rJJr\ iJ-llJ-tucc

lrilll
lllll ilfliilt
lillr
lrlt
9 i l 7 7 1 3 3 12' 0 2 0 0 5 r 1
Drogo Dryo znaqiq
Najprije jefui uelihi hihlopshi pozdrov i pohuale suima hoji utzduju oDrw ztanja' te
zaslui4ju Oworo. Zelim Van napisati do bih uoljela, fu pitete o ujeveicama jer su ane
moje nqjdr&e Ziuotinje, te o Henifiu htteru (zapravo, o J. K. Rowling) hqji je moj *uijet
i moju mdtu osuojio uet od orag dona hod, som proiitala prva hnjWu (iln doruts sam ih
nono.na, prolitalo sve). Imam bolest ditonja, tj. *ue 6to se mob proditati ja progutam, i
onda proeijenim (d)jelo.Yi ste nedu @uhusnijim (d.)jelima I joi ne.6to. J&o mi.je lno
{to u 'Druu znanja" br. 77 nije bilo CD-a! Bozumijem da ne mo&e &joititi sua pisma, eli
jo sorn Vam se ue€ neholiho puta jauila (putem obiinz podte) i Yi mi niste otpisali ni
&jauili moje pismo.U ndi da &te mi o@isati, objaviti ovo pismon ili bar mala ru.zmisliti
o majim prijedlazima.

Vob oj er ru d itot elj it:o

Gobt
Draga Gaby,
prije wega, oprosti Eto ti nisno odgovorili ranfie na pismo, no vjeruj nqm, nismo ga
uspjeli pronadi. Nadamo se da 6eI nam oprostiti! Sto se vjeverica tiCe, toje odlidna ideja
i nadnmo se da 6emo ti uekoro modi ispuniti ielju. Potrudit demo se da to bude joi ove
Ekolske godine, a ato ne uspijemo, obeCavano da 6e5 nqiesen nodi Citati o vjevericama
evijeta- Harry Potter se ved jednom na6eo u Dnru znanjo - pisali smo o deCjoj
knjiievnosti, u kojojje on svakako velika zvijezda, Potrali Drvo broj 56, nadnmo se da de
ti se dopasti! Naravno, to ne znaCi da llarry ne6e uekoro opet biti temn nekog tekata -
ali morat de malo salekati, ima jo6 puno zanimljivih stvari o kojima vrijedi pisati!
Svejedno, hvala ti najavljanju i nadamo se da €eBostati naBa vjerna Citateljica!

Stoaoni
ne ntam pi6em li rw pravu adresu, tw nadan se da 6e informacije hoje Vom 4elim ouim
putem prenijeti stiti do ssobc. hojima su upu6ene. U broju oDwo znanjo" zo sijetor$
(rwjrcvijibroj) izoflc,oje dlanah o Kl.eopatri. S veli.kim mnimanjem eom ga Citelo jer sam
prof. larinshng jeiha i ova temo mi je blisha s obzirom da je dio rimake pooijesti ueznn za
wu slaunu egipatshu hrzljiau. U o jeljhu pd pd.naslovom ohnovno hraljico"
bjolljerc su pogredne i prcturjetrc informacije. Navodi se fu je Cemr 47. gdinc pr. Kn
na.hon ubojttvo Arcinije (misli se na Arsinnju) urotia Kleopatru no vlast. No ponata je
stuor da je Cemr umoren 44. godine pr. Kr, Eto ae u daljnjem tekstu i spomi4je. Zato bih
malila fu se ovqi Sannh jd jdnom dobro prodito i isproue sue pogreghe haho bi mladi
ditatelji d&ili ndrc informuije.
Unaprijed ueliho huala za uua&auonje ooe primj&e i objouljivanje isprouha ovog tehsta!

Vatu titatelitca Mihaelo Melnori€

Po5tovanagospodoMeZnarid
hvala Yam na javljanju i ispravkama - to nem pomale o *trysrnnju joB bo$eg i
kvalitetnijeg iasopisa. Ovom prilikom se, osim toga., ispriCavamo svim Citateljima zbog
pogrelke koja je nastala u tebniCkoj pripremi teketa za tisak- Dnkeko, rijeC je o Arsinoji.
U tekstu je trebalo stajati: Cezar je Kleopatru watio na vlagt 47, g. pr. Kr,, kad su qjoj
bile 22 gdine. (Kleopatra je tri godine nakon Cezarove smrti isposlovala od Marha
Antonija ubojstvo Arsinoje.)

Drogo Drvol
Pnto bih vas lrtb pohuali.ti jer ste j&o dober fusopis, haji ,ado ditam euokog n4jeseca.
Prije par dana sallrruidio emisiju o Epitji Tayos hoje je jaho misterioana i hnjo me d.mah
fucinimla ncstalom civilizo,cijom. Yolio bih kad bistc vi dali uifie informreija u sljd.edem
broju.
Vd ojcrni ditotelj loo,n

Dragr Ivane,
nnlalost, za ovqi broj nismo bili u mogudnoeti pripremiti tekst o lpilji, no hvala Vam na
ideji. Pokunat demo pronadi viEe za sljededi broj, pa a&o ne bude bai velihi teLst, nadamo
se da 6emo Vam barem modi dati nelto vifu informaclja!

A h&o bi bila do molo bolje ddeuote web-stranitu? Sta se tile ostalog w.me pohvole.
MorgeJ

Ilraga Marget,
Web-stranica je promijenila avoj izgled. Pogledaj je na uuw.d.roo-xno4ja.hrl
Dragt fiitatelii!
Evo nas penovnozajedno,u veliadi,koja ove godine ima 29 dana.Jedandan Skoleduie - priiestupnegodine nisu ba$ nekalorra, zar ne?No, i jedandan
dute s Drvomznania- to bi {baremse nadamo)moglo bili ne$tobolje! U ovomvam broju opet donosimopregr5tzanimljivosti...
Kao prvo * CD je ponovno tul Primilismo gomilu pisamau kojima nas moliteda ga stavljamou svakombroju. Mada ne moiemo ba5 SVAKIput ispunit
tu 2elju, ispunjavamoje evo u ovom broju! A na CD-u- opet gomilazanimljivosti!Nikakone propustitepogledatifilm o snimanluserije "Plaviplanel",koji
6e vas odvesli u tajne podmorjai prikazalikroz Stosu sve pro$leekipe snimateliaBBC-ada bi snimiliovaj izvrstandokumentarac.Drvoznanjabi se ovorn
prilikomieljelo zahvalitiBBG-ute BLITZfilm& video koji su nam ustupilipravaobjavljivanjadijela materijala.
Osim "Plavogplaneta", tu je i krarkidokumentaraco Bertinu,koji smo dobili ljubazno56uGoethelnstituta u Zagrebu.Doznajtekako je Eerlin flastaoi
koliko sve predgradaima - upoznajieglavnigrad Njema6kel
Osim CD-a,Drvo vam u ovom broju donosi i zanimljiveprideo mumiiama,o putovanjukroz vrijeme,visedimmostovima,iivotu u staromRimu..,i naravno
o misijamai letjelicamana Mars!
Uiivalte!

P S. ne zaboravitenam pisati.NaSaadresaje SYSPRINLza DRVOZNANJA,XlV.trokut 8A, 10020Zagreb ili na info@sysprinl.hr i neda@sysprint.hr

 3.',
-l
t
=;1 h,,l
''r
*r
€d'r:*'
::':'::::
r4
,,l1lr==;::..:1=,,
':":::::::
3 7:y,
'i?
a',::.:-a:..==-.:.... i iI * 3
. G;?-"r,i a4a

pri pristajanju.
Odlikujega dvrsttrup od posebnode-
PLOVECI
NEBODER
ISPLOVIO
NA belogcelika.
svojEPRVO
PUToVANJE! Mo2da i impresivnijeod brzine i cvrstoce,njegovasu
'12. rasko5i luksuzkoji pru2a.U ukupno1310kabinamo-
U ponedjeljak sijecnja 2AA4.iz Southamptona
Ze se smjestiti2620putnika.Oni najdubljegdZepamo-
u Velikr:j Sritaniji na svoie prvo kruino putovanje
gu u2ivatiu luksuznimapartmanimapovr5ineod oko
isplovioie putiricki broel ,.Quenn Mary 2". Sa 150 000
lona i *45 metara duiiine "Queen Mary 2,' najveci
110 m'?,s pogledomna morekrozgolemestaklenesti-
je i nalskuptji l"rrocfieojiie ikada plovio svjetskim jene. Uz veliki restoran.Britannia",koji prima 1347
marima. Visok je paput rtebodera od 25 katava i gostiju,na brodu se nalazijo5 nekolikomanjihresto-
dug ka* 3* eutobusaparedana jedan iza drugag. rana i barova.Danju putnici mogu pro5etatipalubom
Gradr':je*'tog ploveceE *ctela trajala je 5 godina, oo 620 metara"oromenade".
i sl*j=fa ;e gotoro miiijard* dolara. Za aktivnije,tu je cak pet velikih bazena,dvoraneza
fitness,opremljenesvim gimnastickimspravama,ras-
Kako i dolikujeovakvomvelidanstvenom plovilu,kumo- koSnizimskivrt za odmor,knjiZnica sa 8000knjiga,vi5e-
vala mu je sama britanskakraljicaElizabetall, unuka namjenskadvoranakojaje zapravopravivelikiplanetarij.
kraljiceMaryll. po kojojje brod dobio ime. Gradenje Za veiernje aktivnostina brodu se nalazei kazaliSte,
u francuskombrodogradili5tu AlstomChantiersde I'Altlan- plesnadvoranai kino.
tique,a plovitce (naravno)pod britanskomzastavom. Na svom prvom putovanju"QueenMary2" u 14 ce da-
U vlasni5tvuje ameridketvrtke Cunard, koja ve6 160 na prevalitiput od Engleskepreko Kanarskogotodja
godinaprevoziputnikemorrmai oceanimasvijeta. do Antilai konacnogodredi5taFloride.Za to ce se vri-
"QueenMary2" opremljenje snaZnimmotorimaRolls jemeza brod iputnikebrinutidak 1254dlanaposade.
Roys,koji razvijaluukupno 157 000 konjskihsnaga.Ova- Ako ste zavidnisretnicimakoji su se uspjeliukrcatina
kavpogonomogucavamu brzinuplovidbeod 30 cvo- prvo krstarenje"QueenMary2" , zna]teda su za to za-
rova (30 milja na sat) i izvrsnomanevriranjeu lukama dovoljstvomorali izdvojiti35 do 400 tisuca kuna!

CIBETKE
NAUDARU lih tvrdida nije imao nikakvihdodiras cibetkama
'i;;:,;7 p4j4,7s navih sluAajeva oboljelih *d ili drugim divljim2ivotinjama.Svjetskizdravstveni
':..'*i'= iSeyere Acute RespiratoryDlseasej ki" strucnjaciupozoravajuda bi istrebljenjemcibetki
' jr;i:+;iJ ''IasfipOc€l&arnsijecnjaove gadi*e moglibiti uniSteni podacio izvorui nacinuprelas-
n#r{i.jJ:j*+o&off 1f} $0S *ibefki. Cibetka je ka SARS-as jedne vrste na drugu. Uni5tenjem
;llrrlfinjn sflcn* J<unr,k*jei znanstvenici sme- cibetkiSirenjevirusabi se dakmogloubrzati.Naime,
iretr;;**iiFr*m u lancs pr#enosa vlrulsaSARS-a. neki strucnjacismatrajuda bi cibetka mogla biti
e :*ei*= si-r.naime. omlijena lakalna y:oslasi!- samojednakarikau Sirenju virusaod njenogizvo-
+:z* ;!e';r:;:astolak luhe kojaj Kinezi rsrldalu ra do dovjeka.Cak je i vrlo lako mogu6eda virus
!;eksvltatvli|tva. SARS-ana dovjekaprelazis neke druge iivotinj-
Godine2002.u juZnojkineskojpokrajiniGuang- ske vrste.
dong od SARS-a je oboljelo8000tisu6aljudi.Pri- Kadaistrijebimocibetke,a ponovose pojaveobo-
je nego )e za(azastavljenapod kontrolu,od ove ljeliod SARS-a,hocemoli se dati na istrebljenje
su bolestiumtla774 zaraiena dov.leka. Znanstve- jo5 neke 2ivotinjskevrste?
nici su tada virusSARS-aprepoznalikao korona
vrrusprenesenna ljudesa 2ivoti-
nja. lstra2rvanjaSveudiliStau
Hong Konguglavnimsu krivcem
za prijenosvirusaSARS-apro-
glasilibaScibetku.Naime,od 25
divljihZivotinjauzetihkao uzorak
u juznoj
sa trZistadivljihZivotinja
Kinisvih5 cibetkinosiloje virus
slicanvirusuSARS-a.No isto ta-
ko su i neki glodavaci.ukljudu-
juci Stakore, nosilislidneviruse.
Kasnijaistrazivanjakineskihznan-
stvenika,kao ni Svjetskezdrav-
stveneorganizacije, nisu uspjela
dokazatidirektnupovezanostci-
betki s prelaskomvirusaSARS-a
na ljude.
ZadnjihdanaproSlegodineu Ki-
ni su zabiljeZenadva nova slu-
iaja oboljelihod SARS-a.Kines-
ka vlada je odobrilaistrebljenje
cibetkiiakojedan od novoobolje-

