ili
– kao neprofitne organizacije – prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih
organizacija.
Ti se izvanproračunski korisnici u opći proračun uključuju samo na razini financijskih
izvještaja koje su za konsolidaciju obvezni izraditi u skladu s odredbama Pravilnika o
financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.
3.9. Temeljni financijski izvještaji
Temeljni financijski izvještaji koje treba sastaviti su:

Bilanca,
Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Izvještaj o poslovanju),
Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji.
Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,
Izvještaja o obvezama.
3.9.1. Bilanca
Bilanca, kako pojedinog proračunskog korisnika i proračuna, tako i općeg proračuna u

cjelini, daje pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora na odreñeni dan.
50
51
52
53
54
Slika 11: Bilanca
Izvor: Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, NN. 3/15.
3.9.2. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (izvještaj o poslovanju)
Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (izvještaj o poslovanju)

je izvještaj u kojem se za izvještajno razdoblje iskazuju podaci o prihodima, rashodima,
promjenama na nefinancijskoj imovini i promjenama na financijskoj imovini i obvezama.
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
Slika 12: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima
71
3.9.3. Izvještaj o obvezama
U izvještaj o obvezama se unose podatci o stanju i promjeni

stanja obveza tijekom kvartala. Obveze na kraju izvještajnog razdoblja dijele se na dospjele i
nedospjele te se traže detaljni podatci o dospjelim obvezama prema roku prekoračenja: od 1
do 60 dana, od 61 do 180 dana, od 181 do 360 dana i preko 361 dan.
U analizama podataka iz Izvještaja o obvezama posebno je bitan podatak o dospjelim
obvezama. Veliki udio dospjelih u ukupnim obvezama upućuje na financijske probleme
subjekta i potrebu uspostavljanja veće kontrole nad njegovim poslovanjem.
72
73
Slika 13: Izvještaj o obvezama
74
3.9.4. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Stanja iskazana u

Bilanci na početku nekog razdoblja mijenjaju se ovisno o poslovnim dogañajima i
transakcijama, vezanim za pojedine vrste imovine i obveza, nastalim u tijeku godine npr:
– kupnjom automobila početno stanje na računu 02311 Osobni automobili se
povećava, a na računu novčanih sredstava smanjuje ili
– primitkom zajma povećava se stanje na skupini 26 Obveze za zajmove kao i stanje
novčanih sredstava.
Da bi se dobila potpuna slika o tome zašto i kako su se promijenila stanja iskazana u Bilanci
na dan 31. prosinca u odnosu na ona iskazana na dan 1. siječnja, potrebno je uzeti u obzir i
ove promjene.
U izvještaju o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza iskazuju se svi utjecaji na
neto-vrijednost koji nisu rezultat transakcija, a klasificiraju se kao promjene u vrijednosti ili
promjene u obujmu imovine i obveza.
75
Slika 14: Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
76
3.9.5. Izvještaj o rashodima prema funkcijama
Izvještaj o rashodima prema funkcijama sastavljaju jedinice lokalne i regionalne

(područne) samouprave i razdjeli državnog proračuna. Funkcijski se klasificiraju rashodi
poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine, dok se izdatci za financijsku imovinu i
obveze ne razvrstavaju funkcijski, a time niti uključuju u ovaj Izvještaj.
77
78
79
Slika 15: Izvještaj o rashodima prema funkcijama
3.9.6. Bilješke
Bilješke uz financijske izvještaje detaljna su razrada i dopuna podataka iz ostalih

financijskih izvještaja te u biti ne predstavljaju financijski izvještaj, već objašnjenje i dopunu
podataka iz izvještaja. Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane. Obvezne Bilješke
uz Bilancu jesu:
1. Pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno

robnih zajmova i financijskih najmova (leasing) u Tablici 1. Dani zajmovi i primljene
otplate, Tablici 2. Primljeni krediti i zajmovi te otplate i Tablici 3. Primljeni robni zajmovi
i financijski najmovi (Slika 16),
80
2. Pregled dospjelih kamata na kredite i zajmove u Tablici 4. Dospjele kamate na kredite
i zajmove (Slika 16),
3. Pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji uz ispunjenje odreñenih uvjeta, mogu
postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u
tijeku i slično).
U Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima potrebno je navesti

razloge zbog kojih je došlo do većih odstupanja od ostvarenja u izvještajnom razdoblju
prethodne godine.
U Bilješkama uz Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza

objašnjavaju se značajnije promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz financijske izvještaje za proračunsku

godinu sastavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini u elektroničkom obliku na Obrascu: UDJ
81
82
Slika 16: Bilješke uz financijske izvještaje
83
Rokovi predaje financijskih izvještaja i vrsta financijskih izvještaja koje predaje su propisani
pojedinačno za svakog obveznika Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom
računovodstvu NN. 3/15.
3.10. Konsolidacija
Konsolidirani financijski izvještaji jesu izvještaji u kojima su podaci za grupu (više

meñusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih i izvanproračunskih korisnika)
prezentirani kao da se radi o jedinstvenom subjektu.
Ministarstva konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika u njihovoj
nadležnosti.
JLP(R)S konsolidira financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su u njezinoj
nadležnosti i svoj financijski izvještaj te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj proračuna
JLP(R)S.
Ministarstvo financija konsolidira za proračunsku godinu:

1. konsolidirane financijske izvještaje ministarstava i financijski izvještaj državnog
proračuna te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna,
2. konsolidirane financijske izvještaje državnog proračuna i financijske izvještaje
izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te sastavlja konsolidirani financijski
izvještaj središnjeg proračuna,
3. konsolidirane financijske izvještaje proračuna svih JLP(R)S i financijske izvještaje
svih izvanproračunskih korisnika jedinica JLP(R)S te ih iskazuje u konsolidiranom
financijskom izvještaju,
4. konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna i konsolidirani financijski
izvještaj svih JLP(R)S i financijske izvještaje svih izvanproračunskih korisnika
JLP(R)S te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj općeg proračuna.
84
4. STJECANJE I PRAĆENJE
NEFINANCIJSKE IMOVINE
Imovina je resurs kojeg kontrolira proračun odnosno proračunski korisnik kao rezultat
prošlih dogañaja od kojeg se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Imovina se
početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) odnosno po procijenjenoj
vrijednosti.
Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za
carine, nepovratne poreze, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno
dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak upotrebe.
Dugotrajna imovina se, i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje
u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuñenja ili uništenja.
Dugotrajna imovina je financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek upotrebe duži od

jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik.
Dugotrajna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od

3.500,00 kuna može se otpisati jednokratno, stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog
ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe.
Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namijenjena obavljanju djelatnosti ili

daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana.
85
Tablica 4: Klasifikacija imovine
Vrsta Financijska.
Nefinancijska imovina
Korisni vijek upotrebe Dugotrajna imovina (vijek upotrebe duži od jedne godine).
Kratkotrajna (namijenjena je obavljanju djelatnosti ili

daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana).
Izvor: Izrada autora
Nefinancijska imovina obuhvaća:

01 - Neproizvedenu dugotrajnu imovinu,
02 - Proizvedenu dugotrajnu imovinu,
03 - Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti,
04 - Sitni inventar,
05 - Dugotrajnu nefinancijsku imovinu u pripremi i
06 - Proizvedenu kratkotrajnu imovinu.
Modificirano računovodstveno načelo nastanka dogañaja znači:

da se ne iskazuje rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine,
rashodi za nabavu nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i evidentiraju
na sljedeći način: nabava nefinancijske imovine evidentira se odobrenjem
odgovarajućeg računa obveza za nabavu nefinancijske imovine u skupini 24 i
zaduženjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu nefinancijske imovine u razredu
4. Istovremeno s evidencijom obveze i rashoda evidentira se nabavljena imovina
zaduženjem odgovarajućeg računa nefinancijske imovine u razredu 0 i odobrenjem
odgovarajućeg računa vlastitih izvora u skupini 91. Plaćanje se evidentira odobrenjem
računa novčanih sredstava u skupini 11 i zaduženjem odgovarajućeg računa obveza za
nabavu nefinancijske imovine u skupini 24.
ne iskazuju se prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske imovine,
rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u
visini njene nabavne vrijednosti. Iznimno, u djelatnosti zdravstva te u obavljanju
86
vlastite trgovačke i proizvoñačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu nefinancijsku
imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje,
za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj
vrijednosti.
Neproizvedena dugotrajna imovina sastoji se od materijalne i nematerijalne.

Neproizvedena materijalna imovina obuhvaća prirodna bogatstva nad kojima proračun i
proračunski korisnici imaju pravo vlasništva.
Nematerijalna imovina obuhvaća: patente, koncesije, licence te uz ostala slična prava i
goodwill.
Goodwill je više plaćeni iznos od iznosa utvrñenog kao razlika izmeñu imovine i obveza
kupljenoga trgovačkog društva.
Skupina računa 02 – Proizvedena dugotrajna imovina se sastoji od: grañevinskih objekata,

postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih
vrijednosti, višegodišnjih nasada i osnovnog stada i nematerijalne proizvedene imovine.
Zgrade i ostali grañevinski objekti iskazuju se odvojeno od zemljišta na kojem su smješteni.
Nematerijalna proizvedena imovina sastoji se od: istraživanja rudnih bogatstava, ulaganja

u računalne programe, umjetničkih, literarnih i znanstvenih djela i slično.
Skupina računa 03 – Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti sastoji se od

vrijednosti koje se čuvaju pohranjene i ne koriste u obavljanju djelatnosti. Ove vrijednosti su:
plemeniti metali, drago kamenje, pohranjene knjige, umjetnička djela i slično.
Skupina računa 04 – Sitni inventar sastoji se od zaliha sitnog inventara i sitnog inventara u
upotrebi.
Sitni inventar jest dugotrajna imovina čiji je upotrebni vijek duži od godinu dana, a
pojedinačna nabavna vrijednost manja od 3.500 kuna.
Skupina računa 05 – Dugotrajna nefinancijska imovina u pripremi sadrži ulaganja u tijeku

izrade ili nabave proizvedene dugotrajne imovine.
87
Skupina računa 06 – Proizvedena kratkotrajna imovina sadrži: zalihe za obavljanje
djelatnosti, proizvodnju i proizvode i robu za daljnju prodaju. Proizvodnja u tijeku sastoji se
od dobara čiji proces proizvodnje nije dovršen. Gotovi proizvodi jesu proizvodi za koje je
završen proces proizvodnje te se mogu dalje prodavati, preraspodjeljivati ili koristiti.
Roba za daljnju prodaju jesu dobra koja su kupljena u svrhu daljnje prodaje.
4.1. Otpis
Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se po prosječnim godišnjim stopama linearnom