drvo znania72
se hladi,voda postajegu56ai podinjetonuti, (bentickiorganizmi ili bentos) i vodeni stupac
te se slolevivodepromije5aju, se (pelagidkiorganizmiili pelagijal),od same po-
a termoklina
izgubi.Organizmikoji tolerirajuve6akoleba- vriine pa do najvecih dubina. Stani5ta su u
nja temperature nazivaiuse euritermni,
a oni oceanu podijeljenana batijal(pridnenastaniS-
kolito ne mogustenotermni organizmi. ta) i pelagijal(staniStaotvorenihvoda). S biolo5-
kog se aspekta pridnena stani5ta dijele na 4
Podmorska topografija stepenicekontinentskepodine (supralitoral,me-
Morskodno do dubineod otorilike200 me- diolitoral, infralitoral i cirkalitoral), batijal na
tarazapravoje potopljenirub kontinenta, koji kontinentskomslazu, abisal abisalne ravnice
se nazivakontinentska podinaili Self.Selfna i hadal dubokomorskih kotlina i jaraka. Pela-
podrudjazauzimajuukupno 8,4% povr5ine gijal se dijeli pak na neritidku provinciju koja
oceanskog dna,alisu ta podrudjai vodenistu- obuhva6a vodeni stuoac iznad kontinentske
paciznadnjihproduktivno najznadajniji.
Slijedi podine, i oceansku provinciju koja obuhva6a
kontinentski slaz,Stoje zapravorubkontinen- slobodne vode izvan Selfnogpodrudja.
ta koji strmoponirepremaabisalnojravnici,
kojapodinjena oko3000metaradubine.Kon- Svijet planktona
tinentskim slazomi kontinentskim podno2jem Za razlikuod kopnenihstabla5ica, biljakako-
zavr5avakontinent,pa abisalnaravnicapri- je mogudose6izaistagolemedimenzije, glav-
padaoceanskojkorii gradenaje od bazaltne ni primarniproducentimorai oceanasu si6u5-
stijene,za razlikuod kontinentske kore koja ne, jednostanidne alge. To su fotosintetski
je gradenaod granita.Nepregledne abisalne organizmikoji plutajuu vodenomstupcu,a
ravnicezauzimalunajve6ipostotakukupnog objedinjenisu nazivomfitoplankton.Velidinom
morskogdna,dak7Q,9o/o, a proteZuse do du- varirajuod pikoplanktona, promjerastanice
bineod oko 7000metara.Dubljeod toga na- manjegod 2 mikrometra, do mikroplanktona,
lazimodubokomorske kotlinei jarke,dijadu- promjerastaniceod 20 do 200 mikrometara.
bina moZe sezatii do ve6 spomenutih11 NaizgledmoZezaduditipodatakda dak polo-
kilometara.lako impresivnihdubina,dno vicu sveukupnogkisikana Zemlliproizvedu
kotlinai jarakazauzima tekoko 1,5%ukupnog upravote minijaturnetvornice.Kljudje njihove
oceanskogdna. ucinkovitostibrojnostjer nastanjujuzaista
Upravoje nevjerojatno da su morskiorga- ogromnaoceanskaprostranstva do dubineod
nizmisteklitako Sirokspektarprilagodbida oko 200 metara.dokleorodiredostatnakoli-
naseljavaju svakidjelicoceana,njegovodno dinasvjetlostiza vr5enjefotosinteze.
 Dvije su dominantne grupe fitoplanktona:
dijatomeje,koje su karakteristidneza hladnija
podrucja,i dinoflagelati,koji dominirajuu top-
lim vodama. Kako se radi o organizmimakoji
se ne mogu aKivno pokretati,zadatak odzava-
nja na odredenojdubini nije nimalo lak.Ve6ina
tih organizamaima neki od oblika tjelesnih
produ2etakate se na taj nadin opiru tonjenju,
a neki taj problem rje5avajui efikasnije,tako
da u tijelupohranjujumasne kapljice.
Sljede6a su karika u hranidbenoj mreZi
oceanskihekosustavasi6uSneZivotinjiceno-
Senestrujom vode i pripadaju zooplanktonu.
Uzevsiu obzir mnostvo razliditihvrsta i njihovu
nevjerojatnubrojnost,ocean moZemo nazvati
naprostovrlo hranjivomjuhom. Neki organiz-
mi to i do2ivljavajuupravo na taj nadin.Dovolj-
no je samo otvoritiusta i istisnutiviSakvode.
U ustima ostaju brojni maju5ni radi6i,koji us-
prkos svojimdimenzijamana iivotu odrZavaju
i najve6eZivotinjena svijetu- plavetnekitove.
Malenikopepodniradi6izooplanktonaduljine
tek nekolikomilimetara,koje moZemo prepo-
znati po velikim antenama na glavi, hrane se
fitoplanktonom,a neki i zooplanktonom.To je
vjerojatno najbrojnija skupina Zivotinja na
planetu,a dine70% ukupnogzooplanktona.
Jedna od najfascinantnijih skupinaorgani-
zama koje nalazimou planktonusu meduze.
eak i preko 95% tijela ovih iivotinja dini voda.
lako se vrlo njeZnoi gracioznokre6uzamahu-
juci zvonom, nisu ni pribli2notoliko bespo-
mo6ne.To su,naprotiv, vrsnipredatori
oprem-
ljeniudinkovitom opremomza omamljivanje
plijena.Na njihovimse lovkamanalazeZarne
staniceu kojimasu 2arnice.Kad2arnastani-
ca stupiu dodirs plijenom,izbacujese 2arni-
ca i u Zrtvuse ubrizgavaotrov.Otrovomami
ili ubijeZrtvu,kojuondameduzalovkamapri-
neseustimai orobavi.
Nektonskeseobe
Nekton je zajednidkoime za skupinu organi-
zama koje se snagom vlastitihmi5i6a i orga-
na potpuno samostalno kre6u kroz pelagijal.
Najbrojnijuskupinu 2ivotinjau nektonudine ri-
be, a potom je tu i nekoliko vrsta beskraljeS-
njaka, poput liganja,te morski sisavci,morski
gmazovi i neke morske ptice, poput pingvina.
Prioadnicinektona razvilisu razliditemodele
plivanja,koji se temelje na posebno prilago-
denim oblicima tijela te gradi peraja ili udova.
Za mnoge nektonske vrste karakteristidnaje
migracijado znatno udaljenihpodrudja,dime
one pospje6uju svoje izglede za opstanak.
Velike migracije najde56esu ovisne o godi5-
njim dobima, koja znatno utjedu na raspod-
jelu hranjivihtvari u oceanu, a odvijaju se iz-
medu podrudla hranjenja i razmno2avanja
odredene migratornevrste. Vjerojatnonajve-
6e udaljenostiprelazi sivi kit, koli tijekom Zi-
vota ukupno prijede oko 800 000 km, Sto od-
govara dvostrukoj udaljenostido Mjeseca. I
tune prelazevelike udaljenosti,pa je tako riba
ulovljenau Meksikuponovno otkrivenau Ja-
panu. Divljenjavrijednemigracijepoduzimaju
morske kornjace u vrijeme razmno2avanja.
One prelazeogromne udaljenostikako bi po-
loZilejaja upravona plaZuna kojoj su se i sa-
me izlegle.Buduci da im za postizanjespol-
ne zrelostitreba 20 do 30 godina, upravoje
nevjerojatnos kolikomsu precizno56uu sta-
nju zapamitii pronadiplaiu na kojoj su i sa-
me doSlena svilet.
Ni5tamanje zadivljuju6esu i migracijeriba
selica,koje dio svog Zivotnogperiodaprovode
u moru,a dio u vodama na kopnu.Anadrom-
ne vrste,poput lososai morskihpastrva,kao
odraslejedinke2iveu moru,a u rijekeiz kojih
potjedu odlaze samo radi razmno2avanja.Se-
obu u obrnutomsmjerupoduzimajukatadrom-
ne selice,poput nekih vrstajegulja,koje 2ive
u kopnenimvodama. arazmno2avlu se u mo-
ru. Nadalje,mnoge vrste riba prelazemanje
udaljenostido priobalnihvoda, koje su sigur-
nije stani5teza razmnoiavanje.

Oceansko carstvo riba

U raznovrsnimoceanskimstani5timaobitava
oko 12 000 vrsta riba.Sve su one razvilebio-
lo5keprilagodbeiivotu u morskojvodi. Tijelo
im je prekrivenoljuskama,a perajekoje su se
razvilekao parne i neparneimaju va2nu ulo-
gu u pokretanju.Kontrakcijommi5icnihsve2-
njeva duZ kralje5njicestvara se valovit pokret
koji zajednos gibanjemrepne peraje pokre-
ce ribu naprijed.Repnaperajamo2e poslu2iti
i kao kormilo. Ledna i podrepna peraja pak
tijeloribe,a parneprsne itrbuSne
stabiliziraju
perajeimajuvi5estrukufunkciju.Vecinariba ko-
risti ih kao kontrolnepovr5inepri pomicanju
gore-dolje.Kod morskihpasa i nekih ko5tun-
jaaa one osiguravajui uzgon, a ima riba kod
kojih su se razvileu specijaliziraneorgane za
"hodanje"po dnu (kokot)ili pak iskakanjei "le-
tenje" (poletuSa)iznad morske povr5ine.
Ribe u vodi di5u pomo6u Skrga,specijalizi-
ranih parnihstrukturasmjeStenihu posebnoj
Supljinis obje stranetijela,odmah iza usta.
Svaka se Skrgasastojiod ko5taneili hrskavic-
ne okosnice sa Skr2nimlukovima koji nose
Skr2navlaknas resicama.Na oovrSiniresica
vr5i se izmjenaplinova.Skrini aparat kodtu-
njada izvanaje pokrivenSkr2nimpoklopcem
te specifidnomgradom omogu6avadisanjei
u stanjumirovanja.Kod hrskavidnjada,
koje ne-
maju SkrZnipoklopac,5kr2nisu otvorismje5-
teni sa svake strane tijela i u neposrednom
su dodirus okolnomvodom.Mnogevrstemor-
skih pasa koji nastanjujuotvoreniocean mo-
raju neprestanoplivatikako bi voda prelazila
preko njihovihSkrgai omoguciladisanje.Ve-
cinaribaimasposobnost vertikalnog pomica-
njau stupcuvodeuporabompliva6egmjehu-
ra,organaispunjenogplinom.Hrskavidnjade
nemajuplivadimjehur,ve6 plovnostpove6a-
vajuvelikomjetromispunjenom uljem.
Morskeribesuodavaju se s problemomve-
6e koncentracije soli u okolnojvodi negoSto
je u njihovutijelu,Stodovodido stalnoggubitka
vode.Hrskavidnjade su to rije5ilezadrZavanjem
mokra6evine u krvi,odr2avaju6i na taj nadin
ravnoteZu s ve6omkoncentracijom soliu oko-
liSu.Ko5tunjade pakvodu uzimajuhranomili
je piju,pridemuprekomjernu sol izlu6ujukroz
SkrZni epitel.Ribesu poikilotermni organizmi
(tjelesnaim temperaturaovisio temperaturi
okoli5a).Medutim, nekeribe(tunai morskipsi),
moguduvatitoplinunastaluradomjakihpliva-
6ihmi5i6aitjelesnutemperaturu odrZavativi-
Somod temoerature okolnevode.

Koraljni grebeni
Koraljnisu grebenibiolo5ki najraznovrsnijimor-
skiekosustavi te se opravdanonazivajui "kiS-
nimSumamaoceana".OnidineokosnicuZivota
u plitkimi toplimvodamatropskih i suptropskih
mora,kojesu siromasnehranjivimtvarima.
Koralji(razredAnthozoa)su skupinasjedi-
ladkihZivotinjakoji pripadajukoljenuZarnja-
ka (Cnidaria). Pojedinadne (polipi)
Zivotinjice Zi-
vejednimkrajempridvr6dene za podlogu, dok
se na suprotnomkrajunalaziusniotvorokru-
Zenvijencemlovkis ubojitimZarnimstanica-
ma kojimalove i omamljujuplijen(plankton-
ski organizmi, manjeribei sl.).Polipi,kojise
razmno2avalu spolnoi nespolno,u pravilufor-
mirajuvelikezadruge.Svakajedinkaludivanj-
ski skeletod kalcij-karbonata, koji Stitipolip
nle2negradete udvr56uje i dajeoblikkoloniji,
a ostajei nakonuginu6aZivotinje. Koraljikoji
izgradujukoraljnegrebenepripadajuskupini
kamenihkoralja(red Madreporaria) koji obi-
tavajuu bistrimvodamanepromjenjive sla-
nostii temperaturnog rasponaod 18'C do
30 "C.Osimpovoljnetemperature, ovimje ko-
raljimaza rastpotrebnai prikladna dvrstapod-
logate velikakoli6inasvjetlosti za simbiotske
algeu njihovutkivu.Upravozahvaljuju6i sim-
biotskomodnosu kamenihkoraljas mikro-
skopskimalgamazooksantelama iz skupine
dinoflagelata mogu6aje izgradnjakoraljnih
grebena. Ovejednostanidne alge,kojihu cm"
koraljnog tkivamoZebiti i oko 2 milijuna,op-
skrbljujusvogdoma6inakisikomi organskim
tvarima,kaoproduktima fotosinteze.

Otvorenomore
Zarazlikuod gusto naseljenogplitkog morskog
dna i slobodnogvodenog stupca priobalnih
voda koje se pru2ajuiznad kontinentskepo-
dine, otvorenije ocean daleko vece morsko
stani5teu kojem,medutim,obitavasvega otpri-
like5% morskihorganizama(tzv.pelagijal).
Svi
organizmiovog stani5tasuodavajuse stoga
s istovjetnomzadacom:kako se odr2atiu sta-
nju plutanjai vje5toizbjecinapade grabeZlji-
vaca. Mnogi planktonskiorganizmiproblem
odrZavanjaplutanjarijeSilisu povedanjemotpo-
r a p r e m ap o t o n u 6 uO . n i s u p l o s n a t o go b l i k a ,
a p o v r S i n ut i j e l as o b z i r o mn a v e l i c i n up o v e -
6ali su brojnim nastavcima.
Sposobnostplutanjamnogi pelagidkiorga-
nizmipovecavajuugradnjomtvarikoje su lak-
Se od vode. poput kapljicamasti i ulja. Oak i
dobro pokretniorganizmiotvorenogmora,po-
put tuna i kitova masnim tkivom povecavaju
svoju sposobnostplutanja.Organizmikoji 2i-
vot provodepotpuno potopljenimoraju biti iste
specifidneteZinei gustoce kao i voda na nli-
hovoj optimalnojdubini. Kako bi ipak mogle
uranjatii izranjatirazvilesu posebneslo2ene
prilagodbe.Tako ribe koStunlade
regulirajusvo-
ju plovnostpomocu plivacegmjehura,speci-
jaliziranog
organarspunjenogzrakom.Nasup-
rot tome, ribe hrskavicnjacenemaju plivaci
mjehur,ve6 oviseo velikimjetrimaispunjenim
uljem,koja im pomaiu odrZavatiplovnost.Spe-
cifidnate2inatijela mnogih morskih pasa tek
je ne5toveca od specifidnete2inevode, a po-
mocu heterocerkalnerepne perajeposti2uuz-
gon prilikomkretanja.
Znanstvenicika2u da bolje poznajemopo-
v r s i n uM j e s e c an e g o d n o o c e a n an a Z e m l j i .
Zivot u moru tajanstvenje i oiaravajui. i po-
trebna su joS brojna istra2ivanja
prije no Sto
otkrijemosve njegovetajne.:-)
ubrzatiskorodo brzinesvjetlosti. Nekeod tih
destica,poputmuona,imaju"ugradensat"-
nestajuza todnoodredenovrijeme.U skladu
s Einsteinovom teorijomrelativnosti,
ubrzani
muonipostojepunoduljeod svogarokatra-
janja,jer se u odnosuna nasgibajubrzinama
pa je vrijemenjihova
bliskimabrzinisvjetlosti,
postojanja-mjerenoiz naSegsustava-produ-
ljeno,odnosnodilatirano.

Vremepolov Kipa Thorna

Einsteinje s NathanomRosenom1935.razvio
scenariju kojemubi maliprocjepu crnojrupi
mogaobitispojens drugimmalimprocjepom
u drugoicrnojrupi,spajaju6ita dva krajapros-
torno-vremenskog kontinuumauskimprola-
zom. Ovaj se prolaz nazivaEistein-Rosenov
most,a predstavljao bi svojevrsnupre6icukroz
prostorili cruotoiinu.Prolazizmedudvijecrne
rupemanjije od sredistaatoma,otvorentek
djeli6sekunde,a u njemuvladajugolemegra-
vitacijske sile.Zatoje ovateorijaizgubilazna-
dajsvedo 1985.kadje CarlSagancrvotodinu
kaoosmi5ljenu napravuiskoristiou SF-roma-
nu Kontakt.
Saganje Zelioda lik njegovaromanaizve-
de skokna drugikrajsvemirate se za pomo6
obratioprijatelju,fizi6aruKipuThornu.Zamolio
je Thornai njegovesuradnikena kalifornijskom
Institutuzatehnologijuda ustanovejesuli crvo-
todineu skladus poznatomfizikom.Oni su
krenuliod postavkeda crvotodina slidicrnojru-
pi jerje rijedo objektuzastraSuju6e
gravitacije.
Zarazlikuod crnerupekojanudi jednosmjer-
no putovanje u ni5tavilo,
crvotodina bi imalai
izlazi ulaz.

Egzotifnamateriia
Dabi se krozcrvotodinuputovalo,ona mora
sadrZavati ono Stoje Thorn nazvaoegzotid-
nommaterijom.To je materijakoja6e stvarati
antigravitacijui tako spredavatida se crvoto-
dinazbogsvojemasivnostii ogromnegravita-
cijeuruSii postanecrnarupa.Thorni njegovi
suradnici shvatilisu da bi takvacrvotodinaujed-
no moglasluZitii kaovremeplov.
Da bi se crvoto6inapretvorilau vremenski
strojpotrebnoje jednaod njenihustaodvu6i
do neutronske zvijezde ismjestitiblizunjezine
povrSine. Zbogvelikegravitacije zvijezdevri-
jemeporedustacrvotodine teklobi sporiiete
bi se postepenopove6avala vremenskarazlika
izmedudvajukrajevacrvotodine. Potombi se
oba krajacrvotodinesmjestilonegdjeu sve-
mir,dalekood objekatavelikemase,gdje bi
ta vremenskarazlikaostalanepromijenjena.
Kadbi se, primjerice, radiloo razliciod deset
godina,ondabi astronautkoji bi proSaokroz
 cvotocinuotputovaodesetgodinau budu6nost,
a onaj koji bi putovaos druge stranestigaobi
deset godina u pro5lost.Kad bi se ovaj drugi
astronautpotom velikombrzinom(ilikroz ne-
ku drugu crvotodinu)uputio kuci, mogao bi ta-
mo sticiprijenego Stoje krenuo.Jedinoogra-
nieenjeje da bi se Thornovimvremeplovom
u proSlostmoglo putovatinajdaljedo trenutka
kad je izgradena prva crvotodina.

Mallet i nova saznania

Ronald Mallett,sveudili5niprofesorfizike na
dr2avnomfakultetuu Connecticututvrdi da je
uspio konstruirativremenskistroj. Prototipje
gotov, a detaljnaistraiivanjazapodelasu u je-
sen 2003. lvlallettvrdi da se njegov vremenski
stroj bazira na Einsteinovojteoriji relativnosti,
koja je pokazalakako vrijemeovisi o kretanju.
Prvo putovanjekroz vrijeme bit ie provedeno
eksperrmentomprebacivanjasubatomskedes-
tice izjednogtrenutkau drugi pomodusvjetlosti.
Novi eksperimentipokazuju da se svjetlost
mo2e usporitii potom vratitiu normalnubrzi-
nu, Stoima znadajneimplikacijena mogu6nost
putovanja kroz vrijeme.

veljaia 2004
 No suvremeneteorijefizike.poput one Ste-
phena W. Hawkinga,ka2u kako postoji me-
hanizamkoji brani putovanjau pro5lost.Ova
se teorijanazivateorijomza5titekronologije.
Postojanjevremeplovadopustilo bi destica-
ma da odu u svoju vlastitupro5lost,ali neki
proracuninagovje5tajuda bi smetnjamogao
postatiodbjegliimpulsenergijes destice(ko-
ja kroz crvotocinuputuje u proSlost)koji bi
"slomio"crvotodinu.
Danasje medu fizidarimasve manjeonih koji
smatrajuda je putovanjekroz vri.iemenemo-
guce.Ono Stonas spredavada to i dinimosu
t e h n i d kpi r o b l e m i o g r o m n ak o l i d i n ae n e r g i j e
potrelrnazalakav pothvat. Danas je zamisli-
vo da vec sljedecageneracijaubrzivadades-
ticabude u stanjustvoritisubatomskecrvoto-
iine ko.1e6e 2ivjetidovoljnodugo da cestice
kroz njih izvedu brz uzrodniskok, tj. minija-
turnrput krozvrijeme.To bi joS uvijekbilo da-
leko od WellsovazamiSljanjaputovanjakroz
vrijeme,ali bi zauvijekpromijenilona5u sliku
fizidkestvarnosti.Dok se to ne ostvari,ostaje
nam staromodno,pravocrtno,svakodnevno
putovanjekroz vrijemeu buducnost.:-)
 DJELA NARSTVA
GRADEVI

osrograonJa
^^+^^,^!^i^
zauztmaposeonopograv-
-^,.-if

lje u povijestigradevinarstva.Prvipisa-
ni podaci o povijestimostovadatiraju
;: j o S o d p r i j e4 0 0 0 g o d i n a .T a d a s u s e g r a d i l i
:l:l:,.
masivnidrveniilikamenimostovi.S napretkom
t: i':i:r'
:,:" civilizacije uvode se novi materijaliu izgradnji
:':::r:.
m o s t o v a p. o n a . l p r i 2
j ee l j e z od. e l i ki b e t o n .

M o s t o v is u o d u v i j e ki m p r e s i o n i r alljiu d e b i l i
m a l i i l i t o l i k ov e l i k id a g r a n i d es n e m o g u 6 i m .
Stoga je i razumllivavjeditateZnjagraditelja
mostovada primijenetakvo rje5enjei materi-
jale kojiomogucavajunajlakSepremo5civanje
prepreke,
Celikje materijaldija je primjenau gradnji
mostovaveoma duga. Prva primjena.prema
nekimpodacima.vezanajeza podrudjeKine.
Tehnolo5karevolucijasuvremeneere pruZila
je nove mogu6nostikonstruktorimamostova.
Tako je 1779.godine u VelikojBritani.li
izgra-
den prvi delicnimost preko rijekeSevern.ras-
pona 30 metara.Gotovoparalelnos primjenom
d e l i k au m o s t o g r a d n jpi .o d i n j es e s g r a d n j o m
visecihmostovas lancemod kovanogdelika.
Prvivise6imostoviu Europipojavljujuse u
Engleskoji Francuskoj,a na tlu Sjedinjenih
AmeridkihDr2avaprvi visecimost izgradioje
'1801godine
. James Finley.premostivSi 25 m
SirokikanjonJacob'sCreeku Pennsylvaniji.
S

veljaia 2004.
 NAJPOZNATTJT
SVJETSKT
vtSECtMOSTOVI
The Mackinac Bridge - masivni, 9 kilometaradugaiakviseiimosts najve(im
razmakom medunosivim stupovimaod 1300metara, otvorenl. studenoga
1957.
godineu ameriikoj
saveznoj
driaviMichigan.U to vrijemebioje naivetimostna
a prolektirao
svijetu, ga.jeDavidB.Stainman.Tornjevistr5e180metara iznadpo-
vriinevode.

Humber Bridge * najveiieuropski viseiimost.Nalazi

seu VelikojBritanili.
D u l j i n a m o s t a i zl 6n 0o 0s m
i etara.Gradnjajedovrienal9Sl.godine,iutomjetre-
nutkubi0najveiisvjetski viseiimost.

Yerazzano Narrows Bridge - visetimostu SAD-u s razmakom medutor-

njevima
od 1300metara, kojistrSe
220metara
iznadvodene povrline.
Prviviseti
mostnasvijetukojije imaodvijeprometne
traseiednuiznaddruge(double-deck
roadway).

Golden Gate Bridge - vjerojatnonajpoznatiii

viseiimostnasvijetu,
neizo-
staynisegment
panorame
SanFranrisca.Zastraiujutuvisinutornjeva
od250me-
taraiznadpovr5ine
vodemogaoje osjetitii samJames
Bond.

a www.tssibenik.hrlbrooklynbridge.html
o- o- o- o_O_
o
www.thoma.com/thoma/ggbfacts.html
OO
gocalifornia.about.com/cs/sanf
rancisco/a/ggbridge.
htm
wheeling.weirton.lib.wv.us/landmark/bridges/susp/bridgdex.htm
travel.howstuff
works.com/bridge4.
htm
www.inventionf
actory.com/history/RHAbrid
g/sbtd/

drvo znanla 72
 rakteristidan1e za izgradnju mostova velikrh
rasponai svakiod njih donosio1eneStonovo
u mostogradnji. Mnogivise6imostoviu funkciji
su jo5 i danas.a najpoznatiji
se nalazeu Sje-
dinjenimAmerickimDr2avamai Europi.

Mostovise dijeleu tri osnovnevrste:ravni,lud-

"ot'
Jr& ,fd,l
i iit!. ni i viseci.Nalvecarazlikaizmeduovih triju ti-
pova mostovajest udaljenostkoju pojedinitip
mosta moZe premostitiu jednom komadu iz-
medu dva potpornja.PotporanjmoZe biti to-
&;- ranjili rub kanjona.Moderniravnimostovimo-
+:t*+

usavrSavanjem tehnoloikih procesaza dobi-
vanjecelikarastekvalitetamaterijala.
dime su
omogu6enenove konstrukcijei novisustaviu
mostogradnji. Pioniru gradnjivise6ihmostova
s celicnimkablovimabioje JohnAugustusRoeb-
ling,Nijemackoji je 2ivioi radiou Sjedinjenim
AmerickimDrZavama.Kreativnost u gradnjivise-
cih mostovaposebnoje bila izralena u Ame-
rici, jer je nakon uru5avanjavise6egamosta
Basse Chaine u Francuskoj1850. godine u
EuropizavladalozatiSjeu mostogradnji.
liH
gu premostitiudaljenostido 60 metara,lucni
r* I
do 300 metara.a vise6imostovi,kao vrhunac
1r ii\
tehnologijeu mostogradnji,vi5e od 2000 me-
i nF'. '".
I :11.:::- tara.Sto to omogucavavisecimmostovimatak-
Ir vu superiornostu odnosu na ravnei ludne?Raz-
lika u nacinuna kojise pojedinitip mosta nosi
s dvjemava2nimsilamakoje na njegadjeluju-
silikompresije(pritiska)
i silitenzije(napinjanja).
Kompresijaje sila koja nastojisabitiili skrati-
ti tijelona kole djeluje,a tenzijaje slla koja ga
nastoji rastegnutiili produljiti.Ove dvije sile
prisutnesu u konstrukcijisvih mostova,a po-
sao konstruktorai dizajneramosta jest naci
Cincinnatiju.
Remek-djelo toga vremenai nje- optimalnorjeSenjekako smanjitiutjecajovih
govo krunskoostvarenjebilo je projektiranle sila na statiku.Kada sila kompresijenadvlada
Brooklynskogmosta u New Yorku. statiiku sposobnost konstrukcijemosta do-
Periodizmedu Prvog i Drugog svjetskogra- lazi do savijanjapojedinihelemenata,a kada
ta, a naroiito nakon Drugogsvjetskograta,ka- silatenzijeprevladanad statickomodr2ivo5cu

ietrdesetihgodina devetnaestog stolje6aRoeb-

lingje prvi koristiodelidnekablove.a izumioje
i metodupredenjadebelihkablovaod delidnih
niti na mjestugradnje.Na taj je nadinuvelike
olak5anodovo2enjeelemenatakonstrukcijei
materijalaza izgradn)u.Roebling je, izmedu
ostalog,prvi dao mostovimaaerodinamidku
upotrebomprimitivnih
stabilnost po-
vodoravnih
dupiraca i dijagonalnihpomo6nih kablova.
Dotadase vecinavisecihmostovaruSilapod
naletomjakogavjetra.Godine1855.Roebling
je projektiraoi izgradioprvisvletskiZeljeznidki
visecimost. Rasponod 250 metarapreko ka-
njonaNijagarebio je tada zapanjujucepostig-
nuce.U funkcijije bio do 1896.godine.kadaje
zamijenjennovimlucnimmostom.Nakonmos-
ta Nijagara.Roebling1860.godine projektirai
gradi most PittsburgAlleghenyte 1867.godi-
ne 328 metaradug most preko rijekeOhio u

v e l j a a a2 0 0 4 _
 , naPeli kablovi Pod napetikablovipod
! l 0 r l s t ap 0 0 sidriitapod
d i e l 0 v a r l e r ! r l en a p r n J a n J a djelovanjemsilenapinjanja
0ler0van,em
k o n s t r u k c i ldeo a z i d o p u c a n l ar l rl o m a o d r e -
_:r _ r:
'renaeinjnji,Jr$;:i:.::,:Vi s i l en a p i n j a n i a
d
uoun
r nr vn 9 o
u l, ou m
, , e, un,l 2 aialrnu
p. N
, r rd l u u r j r r r d u r r r l v > d

v a n . ao v o o o r o b e - a l e s t r a r d . e lt ' i o - e r l e t ilil s,avnikab,ovipoddre,ovanjem

lJ,f II
I
v-)i|t|du||a|Jd
* ". ,
site
naptnjanja
i ; : , :, . ,
I +
d l e l o v a n j se i L an a o k o l i n u .
Qile co mnio razd,talili n: voe . nrnqlnr oLo
-tL----:@r
J *- torn:evr-
ta
l i - e i ' a < n s c s m a " t i r i e ' o i k al . . o ^ c e . t . i . a n o s . ,'=€.J f:il1 silepritiska
poddielovaniem ffij
r n.ezi.ld . ' e r o s e n . ed 1 eo v a n , as -
a l eo v a ^ j a P
lo.o ndrrndonio . d.olnvo l^nnctr rL. io Iar <o

p r e p r e kkeo j us eZ e l ip r e m o s t i tai ,d i j e l o v i
s u m o s t ai e l i a n ki a b l o vni a p e tpi r e k ou m j e t n iel i p r i r o d n e
K o dv i s e i e g
efikasnijemogu .rosti s opte"ecenje'n.Luar
- o s r o r ' - e r l e ' a z d l e vl l a 1a s ' e p ' e k o l u L a r a v n ek o l n ; i k ep l o i eo b j e i e nsi u0 t e k a b l o v e . 0 v a km i a j ud v av i s o k at 0 r n j ap r e k ok o j i hs u n a p e lgi l a v n i
v io s t o vi m
k a b l o v iT. i k a b l o viid u p r e k ou t o r an a t 0 r n j e v i miaz a v r i a v a j nu a s i d r i i t i m aS. i d r i i t as u v e l i k eb e t o n s kpel o i e ,
m o s t an a o k o ln u . a v i s e c m i o s tj e p r i m j e p
r re-
j u n a i t e i t eu k 0 p a nue z e m l j ui, s l u i ek a oo s l o n czi a n a p i n j a n jgel a v n i ht e l i i n i hk a b l o v aS. i l ak o m p r e s i vj er i i p r i t i -
n o s e n j as i l en a i i t a v u k o n s t r u k c m o s t a .
s a kn a o b j e i e nkeo l n i i k ep l o i e ,a p r e k og l a v n i hk a b l o v a d j e l o v a n jper e n o sni a t o r n j e v eB. a z et 0 r n j e v a
s en j e z i n o
Oslmdviluglavnih najjacihs la.na konstruk
s uu k o p a ndeu b o k ou z e m l j ui t a k od j e l o v a nsj ei l er a z d j e l j u juuo k o l i n uK. a b l o vsiu i p r i m a t e l dj i j e l o v a n sj ai l et e n -
cl.J -osla d.e u.e z a"Jg^ rrlUl?f n rf, vdfl -
_ _f , - ^ t r t i a a T n r a o q t n n a I z i j ek o j up r e n o sdeo s i d r i i t ag, d j es eo n ar a z d j e l j u u
j e0 k 0 l i n u .
5^ll I Slld I ld \UjE tlCUd UU d('!' v vr(, pvVg'
Vv,

s i l at o r z i j e r, e z o n a n c i Jtae. v r e m e n s kci m b e
n,. TnrTii2 ro rnlar'iqLa cr : knie ro nncohnn

n:n rion: L onl rricor h mnctnrrr ,rol L o el rli no

Brooklynski most
A^, ^, i-"^-,'^ ^^i^r ,., -- A^x-^ !..^ ,..^'
urr >u rlrdlrru u)lcrlrvl |d uuLrrc uud c vlqr-