metodom. Osnovica za otpis dugotrajne imovine jest njen početni ili revalorizirani trošak
nabave (nabavna vrijednost) odnosno procijenjena vrijednost. Početak otpisa nije propisan
Pravilnikom o proračunskom računovodstvu. Početak obračuna otpisa ne ovisi o momentu
stavljanja imovine u upotrebu. Otpis se počinje obračunavati s mjesecom koji slijedi nakon
mjeseca kada je sredstvo raspoloživo za upotrebu.
Tablica 5: Stope ispravka vrijednosti dugotrajne imovine
Red.
Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek trajanja Godišnja stopa (%)
br
1 2 3 4
I GRAðEVINSKI OBJEKTI
1. stambeni i poslovni objekti
od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25
od drveta i ostalog materijala 20 5
2. ceste, željeznice i slični prometni objekti 25 4
3. ostali grañevinski objekti 20 5
II POSTROJENJA I OPREMA
1. Uredska oprema i namještaj
računala i računalna oprema 4 25
uredski namještaj 8 12,5
ostala uredska oprema 5 20
2. Komunikacijska oprema 5 20
komunikacijski ureñaji 5 20
pokretni komunikacijski ureñaji 2 50
88
3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20
4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20
5. Instrumenti, ureñaji i strojevi 8 12,5
precizni i optički instrumenti 5 20
mjerni i kontrolni ureñaji:
– mehanički 8 12,5
– elektronički 5 20
6. Sportska i glazbena oprema 5 20
7. Ureñaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20
III PRIJEVOZNA SREDSTVA
1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5
osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20
2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5
Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom
3. 8 12,5
prometu
brodovi veći od 1000 brt 20 5
4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10
IV KNJIGE
Knjige u knjižnicama 5 20
VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO
V 5 20
STADO
NEMATERIJALNA PROIZVEDENA
VI
IMOVINA
1. Istraživanje rudnih bogatstava 10 10
2. Ulaganja u računalne programe 4 25
3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25
NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA
VII
IMOVINA
patenti, koncesije, licence, pravo korištenja
prema trajanju iz ugovora
tuñih sredstava, višegodišnji zakup i slično
prema stopama iz Odluke iz članka
VIII Vojna nefinancijska oprema
59. stavka 4. ovoga Pravilnika
Izvor: Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, NN 87/08 i 136/12.
89
4.2. TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE I DODATNO ULAGANJE
NA IMOVINI
Tekuće i investicijsko održavanje podrazumijeva kontinuirane aktivnosti kojima se

imovina održava ili vraća u funkcionalno stanje, kao što su: servisiranje ureñaja i opreme,
ureñenje unutarnjih i vanjskih zidova, popravci i zamjena dotrajalih dijelova, periodični
remonti postrojenja i opreme i slično. Ovi troškovi se evidentiraju u okviru razreda 3.
Ako proračunski korisnik ima organiziranu službu za održavanje onda na razredu 3 ( kto 3224
– Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje) evidentira nabavu rashoda za
materijal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje. Ako usluge tekućeg i investicijskog
održavanja obavlja drugo – vanjsko poduzeće onda se na računu za takve usluge nalazi i
specifikacija utrošenog materijala, taj se rashod iskazuje na računu 3232 – Usluge tekućeg i
investicijskog održavanja
Rashodi za dodatna ulaganja jesu ulaganja kojima se produžuje vijek upotrebe, povećava
kapacitet, mijenja namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna svojstva nefinancijske
imovine kao npr. ulaganja u obnovu, rekonstrukciju ili povećanje nefinancijske imovine koja
ne moraju biti uvjetovana stanjem imovine. Za vrijednost dodatnih ulaganja povećava se
vrijednost imovine na kojoj je ulaganje izvršeno (potrebno je i povećati vrijednost vlastitih
izvora).
4.3. STJECANJE DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE
Dugotrajna imovina se može stjecati:
1) kupnjom
2) donacijama
3) pomoćima.
90
DONACIJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
Donacije su sredstva koja, bez obveze vraćanja, proračun i proračunski korisnici dobiju od
pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna. Za donacije nefinancijske imovine iskazuju
se prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti. Dobivena dugotrajna nefinancijska
imovina evidentira se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja skupina (663)
i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine
(razred 4). Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun nefinancijske
imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.
Shema 1: Evidentiranje primljenih donacija dugotrajne nefinancijske imovine
D P
Rashodi za nabavu dugotrajne Donacije od pravnih i fizičkih osoba

nefinancijske imovine – razred 4 izvan proračuna - 663
Evidentiranje imovine – razred 0 Povećanje vlastitih izvora razred 9
POMOĆI
Skupina računa 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna sadrži

tekuće i kapitalne pomoći inozemnim vladama, meñunarodnim organizacijama, institucijama i
tijelima EU, pomoći unutar općeg proračuna i proračunskim korisnicima drugih proračuna, te
prijenose proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne
djelatnosti i pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Pomoći dane u obliku prijenosa
nefinancijske imovine priznaju se u visini knjigovodstvene vrijednosti imovine.
Pomoći unutar općeg proračuna obuhvaćaju:
• pomoći proračunima i to: državnom, županijskim, gradskim i općinskim
proračunima,
• pomoći HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u te ostalim izvanproračunskim korisnicima i
91
U konsolidiranom financijskom izvještaju općeg proračuna pomoći unutar općeg
proračuna se eliminiraju, a ostaju iskazane samo pomoći dane inozemnim vladama,
meñunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU.
Dane donacije i pomoći u dugotrajnoj imovini iskazuju se u visini knjigovodstvene

vrijednosti imovine pri čemu se odobrava račun prihoda od prodaje nefinancijske imovine
(razred 7) i zadužuje odgovarajući račun rashoda poslovanja:
• za dane kapitalne pomoći u inozemstvo – skupina 36,
• za kapitalne donacije fizičkim osobama, neprofitnim organizacijama (vjerskim
zajednicama, udrugama grañana, sportskim društvima itd. ) – skupina 382,
• za dane kapitalne pomoći trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima –
računi skupine 386).
Kada je knjigovodstvena vrijednost imovine 0, u tom slučaju kod danih pomoći i donacija
nema knjiženja prihoda i rashoda nego se samo obavlja isknjiženje darovane imovine.
Meñusobni prijenosi nefinancijske imovine proračuna i proračunskih korisnika

evidentiraju se preko promjena u obujmu imovine (konto 915)
Shema 2: Evidentiranje primljenih pomoći u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini od drugog

proračuna
D P
915 – promjene u vrijednosti i obujmu imovine

(KNJIGOVOSTENA VRIJEDNOST IMOVINE)
Evidentiranje imovine – razred 0 Konto ispravka vrijednosti 029 (SVOTA OTPISA)

(NABAVNA VRIJEDNOST)
92
4.4. REVALORIZACIJA
Kada vrijednost neke imovine značajno odstupa od knjigovodstvene vrijednosti,

vrijednost imovine bi trebalo ponovno procijeniti. Modificirano računovodstveno načelo
nastanka dogañaja znači da se ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti
nefinancijske imovine. Promjene u vrijednosti (revalorizacija) dugotrajne nefinancijske
imovine jesu dogañaji koji utječu na imovinu, a nisu rezultat aktivnosti odnosno transakcija
(kupnja, prodaja). Promijene u vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine se evidentiraju na
odgovarajućim računima imovine, a u korist ili na teret odgovarajućeg računa u podskupini
915. Svaka promjena evidentirana na računima podskupine 915 prenosi se u korist ili na teret
odgovarajućeg računa u skupini 91.
4.5. KRATKOTRAJNA NEFINANCIJSKA IMOVINE
Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namijenjena obavljanju djelatnosti ili

daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana.
Primljene donacije kratkotrajne nefinancijske imovine se knjiže na način da se priznaju

rashodi za nabavu kratkotrajne nefinancijske imovine (razred 3) i prihod od primljenih
pomoći ili donacija ( razred 6). Ako se imovina skladišti potrebno je knjižiti još i razred 0 i 9.
Kod danih donacija kratkotrajne nefinancijske imovine, potrebno je knjižiti prihode od

prodaje te imovine ( razred 6) i rashode donacija u razredu 3 u visini knjigovodstvene
vrijednosti imovine. Ako je imovina bila evidentirana na računima 0 i 9 potrebno je isknjižiti.
93
Shema 3: Evidentiranje danih donacija kratkotrajne nefinancijske imovine
D P
Dane donacije kratkotrajne Prihodi od prodaje kratkotrajne

nefinancijske imovine Razred 3 nefinancijske imovine Razred 6
Isknjižavanje imovine – razred 9 Isknjižavanje imovine – razred 0
Pri evidentiranju donacija kratkotrajne imovine postupa se na isti način kao i pri donaciji
dugotrajne nefinancijske imovine.
Meñusobni prijenosi imovine izmeñu proračuna i proračunskih korisnika evidentiraju se

preko promjena u obujmu imovine - skupina 915.
94
5. FINANCIJSKA IMOVINA
Financijska imovina sastoji se od:

11 - Novca u banci i blagajni,
12 - Depozita, jamčevnih pologa i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i
ostalo,
13 - Potraživanja za dane zajmova,
14 - Vrijednosnih papira,
15 - Dionica i udjela u glavnici,
16 - Potraživanja za prihode poslovanja,
17 - Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine i
19 - Rashoda budućih razdoblja i nedospjele naplate prihoda (aktivna vremenska
razgraničenja).
Uputom korisnicima državnog proračuna o postupanju prilikom isplate gotovog novca

za proračunske korisnike državnog proračuna propisana je visina blagajničkog maksimuma u
svoti od 5.000,00 kn. Blagajnički maksimum predstavlja maksimalnu svotu gotovog novca
koju proračunski korisnik (organizacijski dio) može dnevno držati u blagajni. Sredstva koja na
kraju dana prelaze blagajnički maksimum moraju se uplatiti u korist računa državnog
proračuna.
Financijska imovina se prema ročnosti dijeli na kratkoročnu i dugoročnu.
Knjigovodstvena evidencija financijske imovine ovisi o tome da li imovina dospijeva na

naplatu u tekućoj ili u sljedećoj godini. Promjene na financijskoj imovini se knjiže preko
razreda 5 i 8 za dugoročnu financijsku imovinu i imovinu koja dospijeva na naplatu u
sljedećoj godini.
Kratkoročna financijska imovina koja dospijeva na naplatu u tekućoj godini se
evidentira samo u okviru razreda 1.
95
Shema 4: Evidentiranje povećanja dugoročne financijske imovine
D P
Evidentiranje izdataka za Smanjenje novčanih sredstava – 11

financijsku imovinu – razred 5
Depoziti, zajmovi, vrijednosni papiri, Povećanje vlastitih izvora za financijsku

dionice i udjeli u glavnici – skupine 12, imovinu – 91122 ili 91112
13, 14, 15
Shema 5: Evidentiranje smanjenja dugoročne financijske imovine
D P
Povećanje novčanih sredstava – novac Evidentiranje primitaka od financijske

- 11 imovine – razred 8
Smanjenje vlastitih izvora za financijsku Smanjenje - depozita, zajmova,

imovinu – 91122 ili 91112 vrijednosnih papira, dionica i udjela u
glavnici – skupine 12, 13, 14, 15
Kratkoročnu financijsku imovinu: kratkoročne kredite, kratkoročne depozite, primljene ili

vraćene u istoj proračunskoj godini ne evidentiramo kroz razrede 5 i 8 nego samo u okviru
razreda 1 ako je riječ o danim kreditima ili depozitima ili u okviru razreda 2 i 1 ako je riječ o
primljenim zajmovima.
96
RASHODI BUDUĆIH RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA (AKTIVNA VREMENSKA
RAZGRANIČENJA (SKUPINA 19))
Rashodi koji nastaju kontinuirano u toku godine (rashodi za zaposlene, komunalne usluge
opskrba energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad
predstavničkih i izvršnih tijela, naknade grañanima i kućanstvima na temelju osiguranja i
druge naknade i slično) se uključuju u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se
izvještaji sastavljaju. Oni rashodi koji ne pripadaju tekućem razdoblju se knjiže kao aktivna
vremenska razgraničenja odnosno rashod budućeg razdoblja.
Skupina računa 19 – Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna

vremenska razgraničenja) sadrži:
- unaprijed plaćene rashode budućih razdoblja (pretplate za časopise, premije
osiguranja, članarine),
- prihode koji pripadaju odreñenom obračunskom razdoblju, ali u tom razdoblju
nije dospjela njihova naplata ili nisu mogli biti izdani računi i
- kontinuirane rashode budućih razdoblja.
97
6. OBVEZE
Obveze se sastoje od:
23 - Obveza za rashode poslovanja,
24 - Obveza za nabavu nefinancijske imovine,
25 - Obveza za vrijednosne papire,
26 - Obveza za kredite i zajmove i
29 - Odgoñeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (pasivna vremenska
razgraničenja).
23 – Obveze za rashode poslovanja sadrži obveze koje se u trenutku nastanka priznaju kao
rashod na računima razreda 3 – Rashodi poslovanja, a to su obveze za: zaposlene, materijalne
rashode, financijske rashode, subvencije, temeljem sredstava pomoći EU, naknade grañanima
i kućanstvima, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći te ostale tekuće obveze.
24 – Obveze za nabavu nefinancijske imovine sadrži obveze koje se u trenutku nastanka

priznaju kao rashod na računima razreda 4 – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine, a to
su obveze za nabavu: neproizvedene dugotrajne imovine, proizvedene dugotrajne imovine,
plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti, zaliha te obveze za dodatna ulaganja na
nefinancijskoj imovini.
25 – Obveze za vrijednosne papire obuhvaća obveze za vrijednosne papire klasificirane

prema vrstama financijskih instrumenata.
26 – Obveze za kredite i zajmove obuhvaća obveze koje proračuni i proračunski

korisnici imaju za primljene kredite i zajmove.
Obveze za vrijednosne papire i zajmove knjiže se u korist računa obveza (skupine 25 i 26) na
teret računa 912 – ispravak vlastitih izvora, istovremeno potrebno je proknjižiti primitak
novčanih sredstava (11) temeljem izdavanja vrijednosnih papira i primljenih zajmova (8).
98
Shema 6: Model knjiženja zaduživanja putem izdavanja vrijednosnih papira i primljenih
zajmova
D P
11 – novčana sredstva 8 –primici temeljem izdavanja vrijednosnih

papira i primljenih zajmova
912 – smanjenje vlastitih izvora za 24 i 25 obveze temeljem izdavanja vrijednosnih

financijsku imovinu papira i primljenih zajmova
Obveze za kamate po primljenim kreditima i zajmovima evidentiraju se na računima

obveza za rashode poslovanja u skupini 23.
ODGOĐENO PLAĆANJE RASHODA I PRIHODI BUDUĆIH RAZDOBLJA
Skupina računa 29 – Odgoñeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja sadrži

rashode koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje te prihode koji su naplaćeni ili
obračunani u tekućem razdoblju, a odnose se na iduće obračunsko razdoblje. To znači da sve
primljene isporuke dobara i usluga zaključno s 31.12. proračunske godine u poslovnim
knjigama treba iskazati kao obveze i odgovarajuće rashode tog razdoblja, pa i za koje
isporučitelji i drugi vjerovnici pravovremeno ne izdaju i dostave račune. Ovakvi računi se
knjiže na konto 29111 – obračunati rashodi koji nisu fakturirani. Po primitku računa zatvara
se konto 29111 i iskazuje obveza na odgovarajućem računu skupine 23 ili 24, eventualna
razlika u odnosu na sastavljeni obračun treba teretiti prihode odnosno rashode.
Primjeri za iskazivanje prihoda budućih razdoblja jesu:

– u tekućoj proračunskoj godini plaćene upisnine, školarine i slične naknade koje
obračunavaju fakulteti, visoke škole, srednje škole s posebnim programom za
obrazovanje odraslih i dr., a koje se odnose samo dijelom na tekuću godinu, a dijelom
na buduće razdoblje,
– naplaćena najamnina za 12 mjeseci (dijelom se odnosi i na sljedeću proračunsku
godinu) itd.
99
7 . V L A S T I T I I Z VO R I I U T V R Đ I VA N J E
R E Z U LTATA
Vlastiti izvori sadrže:

91 - Vlastite izvore i ispravak vlastitih izvora,
92 - Rezultat poslovanja,
96 - Obračunate prihode poslovanja,
97 - Obračunate prihode od prodaje nefinancijske imovine,
98 - Rezerviranja i
99 - Izvanbilančne zapise.
Knjiženja na računima skupine 91 (izvori vlasništva i ispravci izvora) obavljaju se :

kod povećanja imovine,
kod smanjenja i isknjiženja imovine (otuñenja i uništenja),
kod otpisa (ispravka vrijednosti) imovine,
kod pribavljanja financijske imovine i zaduživanja,
kod otuñenja financijske imovine i smanjenja zaduženja.
7.1. PROMJENE U VRIJEDNOSTI I OBUJMU IMOVINE
Promjene u vrijednosti (revalorizacija) i promjene u obujmu imovine i obveza jesu

dogañaji koji utječu na imovinu i obveze, a nisu rezultat aktivnosti odnosno transakcija
(kupnje ili prodaje imovine). Evidentiraju se na odgovarajućim računima imovine i obveza, a
u korist ili na teret odgovarajućeg računa u podskupini 915.
Promjene u obujmu najčešće su rezultat početka priznavanja odnosno prestanka

priznavanja imovine i drugih promjena u količini i kvaliteti već priznate imovine:
primljenih i danih donacija nefinancijske imovine izmeñu proračuna i
proračunskih korisnika,
100
potpunog uništenja imovine (koja se ne može otuñiti, prodati kao otpad ili
pokloniti),
prepoznavanja do tada neotkrivene imovine,
viškova i manjkova imovine (osim manjkova na teret zaposlenika),
gubitka prava vlasništva nad imovinom,
otpis- isknjiženje potraživanja (najčešće zbog zastare potraživanja) itd.
Promjene u vrijednosti (revalorizacija) najčešće su rezultat inflacije ili promjena u tržišnoj

vrijednosti imovine odnosno obveza:
nepredviñeno zastarijevanje imovine (tehnološko) zbog čega se imovina povlači iz
upotrebe,
potpuno uništenje ili djelomično oštećenje,
ispravak vrijednosti potraživanja zbog poteškoća s naplatom.
Druge promjene u obujmu nastaju zbog:

izvanrednih dogañaja (kao što su potresi, poplave, požar i slično, otpisi potraživanja,
nepredviñeno zastarijevanje i/ili propadanje imovine),
nepredviñenih šteta (znatni gubitci inventara zbog požara, krañe i slično) i
prirodnog prirasta.
Važno je zapamtiti da se dugotrajna imovina i nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u

evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuñenja ili
uništenja.
Svaka promjena evidentirana na računima podskupine 915 prenosi se u korist ili na teret
odgovarajućeg računa u skupini 91 na kraju godine. Izvještaj o promjenama u obujmu i
vrijednosti imovine i obveza je moguće sastaviti na temelju prometa računa 915.
101
7.2. UTVRĐIVANJE REZULTATA I ZAKLJUČNA KNJIŽENJA
Na kraju godine svi računi u razredima 3, 4, 5, 6, 7 i 8 se zatvaraju. Na kraju izvještajnog

razdoblja rezultat se utvrñuje tako da se za ukupan iznos rashoda i izdataka odobravaju računi
rasporeda rashoda i izdataka u skupinama 39, 49 i 59 i prenose dugovno na račun rezultata
poslovanja skupine 92. Za ukupnu svotu prihoda i primitaka zadužuju se računi rasporeda
prihoda i primitaka u skupinama 69, 79 i 89 i prenose potražno na račun rezultata poslovanja
u skupini 92.
Ako je potražna strana na računima rezultata poslovanja skupine 92 veća od dugovne za

utvrñenu razliku zadužuje se odgovarajući račun rezultata poslovanja i odobrava odgovarajući
račun viška prihoda i primitaka u skupini 92.
Ako je dugovna strana na računima rezultata poslovanja skupine 92 veća od potražne za

utvrñenu razliku odobrava se odgovarajući račun rezultata poslovanja i zadužuje odgovarajući
račun manjka prihoda i primitaka u skupini 92.
Saldo na kraju godine na podskupini 922 utvrñuje se prebijanjem računa viškova i

manjkova po istovrsnim kategorijama i izvorima financiranja:
višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja,
višak prihoda od nefinancijske imovine i manjak prihoda od nefinancijske
imovine,
višak primitaka od financijske imovine i manjak primitaka od financijske
imovine.
102
7.3. KOREKCIJE REZULTATA POSLOVANJA
Za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa

sredstava, a to su: 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, 63122 Kapitalne
pomoći od inozemnih vlada izvan EU, 63221 Kapitalne pomoći od meñunarodnih
organizacija, 63241 Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU, 6332 Kapitalne pomoći
proračunu iz drugih proračuna, 6342 Kapitalne pomoći od izvanproračunskih korisnika, 6352
Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, 6362 Kapitalne pomoći
proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, 6382 Kapitalne pomoći iz
državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava, 6632 Kapitalne donacije te 67121
Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine, a
koji su utrošeni za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine zadužuje se račun viška ili
manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske
imovine.
Za iznose prihoda od nefinancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za
financiranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih (dakle opet su potrošeni
za nabavu druge imovine), zadužuje se račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske
imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja. Proces korekcije provodi se i
za iznose prihoda od nefinancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za financiranje
izdataka za ulaganje u dionice i udjele trgovačkih društava, te otplate glavnice temeljem
dugoročnog zaduživanja.
Ovakvim postupanjem postiže se realniji iskaz rezultata poslovanja unutar svake
aktivnosti.
7.4. RASPODJELA REZULTATA
Stanja utvrñena na osnovnim računima podskupine 922 i iskazana u financijskim

izvještajima za proračunsku godinu raspodjeljuju se u sljedećoj proračunskoj godini u skladu
s Odlukom o raspodjeli rezultata i uz pridržavanje ograničenja u skladu s propisima iz
područja proračuna. Raspodjela rezultata je obvezna jer zakon nalaže da proračun mora biti
uravnotežen. Uravnoteženje se postiže s jedne strane uključivanjem prenesenih
103
viškova/manjkova prihoda, a s druge strane povećanjem/smanjenjem prihoda i/ili rashoda
tekuće proračunske godine u proračun.
Slika 17: Prijedlog Odluke o raspodjeli rezultata

Izvor: Gradsko vijeće grada Pula, Prijedlog Odluke o raspodjeli rezultata za 2012. godinu, dostupno na:
http://www.pula.hr/fileadmin/sadrzaji/dokumenti/2013-
2017._GV/2._GV/7._Prijedlog_Odluke_o_raspodjeli_rezultata_u_2012.pdf
104
5. NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI
Čl. 48. Zakona propisana je i obvezna uplata u proračun namjenskih prihoda, a čl. 52. i
vlastitih prihoda. Državni proračun može Zakonom o izvršavanju državnog proračuna
propisati izuzeće obveze uplate namjenskih i vlastitih prihoda u proračun.
Namjenski prihodi i primici su: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi
od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno JLP(R)S-a, naknade s naslova
osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Namjenski prihodi su
prihodi proračuna, zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o
izvršavanju proračuna JLIP(R)S-a mogu biti izuzeti od vraćanja u nadležni proračun.
Izuzimanje od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka propisano je za znanost, visoko
obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuñe, sustav izvršenja sankcija i ustanove kulture, a
za ustanove socijalne skrbi propisano je izuzimanje od obveze uplate donacija. Nadležna
ministarstva obvezna su nadzirati ostvarenje i trošenje tih prihoda. Namjenski prihodi i
primici koji nisu bili iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću
proračunsku godinu. Nakon toga je potrebno izvršiti rebalans proračuna na način da se
povećaju planirani rashodi i prenesu viškovi, te se na taj način proračun uravnotežuje.
Sredstva od zamjene i prodaje nefinancijske dugotrajne imovine i od naknade štete s

osnove osiguranja se mogu koristiti samo za kapitalne rashode ( nabavu i održavanje
nefinancijske imovine, ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava).
105
7.6. VLASTITI PRIHODI
Vlastiti prihodi su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na

tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna. To su prihodi od
iznajmljivanja prostora, obavljanja ugostiteljskih usluga, prihodi od fotokopiranja
dokumentacije, od prodaje mapa i sl. Navedeni prihodi uplaćuju se u proračun i ne mogu se
prenositi u sljedeću godinu. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna može se propisati
izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun. Obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se
na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav
izvršenja sankcija i ustanove kulture, a nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje tih
prihoda. Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem
poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su prihodi i ostvareni, a ako se
ostvare u svoti većoj od potrebne za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za
podmirenje rashoda redovite djelatnosti.
106
ODLUKA
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU
V. KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA

Članak 39.
(1) Obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka ne odnose se na:
znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav
izvršenja sankcija, kulturne ustanove, nacionalne parkove, parkove
prirode i Državni zavod za zaštitu prirode.
(2) Obveze uplate donacija i pomoći ne odnose se na ustanove socijalne
skrbi.
(3) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz
stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom
financija, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za
koje namjena nije utvrđena te participacija studenata u troškovima
studija na akreditiranim studijskim programima.
VI. KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA
Članak 40.
(1) Obveze uplate vlastitih prihoda ne odnose se na: znanost, visoko
obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav
izvršenja sankcija, kulturne ustanove, nacionalne parkove, parkove
prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut.
(2) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz
stavka 1. ovoga članka.
Članak 41.
(1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale
obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su
vlastiti prihodi i ostvareni.
(2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za
podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za
podmirenje rashoda redovne djelatnosti.
(3) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija
donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz
ovoga članka.
107
7.7 OBRAČUNATI PRIHODI POSLOVANJA I OBRAČUNATI PRIHODI
OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
Na ovim računima se evidentiraju fakturirani prihodi i prihodi od prodaje nefinancijske

imovine. Obračunati prihodi iskazuju se po načelu nastanka dogañaja u izvještajnom
razdoblju i izražavaju vrijednost novčanih primitaka koji će uslijediti pri naplati potraživanja
po navedenim osnovama. Prihodi se priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali
raspoloživi (načelo blagajne). Nakon naplate nastalih potraživanja zatvaraju se računi
obračunatih prihoda (96 ili 97) i priznaju se kao prihodi izvještajnog razdoblja na razredima 6
ili 7.
7.8.KORIŠTENJE SREDSTAVA OD PRODAJE DIONICA I UDJELA
Primici od prodaje dionica i udjela trgovačkih društava u kojima je osnivač ili suosnivač
država koriste se samo za otplatu duga u račun financiranja. Ako se sredstva od prodaje
dionica i udjela ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga koristit će se za nabavu
nefinancijske i financijske imovine.
108
8 . R A S H O D I P O S L O VA N JA
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja imovine ili povećanja

obveza. Izdaci su odljevi novca i novčanih ekvivalenata po svim osnovama. Rashodi se
priznaju na temelju nastanka poslovnog dogañaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na
koje se odnose, neovisno o plaćanju.
Rashodi se temeljno klasificiraju na:

31 - Rashodi za zaposlene,
32 - Materijalni rashodi,
34 - Financijski rashodi,
35 - Subvencije,
36 - Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna,
37 - Naknade grañanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i
38 - Ostali rashodi.
8.1. RASHODI ZA ZAPOSLENE
Rashodi za zaposlene (skupina računa 31) obuhvaćaju:

• plaće (u bruto iznosu),
• ostale rashode za zaposlene: bonus za uspješan rad, nagrade (jubilarne nagrade,
prigodne godišnje nagrade, posebne nagrade i slično), darove (zaposlenima, djeci
zaposlenika i slično),
• otpremnine,
• naknade za bolest (za bolovanje duže od 90 dana), invalidnost i smrtni slučaj,
• regres za godišnji odmor i
• doprinose na plaće.
Plaće su naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenima za obavljeni rad.
109
Bolovanja iznad 42 dana knjiže se na teret potraživanja na osnovnom računu 12911
potraživanja za naknade koje se refundiraju i u korist obveza za bolovanja iznad 42 dana na
osnovnom računu 23122. Isplatom sredstava za bolovanja iznad 42 dana, od strane
poslodavca zatvara se obveza za bolovanje iznad 42 dana, a refundacijom sredstava HZZO-a
zatvaraju se potraživanja za naknade koje se refundiraju.
Rashodi nastali na službenom putovanju priznaju se isključivo prema vjerodostojnim

obračunima kojima se dokazuje da je trošak stvarno nastao.
8.2. MATERIJALNI RASHODI
Materijalni rashodi - skupina računa 32 obuhvaća troškove korištenja usluga i dobara

potrebnih za redovno funkcioniranje i obavljanje djelatnosti odreñenog subjekta.
U materijalne rashode uključuju se:
utrošeni lijekovi i ostali potrošni materijal u djelatnosti zdravstva, troškovi nabave
robe za daljnju prodaju te troškovi materijala i sirovina utrošenih u proizvodnji,
naknade troškova zaposlenima uključuju rashode za službena putovanja, rashode
za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život, rashode za stručno usavršavanje
zaposlenih i ostale naknade troškova zaposlenima,
rashodi za materijal i energiju (uredski materijal, materijal i sirovine, energija,
materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje, sitni inventar i auto gume,
vojna oprema, službena, radna i zaštitna odjeća i obuća),
rashodi za usluge (telefona, pošte, prijevoza, tekućeg i investicijskog održavanja,
promidžbe i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, zdravstvene i
veterinarske usluge, intelektualne i osobne usluge, računalne usluge i ostale
usluge),
naknade troškova osobama izvan radnog odnosa,
ostali rashodi (naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i
slično, premije osiguranja, reprezentacija, članarine i dr.)
110
8.3. RASHODI ZA MATERIJAL I DJELOVE ZA TEKUĆE I
INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE TE DODATNO ULAGANJE
Evidentiranje rashoda za materijal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje obavlja

se samo ako se materijal i dijelovi nabavljaju posebno. Ako su materijal i dijelovi nabavljeni
u sklopu usluge evidentiraju se kao rashodi za usluge tekućeg i investicijskog održavanja.
Tekuće i investicijsko održavanje podrazumijeva kontinuirane aktivnosti kojima se

imovina održava ili vraća u funkcionalno stanje, kao što su: servisiranje ureñaja i opreme,
ureñenje unutarnjih i vanjskih zidova, popravci i zamjena dotrajalih dijelova, periodični
remonti postrojenja i opreme i slično.
Rashodi za dodatna ulaganja jesu ulaganja kojima se produžuje vijek uporabe, povećava
kapacitet, mijenja namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna svojstva nefinancijske
imovine, kao npr. ulaganje u obnovu, rekonstrukciju ili povećanje nefinancijske imovine koja
ne moraju biti uvjetovana starenjem imovine. Za vrijednost dodatnih ulaganja povećava se
vrijednost imovine na kojoj je ulaganje izvršeno.
Na odjeljku računu 3224 − Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje knjiži