' a ^ o j i m o g u . r i c i ' a t o o j a c a l od j e o v a n . eo v e Brooklynski

mosts rasp0n0m bio je gotovonevjerojatan
od 486 metarau vrijemekadaje napravljen i predstavljen
s l e . n o s u v r e m e nvis e c m o s t o vs a d r 2 en z j e k a oo s m os v j e t s kiou d o .N a i a l o s n v r a d i t e lRj o e b l i nngi j ed o i i v i op o i e t a kg r a d n j eU. m r oj e 1 8 6 9g. o d i n e
t ,j e g o g
k o . t s t ' u h1c s (h e e m e r a t ak o j m a > e u b a 2 a v a o d t r o v a n j ak r v i ,z b o go z l j e d en o g ep r i l i k o mi l p i t i v a n j at e r e n az a i z g r a d n j tuo r n j an a H a n h a t t a n uG.r a d n j uj e
njeno djelovanle.kao sto su vodoravn podu- p r e u z enoj e g o n l z.g r a d n jjae z a p o i e l a
v a j s t a r i sj ii nW a s h i n g t oRno e b l i n g 1 8 7 0g. o d i n en, o n i t i R o e b l i nm
g l a d in i j e
p r a d i i d i j a g o n an i p o m o c n i k a b l o v S u s t a v . a i m ei,o n s eo z l i j e d ipor i l i k o mi z v o d e n jraa d o v an a m o s t up, a j e o s t a t a kr a d o v ad a l e k o z o r onma d -
i m a os r e t eN
..^!^" ^.
vuuu dv
^
r
a ^ ^ !
puuupr
, ^ , . ^ ^ ^
dld
^^L^- i
rdrdzr >t ^ .
>puu
^^:
\u u k o j o j e s t a n o v a ol a. k ob o l e s t a nW, a s h i n g t oRno e b l i nj g
g l e d a oi z o b l i i n j ez g r a d e e g r a d n j um o s t ap r i v e ok r a j u .

n i c k i hp l o c a .a s l u 2 iu k r u c r v a n j cuj e l o k u p n e , h e s t eArr t h u r s, v e i a n joe p u s t i oB r o o k l y n sm

T a d a i n jpi r e d s j e d nSi kj e d i n j e nAi hm e r i i k i hD r i a v aC k i0 5 tu p r o m e t
konstrukcilemosta i spreaavanlenlihanja. 2 4 . s v i b n j a1 8 8 3g. o d i n el.4 o s jte 1 9 4 8 g. o d i n em o d i f i c i r aD
o a v i dB . S t e i n m adna b i g a p r i l a g o d i p
oo v e c a n o m
prometu u t. e i n m aj n
i p o j a a a n 0omp t e r e t e n jS e , k a oj e d a no d n a j v e i i hg r a d i t e l jvai s e ( i hm o s t o v m
a o d e r n odgo b a ,
o d r a s t auos j e n B o go s t aa, n j e g o vzan a m e n i tkan j i g a" G r a d i t e lm
i r o o k l y n s km j i o s t o v aP: r i i ao J o h n uA . R o e b l i n g u

Rezonancila j e l i t e r a r nsi p o m e n ikka r i j e r a mdav o j i c e

i n j e g o v sui n u "v r i j e d a n Roeblinga.
1evibracilska
s la kolase tijelomSiri
u oblikuvalova.Obrinoje u skladus prirodnirn

6f

%*%
iio'.&, 'i:r,l:l{
L
rr
r.4,il|i:ril

:{r ti 1'ri !'

!| ti:t

d r v o z n a n j a7 2
 • ViseCi mostovi •

Prijenos sila na visecem mostu Osnovne sile koje djeluju vibracijama okoline, no ponekad zbog djelo­
na visecem mostu
kablo'ti pod djelovanjem
vanja vanjske sile dolazi do pojacavanja inte­
sile napinjanja

zilela valova, slo moze bili kobno po slaliku

konslrukcije mosla. Pojacavanje inlezitela vib­
racijskog vala rezonancije najcesce je zbog
utjecaja vjetra iii zbog nekog rilmicnog vanj­
skog cimbenika, naprimjer marsiranja velike
skupine vojnika iii prelaska kompozicije va­
gona. Radi smanjivanja efekla rezonancije u
pritilok
suvremene se mostove ugraduju lakozvani
prigusivaci. Njihova zadaca je prekidanje vib­
racijskog vala; na taj se nacin onemogu6ava
parast inteziteta rezonancije, bez obzira na vrstu
GIBRALTAR i trajanje izvora vibracija.
Most preko vrata Mediterana, tj. tjesnaca Gibraltar, prva je stepenica projektanta Charlesa Seima u ostvarenju
Vremenske prilike i neprilike najtezi su pro­
njegova zivotnoga sna, a to je povezivanje kootinenata. Most ce spajati obale Spaojolske i Maroka. S ukupnom
livnik dizajnerima i gradileljima mostova. Kisa,
duljinom od oko 15 kilometara i visinom tornjeva od oko 900 metara. nosit ce prestiznu titulu najduljeg i najviseg
snijeg, led, vjelar i sol mogu nauditi svakoj kon­
mosta na svijetu. Projektanti su iskoristili podmorski greben na sredini tjesnaca kao uporiste za sredisnji toraoj.
strukciji. Najveci problem je laj slo svi ovi vre­
lime bi minimalno utjecali na intenzitet plovidbe. lbog specifilnih klimatoloskih uvjeta i vrlo jakih oceanskih
menski faklori najcesce djeluju kombinirano i
muja. most ce biti izgraden kao kombinacija dvaju osnovnih stilova mostogradnje - viseceg mom i mosta s
suslavno.
potpornjima. Imat ce po pet prometnih i dvije zaustavne trake u svakom smjeru. a ukupno ce biti ugradeno oko
I 300000 kilometara razlilitih lelilnih kablova. Osnovni materijal za gradnju je fiberglas. materijal peterostruko
lvrSCi i izdrzljiviji od betona. Ovaj most spajat ce dva kontinenta. sto ce pridonijeti boljim gospodarskim vezama
Uz sav tehnoloski napredak i znanja, nema kon­
Europe i Afrike. Ostaje da se vidi kako ce se Europljani i Afrikanci snaCi u ulozi global nih susjeda.
strukcijskog materijala koji bi bio otporan na

•••••••••••••• vanjske cimbenike. Sloga je za konstrukcij­

sku slabilnost mosla potrebna redovila kontro­
la i odrzavanje. Danas se vise6i mostovi grade
PELJESAC
Projekt izgradnje mosta Klek-Peljesac, vrijedan oko SO milijuna eura. dio je projekta cestovnog povezivanja u dva osnovna oblika. Jedan je klasicni vised
Hrvatske odnosno autoceste lagreb-Dubrovnik. Most bi bio grandiozno graditeljsko djelo. dugo oko 2500 metara. most s dva visoka tomja izmedu kojih se pru­
Bio bi naslonjen na betonske stupove. koji bi bili izgradeni na medusobnoj udaljenosti od 60 metara. Prema za glavna kolnicka ploca. Ovakav lip mosta
osnovnom projeklU, most bi bio na visini od 15 metara nad morem. Uprojektu se spominjao i podmorski tunel naziva se M-most, jer iz bocne perspektive
izmedu Peljesca i Korlule. dug 1150 metara. pa bi njime i otok Korlula praktilki postao kopno. Ovaj most je dio izgleda kao produljeno slovo M. Drugi tip vi­
plana 0 revitalizaciji otoka i otolnog stanovnistva. a vrlo pozitivne reakcije lokalnog stanovnistva opravdavaju seceg mosta nesto je jednostavnije konstruk­
njegovu izgradnju. . cije i u obliku je slova A. Naime, on sadrzi samo
jedan visoki loranj u sredini i od njega odlaze
glavni kablovi 0 koje je objesena glavna kolni­
cka ploca, koja se na krajevima naslanja na 110.
Prijenos i razdjeljivanje sila u osnovi je iden­
tican kod oba tipa. Ovisno 0 mogu6nostima
gradnje i parametrima reljefa bira se oplimal­
na inacica. Klasicni M-most svakako pruza bo­
Ije performanse i korisli se za zahtjevnije relief­
ne prilike.

Trenutno najve6i vised most na svijetu je Aka­

shi Kaikyo u Japanu, ukupne duljine 3911 me­
tara, sa sredisnjom razdaljinom izmedu dva
tomja od 1911 metara. Nalazi se izmedu Ko­
bea i Awaia, a olvoren je za pro met 5. trav­
nja 1998. godine, 10 godina nakon pocetka iz­
gradnje. Radi usporedbe valja islaknuti da je
366 metara dulji od dotada najve6ega mosta
Store Baelt u Danskoj. Cijena izgradnje pope­
la se na vise od 3,6 milijardi americkih dolara,
a u procesu izgradnje sudjelovalo je vise od
100 japanskih i svjetskih kompanija, s neko­
liko tisu6a radnika. Akashi Kaikyo most dio je

veljoco 2004.
autoceste Kobe-Naruto, koja povezuje glavni
japanski otok Honshu s juznim otokom Shiko­
ku. Ova trasa je najistocnija od tri prometna
pravca koja povezuju japansko otocje. 0 vaZ­
nosti ovoga prometnog puta govori i cinjeni­
ca da svakodnevno ispod mosta prode vise
od 1400 brodova.
S obzirom na vrlo teske reljefne uvjete, iz­
gradnja mosta bila je pravi gradevinski pothvat.
Tornjevi mosta strse 298 metara iznad morske
povrsine. a podignuti su u 110 metara dubo­
koj vodi, s mjenama plime i oseke od nekoliko
metara. Prilikom projektiranja trebalo je voditi
racuna i 0 potresima, koji nisu rijetka pojava
u Japanu. Stoga je posebnim projektantskim
i gradevinskim zahvatima povecana elastic­
nost konstrukcije mosta, tako da prema pro­
racunima moze izdrzati udar potresa magni­
tude od 8,5 stupnjeva Richterove Ijestvice. Za
vizualni dozivljaj 0 kakvom se cudu mostograd­
nje radi, valja istaci da je utroseno vise od
181 tisuca tona celika i 1,5 milijuna kubicnih
metara betona, a promjer glavnih celicnih kab­
lova iznosi 1,2 metra.
Zasada, Akashi Kaikyo uziva sam na vrhu
Ijestvice najvecih visecih mostova na svijetu,
no talijanska vlada nedavno je odobrila grad­
Plesuci most
nju viseceg mosta koji ce povezivati Siciliju s Svaka nova konstrukcija viseceg mosta ima neku novost u dizajnu i gradnji, naufenu upravo na nedostacima
kopnom. Gradnja je prvi put predlozena prije slifnih gradevina iz proJlosti. Ona poboljJava otpornost mom na vanjske fimbenike. Ook se 0 aerodinamifkoj sta­
trideset godina, no zbog tehnickih i financij­ bilnosti malo znalo, a nije ju bilo moguce poboljJati. mnogi viseci mostovi sruJili su se pod udarima jakog vjetra.
skih problema nikad nije ni zapoceta. Projekt Najpoznatiji primjer aerodinamifki nestabilnog mosta je Tacoma Narrows Bridge u amerifkoj saveznoj ddavi
ima i ekonomsku isplativost jer svakodnevno Washington. Kad je podignut, Tacoma Narrows Bridge bio je treci po duljini u svijetu. Odmah po otvorenju proz­
desetak tisuca vozila prelazi s kopna na Si­ van je «Galopirajuca Gertie», jer se pri svakom udaru vjetra znafajno njihao. Osim Ijuljanja lijevo-desno, na mostu
ciliju i obratno. a i predstavlja mamac za in­ su se pri vrlo malim brzinama vjetra javljale «grbe» od valovanja po dulnoj osi. Sarno 4 mjeseca nakon puJtanja
vestitore u toj najnerazvijenijoj talijanskoj re­ u promet, 7. studenoga 1940. godine. sruJio se pod naletom vjetra koji je puhao brzinom od 70 kmlh. iako je dizaj­
giji. Ovaj put su Talijani odlucniji. Ocekuje se niran tako da mole izddati udare vjetra i do 200 kmlh. Strufnjaci su zakljufili da je. uz vjetar, za kolaps mosta
da ce izgradnja zapoceti za tri godine, a za­ kriva i rezonancija. Most Tacoma Narrows ponovno je izgraden 1949. godine, ovaj put s mnogo boljim aerodina­
vrsetak se planira za 8 do 10 godina. Kanal iz­ mifkim svojstvima.
medu Sicilije i kopna sirok je 3000 metara,
more je prilicno duboko, a niti potresi nisu
rijetkost. Stoga ce konstruktori morati primi­
jeniti sve raspolozivo znanje i tehnologiju. Kao
novost, stupovi i prometna traka u presjeku
imat 6e oblik avionskog krila. kako bi se sto
vise smanjio utjecaj vjetra na konstrukciju mos­
tao Prvi put se u mostogradnji najavljuje i upo­
treba karbo-vlakana, koja su izrazito lagana,
a imaju vrlo veliku cvrstocu. Da podsjetimo,
karbo-vlakna koriste se i za izradu bolida For­
mule 1. Prema proracunima, most bi trebao
izdrzati olujne udare vjetra jacine uragana i po­
tres magnitude od 7,1 stupanj Richterove Ijest­
vice. Ukupna duljina mosta trebala bi biti oko
3700 metara s najvecim razmakom medu no­
sivim stupovima od 3300 metara. Po svim ovim
performansama sicilijanski bi most trebao pre­
uzeti ulogu perjanice u dostignucima sVjetske
mostogradnje.

dNO lnanja 72
NEMOJE...
Riba klaun
Najnoviji animirani film Disneyjeve produkcije "U potrazi za
Nemom" trenutno puni kino blagajne diljem svijeta. Onima koji
nisu jos vidjeli film recimo samo da ce gledajuci ga upoznati
simpaticnu i hrabru ribicu Marlina i njegova sina Nema, uvijek
zeljnog novih avantura. Ako budete pazljivo pratili crtic, sigurno
cete nauciti mnogo 0 vrsti znanstvenog naziva Amphiprion percula.
veljaca 2004.
mPhiPrion percula poznatija je
A medu biolozima i akvaristima pod
nazivom riba klaun. Kombinaeija
boja ove zivopisne vrste riba koja nasta­
njuje koraljne grebene indo-paeificke re­
gije, od sjevernog Queenslanda do Mela­
nezije, zaista podsjeea na klauna. Tijelo je
ove ribiee zarke narancaste boje s tri ver­
tikalne, erno obrubljene, bijele pruge. Je­
dinke ove vrste riba mogu doseci maksi­
malnu duljinu od 8 em. Medu muzjaeima
i zenkama postoji spolni dimorfizam, koji
se oCituje u cinjeniei da su zenke cak dva
do tri puta vece od muzjaka. Za ribe klau­
ne u prirodi stare jedno desetljece smatra
se da su imale dug zivot i dosegle duboku
starost, dok one koje su dospjele u kucne akvarije mogu poZivjeti
cak 8 godina duze.