se samo u slučajevima ako se posebno nabavljaju materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko
održavanje. To znači da proračunska osoba ima vlastitu službu za održavanje objekata i
opreme i u sklopu te službe zaposlene osobe koje su radnom odnosu kod te proračunske osobe
na poslovima održavanja objekta i opreme. Materijal i dijelovi nabavljeni za potrebe tekućeg i
investicijskog održavanja interna služba za održavanje sama ugrañuje pri aktivnostima
tekućeg i investicijskog održavanja objekta i opreme. Nasuprot navedenom, na osnovnom
računu 3232 – Usluge tekućeg i investicijskog održavanja proračunska osoba iskazat će
rashode za usluge tekućeg i investicijskog održavanja ako su materijal i dijelovi nabavljani u
sklopu usluge odnosno ako ulazni račun dobavljača sadržava i uslugu i vrijednost materijala
koji je ugrañen pri aktivnostima tekućeg i investicijskog održavanja.
111
8.4. RASHODI KOJI NASTAJU KONTINUIRANO
Rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunavaju se za kalendarska razdoblja tijekom

proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge,
opskrba energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad
predstavničkih i izvršnih tijela, naknade grañanima i kućanstvima na temelju osiguranja i
druge naknade i slično, uključuju se u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se
izvještaji sastavljaju. Ako se npr. u toku godine pojavi trinaesti rashod za rashode koje se
obračunavaju mjesečno, takvi rashod se ne uključuje u tekuće izvještajno razdoblje nego se
iskazuje kao aktivno vremensko razgraničenje – rashod budućih razdoblja.
8.5. RAČUNALNI PROGRAMI
Rashodi za računalne usluge mogu biti ulaganja u izradu vlastitih ili kupnju već postojećih
računalnih programa, održavanje, dorada, popravljanje, ažuriranje već postojećih programa i
prava na korištenje kod korisnika. Kada se radi o rashodima koji se odnose na redovito
održavanje, ažuriranje, prepravljanje već postojećih programa, baza i sl. teretit će se osnovni
račun u okviru odjeljka 3283 – Računalne usluge.
Ako korisnik meñutim nabavlja potpuno novi program, računalnu bazu i sl., ovi rashodi
razvrstavaju se kao rashodi za nabavu nematerijalne proizvedene imovine i evidentiraju se u
okviru skupine 412 – Nematerijalna imovina i istovremeno se evidentira povećanje imovine u
okviru računa 0 i 9.
8.6. LICENCA
Licenca- dozvola za korištenje tuñeg patentiranog izuma koja se kupuje za odreñeno

razdoblje korištenja kada se to pravo korištenja odnosi na razdoblje duže od godinu dana
klasificira se kao dugotrajna nematerijalna imovina u razredu 0 i rashod za nabavu
nefinancijske imovine u razredu 4. Ako se radi o jednogodišnjoj licenci, takav se rashod
klasificira kao rashod poslovanja na osnovnom računu 32354 Licence.
112
8.7. OSTALE USLUGE
U ovom odjeljku evidentiraju se ostale usluge kao npr. grafičke i tiskarske usluge, usluge
kopiranja i uvezivanja, izrade filma i fotografija, ureñenje prostora, usluge pri registraciji
prijevoznih sredstava, te usluge čišćenja i pranja i sl. kao i usluge čuvanja imovine i osoba.
8.8. SUBVENCIJE
Skupina računa 35 – Subvencije sadrži subvencije koje se klasificiraju prema primateljima na:
subvencije u javnom sektoru (trgovačkim društvima, kreditnim institucijama,
osiguravajućim društvima i ostalim financijskim institucijama),
subvencije izvan javnog sektora ( poljoprivrednicima, obrtnicima, trgovačkim
društvima, kreditnim institucijama, osiguravajućim društvima i ostalim
financijskim institucijama).
Subvencije su potpore – prijenos sredstava bez protučinidbe odnosno prijenosi koji nisu
naknada za neko isporučeno dobro ili obavljenu uslugu. Subvencije su tekući prijenosi
sredstava koji se daju proizvoñačima za poticanje proizvodnje odreñenih proizvoda i pružanja
usluga, a mogu se utvrñivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih,
prodanih ili uvezenih dobara i usluga.
Prema namjenama subvencije se mogu podijeliti na: subvencije kamata, subvencije za

socijalne doprinose, za program usavršavanja zaposlenih, za restrukturiranje trgovačkog
društva, za zatvaranje proizvodnje i slično.
Evidentiranje subvencija provodi se prema načelu nastanka dogañaja na teret osnovnih

računa u okviru skupine 35 Subvencije i u korist podskupine 235 – Obveze za subvencije. U
praksi se najčešće priznaju kao rashodi u trenutku plaćanja.
113
8.9. SPONZORSTVA
Sponzorstva su uvjetovana davanja time što je sponzor pokrovitelj nekog projekta i

očekuje protučinidbu, u vidu promidžbe. U tom se slučaju vrijednost danih sredstava (dobara)
smatra plaćenom uslugom promidžbe.
8.10. POMOĆI
Skupina računa 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna6 sadrži

tekuće i kapitalne pomoći inozemnim vladama, meñunarodnim organizacijama, institucijama i
tijelima EU, pomoći unutar općeg proračuna i proračunskim korisnicima drugih proračuna, te
prijenose proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne
djelatnosti i pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Pomoći dane u obliku prijenosa
nefinancijske imovine priznaju se u visini knjigovodstvene vrijednosti imovine.
Pomoći unutar općeg proračuna obuhvaćaju:

– pomoći proračunima i to: državnom, županijskim, gradskim i općinskim proračunima i
– pomoći HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u te ostalim izvanproračunskim korisnicima.
Važno je kod dodijele pomoću unutar proračuna da li se pomoći dodjeljuju korisnicima drugih
proračuna ili se pomoć dodjeljuje korisniku koji je u vlastitoj nadležnosti. O tome ovisi i
način knjigovodstvenog evidentiranja sredstava koja se dodjeljuju.
Sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasificiraju se u

podskupini računa
• 366 – Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna, a
• sredstva namijenjena drugim proračunima u podskupini računa ovisno o tome da li su
dodijeljena državnom proračunu, odnosno županijskim, gradskim i općinskim
proračunima - 363 – Pomoći unutar općeg proračuna kao pomoći državnom
proračunu, odnosno županijskim, gradskim i općinskim proračunima.
6 Pravilnik o proračunskom računovodstvu, op. cit, čl. 52
114
Sredstva namijenjena proračunima iz svoje nadležnosti iskazuju se u skupini 3671 (prijenose
proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnosti) ovisno o tome za što su
sredstva utrošena i to:
– prijenose za financiranje rashoda poslovanja
– prijenose za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine
– prijenose za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova.
Proračuni evidentiraju prijenose za financiranje redovne djelatnosti proračunskih

korisnika iz svoje nadležnosti prema novčanom načelu. U procesu izrade konsolidiranog
financijskog izvještaja proračuna prihodi od pomoći iz nadležnog proračuna i troškovi danih
pomoći se sučeljavaju i eliminiraju. U konsolidiranom financijskom izvještaju općeg na taj
način ostaju iskazane samo pomoći dane inozemnim vladama, meñunarodnim organizacijama
te institucijama i tijelima EU.
Skupina računa 37 – Naknade građanima i kućanstvima
Skupina računa 37 – Naknade grañanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

obuhvaća:
naknade utvrñene propisima o mirovinskom, zdravstvenom i socijalnom
osiguranju te
ostale vrste naknada i pomoći koje grañani i kućanstva dobiju iz proračuna
neovisno o sustavima osiguranja.
Primjeri ovakvih naknada su: naknade za bolest i invaliditet, za zdravstvenu zaštitu u

inozemstvu, za nezaposlene, za mirovine i dodatke, porodiljine naknade, obiteljske mirovine,
medicinske zdravstvene usluge, ortopedske sprave, pomagala, farmaceutski proizvodi,
naknade za dječji doplatak, pomoći obiteljima i kućanstvima, stipendije i školarine, oprema za
novoroñenčad i druge.
Naknade se dijele na naknade u novcu i naknade u naravi. Naknade u novcu jesu novčana
davanja koja grañani i kućanstva dobivaju općenito za svoje potrebe, a naknade u naravi
obuhvaćaju davanja kojima se posredno ili neposredno grañanima i kućanstvima osiguravaju
odreñena dobra ili usluge. Posredno znači da proračun i proračunski korisnici plate
115
dobavljaču, a grañani mogu besplatno podići proizvod ili koristiti uslugu. Neposredno znači
da grañani odnosno kućanstva imaju odobren iznos novca koji dobiju za kupnju odreñenih
proizvoda ili usluga. Stipendije i školarine koje proračun i proračunski korisnici daju vlastitim
zaposlenicima evidentiraju se u ovoj skupini.
8.11.TEKUĆE I KAPITALNE DONACIJE, KAZNE, PENALI, NAKNADE

ŠTETE I KAPITALNE POMOĆI.
Skupina računa 38 – Ostali rashodi sadrži tekuće i kapitalne donacije, kazne, penale i
naknade štete i kapitalne pomoći.
Donacije su tekući (381) i/ili kapitalni (382) prijenosi sredstava neprofitnim

organizacijama koji uključuju i prijenose u naravi kao što su: hrana, odjeća, pokrivači,
lijekovi koje država može davati različitim karitativnim i sličnim dobrotvornim
organizacijama za daljnju distribuciju grañanima i kućanstvima.
U kapitalne pomoći klasificiraju se prijenosi nefinancijske imovine ili sredstava za

financiranje troškova nefinancijske imovine trgovačkim društvima, za pokriće ukupnog
gubitka koji se stvarao tijekom dvije ili više godina i za otpisivanje duga na temelju dogovora
(ugovora) s dužnikom.
Kapitalne pomoći inozemnim vladama, meñunarodnim organizacijama te institucijama i

tijelima EU u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini, donacije dugotrajne nefinancijske imovine i
kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u
dugotrajnoj nefinancijskoj imovini evidentiraju se zaduživanjem odgovarajućeg računa
rashoda poslovanja i odobravanjem prihoda od prodaje dugotrajne imovine na odgovarajućem
računu razreda 7. Istovremeno odobrava se odgovarajući račun nefinancijske imovine u
razredu 0, a zadužuje odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.
116
Shema 7: Dane kapitalne pomoći u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini subjektima izvan
proračuna
D P
3- trošak pomoći 7 – prihod od prodaje dugotrajne imovine
9 – vlastiti izvori 0 – isknjižavanje dane dugotrajne imovine na

kontima imovine i otpisa
Dobivena dugotrajna nefinancijska imovina evidentira se odobravanjem odgovarajućeg

računa prihoda poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu
dugotrajne nefinancijske imovine. Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje
odgovarajući račun nefinancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun
vlastitih izvora u razredu 9.
Shema 8: Primljena dugotrajna nefinancijska imovina od subjekata izvan proračuna
D P
4 – rashod za nabavu dugotrajne 6 – prihodi od donacija i pomoći

nefinancijske imovine
0- evidentiranje imovine 911 – uvećanje vlastitih izvora
Meñusobni prijenosi nefinancijske imovine proračuna i proračunskih korisnika

evidentiraju se preko promjena u obujmu imovine.
Kazne, penali, naknade šteta ( računi skupine 383) obuhvaćaju:

naknade šteta pravnim i fizičkim osobama,
penali, ležarine i sl.,
naknade šteta zaposlenicima,
ugovorena kazne i ostale naknade šteta.
117
118
9 . R A S H O D I Z A N A B AV U
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine jesu ulaganja nastala u postupku stjecanja

nefinancijske imovine i klasificiraju se prema njezinim pojavnim oblicima.
Nefinancijska imovina obuhvaća:

01 - Neproizvedenu dugotrajnu imovinu,
02 - Proizvedenu dugotrajnu imovinu,
03 - Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti,
04 - Sitni inventar,
05 - Dugotrajnu nefinancijsku imovinu u pripremi i
06 - Proizvedenu kratkotrajnu imovinu.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i evidentiraju na

sljedeći način:
Nabava nefinancijske imovine evidentira se odobrenjem odgovarajućeg računa
obveza za nabavu nefinancijske imovine u skupini 24 i zaduženjem odgovarajućeg
računa rashoda za nabavu nefinancijske imovine u razredu 4.
Istovremeno s evidencijom obveze i rashoda evidentira se nabavljena imovina
zaduženjem odgovarajućeg računa nefinancijske imovine u razredu 0 i odobrenjem
odgovarajućeg računa vlastitih izvora u skupini 91.
Neproizvedena dugotrajna imovina sastoji se od materijalne i nematerijalne imovine.

Materijalna imovina obuhvaća prirodna bogatstva nad kojima proračun i proračunski korisnici
imaju pravo vlasništva: od zemljišta, rudnih bogatstava do ostale prirodne materijalne
imovine kao što su: nacionalni parkovi i parkovi prirode, vodna bogatstva, elektromagnetske
frekvencije.
Nematerijalna imovina obuhvaća: patente, koncesije, licence te uz ostala slična prava i

goodwill.
119
1 0 . I Z DA C I Z A F I N A N C I J S KU I M O V I N U
I O T P L AT E Z A J M O VA
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova obuhvaćaju izdatke za: dane zajmove,
ulaganja u vrijednosne papire, dionice i udjele u glavnici, otplatu glavnice primljenih kredita i
zajmova te otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire. Proračuni i proračunski korisnici
koji prema drugim propisima mogu davati zajmove evidentiraju ih zaduživanjem
odgovarajućeg računa izdataka za dane zajmove u skupini računa 51 i odobravanjem računa
novčanih sredstava te se istovremeno zadužuje odgovarajući račun zajmova u skupini 13 i
odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.
Potraživanja za kamate evidentiraju se odvojeno na odgovarajućem računu potraživanja za

prihode poslovanja u skupini 16. Dugoročni depoziti i kratkoročni koji se vraćaju u sljedećoj
godini evidentiraju se odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg
računa izdataka za dane zajmove kreditnim i ostalim financijskim institucijama u skupini
računa 51 te se istovremeno zadužuje račun depozita u skupini 12 i odobrava odgovarajući
račun vlastitih izvora u razredu 9.
Kupljeni vrijednosni papiri evidentiraju se odobrenjem računa novčanih sredstava i

zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka za vrijednosne papire u skupini 52 te se
istovremeno zadužuje odgovarajući račun vrijednosnih papira u skupini 14 i odobrava račun
vlastitih izvora u skupini 91.
Kupnja dionica i udjela u glavnici knjigovodstveno se evidentira kao i kupnja vrijednosnih

papira samo na odgovarajućim računima izdataka za dionice i udjele u glavnici u skupini 53 i
dionica i udjela u glavnici u skupini 15.
Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova evidentira se odobrenjem računa novčanih

sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka za otplatu glavnice primljenih kredita i
zajmova u skupini 54 te se istovremeno zadužuje odgovarajući račun obveza za kredite i
120
zajmove u skupini 26 i odobrava se odgovarajući račun ispravka izvora vlasništva u skupini
91.
Kamate za primljene kredite i zajmove evidentiraju se odobrenjem odgovarajućeg računa

obveza za rashode poslovanja u skupini 23 i zaduženjem odgovarajućeg računa financijskih
rashoda u skupini 34.
Otplata primljenih kratkoročnih kredita i zajmova te amortizacija izdanih kratkoročnih

vrijednosnih papira izvršena u istoj proračunskoj godini evidentira se isključivo na
dugovnoj strani odgovarajućih računa u skupini 26 uz istovremeno odobrenje računa
novčanih sredstava.
121
1 1 . P R I H O D I P O S L O VA N JA
U okviru ukupnih prihoda državnog proračuna najznačajniju stavku čine porezni prihodi s
udjelom od 59 %, a slijede prihodi od doprinosa s udjelom od 34,5 %, dok se preostali dio
odnosi na prihode od imovine, razne i neprepoznate prihode, prihode od prodaje roba i usluga
te pomoći (2012.g.)7.
Prihodi obuhvaćaju rezultate transakcija koje utječu na povećanje neto vrijednosti i

klasificiraju se na sljedeće skupine računa:
61 - Prihodi od poreza,
62 - Doprinosi,
63 - Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna,
64 - Prihodi od imovine,
65 - Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i
naknada,
66 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija,
67 - Prihodi iz proračuna i
68 - Kazne, upravne mjere i ostali prihodi.
11.1. PRIHODI OD POREZA
Skupina računa 61 – Prihodi od poreza sadrži:

porez i prirez na dohodak,
porez na dobit,
poreze na imovinu,
poreze na robu i usluge,
poreze na meñunarodnu trgovinu i transakcije i ostale prihode od poreza.
7 Godišnje izvješće Ministarstva financija za 2012. godinu, str. 21.
122
11.2. DOPRINOSI
Skupina računa 62 – Doprinosi obuhvaća tri temeljne vrste doprinosa:

za zdravstveno osiguranje,
za mirovinsko osiguranje i
za zapošljavanje.
11.3. NEPOREZNI PRIHODI
Skupine računa 63 – Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg

proračuna, 64 – Prihodi od imovine, 65 – Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi,
pristojbi po posebnim propisima i naknada, 66 – Prihodi od prodaje proizvoda i robe te
pruženih usluga i prihodi od donacija, 67 - Prihodi iz proračuna, 68 – Kazne i upravne mjere
obuhvaćaju neporezne prihode proračuna i proračunskih korisnika.
Skupina računa 63 – Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg

proračuna obuhvaća tekuće i/ili kapitalne prijenose koje proračuni i proračunski korisnici
dobiju od inozemnih vlada, meñunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, iz proračuna i
ostalih subjekata unutar općeg proračuna te pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.
11.4. PRIHODI OD FINANCIJSKE I NEFINANCIJSKE IMOVINE
Skupina računa 64 – Prihodi od imovine obuhvaća prihode od financijske i prihode od

nefinancijske imovine.
Prihodi od financijske imovine jesu: kamate (po vrijednosnim papirima, na oročena

sredstva i depozite po viñenju, zatezne kamate i za dane zajmove), pozitivne tečajne razlike i
razlike zbog primjene valutne klauzule, dividende, dobit trgovačkih društava, kreditnih i
ostalih financijskih institucija po posebnim propisima i ostali prihodi od financijske imovine.
123
Na stavci prihoda od dobiti u 2012. g je najveći uplaćeni prihod onaj od dobiti HNB-a u
iznosu od 480,1 milijuna kuna, a manji dio prihoda od dividendi ostvaren je putem prihoda od
dobiti javnih poduzeća (FINA, AKD, Hrvatska lutrija i sl.).
Prihodi od nefinancijske imovine jesu: naknade za koncesije, prihodi od zakupa i

iznajmljivanja imovine, naknade za korištenje nefinancijske imovine, naknade za ceste i ostali
prihodi od nefinancijske imovine.
Prihodi od zakupnina su u 2012. g. ostvareni u iznosu od 1,2 milijarde kuna, a čine ih

prihodi od koncesija, prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine te ostali prihodi od
nefinancijske imovine. Najznačajniji udio u prihodima od zakupnina imaju prihodi od
koncesija.
11.5. PRIHODI OD UPRAVNIH I ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI I

PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I ROBE TE PRUŽENIH USLUGA I
PRIHODI OD DONACIJA
Skupina računa 65 – Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po

posebnim propisima i naknada obuhvaća upravne i administrativne pristojbe, prihode po
posebnim propisima te komunalne doprinose i naknade.
Skupina računa 66 – Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od

donacija sadrži prihode koje proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu i u
tržišnim uvjetima, a koji se ne financiraju iz proračuna i prihode od donacije od pravnih i
fizičkih osoba izvan općeg proračuna.
Prihode od prodaje roba i usluga čine prihodi od administrativnih taksi i prihodi od

slučajne prodaje na tržištu. Prihode od administrativnih taksi čine naknade za pružanje usluga
pokretnih elektronskih i telekomunikacijskih mreža, prihodi ubirani po osnovi raznih
javnobilježničkih pristojbi, pristojbi od prodaje državnih biljega, naknada za izdana državna
jamstva, naknada koje se plaćaju pri izdavanju dugoročnih vrijednosnih papira, pristojbi za
izdane dozvole za prijelaz državne granice, pristojbi i naknada što ih plaćaju osobe u tranzitu,
pristojbi u području prava industrijskog vlasništva, te razne ostale pristojbe.
124
Prihodi od prodaje roba i usluga na razni jedinica lokalne regionalne i područne
samouprave su prihodi od prodaje biljega, od boravišne pristojbe, komunalne naknade,
komunalni doprinosi i ostale naknade.
Donacije su sredstva koja, bez obveze vraćanja, proračun i proračunski korisnici dobiju od
pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna.
11.6. PRIHODI IZ PRORAČUNA ZA FINANCIRANJE REDOVNE