Svi su muijaci!
ProucavajuCi ribe klaune znanstvenici su dosli do vrlo zanimljivih
otkrica vezanih uz nacin zivota male zajednice riba u vlasuljama.
Izuzetno je interesantno, primjerice, da sve ribice na svijet dolaze
kao muzjaci. Kadjednom nadu svoju vlasulju-domacina najvjerojat­
nije ce tamo zateCi jos nekoliko jedinki ove vrste. Najveca ribica u
skupini promijenit ce spol u zenski i postati dominantnom zenkom,
dok ce sljedeca po veliCini preuzeti ulogu dominantnog muzjaka.
Ovaj ce par osiguravati potomstvo. Ostatakjedinki u skupini, osim
sto se bori za vlastiti opstanak, sluzi zapravo kao «rezerva" ukoli­
ko se bilo kojem pripadniku dominantnog para nesto dogodi. Ako
nekim slucajem ugine dominantna zenka, dominantni muzjak ce
promijeniti spol i zauzeti njeno mjesto, dok ce ostali muzjaci napre­
dovati na hijerarhijskog ljestvici za taj jedan korak.
Koraljni su grebeni jedno od najugrozenijih stanista na svijetu.
To su vrlo kompleksni sustavi, te i najmanja promjena nekog od eko­
loskih Cimbenika - temperature, svjetlosti, zasicenja kisikom - mogu
imati golem utjecaj na ovu vrlo osjetljivu ravnotezu.
Stoga se gotovo svi stanovnici ovih stanista smatraju ugrozenim
vrstama. Tako je i skupina riba klauna nedavno dospjela na tu lis­
tu. Ozbiljnu prijetnju opstanku ove vrste predstavljaju i kolekcio­
nari akvarijskih ribica. Ribe klauni su zahvalne akvarijske ribice jer
se dobro prilagodavaju na zivot u akvariju i dugo zive, a usto su veo­
rna atraktivne. :-)

t .:. I .

. 11' It .. III
I' II t .. I I .

to ' : •• J"
•• I :

,.
• I t •.••

• • I I: , • I , •

.,

••
.• . t· I ..

"
t I I .. ': I t

• I • ':

':
" . .f
." .,.
II

• I ., t:
.t. . ... I ' •• I

drvo znanja 72
 ~VAKODNEVNI ZIVOT STARIH RIMLJANA

Biti gradanin cars og'Rima znaeilo je ziujeti u srcu Carstua i biti okruzen prediunim
hramouima, kup i se u jaunim kupeljima, posjetiti Koloseum i u"djeti spektakularne
borbe gladijatora, kupiti nekoliko roboua... No to je takoder znacilo placati porez, cekati
na mobilizaciju, te ziujeti u urlo bucnom, smrdljiuom, zadimljenom i prasnjauom gradu,
prepunom razlicitih jezika i ~udi razliCitih rasa. .
 rije dvije tisuCe godina, Rimsko Carstvo, koje je obuhvaCalo gotovo Citavu zapadnu Euro­

P pu, Bliski istok i sjevernu obalu Afrike, bilo je ujedinjeno pod jednom vlascu, a moc­
na vojska cuvala je njegove granice. Svi gradovi bili su poplocani mreiom kamenih
putova koji su ih povezivali s Rimom, vlastje bila centralizirana, trgovinaje cvjetala, a lju­
di su iivjeli svoj svakodnevni iivot. 0 Zivotu Rima i Rimljana zna se mnogo. Ali nista ne osta­
je u pamcenju tako upeeatljivo kao sto su natuknice 0 svakodnevnom iivotujednog naroda,
o njegovim obieajima, vjerovanjima, interesima. Stoga udimo u grad i postanimo gradaninom
carskoga Rima!

Dobro jutro, Rime!

Dan u Rimu - ukoliko ste se uopce uspjeli naspavati, jer su bojna kola smjela iCi gradom sarno
nocu - zapoCinjao je, naravno, doruckom. Ovisno 0 tome spadate Ii u niiu klasu (plebeians)
iIi u visu klasu gt'adana (patricians), jelovnik na stolu bitno je razliCit. VeCi dio pueanstva
carskog Rima saCinjavali su niii slojevi, tako da nije bilo neobicno vidjeti "radnike" kako je­
du kruh putem. Njihov najcesCi dorueak bio je kruh namocen u vodu iii vino. Ponekad su
po kruhu bile posute groidice, a ponekad se moglo pridodati i malo sira i maslina. Za raz­
liku od njih, visa je klasa doruckovala otprilike kao sto mi danas rueamo. Imali su robove
koji su im kuhali i dvorili ih, tako daje njihov stol posluiivalo vise robova, donoseci im svje­
iu ribu i meso, voce, povrce, kruh i med (secer nisu poznavali). Hranu su prije toga morali
natrgati, jer noievi i vilice nisu bili poznati, a jelo se prstima iii koristeci se ilicom. U blizi­
ni je uvijek morao biti mokar rucnik kako bi se nakon jela mogli urediti.
Nakon dorucka slijedio je odlazak djece u skolu. Sustav edukacije Rimljani su otprilike
200 godina pl'. Kr. preuzeli od Grka, te mu ponesto dodali. SiromaSna djeca, naravno, nisu
isla u skolujer je skola bilajako skupa. Medutim, mogli su ih poueavati njihovi roditelji. Dje­
vojcice iz visih klasa takoder su ostajale kod kuce (vrlo malo djevojCica isla je u skolu) kako
bi ih majke ucile tkati, vesti i presti. Djecaci iz visih klasa pocinjali su usvajati prva znanja
u dobi od sest i sedam godina. Ukoliko su ostajali kod kuCe, poucavali su ih roditelji i obra­
zovani robovi, a ako je otac dao dozvolu, odlazili su u specijalne skole. Njihove obaveze u sko­
Ii zapocinjale su prije zore, tako da su sa sobom nosili svijece da mogu raditi dok ne svane.
U skoli su ucili citati i brojati pomocu oblutaka, a na posebnim plocicama prekrivenim vos­
kom uCili su pisati. U dobi od dvanaest i trinaest godina uCili su 0 rimskom pravu, povijesti,
grckoj i latinskoj gramatici, te recitirali naparnet vjeibajuCi pamcenje. U dobi od 16 godina
ucilo se javno govorenje, jer je cilj njihove edukacije zapravo bio postati djelotvoran govor­
nik. Danas sa sigurnoscu znamo da je skola poCinjala 24. oiujka, ali nepoznato nam je ko­
liko je trajala. Najvjerojatnije je trajanje skolske godine variralo od skole do skole.

Mazanje i struganje
I dok su djeca ucila, stariji su radili ono sto su u starom Rimu voljeli raditi najvise na svijetu:
kupali su se. Rimske kuce, iako prostrane, nisu imale tekueu vodu i toalete, pa se nuida obav­
Ijala u javnim zahodima (latrines), kojih je u vrijeme Carstva u Rimu bilo 144.
 • Svakodnevni zivot starih Rimljana •

Najpopularnije od svega bile su rimske kupelji iii terme, a mus­

karci i zene trudili su se posjeCivati ih najmanje jednom dnevno. U
kupeljima je postojao jedinstven sustav zagrijavanja vode, a zvao
ilice kojima su jeli Rimljani se hipokaust. Tim sustavom provedenim ispod podova i kroz zidove
(prve dvije slijeva) ponelto se raz/ikuju od donafnjih.
cirkulirao je vruc zrak, zagrijavajuCi tako zidove kuce i vodu u
kupelji. Manje kupelji mogle su primiti oko tristo ljudi, a vece vi­
se od tisucu i petsto!
Sarno kupanje bilo je slozen postupak. Nakon sto bi se kupac ski­
• I I. • nuo u garderobi, odlazio bi u mlaku prostoriju (tepidarium) kako
II bi mu se tijelo priviklo na toplinu. Kada bi se "temperirao", ula­
zio bi u kupelj (sudatorium), gdje se tijelo na suhom i pregrijanom
. t" I" 1" zraku dobro naparilo. Potom je slijedilo pravo pranje ili bolje rece­
.• I t. t' It
no - mazanje i struganje. Svoje znojno i prasno tijelo premazivao
bi maslinovim uljem te pomocu posebnog strugaca zvanog strig­
. , , ..
ii, "strugao" prljavstinu sa sebe. Strigil je izgledao poput dzepnog
t . I II
noza lagano zaobljene ostrice, a najcesce je bio izraden od slonove
.,. . 't.
kosti. Zapisi govore kako su muska lica bila prepuna oziljaka usli­
.•. ' .t'

. ~ I • I • ~..
jed prekomjerne upotrebe tog brijaca. Kada bi se kupac tako op­
rao i obrijao, prilazili bi mu maseri te mirisnim uljima obradivali
I..
.1

••

Tek nakon toga mladoienja bi mladu premo preko praga kuce,

.1'
I. I t.

:". , .... svaki misic na njegovu tijelu. Nakon tog uzitka, oni najhrabriji
skakali su u bazen s hladnom vodom, dok su manje hrabri uranja­
nakon cega IU Ie za njima zalvarala vrala. Ii u mlaku vodu. Vece terme imale su Citav niz zabava i povlastica.
Tako se vrijeme, osim u kupanju, moglo provoditi u tamosnjoj bib­

="='"
pOllagana drva za lozen

, .,
.. I I •.• . ,. • ~. •• I I'
lioteci, moglo se osuneati na terasi, baviti nekim sportom iii jed nos­
tavno procavrljati s prijateljima.
,I . t •. .f' . . I. • t.

brak bio je Jedan podugacak i zahlJevan prom za zenu. Azelie su, iii bolle receno dje­
~ I I •
Krv i slava
'"' . .1 III I U mjesavini raznih kultura i obicaja u gradu Rimu razvijala se
I I II , muza. jer Ie Imatralo oa nilu dovoljno pa­ ljubav prema sportu i igrama. Cirkusi, amfiteatri, kazalista i are­
. I .•• ' •. It I • I I II I • I I. I'
ne bili su mjesta gdje su se Rimljani zabavljali i koja su im po­
mogao Ih je kaznill Imrcu. jednako kao i kada bl bile uhvacene u p'reljubu. dizala adrenalin. Kazaliste je bilo caroban svijet, cija je teznja i
erne Carma obilelji IU i dalje zivjele zajedno. ali zadatak bio da prenese gledatelje u svijet u kome nista nije nemo­
•vodili IvoJe pOIlove. a dozvoljeno 1m je i pili vino. I. I" I guce i gdje se vise ne primjenjuju uobicajeni zakoni prirode. Zbog
encanja, UlvajanJa. p'reudaje I rallave braka. , I toga je rimsko kazaliste tezilo da postane neka vrst bajke.
alje vrlo vazan dio obileljl. kao I djeca iz'loga braka. Za razliku od kazalista, arene su bile mjesta na kojima se odlu­
civalo 0 zivotu i smrti, slavi i porazu. Bio je to stvaran svijet. Gla­

II'
 Pravila 0 imenima
Aristokrati u I\imskoj republici imali su tri imena (praenomen, nomen i cognomen),
ali su se mogla dodati i imena predaka. Tako je, naprimjer, rimski govornik Cicero
na sljedeci nalin registrirao svoga sina: M. Tullius Cicero Marci Filius Marci Nepos
Marci Pronepos Cornelia tribu, !to bi u prijevodu glasilo: Markus Tullius Cicero, sin
Markusov, unuk Markusov, praunuk Markusov, iz plemena s pravom glasa Cornelia.
Kod robova je bilo ne!to drugalije. I\obovi su imali jed no ime, koje je moglo biti nji­
hovo po rodenju iii bi im ga dao vlasnik. Kad bi stekli slobodu, ispred svojeg imena
dodavali su prva dva imena (praenomen i nomen) bivseg vlasnika. Ako je, naprim­
jer, Marcus Antonius robu Pallasu darovao slobodu, Pallas bi se otada zvao Marcus
Antonius Pallas. Oslobodene iene uzimale su sarno ime vlasnika. Tako ime Antonia
Caenis mali da je robinja Caenis od Antonije dobila slobodu. Tijekom stoljeca pravi­
la 0 imenima su se mijenjala, a ponekad su bila vrlo komplicirana.

Platiti, molim!
VeCina I\imljana vjerovala je da se du!e mrtvih prevoze preko rijeke Styx do
podzemnog svijeta. Tamo bi se odlulivalo 0 tome kamo ce duse otici, u raj (Elysium)
iii u pakao (Tartarus). Prijevoz do podzemnog svijeta placao se, pa se pokojniku
ispod loge ostavljao novae. Tijelo pokojnika poleglo bi se na krevet (litter), a osam
mu!karaca nosilo bi ga do foruma. Sprovod je slijedila procesija obucena u ialujucu
odjecu, noseCi na licu maske smrti. Pokojnika bi tada premjestili u lijes od kamena
iii mramora, najlesce ukrasen motivima iz iivota, bitaka i lova.
Ponekad se tijelo kremiralo umjesto da ga se pokopa. Utu bi svrhu iskopali jamu u
dijatorske borbe uvedene su u Rim prilikom posmrtnih igara u Cast
zemlji, ispunili je drvom i na njemu spalili truplo. Kada bi se vatra ugasila, jama se
Junija Bruta 264. godine, kadaje to bio samo jedan posmrtni obred. zatrpavala zemljom. Uglednici su se kremirali u ceremonijalnoj vatri zvanoj pyre.
Tijekom godina plemstvo je pozeljelo svoje vlastite igre, toliko da Odjeca i hrana bacale bi se u plamen u slulaju da zatrebaju dusi u njenom zagrob­
je u Cezarovo doba bilo potrebno ogranieiti broj gladijatora u vla­ nom iivotu. Kada bi se plamen ugasio po njemu bi se prolilo vino, a pepeo pokojni­
snistvu pojedinca. Time se nastojalo izbjeci stvaranje osobnih oru­ ka sakupio bi se i stavio u urnu.
zanih tjelohranitelja koji bi bili odani svome gospodaru.
Uz osudene prijestupnike, u arenu su ulazili i ratni zarobUenici.
Medutim, narodu su mnogo zanimljivije bile borbe podjednako istre­
niranih i vjestih boraca, tako da je biti gladijator postalo zanima­
nje. S vremenom su se stvorile razne tradicije i razne kategorije
boraca. Bilo je lako naoruzanih boraca koji su nosili samo sljem
sa vizirom, stit i mac. Zvali su ih gonieima (seeutores). Drugi brzi
borci bili su retijari (retiarii). Oni su bili gotovo goli, nosili su sa­
mo kratku tuniku i sirok kozni pojas te stitnik na lijevom ramenu.
Njihovo oruzje bilaje mreza otezana olovom, slicna onoj za loy na
tune. U trecu kategoriju spadali su tesko naoruzani gladijatori. Svi
su nosili kacigu, oklop i stit, a koristili su maeeve iii bodeze. Kada
je Afrika postala pristupaena Rimljanima razne su eudne zivoti­
nje dospjele u arenu. Isprva su izlagane u eirkusima pred Ijubopit­
Uivim pueanstvom; kad su usle u arenu, borbe su postale jos krva­
vije i neizvjesnije. Dani u kojima su se priredivale igre mnozili su
se tijekom vijekova, a programi su imali sve vise toeaka.
Na poeetku borbe gladijatori su imperatora pozdravljali pozna­
tom reeenicom: Morituri te salutant (Umiruci te pozdravljajul. Po
zavrsetku borbe, kada bijedan gladijator podigao prst i tako priz­
nao poraz, publikaje odJueivala hoce Ii poraZeni umrijeti iii zivjeti.
Znamo da je publika, iii imperator, pokazao prstom na jedan od
dva naeina.
Tako se obieno smatra da podignut palae znaCi zivot, a palac
okrenut prema dolje smrt, iako za to nemamo nikakve konkretne
dokaze. Ukoliko je publika procijenila da su se oba borea borila
sreano, porazeni bi gladijator bio poSteden. Tako bi ih i u buduc­
nosti mogao odusevljavati svojom hrahroscu. Nakon velikog bro­
ja dobivenih borbi gladijatoruje bio dopusten odlazak u mirovinu
u kojoj je najeesce uvjezbavao nove borce. Neki su gladijatori, po
zeUi publike, oslobadani. U znak slobode dobili bi drveni mac.
 • Svakodnevni zivot starih Rimljana •

~u5karcima pristup zabranjen

Kako se Rirnsko CarSlVo razvijalo, tako su ilene dobivale sve vela praya. Uvrijerne
Carstva lenarna je bilo ~ozvoljeno organizirati zabave na koje nisu srnjeli doCi rnu~­
karci. Najpoznalija takva zabava bio je praznik Dobre boiice (Bona Dea).
Ako bi se na toj ienskoj zabavi pojavio rnuJkarac, pa lak i ako je on bio suprug
dornalice, rnogao je biti'kalnjen srnrtnorn kaznorn, a supruzi lena prisutnih takvoj
zabavi irnali su pravo odrnah traliti razvod braka. (ak se i slavni julije Cezar razveo
od iene jer se prilalo (iako nije nikada dokazano) da se na njenoj zabavi pojavio
rnu~karac. "
 Odnos Rimljana prema gladijatorima bio
je dvojak: smatrani su nizima od robova, no Koliko minuta ima jedan sat?
uspjesni borci uzdizani su do statusa
zvijezda. Postojalo je Cak i vjerovanje da se Udoba Rimskog CarSlVa nije bilo ura koje danas poznajemo. pa se i protok vremena drugalije mjerio. Rimljani su
padavica moze izlijeciti tako da se pojede dan dijelili na 24 sata: 12 sati od zore do sumraka i 12 sati od sumraka do zore. Nezgodno je to Ito se duiina dana
devet gladijatorskih jetara! mijenja s godiInjim dobima, pa je tako 12 dnevnih sati u prosincu bilo krace od 12 sati u lipnju.
Iako su mnoge zene uzivale u gladija­
Zbog toga je, u naIem ralunanju vremena, sat u Rimu iznosio 45 minuta zimi a 75 minuta Ijeti. Za orijentaciju uvre­
torskom drustvu, za Rimljanku je bilo
menu koristio su sunlani sat (horologium). a kad nije bilo danjeg svjetla dobro je posluiila klepsidra (grlki vodeni
neprilicno stupiti s njim u vezu. Postoji
sat koji je pomocu protoka vode mjerio protok vremena).
prica da je Faustina, majka imperatora Ko­
moda, bila s gladijatorom (dakle da je
imperator gladijatorov sin), no tu je storiju
najvjerojatnije izmislio sam Komod.
Krvavoj rimskoj zabavi dosao je kraj s ca­
rem Konstantinom 1. Onje 325. godine prvi
put stavio takvu zabavu izvan zakona. Borbe
su se tu i tamo povremeno oddale sve do
450. godine, a posljednja poznata krvava za­
bava oddana je 1. sijecnja 404. godine.
Mnogo je pitanja 0 zivotu starih Rimljana
na koja ne mozemo naei vjerodostojne odgo­
Yore. Znamo, naprimjer, da su Rimljani sa­
kupljali urin kako bi njime prali rublje. Pa
je Ii doista Rim zaudarao? Najvjerojatruje jest,
ali isto tako danas mnogi gradovi zaudaraju.
Istina, ne po urinu, nego po smogu i ispus­
rum parama. Jesu Ii prali zube i cime? Ne zna­
mo. Rimljani su takoder vjerovali da njihovi
bogovi imaju iscjeliteljsku moe, pa su mno­
gi od njih bili sujevjerni i oslanjali se na vjer­
ske rituale. Zanimljivo je da su i lijecnici po­
drzavali takva vjerovanja.
Na neka pitanja mozemo naCi odgovore,
dok 0 nekim stvarima mozemo sarno nagada­
ti. Medutim, usprkos svim tim nepoznani­
cama mozemo zakljuCiti: biti Rimljanin u sta­
rom Rimu svakako je bilo zanimljivo! :-)

drvo znanja 72
 Fizicki uvjeti
Kao (etvrti planet uSun(evu sustavu, Mars kruzi oko Sunca na prosje(noj udaljenosti od 227,7 milijuna kilometara.
Prosje(na temperatura na povr~ini krece se oko -48 0(, a na polovima pada i do -100°C. (rvena boja planeta pot­
je(e od minerala koji sadrie spojeve zeljeznog oksida (hrde) u izobilju, a crvenkaste su boje. Niti atmosfera ne po­
maze puna razvoju zivota: otprilike 95% atmosfere sastoji se od uglji(nog dioksida, dok ostalih plinova ima u tra­
govima. Kisika i du~ika, dvaju glavnih sastojaka Zemljine atmosfere, jako je malo - sarno 2,7% du~ika i tek 0,13%
kisika. Za vrijeme Marsove zime gotovo 30% atmosfere se zamrzava u obliku dviju polarnih ledenih kapa koje su,
sudeci po sastavu atmosfere, sastavljene od uglji(nog dioksida i tvore tzv. suhi led. Znanstvenici pretpostavljaju da
se ispod naslaga suhog leda nalazi i vodeni led.

Prosje(ni radijus Marsa je 3390 km; usporedimo Ii to sa 6350 km Zemljinog radijusa, vidimo da je on znatno manji
od Zemlje. Medutim, kako na Marsu nema oceana, cijela povr~ina ovoga planeta iznosi otprilike koliko i povr~ina
svih kontinenata na Zemlji. Gustoca planeta krece se oko 3,39 g/cm l , amasa mu iznosi oko desetine Zemljine.
Za jedan krug oko Sunca Marsu je potrebno 687 zemalj­
skih dana, pa prema tome Marsova godina traje goto­
vo dvije na~e. Trajanje dana na Marsu toliko je sli(no ze­
maljskome - 24h 37min - da je i to bio podatak koji
je nadahnjivao znanstvenu fantastiku 0 buduCim Ijud­
skim kolonijama na Marsu. Povr~ina mu je prepuna uz­
budljivog znamenja. Drevni krateri ivulkani, usjeci (sma­
tra se) nekada~njih rijeka, kanjoni koji se nizu tisucama
kilometara, prostrane visoravni i najvi~i vrh u Sun(e­
vu sustavu - Olympus Mons. PovrIinski sloj tla s vre­
menom je usitnjen u finu pra~inu i lU se povremeno
dizu pje~(ane oluje koje prekriju gotovo cijeli planet.
Ispod sloja vje(nog leda, koji seze do dubine od jednog
kilometra, mozda je moguc opstanak autohtonog obli­
ka zivota koji prezivljava u uvjetima sli(nim onima na
Antarkticj iii u Sibiru.

drvo manja 72
 nogo je americkih i sovjetskih letjelica bez Ijudske posa­
de upucivano na planet Mars ad samih pocetaka svemir­
skog doba 60-ih godina proslog stoljeca. Vecina misija
zavrsila je neuspjehom, no obavljena su i tri uspjesna spustanja
na Marsovu povrsinu. Zahvaljujuci njima sakupili sma mnostvo po­
dataka a Marsovoj atmosferi, klimatskim uvjetima, sastavu povrsin­
skog tla i geoloskim procesima. Inzenjeri ugadaju aparaturu za
misije s Ijudskom pasadam , koje bi se trebale ostvariti u sljede­
cih nekoliko godina. Znanstvenici sanjaju a projektima dugim sto­
tinama godina a teraformiranju Marsa odnosno a mijenjanju kli­
me s ciljem da se ucini pogodnom za Zemaljske oblike zivota.

Ispracen znatizeljom znanstvene zajednice i javnosti, 28. studenog

1964. godine lansiran je Mariner 4 i 228 dana kasnije postao je
prva sanda koja je posjetila Crveni planet.
Mariner 6 i Mariner 7 bile su jednake letjelice, lansirane pocet­
kom 1969. godine, s ciljem da preletom pored Marsa sakupe no­
ve podatke. Svaka sanda snimila je novu seriju ad 58 fotografija
Marsove povrsine izbliza. Veca kvaliteta i broj tih snimaka upot­
punili su sliku Marsove povrsine i olaksali planiranje buducih mi­
sija. Bilo je zamisljeno da Mariner 9 ima jednakog partnera, Mari­
ner 8, ali on se zbog kvara na pogonskoj raketi srusio u Atlantik.
Mariner 9 bio je prvi NASA-in Marsov orbiter, dakle s ciljem da
umjesto preleta pored Marsa ude u njegovu orbitu i odatle vrsi
mjerenja. Ootad najmasivnija sanda lansirana je 1971. godine.
Nakon puta dugackog preko 600 milijuna kilometara, Mariner 9
stigao je u orbitu Crvenog planeta i zapoceo dotad najambicioz­
 nogo je americkih i sovjetskih letjelica bez Ijudske posa­
de upu6ivano na planet Mars od samih pocetaka svemir­
skog doba 60-ih godina proslog stolje6a. Ve6ina misija
zavrsila je neuspjehom, no obavljena su i tri uspjesna spustanja
na Marsovu povrsinu. ZahvaljujuCi njima sakupili smo mnostvo po­
dataka 0 Marsovoj atmosferi, klimatskim uvjetima, sastavu povrsin­
skog tla i geoloskim procesima. Inzenjeri ugadaju aparaturu za
misije s Ijudskom posadom, koje bi se trebale ostvariti u sljede­
6ih nekoliko godina. Znanstvenici sanjaju 0 projektima dugim sto­
tinama godina 0 teraformiranju Marsa odnosno 0 mijenjanju kli­
me s ciljem da se ucini pogodnom za Zemaljske obi ike zivota.

Ispra6en znatizeljom znanstvene zajednice i javnosti, 28. studenog

1964. godine lansiran je Mariner 4 i 228 dana kasnije postao je
prva sonda koja je posjetila Crveni planet.
Mariner 6 i Mariner 7 bile su jednake letjelice, lansirane pocet­
kom 1969. godine, s ciljem da preletom pored Marsa sakupe no­
ve podatke. Svaka sonda snimila je novu seriju od 58 fotografija
Marsove povrsine izbliza. Ve6a kvaliteta i broj tih snimaka upot­
punili su sliku Marsove povrsine i olaksali planiranje buduCih mi­
sija. Bilo je zamisljeno da Mariner 9 ima jednakog partnera, Mari­
ner 8, ali on se zbog kvara na pogonskoj raketi srusio u Atlantik.
Mariner 9 bio je prvi NASA-in Marsov orbiter, dakle s ciljem da
umjesto preleta pored Marsa ude u njegovu orbitu i odatle vrsi
mjerenja. Dotad najmasivnija sonda lansirana je 1971. godine.
Nakon puta dugackog preko 600 milijuna kilometara, Mariner 9
stigao je u orbitu Crvenog planeta i zapoceo dotad najambicioz­
nije istraZivanje. Letjelica je nosila precizne in­
strumente slicne onima koji su koristeni pri pret­
hodnoj misiji, ali i ve6e potisnike radi upravlja­
nja za vrijeme boravka u Marsovoj orbiti. Misija
je trajala 349 dana i poslala 7329 fotografija
Marsa i njegova dva satelita: Phobosa i Dei­
mosa. Na taj se nacin potuno promijenila i una­
prijedila nasa slika 0 Marsu. Veliki uspjeh Ma­
rinera 9 posluzio je za osnivanje novoga, Viking
programa.
NASA-ina Viking misija na Mars sastojala se od
dvije letjelice, Vikinga 1 i Vikinga 2, a svaka od
njih sastojala se od orbitera (dijela koji ostaje
u orbiti planeta) i landera (dijela letjelice koji se
u orbiti odvaja i spusta na povrsinu planeta).
Prvenstvena namjena misije bila je snimanje
fotografija vrlo visoke razlucivosti, konacno ra­
zotkrivanje tocnog sastava i strukture povrsin­
skog tla i atmosfere te potraga za mogu6im
oblicima zivota na Marsu. Viking 1 lansiran je u
Ijeto 1975. godine i do Marsaje stigao gotovo
godinu dana kasnije. Prvi mjesec boravka u
Marsovoj orbit! iskoristen je za detaljno snima­
nje povrsine ne bi Ii se naslo najpovoljnije mjes­
to za spustanje landera. Nedugo zatim lander
Vikinga 1 odvojio se od orbitera i spustio na tlo,
Marsov tragac - Pathfinder
Misija se sastojala od nepomilnog landera i Sojourner
rovera koji se mogao kretati povr~inom isakupljati znan­
stvene podatke. Primarni cilj misije bilo je istraiivanje
Marsove povr~ine. Njegovo ispunjenje ovisilo je 0 dob­
rom komuniciranju izmedu rovera i landera te landera
i Zemlje, a misija je bila i velik ispil rada uredaja i sen­
zora za snimanje povdine, pokrelnosti i sustava samog
rovera u Marsovim uvjelima.
Mars Pathfinder lansiran je krajem 1996. godine. Za pola
godine bio je prva leljelica koja je izravno uJla u Marsovu
almosferu, bez prelhodnog kruienja. Lander je vr~io
atmosferska mjerenja pri spu~lanju. Od polelne brzine
od 7300 m/s letjelica je u atmosferi pomocu loplinskog
~Iita usporila na 400 m/s. Zalim se olvorio padobran od
12,5 metara, a prije samog udara utlo otvorili su se ive­
liki zralni jasluci, dio nove lehnologije, koji su mu omo­
gucili meko spu~lanje. Ipak, lander je udario u tlo brzi­
nom od IBm/s iodbio se jo~ pelnaeslak pUla od njega dok
se nije smirio.
Nakon slanja uvodnih snimaka i atmosferskih podataka,
iz landera je u istralivanje mogao krenuli i neo~tecen ro­
ver Sojourner kojim se upravljalo sa Zemlje. Milijuni Ijudi
na Zemlji pralili su kako rover izlazi u neposredna istra­
iivanja slijena i terena. Bio je pokrelan solarnim celija­
rna, na Jesl kotala i veliline male mikrovalne pecnice.
To je prvo slijetanje NASA-ine letjelice na Mars nakon Vi­
kinga i dugog perioda od 21 godine. Glavnina landerovih
zadataka bila je podrJka roveru i slanje njegovih poda­
taka na Zemlju. Na njemu se nalazila i meteoroloJka sta­
nica. Eksperimenti i fotografiranja vrJili su se do kraja
1997. godine, kada je potpuno izgubljena komunikacija
s Pathfinderom.
Tik pred slijetanje na Mars, Pathfinder lander NASA je
sluibeno preimenovala u Carl Sagan Memorial Station po
poznatom astronomu i popularizatoru znanosti uopce.
Mjeslo slijelanja bilo je u podrulju Ares Vallis, velike rav­
nice pored Chryse Planilia, kao podrulje jednog od naj­
veCih kanala na Marsu. Ti kanali vjerojatno su posljedica
velike poplave u kratkom vremenskom razdoblju koja je
nadirala u Marsove sjevernije i niie predjele.
Lander je na Zemlju poslao ukupno 2,3 milijarde bilova
informacija, Jto je uklju6valo preko 17 000 fotografija
i preko 15 kemijskih analiza slijena i tla. MeleoroloJka
stanica pruiila je iscrpne podatke 0 vjetrovima i ostalim
vremenskim pojavama na Marsu. Rezullati eksperime­
nala vrJenih na landeru i roveru sugeriraju da je u proJ­
losti Mars bio topao i vlaian, s lekucom vodom na po­
vrJini. SudeCi po mnogim znalajkama, rani Mars mogao
je biti slilan Zemlji.
 • letjelice na Mars •
Svemirski Odisej
NASA-ina letjelica 2001 Mars Odyssey stigla je do cilja u jesen 2001. godine. nakon
!to je proputovala 460 milijuna kilometara u !est mjeseci. Odyssey jo! uvijek kruzi
oko Marsa i !alje vrijedne podatke sa svojih uredaja. Misija ie trajati 917 zemaljskih
dana. !to je puna Marsova godina (do srpnja 2004. godine). Najznalajniji doprinosi
su napredak u potrazi za vodom i dokazima 0 pro!lom zivotu na (rvenom planetu.
veljala 2004.
u podrueje nazvano Chryse Planitia. Viking 2 lansiran je godinu dana
kasnije, stigao je do Marsa i uspjesno spustio svoj lander u podrueje
Utopia Planitia. Orbiteri obiju letjelica nastavili su fotografiranje cijele
povrsine, s razlueivoSGu od 150 do 300 metara, radi kompletnog kar­
tografiranja Marsa. Viking 2 ugasio se 1978. godine nakon 706 kru­
gova oko Marsa, a dvije godine potom, nakon vise od 1400 orbita, i
Viking 1. Landeri su obavili svoj dio zadatka - iskopali su uzorke povrsin­
skog t1a i analizirali njegov sastav. tragajuci za znakovima zivota. Na
tlo su postavili seizmometre te proueili atmosferu i njen sastav.
Mars Global Surveyor (MGS) misija osmisljena je kao brz odgovor i
nastavak ciljeva neuspjesne Mars Observer misije, koja je lansirana
1992. godine i s kojom je izgubljen kontakt. Znanstveni zadaci uklju­
eivali su snimanje povrsine kamerama visoke razlueivosti, analizu raz­
mjestaja kopnenih elemenata i gravitacije, ulogu vode i prasine na po­
vrsini planeta i u atmosferi, vrijeme i klimatske prilike na Marsu, sastav
tla i atmosfere te postojanje i razvoj Marsova magnetskog polja.
Letjelica je usia u Marsovu orbitu krajem 1997. godine, nakon pri­
blizno 10 mjeseci putovanja. Poslije poeetnog gubitka signala (koji
od Marsa do Zemlje putuje 14 minuta) prouzroeenog zalaZenjem let­
jelice iza Marsa, sustav se uslalio i Surveyor je zapoeeo let eliptienom
putanjom oko Marsa dug 45 satl. Sesnaest mjeseci kasnije, zraene
koenice i potisnici polako su promijenili orbitu iz eliptiene u gotovo
kruznu, duljine 2 sata oko pola, na prosjeenoj visini od 378 km. Let­
jelica je postavljena u orbilu uskladenu sa Suncem tako da je svaka
fotografija snimana sa Suncem u istom polozaju u odnosu na ka­
meru. Podaci sa Surveyora dolazili su u sklopu prve faze sve do 2001.
godine; sakupljeno je vise podataka 0 Marsu nego u ijednoj prijasnjoj
misiji. Danas orbiter nastavlja sakupljati podatke u drugom, prosirenom
dijelu misije.
 I .