DJELATNOSTI PRORAČUNSKIH KORISNIKA TE KAZNE, UPRAVNE
MJERE I OSTALI PRIHODI
Skupina računa 67 – Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih

korisnika obuhvaća prihode za financiranje rashoda poslovanja, prihode za financiranje
rashoda za nabavu nefinancijske imovine i prihode na temelju ugovorenih obveza.
Skupina računa 68 – Kazne, upravne mjere i ostali prihodi obuhvaćaju kazne za carinske,
devizne, porezne prekršaje, prekršaje trgovačkih društava, prekršaje u prometu te kazne i
druge mjere u kaznenom postupku, kazne za prekršaje na kulturnim dobrima, upravne mjere,
ostale kazne i ostale prihode.
Najveći udio u ukupnim kaznama imaju prometne kazne, a slijede carinske i porezne
kazne. Ostale kazne čine krivične kazne, kazne za devizne prekršaje, kazne za privredne
prijestupe, razne upravne mjere, kazne za prekršaje iz područja zaštite od požara i sl.
125
1 2 . P R I H O D I O D P R O DA J E
Prodaja nefinancijske imovine evidentira se odobrenjem odgovarajućeg računa

obračunatih prihoda od prodaje nefinancijske imovine u skupini računa 97 i zaduženjem
odgovarajućeg računa potraživanja od prodaje nefinancijske imovine u skupini računa 17.
Istovremeno se odobrava račun prodane nefinancijske imovine u razredu 0 i zadužuje
odgovarajući račun izvora vlasništva u skupini 91. Kada kupac plati kupljenu imovinu
zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava račun potraživanja od prodaje nefinancijske
imovine u skupini računa 17, istovremeno se zadužuje račun obračunatih prihoda u skupini
računa 97 i odobrava odgovarajući račun prihoda od prodaje nefinancijske imovine u razredu
7.
Shema 9: Evidentiranje prodaje nefinancijske imovine
D P
17 – potraživanje od prodaje 97 – obračunati prihod od prodaje

nefinancijske imovine nefinancijske imovine
911 – smanjenje vlastitih izvora 0 – isknjižavanje prodane nefinancijske

imovine
Shema 10: Evidentiranje naplate prihoda od prodaje nefinancijske imovine
D P
11- novčana sredstva 17 – potraživanje od prodaje

nefinancijske imovine
97 – obračunati prihod od prodaje 7 –prihod od prodaje nefinancijske

nefinancijske imovine imovine
126
13. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE
I Z A D U Ž I VA N JA
Primici od financijske imovine i zaduživanja obuhvaćaju: primljene otplate (povrate)
glavnice danih zajmova, primitke od izdanih vrijednosnih papira, primitke od prodaje dionica
i udjela u glavnici, primljene kredite i zajmove i primitke od prodaje vrijednosnih papira iz
portfelja.
Povrati glavnice koje proračun i proračunski korisnici dobiju na ime danih zajmova
evidentiraju se odobrenjem odgovarajućeg računa primljenih otplata (povrata) glavnice
danih zajmova u skupini 81 i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno se
odobrava odgovarajući račun danih zajmova u skupini 13 i zadužuje račun izvora
vlasništva u skupini 91.
Shema 11: Povrati glavnice na ime danih zajmova
D P
11 – novčana sredstva 81 – primljene otplate glavnice zajmova
91 – vlastiti izvori za financijsku 13 – dani zajmovi

imovinu
Povrati glavnice danih kratkoročnih zajmova ostvareni u istoj proračunskoj godini i

primici od prodaje vrijednosnih papira kupljenih u istoj proračunskoj godini evidentiraju se
isključivo na potražnoj strani odgovarajućih računa u skupini 13 uz istovremeno zaduženje
računa novčanih sredstava.
Prodaja vrijednosnih papira evidentira se odobrenjem računa primitaka od prodaje

vrijednosnih papira u skupini 82 i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno se
odobrava odgovarajući račun obveza za vrijednosne papire u skupini 25 i zadužuje
odgovarajući račun ispravka vlastitih izvora u skupini 91.
127
Prodaja dionica i udjela u glavnici evidentira se odobrenjem računa primitaka od prodaje
dionica i udjela u glavnici u skupini 83 i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno
se odobrava račun dionica i udjela u glavnici u skupini 15 i zadužuje račun izvora vlasništva u
skupini 91.
Primljeni zajmovi evidentiraju se odobrenjem računa primitaka od zaduživanja u skupini

84 i zaduženjem novčanih sredstava te se odobrava račun obveza za zajmove u skupini 26 i
zadužuje račun ispravka izvora vlasništva u skupini 91.
128
1 4 . P RO R A Č U N S K I KO R I S N I C I K A O
O B V E Z N I C I P D V- A I P O R E Z A NA D O B I T
Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova
na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna. Vlastiti prihodi uplaćuju se
u proračun. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju
proračuna, odreñuje se izuzeće od obveze uplate vlastitih prihoda. Vlastiti prihodi koji nisu
iskorišteni u prethodnoj godini, ne prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
14.1. PRORAČUNSKI KORISNICI KAO OBVEZNICI POREZA NA DOBIT
Člankom 2. stavkom 5. i 6. Zakona o porezu na dobit ureñeno je da tijela državne

uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave, državne
ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne
samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge,
umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke
zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici
poreza na dobit.
U članku 7. Zakona o porezu na dobit je definirano da ako bi proračuni obavljali

gospodarstvenu djelatnost neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih
povlastica na tržištu. Za utvrñivanje da li je neko obveznik poreza na dobiti nije bitna vrsta
djelatnosti i njezin pravni status. Ako pravna osoba u svojim aktima o osnivanju nema cilj
ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe
razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost s ciljem ostvarenja
dobiti. Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika,
rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
Prema čl. 2. Zakona o računovodstvu navedeno je da obveznici poreza na dobit

obvezni primjenjivati i odredbe Zakona o računovodstvu. Za dio koji se odnosi na
129
gospodarsku djelatnost potrebno je sastaviti i predati prijavu poreza na dobit. U tom dijelu
pravna osoba u potpunosti je izjednačena s obvezama poduzetnika.
Proračunski korisnici koji su postali obveznicima poreza na dobit dužni su raščlaniti u

svojim knjigovodstvima dovoljno detaljno prihode i rashode po osnovi kojih se utvrñuju
porez na dobit kako bi na kraju godine mogli utvrditi poreznu osnovicu poreza na dobit. Kako
je za proračunske korisnike propisan računski plan potrebno ga je dodatno dovoljno detaljnim
raščlanjivanjem svakog pojedinog troška i prihoda.
Porezna osnovica poreza na dobit utvrñuje se prema odredbama čl. 5 Zakona o porezu na
dobit kao dobit koja se utvrñuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i
rashoda uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
Izvještavanje proračunskih i neprofitnih korisnika prema njihovim posebnim propisima

ostaje isto kao što su i ti obveznici radili i do ulaska u obvezu utvrñivanja i plaćanja poreza na
dobit. U te financijske izvještaje uključuju se sve pozicije kao i do sada neovisno jesu li ili
nisu oporezivane porezom na dobit.
14.2. PRORAČUNSKI KORISNICI KAO OBVEZNICI PDV-A
Obveznicima PDV-a ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim
ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem
djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti,
kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod
obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi
s tim djelatnostima ili transakcijama. Proračuni mogu postati obveznici PDV-a ako obavljaju
djelatnosti:
1. telekomunikacijske usluge,
2. isporuka vode, plina, električne energije i grijanja,
3. prijevoz dobara,
4. lučke usluge i usluge zračnih luka,
5. prijevoz putnika,
130
6. isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju,
7. transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje obavljaju poljoprivredne interventne
službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda,
8. organizacija trgovačkih sajmova i izložbi,
9. skladištenje,
10. djelatnosti pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglašavanjem,
11. djelatnosti putničkih agencija,
12. voñenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih kantina i slično.
Problem se može javiti, primjerice kod proračunskih korisnika, a takav je slučaj vrlo
čest, je da su proračunski korisnici ušli u sustav oporezivanja porezom na dodanu vrijednost
zbog iznajmljivanja prostora u vlasništvu proračunskog korisnika, a kasnije im je rješenjem
utvrñeno da su i obveznici poreza na dobit. Ako ukupni obračunati iznos prihoda prelazi
230.000 kn u godini, proračunski korisnici postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost.
Proračuni u odreñenim situacijama mogu postati osobe registrirane za potrebe PDV-a, a da

pritom još nisu stalni mjesečni obveznici obračuna PDV-a. To su situacije u kojim proračuni
nabavljaju grañevinske usluge, uvoze dobra iz zemalja članica u svoti većoj od 77 .000 kn i
ako nabavljaju usluge iz inozemstva.
Prijenos porezne obveze

Izvoñači grañevinskih radova, pod odreñenim uvjetima, ne obračunavaju PDV na
vrijednost izvedenih radova drugim poduzetnicima, obveznicima PDV-a uz napomenu na
izdanom računu: Prijenos porezne obveze prema čl. 75., st. 3. i čl. 79. Zakona o PDV-u.
Proračunski korisnik, u svojstvu naručitelja radova, obračunava 25% PDV-a i iskazuje ga kao
obvezu, ako je u sustavu PDV-a i kao pretporez. Ako je proračunski korisnik, u svojstvu
naručitelja radova, krajnji korisnik ili nije obveznik PDV-a, tada izvoñač na fakturi
obračunava PDV (25%), kao i do sada te se račun u cijelosti plaća izvoñaču.
131
Prag stjecanja
Proračunski korisnik ili neprofitna organizacija koja obavlja samo osloboñene isporuke
bez prava na odbitak pretporeza, ako uvozi dobra iz druge države članice ne smatra se
poreznim obveznikom dok ne prijeñe prag stjecanja. Kada proračunski korisnik, koji nije
obveznik PDV-a, kupuje dobro ili uslugu u drugoj članici EU, tada u pravilu plaća PDV u toj
državi (prema fakturi prodavatelja). Prelaskom praga stjecanja od 77.000,00 kn treba od
Porezne uprave zatražiti PDV identifikacijski broj te je registriran u sustav PDV-a, kao tzv.
mali porezni obveznik. To znači da mu prodavatelj prilikom kupnje u članici EU više neće
zaračunavati PDV, već sam mora obračunati PDV u Hrvatskoj. Pri tome nema pravo na
odbitak pretporeza jer status malog poreznog obveznika ne znači biti u pravom smislu riječi
obveznik PDV-a (ne zaračunava PDV na svojim fakturama i nema pravo na pretporez).
Usluge
Polazeći od općeg pravila oporezivanja usluga, primatelj usluge u Hrvatskoj, pa tako i
proračunski korisnik, odnosno neprofitne organizacije mogu se javiti kao porezni obveznik
kod korištenja usluga inozemnog poduzetnika, ako se radi o uslugama za koje je propisano
mjesto oporezivanja prema sjedištu primatelja usluge. U ovom slučaju porezna obveza se
prenosi na proračunskog korisnika. Obvezu obračuna PDV-a na usluge inozemnog
poduzetnika imaju, kako proračunski korisnici upisane u registar obveznika PDV-a, tako i oni
koji to nisu, pa se u ovu svrhu smatraju osobama registriranim za potrebe PDV-a te moraju
zatražiti PDV identifikacijski broj.
Nova prijevozna sredstva