lako je po svemu sudeCi Beagle 2 izgubljen, sa slicnom misijom na

Mars dosao je samo deselak dana kasnije NASA-in rover Spirit. Lan­
siran u lipnju 2003. godine, sletio je 4. sijecnja 2004. godine u krater
Gusev, koji je nekada davno mogao biti jezero. Na Crveni planet je 8.
srpnja 2003. godine lansiran blizanac Spirita - Opportunity. Oba su lan­
siranja iskoristila blizinu Marsa koja se rjede desava, bas kao i ESA-in
Mars Express. Sletio je 24. sijecnja 9:05 PST 2004. godine u podrucje
Meridiani Planum, koje bi trebalo biti bogata mineralima povezanima
s vodom. Ovom misijom NASA je poslala odjednom dva identicna
mala vozila na sest kotaca da slete na suprotne strane planeta, da se
smanji mogu6nost neuspjeha. Prvenstveni cilj je naCi geoloske doka­ Europa na Marsu
ze da je Mars nekada sadrzavao dovoljne kolicine vode da podrzi
Mars Express naziv je prve samastalne misije na Crveni planet koji je poduzela European
razvoj zivota.
Nakon tesko prihva6enih neuspjeha dviju letjelica na Mars, u 1999.
Space Agency (ESA) i dio je novog "zlatnog" razdoblja istrazivanja Marsa. Letjelica je
lansirana u lipnju 2003. godine na Jeslomjese(ni put, brzinom od 10 800 km/h; sasto­
godini, NASA je vrlo pailjivo pripremala rovere i rakete za njihovo lansira­
jala se od orbitera koji ce istrazivati Marsovu atmosferu, povrJinu i sloj ispod povrJine
nje. Godine 1999. Mars Climate Orbiter pogresno je uletio u Marsovu orbitu
Ie landera Beagle 2 koji bi lrebao vrJili mjerenja na mjeslu slijelanja i lrazili znakove
zbog nevjerojatnog previda - dizajneri letjelice pomijesali su metricki
ZivOla. Na pUI je krenula ubrzo nakon JIO su Zemlja i Mars bili u najblizoj lo(ki, JIO se
mjerni sustav s britanskim. Sest mjeseci kasnije, Mars Polar Lander vje­
deJava svakih 17 godina.
rojatno se razbio 0 Marsovu povrsinu jer su zakazale rakete za kocenje.
Planirano je da svaki rover na povrsini djeluje barem 90-120 Marsovih Develnaestog prosinca 2003. godine lander Beagle 2 uspjeJno se odvojio od letjelice i
dana, sto bi trebalo trajati do kasnog svibnja 2004. Napajaju se Sunce­ zapo(eo ponirati prerna povrJini. Mjesto slijetanja bilo je podru(je Isidis Planilia, treCi
po veli(ini udarni krater na Manu. Medulim, 25. prosinca, kada je Beagle 2 trebao ja­
yom energijom, a nakon 90 iii vise dana prasina nakupljena na solarnim
viIi 0 uspjeJnom slijetanju. on je zatajio. Upotragu za njim krenuli su Mars Express orbi­
6elijama vjerojalno 6e prekinuti dolok elektricne energije i zaustaviti nji­
ler, teleskopi sa Zemlje. pa (ak i Surveyor i Odyssey, koji orbitiraju oko Mana, ali svi
hoy rad.
neuspjeJno. Potraga za signalom s landera se nastavlja.
8ez obzira na (mad) neuspjeh log dijela misije, Mars Express orbiler ce nastaviti sra­
Godine 2005. planirano je lansiranje Mars Reconnaissance Orbitera. Ta dom. Pomocu svojih sedam znanstvenih instrumenala vrJit ce snimanje povrJine kame­
mo6na znanstvena leljelica nosit 6e sest instrumenata visoke tehnolo­ rama visoke razlu(ivosti, lrazit ce minerale u tlu Ie iSlrazivati sastav atmosfere i pojave
gije koji 6e uglavnom lraiiti vodu i mogu6a mjesta spustanja budu6ih koje u njoj nastaju u dosad najpreciznije detalje Ie naposljetku otkriti kakvo je medu­
djelovanje almosfere s tlom i okolnim svemirskim proslorom.

drva manja 72
 • letjelice na Mars •

Rezultati Vikinga misija. Iznimno visokom razlui':ivos6u kamere

ovaj 6e orbiter snimati fotografije Marsove po­
vrsine do objekata velii':ine lopte. Nastavit 6e se
Rezultati eksperimenata koje su vr~ili Vikinzi dali su neprocjenjive podatke i upotpunili na~e znanje 0 Marsu. Vulkani.
tamo gdje je Surveyor stao i traiit 6e se dokazi
visoravni pune ohladene lave, duboki kanjoni, podrulja kratera. oblici formirani vjetrovima, moguci dokazi 0 pos·
o postojanju vode na novim skalama preciz­
tojanju povr~inske vode u obliku leda, sve te znalajke jasno su se vidjele na fotografijama dobivenim orbiterima.
nosti. Upotpunit 6e se praznina izmedu povrsin­
Izgleda da je Crveni planet moguce podijeliti na dvije velike regije: sjeverne niske ravnice i juzne visoravni pro~arane
skih opaianja i dotadasnjih mjerenja iz orbite.
kraterima. Izmedu njih nalaze se ispuplenja Tharsis i Elysium, koja su visoka vulkanska podrulja, te Valles
Za 2009. godinu planirano je lansiranje izdr"Z­
Marineris, sustav divovskih kanjona oko ekvatora. Materijal koji su iskopala oba landera mole se okarakterizirati
Ijivog rovera opremljenog za mnoga znanstve­
kao glina bogata leljezom. Temperatura izmjerena u podruljima spu~tanja krece se od -120 °C do -20°C. Zabilje­
na istraiivanja. Primarna zada6a Mars Smart
zene su i sezonske pje~lane oluje, promjene t1aka te premje~tanje atmosferskih plinova izmedu dvije polarne kape. Lander misije bit 6e skupljanje bioloskog po­
Biolo~ki eksperimenti (potraga za livotom) rezultirali su neuspjehom na oba mjesta spu~tanja landera. tencijala barem jedne regije na Marsu, istra­
zivanje svih planetarnih procesa vezanih za na­
seljivost, ukljui':ivsi ulogu vode te karakterizacija
Dostignuce Mars Global Surveyora sirokog spektra povrsinske radijacije.
Za desetlje6e iza toga NASA planira slanje
novih orbitera, landera i rovera. Najznacajnija
Do 2003. godine obi~ao je Mars viJe od 20 000 puta i poslao viJe od 137 000 fotografija, 671 milijun laserski izm­ je ipak misija uzimanja uzoraka tla i njihovog
jerenih visina i 151 milijun spektrometarskih mjerenja. Najznalajnija otkrica misije ukljuluju: dokaze 0 mogucem povratka na Zemlju. Prva misija vra6anja uzo­
nedavnom postojanju tekuce vode na Marsovoj povdini, dokaze 0 slojevitosti stijena (~to navodi na zakljulak da su raka trebala bi biti lansirana 2014, a druga
postojala jezera u ranoj povijesti Crvenog planeta), topografske dokaze da je juzna polutka planeta u prosjeku vi~a 2016. godine. Dotada se jos treba usavrsiti teh­
od veCine sjeverne polutke, pa bi se otjecanje tekuCine i sedimentnih tvari trebalo kretati sjeverno, pronalazak sivog nologija minijaturizacije znanstvenih instrume­
hematita, minerala koji sugerira vlazno okrulenje uvrijeme kada je bio stvoren te opselne dokaze 0 utjecaju praJine nata i uredaja za kopanje tla i do nekoliko de­
na preoblikovanje trenutnog Marsova krajolika. setaka metara dubine.
G/obolSurveyor pruzio je i vrijedne podatke pomocu kojih su izralunati rizici slijetanja na pojedina mjesta za rovere
misija koje su uslijedile. Bila je to prva NASA-ina letjelica u planu narednog, desetogodi~njeg istrazivanja Marsa.
Planirano je da Crveni planet posjete novi orbiteri, landeri. roveri i sonde. Organizacija i logistika misije s Ijudskom po­
sadom na Mars u najmanju je ruku kompleksna.
Prije negoli posaljemo Ijude na put prema Crve­
nom planetu, brojni su eimbenici koje moramo
uzeti u obzir. Oni se krecu od prijevoza vozila
i izraeuna putanja, sigurnosti posade i prob­
lema dugog boravka bez gravitacije do pot­
repstina i opreme. Svi detalji misije moraju biti
savrseno isplanirani do zadnjeg detalja, jer ka­
da se krene nema lakog povratka iii dolaska
pomoci sa Zemlje u slueaju nepredvidenih okol­
nosti. Nakon lansiranja, posada mora biti pot­
puna samodostatna, sposobna prilagoditi se
novim situacijama i u svakom slueaju snaino
znanstveno obueena.
Misija Ijudi na Marsu vrlo je ambiciozan pro­
jekt, koji trenutno lezi na samom rubu nasih
tehnoloskih mogucnosti. Uspjeh jedne takve
misije dao bi nam najkompletnije razumijeva­
nje Marsa i samim time ponudio odgovore koje
traiimo 0 procesima i evoluciji naseg planeta.
Bilo bi to pomicanje granica Ijudskog istraiiva­
nja u znanstvenom i filozofskom smislu. Potreb­
no je i dobro razmotriti valjana pitanja biolos­
ke kontaminacije izmedu dva, dotad odvojena
planeta. Nadalje, filozofska pitanja tieu se npr.
naseg utjecaja na mogucu prirodnu evoluciju
drugog planeta. Sve te nedovrsenosti i nesi­
gurnosti moraju biti podrobno istraiene prije
nego prvi Ijudi kroee na Mars.

Buduca istraiivanja

Ovo novo razdoblje sofisticiranih robota - sondi

lansiranih poletkom 21. stoljeca zacijelo ce nas
nauliti mnogo novih stvari 0 Marsu i razotkriti neke
stare dvojbe i misterije. Pathfinder i njegov rover
Sojourner bili su sarno poletak planirane misije koja
ce trajati godinama i nadamo se odgovoriti na stara
pitanja. Sada znanstvenici tvrde da je vrlo vjerojat­
no nekadaJnji Mars uvelike slilio Zemlji - bio je
topliji, vlainiji i guIce atmosfere nego danas. Ako je
to istina, veliko je pitanje Ito se desilo s njegovom
klimom i geoloIkim procesima, no najvece je ono 0
postojanju iivota na (rvenom planetu, bilo u proJ­
losti iii danas.

Robot-istraiival Phoenix bit ce lansiran 2007. go­

dine. Trebao bi se spustiti na Mars i istraiivati vi­
soke sjeverne predjele 2008. godine. Pretpostavlja se
da mjesto spuJtanja. ni metar ispod povrIine. sadrii
vel ike koliline vodenoga leda. Mars Odyssey koji sa­
da orbitira oko (rvenog planeta zapazio je taj dio
terena kao veliki spremnik leda. Phoenix ce tragom
te informacije izvesti prvu analizu materijala ispod
povrIine na drugom planetu.

drvo ,nanja 72
MALA SKOLA METEOROlOGIJE a oluje se kaie da su "tvornice vremena"
jer mogu proizvesti niz vremenskih po­
java: pljuskovitu oborinu, jak i buran vje­

• • tar, nagle promjene temperature uz tlo, grmlja­

a
vinu, munje. Za nekoliko minuta mirno i sparno

I I

Ijetno poslijepodne moze se na lokalnoj me­

leoroloskoj sceni olujom preobraziti u vjelra­
vito i prahladno.
Glavnu ulogu prj stvaranju oluja ima vlaian
i topao neslabilan zrak. Takav zrak dize se dok
god je laksi od okoline, slo se desava u ne­
koliko siluacija: npr. kada se tlo jako zagrijava
iii s dolaskom hladne frante. Dolazi do stva­
ranja cumulonimbusne naoblake, pa su mo­
guci razni raspleli dogadaja - pljuskovi luce
iii snijega, pralom oblaka, munje, grmljavina,
lulnjava, i oslale pojave, ovisno 0 mjestu i uvje­
lima nastanka nevremena.