Proračuni iako nisu stalni porezni obveznici u slučaju nabave prijevoznih sredstava
(automobili, plovila i zrakoplovi) imaju obvezu podnošenja porezne prijave za stjecanje
dobara iz drugih država članica, te za to razdoblje podnijeti i Obrazac PDV.
132
1 5 . I Z VA N B I L A N Č N I Z A P I S I
Skupina računa 99 – Izvanbilančni zapisi sadrži stavke koje su vezane, ali nisu
uključene u bilančne kategorije, i to:
tuña imovina dobivena na korištenje,
dana jamstva, dana kreditna pisma i slično.
Tuña imovina dobivena na korištenje mora se evidentirati u izvanbilančnoj evidenciji i to

na aktivnom računu 99111 i pasivnom 99611. Navedeni računi se mogu raščlaniti
subanalitički, tako da se nabavna vrijednost imovine može iskazati na računu 991111
(dugovno), ispravak vrijednosti na računu 991119 (potražno), a sadašnja vrijednost na računu
996111 (potražno).
133
16. POPIS IMOVINE I OBVEZA
Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis imovine i obveza sa stanjem na datum
bilance. Osnovna odredba Pravilnika o proračunskom računovodstvu je da se popisuju
imovina i obveze koje se knjigovodstveno iskazuju na računima:
Razred Naziv
0 Nefinancijska imovina
1 Financijska imovina
2 Obveze
Propisana je obveza osnivanja povjerenstva za popis, odreñuje se datum popisa, rokove
obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Povjerenstvo za
popis, ako je to moguće, ima predsjednika i najmanje dva člana. Predsjednik i članovi
povjerenstva ne bi smjeli biti zaposlenici koji rukovode materijalnim i novčanim
vrijednostima, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se
osigurava nepristranost popisa.
Načelno, popisuje se u tri koraka, i to:
1. utvrditi stvarnu količinu,
2. izračunati vrijednosti, odnosno procijeniti je,
3. utvrditi razlike i izračunati ih.
Nefinancijska dugotrajna imovina popisuje se brojenjem, mjerenjem, provjerom

dokumentacije i sl. Financijsku imovinu u smislu popisivanja i utvrñivanja stanja na kraju
godine, možemo svrstati u dvije skupine:
financijska imovina u materijalnom obliku odnosno u obliku dokumenata koji se
mogu fizički utvrditi i popisati, kao što su novac i druge vrijednosnice u blagajni
ili banci, vrijednosni papiri, izdane dionice, primljene mjenice, i sl.;
financijska imovina nematerijalnog oblika iskazana u knjigovodstvu u obliku,
prava, potraživanja, udjela, zapisa, i sl., koja je knjigovodstveno evidentirana na
temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.
134
Obveze će se popisivati na temelju knjigovodstvenih podataka, a glavni zadatak i obveza
popisnog povjerenstva jest utvrditi vjerodostojnost i ispravnost iskazanih obveza. To će se,
kao i kod financijske imovine, utvrditi provjeravanjem dokumentacije i knjigovodstvenih
isprava na temelju kojih su knjižene obveze.
Nakon što su u popisne liste uneseni stvarno i knjigovodstveno stanje, povjerenstvo je

obvezno utvrditi razlike izmeñu stvarnog i knjigovodstvenog stanja (manjkove i viškove) te
utvrditi uzroke tih razlika.
Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popisu zakonski predstavnik proračuna i

proračunskih korisnika, odlučuje o:
1. načinu likvidacije utvrñenih manjkova,
2. načinu knjiženja utvrñenih viškova,
3. visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza,
4. rashodovanju proizvedene dugotrajne imovine i sitnog inventara,
5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklañenosti
knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i sl.
Na temelju odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladiti stanja imovine, obveza i

izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o
popisu. Usklañivanje u poslovnim knjigama proračunskog korisnika obavlja se s danom s
kojim je obavljen popis.
135
L I T E R AT U R A :
KNJIGE:
1. Skupina autora: Proračunsko računovodstvo, TEB, svibanj 2011.
2. Skupina autora: Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, RRIF, Zagreb,
2011.
3. Skupina autora: Primjena računskog plana proračuna 2008./2009., Računovodstvo i
financije, Zagreb, 2008.
ČLANCI:
4. Cutvarić, M.: Porezni status proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija prema
novom Zakonu o PDV-u, RIF, br. 7, 2013., str. 26-30
5. Dremel, N.: Jakir-Bajo, I.: Godišnji popisi kod proračuna i proračunskih korisnika,
RRIF, br. 1., 2011.
6. Jakir-Bajo, I., Maletić, I.: Novo financijsko izvještavanje u sustavu proračuna, RRIF,
br. 4, 2011.
7. Maletić, I.: Ekonomska i funkcijska klasifikacija kao osnova planiranja i izvršavanja
proračuna, RRIF, 12/2001.
8. Milić, A.: Proračunske klasifikacije i njihova primjena, RRIF, br. 11., 2007.
9. Milčić, I. : Proračunski korisnici i neprofitne organizacije u sustavu poreza na dobit,
RIF, br. 2, 2013., 40-42
10. Katić, B., Vidović, J.: Nedostaci primjene proračunskog računovodstva u
zdravstvenim ustanovama – primjer Opće bolnice Zadar, Ekonomska misao i praksa,
god. XXI., 2012., br. 2., 777-794
ZAKONI, PRAVILNICI I OSTALO:

11. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, NN, br. 124/14
12. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, NN. 3/15.
13. Pravilnik o porezu na dobit NN, 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12,
146/12, 160/13, 12/14
14. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Narodne novine br. 87/08
15. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednosti, NN, br. 79/13, 85/13-ispravak, 160/13,
35/14
136
16. Zakon o proračunu, NN 87/08
17. Zakon o porezu na dobit, NN br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13
18. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN, br. 73/13, 148/13; Rješenje USRH 99/13,
153/13)
19. Ministarstvo financija: UPUTA, Evidencije kod proračunskih korisnika državnog
proračuna, obveznika poreza na dodanu vrijednost, koji posluju u sustavu državne
riznice, Zagreb, 28. veljače 2014.
137

Proračunsko Računovodstvo PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Proračunsko Računovodstvo PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Proračunsko Računovodstvo PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Split, siječanj, 2015.

1.1. Pojam proračuna .................................................................................................................................................. 5

1.2. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO ............................................................................................................ 9

1.3 PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO U HRVATSKOJ ..............................................................................11

2.1. Namjenski prihodi i primici ...........................................................................................................................13

2.2. Postupak donošenja proračuna....................................................................................................................14

2.3. PRORAČUNSKA NAČELA .................................................................................................................................18

2.5. Proračunske klasifikacije ................................................................................................................................23

2.6. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA ..................................................................................34

2.7. PRORAČUNSKI NADZOR .................................................................................................................................38

3.1. Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave..............................................................................................43

3.2. Popis imovine i obveza ....................................................................................................................................45

3.3 Modificirano načelo nastanka događaja ....................................................................................................45

3.4.Prihodi i primici ...................................................................................................................................................46

3.5. Rashodi i izdaci....................................................................................................................................................46

3.7. Iskazivanje imovine i obveza.........................................................................................................................49

3.8. Proračunsko računovodstvo i izvanproračunski korisnici ..............................................................49

3.9. Temeljni financijski izvještaji ........................................................................................................................50

3.10. Konsolidacija .....................................................................................................................................................84

4. STJECANJE I PRAĆENJE NEFINANCIJSKE IMOVINE .....................................................................................85

4.1. Otpis .........................................................................................................................................................................88

4.2. Tekuće i investicijsko održavanje i dodatno ulaganje na imovini..................................................90

4.3. Stjecanje dugotrajne nefinancijske imovine ...........................................................................................90

4.5. Kratkotrajna nefinancijska imovine ...........................................................................................................93

7. VLASTITI IZVORI I UTVRĐIVANJE REZULTATA ......................................................................................... 100

7.1. Promjene u vrijednosti i obujmu imovine ............................................................................................ 100

7.2. Utvrđivanje rezultata i zaključna knjiženja .......................................................................................... 102

7.3. Korekcije rezultata poslovanja .................................................................................................................. 103

5. Namjenski prihodi i primici ............................................................................................................................ 105

7.6. Vlastiti prihodi .................................................................................................................................................. 106

7.8. Korištenje sredstava od prodaje dionica i udjela ............................................................................... 108

8. RASHODI POSLOVANJA ......................................................................................................................................... 109

8.1. Rashodi za zaposlene ..................................................................................................................................... 109

8.2. materijalni rashodi ......................................................................................................................................... 110

8.4. Rashodi koji nastaju kontinuirano ........................................................................................................... 112

8.5. Računalni programi ........................................................................................................................................ 112

8.6. Licenca ................................................................................................................................................................. 112

8.7. Ostale usluge ..................................................................................................................................................... 113

8.9. Sponzorstva ....................................................................................................................................................... 114

8.10. pomoći............................................................................................................................................................... 114

9. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE .................................................................................... 119

10. IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA................................................................... 120

11. PRIHODI POSLOVANJA ....................................................................................................................................... 122

11.1. prihodi od poreza ........................................................................................................................................ 122

11.2. doprinosi .......................................................................................................................................................... 123

11.3. Neporezni prihodi ........................................................................................................................................ 123

11.4. Prihodi od financijske i nefinancijske imovine................................................................................. 123

11.5. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi i prihodi od prodaje proizvoda i robe te

12. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE ................................................................................. 126

13. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA............................................................................ 127

14.1. Proračunski korisnici kao obveznici poreza na dobit ................................................................... 129

14.2. Proračunski korisnici kao obveznici PDV-a ....................................................................................... 130

15. IZVANBILANČNI ZAPISI ..................................................................................................................................... 133

16. POPIS IMOVINE I OBVEZA................................................................................................................................. 134

Literatura: ........................................................................................................................................................................ 136

1.1. POJAM PRORAČUNA

Proračun na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt kojim se