Svaki poremeeaj u vremenu nazivamo nevremenom. To se posebno

odnosi na poremeeaje koji uzrokuju snaine, ponekad i nasilne
posljedice. U meteoroloskom smislu postoje mnoge vrste vremenskih
nepogoda. Ne razlikujemo ih samo po posljedicama vee i
po velicini podrucja koje zahvaeaju te intenzitetu i duljini trajanja.
Uragan (hurricane) je naziv za lropsku ciklo­
nu u SAD-u. Znanstvenici uragane ceslo opi­
suju poput zivih bica - faze njihova postojanja
nazivaju se razdobljem inkubacije, rodenja, sa­
zrijevanja, slarenja i smrti. Zivot mu je katkad

velja~a 2004.
dug i 30 dana, a katkad tek nekoliko sati. Tijekom postojanja uragan moze prevaliti
i vise tisuca kilometara. Najcesca mjesta nastanka uragana su sjeverni Atlantik i is­
tocni Pacifik (za podrucje Sjeverne Amerike), ali ima jednako snaZne "rodake" - taj­
fun (typhoon) u zapadnom Pacifiku na jugoistoku Azije te ciklon (eye/on) u Indijskom
oceanu. Zajednicko im je obiljezje da su najjace oluje na Zemlji.
Uragan je spiralni oblik oblacnog sistema prepoznatljiv po vedrini u sredistu (tako­
zvano oko uragana) okruzenoj visokim zidovima debelih oblaka s temperaturom
visom od okolne atmosfere. Za razvoj mu je potrebno topic tropsko more s tem­
peraturom iznad 26 cC. S obzirom na visoku temperaturu, u tom podrucju postoji
jaka evaporacija sa oceana, a uzlaznim gibanjem zraka postupno se stvaraju cu­
mulonimbusi (tocnije, cijeli kompleks) i oslobada latentna toplina kondenzacije u vi­
sem sloju atmosfere. Kako je trenje iznad vodenih povrsina malo, cirkulacija nad
oceanom ne slabi, no ne prodire dublje u kopno zbog veceg trenja i gubitka izvora
topline. Manifestacije uragana su izrazito jake kise (prolomi oblaka) i snaZni rusilacki
vjetrovi. Kako se uragan priblizava obali, podize se razina mora desno od smjera
gibanja, te dolazi do poplava obale i okolnih niza podrucja. Uragani su najvece oluje
na Zemlji, a tornada najrazornije. Proizvode ogromnu destruktivnu energiju i svojim
razornim zracnim vrtlogom jednostavno metu sve na svom putu, ruseci gradevine
i ugrozavajuCi Ijudske zivote.

Pet faza tornada

Tijekom svog zivota tornado prolazi kroz pet osnovnih faza. Faza nastanka tornada
Je lijevak - rotirajuCi stupac zraka unutar cumulonimbusnog oblaka koji se proteze
prema t1u na kojem se kovitlaju prasina i manji predmeti. Kada dosegne tlo, po
definiciji nastaje tornado. U trecoj, zreloj fazi, lijevak doseze najvecu sirinu. Tornado

dryo znanja 72
 • Uragani i tornada •

Tornado (spanj. tornado, oluja; tornar, okretati) je silovit rotirajuCi stupac zraka
obicno malog radijusa, koji se proteze iz turbulentnog oblaka prema tlu. I neke
manje oluje mogu imati obiljezja tornada. Pijavica (funnel cloud), oblak oblika
lijevka, zapravo je zacetak tornada koji ne dopire do tla. Vihor (whirlwind) je mali
rotirajuei stupac zraka koji djeluje lokalno i uzrokuje manju stetu, podize lilee,
papire i lakle predmete te ih raznosi uokolo. Popularni americki naziv za vihor je
twister (postoji istoimeni film katastrofe!), no to je naziv koji meteorolozi ne
odobravaju. Pojave slicne tornadu u pustinjama i sulnim podrucjima su rotirajuCi
stupci zraka ispunjeni pralinom iii pijeskom (dust devils i sand devils) visoki do neko­
liko stotina metara. Vihori i pustinjski "vragovi" nastaju zbog intenzivnog lokalnog
zagrijavanja povrline, za razliku od tornada, koji su posljedica sukoba tople i
hladne zracne struje, Ito dovodi do nestabilnosti atmosfere i jake turbulencije.

Kako voda "hrani" uragane

Toplina koja se oslobada kada para kondenzira u vilim slojevima
atmosfere najznacajniji je izvor energije uragana.

je gotovo vertikalan i veeinu vremena dodiruje tlo poskakujuei na svom

3 latentna toplina grije
okolni zrak i cini dugom i razornom putu, unistavajuei i osteeujuei sve na sto naide. U cet­
ga laldim. vrtoj tazi pocinje skupljanje tornada, on se suzava i naginje, a steta ko­
ju nanosi u ovoj tazi je manja. Konacno, sve se vise steze u tzv. kono­
pac i nestaje.
Glavno obiljezje tornada je lijevak koji se proteze iz "roditeljskog"
oblaka, najcesee cumulonimbusa. Preduvjet njihova stvaranja je vlazna
zracna struja, topla za taj dio godine. Kada se ona nade iznad hladni­
je podloge (pojava inverzije), javljaju se jake uzlazne struje. Potpun opis
mehanizma stvaranja tornada prelazi okvire ovog teksta. Vazno je reCi
da vidljivi lijevak nastaje kondenzacijom vodene pare na niskom tlaku
unutar lijevka, oko usisanih cestica prasine koje cine jezgre kondenza­
cije. Unutar tornada vjetar ubrzava katkada do 320 km/h. Vrijednosti brzi­
ne vjetra unutar tornada nisu direktno izmjerene (uredaji za mjerenje
nisu prezivjeli taj udar), ali postoje razne znanstvene metode mjerenja u
kojima se koriste suvremeni mjerni instrumenti, kao sto je npr. Dopp­
lerov radar.
U zreloj fazi uz glavni, moze se razviti i nekoliko manjih rotirajuCih stu­
paca zraka. Na sjevernoj hemisferi tornada rotiraju u smjeru kazaljke na
satu. Veeina ih se giba pravocrtno, no ima i onih koji naglo mijenjaju
smjer, gibaju se cik-cak linijom iii im putanja opisuje neku cudnu spiralu.
Kada tornado dotakne tlo, zivi obicno oko 15 minuta. Prosjecna je brzi­
Topli i vlazni na gibanja tornada oko 55 km/h, no postoje i izuzeci. Tako je, napri­
zrak uzdize se mjer, 1925. u SAD-u jedan tornado proputovao cak tri drzave brzinom
u atmosferu.
od 117 km/h. Kad kazemo "prosjecna brzina gibanja tornada" ne mislimo
na brzinu vjetra koji u tornadu puse, vee na brzinu kojom se lijevak torna­
da pomice preko t1a. Sto se brzina vjetrova u tornadu tice, Dopplerovim
je radarom izmjerena brzina od cak 415 km/h (rotirajuea struja). Vertikal­
na slrujanja u tornadu mogu doseCi 290 km/h.
Podrucja na kojima se tornado moze razviti uglavnom je cijela Sje­
verna Amerika. Za razvoj je pogodna citava godina, pa je naprimjer 1950.
godine prijavljen nastanak tornada svaki dan, sa jednim izuzetkom ­
16. sijecnja. Najveei broj ipak se javlja u svibnju, zatim u lipnju i srpnju.
Unaloc velikom napretku meteorologije, pojava tornada jos uvijek se ne
moze sa sigurnoseu prognozirati.

velja~a 2004.

Olujni udari na Jadranu
Kad govorimo 0 olujnim vjelrovima nikako ne
smijemo izoslavili buru, vjelar koji u obalnom
podrucju Hrvalske na mahove puse i do 300
km/h. Bura naslaje spuslanjem lezeg hladnog
zraka niz planinu (lzv. kalabalicki vjelar), slo je
drukciji mehanizam od onoga kojim naslaju
lornada. Razlikujemo dva podlipa bure - ciklo­
nalnu i anliciklonalnu.
Ciklonalna donosi oblacno vrijeme i obori­
ne (poznala kao skura bura) , a nastaje kad se
nad Sredozemljem nalazi ciklona. Anticiklonal­
nu buru karakterizira vedro vrijeme, i nastaje
kad anliciklona dominira nad iSlocnom Euro­
pom. Bura, za razliku od lornada, puse na ma­
hove. Obicno se javlja kad se relalivno hladan
zrak, koji se gomila na jednoj slrani planinske
prepreke, prebaci preko planine i slrmo spus­
Ii niz obronke. S povrsine mora prilom podize
vodenu prasinu koju nosi do sljedeee prepreke
- najcesee sjeverne obale nekog od nasih 010­
ka. To je ujedno razlog zbog kojeg je sjeverna
obala oloka Paga "slana" - nalazi se neposred­
no ispred Velebila, s kojeg se u primorju naj­
cesee i slusle udari bure. Osim podvelebilskog
primorja, bura je jaka i na podrucju ispod Mo­
sora i Biokova.
Nagla pojava jedna je od najopasnijih
osobina bure. Neposredno pred kopnom
doslize oko 80 -1 OOkm/h, a ponekad ima i
orkansku snagu (brzina vjelra veea od 118
km/h). Zimi bura puse cesee, snaznije i duze
(3 do 7 dana), a Ijeli slabije i kraee (do 2 dana).
Sreeom, meleorolozi su danas vee prilicno vic­
ni u predvidanju pojave, kao i brzine bure. :-)
tropski cikloni
Podrucja u kojima pU5u olujni vjetrovi
Konvergencija i divergencija
VeCina uragana koji se stvaraju u zapadnom Atlantiku nastaju od poremeiaja ~to ih valovi u pasatnoj zoni (trop­
ski valovi, easterly wave), gibajuCi se kroz zapadne vode Afrike preko cijelog Atlantika do obala Sjeverne Amerike,
uzrokuju u postojanoj tropskoj zralnoj masi nad oceanom. To se uglavnom dogada u podrulju od 10 do 30° s.g.s.
Valovi uzrokuju nestabilnost, uzlazne struje koje potilu stvaranje oblaka i olujne aktivnosti. Rezultat uzlaznog
gibanja zraka je nizak t1ak na tom podrulju, ~to dovodi do pojave konvergencije, tj. pritjecanja zraka da se
nadomjesti podignuti. Zrak u visini ima visok t1ak i razilazi se - kaiemo da dolazi do divergencije. Nakon nekog
vremena zrak koji pritjele prisiljen je dizati se, jer se gomila na jednom podrulju, te zbog toga ~to je u visini po­
novo "rupa" zbog divergencije. Na ovaj sustav djeluje Coriolisova sila koja zakreie zrak u visini (u smjeru kazalj­
ke na satu na sjevernoj polutki) i stvara se rotirajuCi sistem uragana. Opisanim mehanizmom konvergencije i di­
vergencije ova cirkulacija sarna sebe odriava na iivotu. Spiralni oblalni sustav okuplja se oko centra uragana,
konvektivnim uzlaznim strujanjem oslobada se latentna toplina kondenzacije. stvaraju se oborine te daje dodatno
"gorivo" olujnom sistemu. RotirajuCi vjetrovi ubrzavaju kako se zrak giba prema centru podrulja niskog tlaka zbog
fizikalnog zakona 0 oluvanju kutnog momenta. Oko uragana okruieno je unutarnjim zidom oblaka, i one je mir­
no centralno podrulje vedrine iz kojeg se moie vidjeti plavo nebo.
Vertikalna struktura uragana moie se protezati od povrsine mora do 15 km, dakle kroz litavu Iroposferu. Obu­
hvaia vjetrove pri dnu koji pu~u u unutra~njost uragana, ciklonalno rotirajuce podrulje i vjetrove u visini koji pu­
~u prema van. Debljina oblaka koji tvore zidove uragana moie dosezati 12 km ~ireCi se pri vrhu u oblik nakovnja
karakteristilan za cumulonimbus. (itava struktura moie u promjeru dosezati i do 1000 km. Ako brzina vjetrova
iznosi 61 km/h, govorimo 0 pojavi tropske depresije, ako su vjetrovi brzi 63 km/h-117 km/h to je tropska oluja,
a uragan nastupa kada vjetrovi dosegnu brzinu iznad 119 km/h.
Uragan razvijen u zapadnom Atlantiku obilno ce se gibati juinim podruljem Azorskog i Bermudskog ololja, ako se
podrulje visokog tlaka zraka u Ijetnim mjesecima nalazi na 30°-35°s.g.s. Ako je anticiklona jaka, uragan ce na­
staviti put prema zapadnoj Indiji preko Karipskog mora, ali ako anticiklona oslabi, olvorit ce mu put prema obala­
ma driava na jugoistoku SAD-a. Nakon toga odumire u hladnim morima sjevernog Atlantika.
Tople vode istolnog Pacifika na Ir-25°s.g s. takoder su izvori~te uragana. Podrui'je njihove aktivnosti proteie se
od obala centralnog SAD-a i Meksika prema zapadu do Havajskog ololja. lako su ne~to manjih razmjera od uragana
razvijenih u Atlantiku, mogu biti jednako razorni na manjem podrulju svog djelovanja. 0 tome svjedoli podatak
o brzini vjetrova do 225 km/h. Za njih je karakteristilan kraCi iivotni vijek zbog tendencije gibanja ka sjeveroza­
padu prema hladnim vodama, gdje gube izvor energije.
drvo zoanja n
NAjZAHTjEVNljA VOINjA NA SVljETU

Pariz-Dakar, po mnogima najtezi off road reli uopce, prije 26

Reli
godina osmislio je Francuz Thierry Sabine kako bi spoznao gdje
su krajnje granice Ijudi i vozila. Godine 1977. za vrijeme relija
Abidjan-Nica Thierry Sabine izgubio se u bespucima libijske
pustinje i jedva prezivio. To iskustvo dalo mu je ideju za reli izazova.

ariz-Dakar hierry Sabine je nakon neugodnog isku­

T stva u Libiji poceo razmisljali 0 ostva­

renju svoje ideje 0 reliju koji bi bio pravi
fizicki i psihicki test za vozace, ali i test izdrzlji­
vosti za vozila. Zamislio je da se start relija odrzi
u Francuskoj, pa da se zatim natjecatelji i vo­
zila brodovima prebace na africko tlo i tamo
nastave utrku po najtezim reljefnim i klimato­
loskim uvjetima. Zamisljeno - ostvareno. Prvi
reli Pariz-Dakar krenuo je na prijelazu iz 1978.
u 1979. godinu. Start je bio u Parizu, preko
europskog kontinenta, potom su se vozaCi pre­
bacili brodom do Alzira i preko Nigera i Malija
sligli do Dakara, glavnog grada Senegala.
Danas je Pariz-Dakar najpopularniji off road
na svijetu. Zbog velikog novca koji se vrti oko
ovog relija, sponzor uvjetuje i sam naziv. Ta­
ko se ovogodisnji reli sluzbeno zove Telefo­
nica Dakar.

Voinja i problemi
Cesto su politicke prilike u tom nestabilnom
dijelu svijeta odredivale i mijenjale prvobitno
zamisljene rute relija. Godine 1984. vozilo se
kroz GVineju, Sierra Leone i Mauritaniju, a 1992.
godine reli je bio znatno duzi jer se vozilo cak
do Capetowna. Prvi put se 2000. godine vozilo
od zapada prema istoku africkog kontinenta.
Zbog nestabilnih prilika u Alziru reli je startao
u Dakaru, vozilo se kroz Senegal, Mali, Burkinu
Faso, Niger, Libiju i Egipat, gdje je prireden ve­
Iicanstven docek natjecatelja u Kairu, a cilj utrke
bio je u podnozju piramida.
Unatoc cestom mijenjanju rute relija, nije iz­
gubljen avanturisticki izazov i svaka etapa tra­
zi punu snagu i vozaca i vozila. Za razliku od
relija gdje se etape voze na za promet zatvo­
renim segmentima cesta, dakle u kontroliranim
uvjetima, na ovome su reliju rute etapa svim
vozacima potpuna nepoznanica. Tek prije sa­
moga starta svake etape organizator vozacima
daje road book i kodirane pozicije kontrolnih
tocaka, koje se unose u uredaj za satelitsku
navigaciju. Na taj nacin nitko od vozaca nema
mogu6nosti pripreme i treniranja iii pam6enja
opasnih dionica. Posebnost ovog relija jest i

veljaca 2004.
istovremeno natjecanje motora, automobila i kamiona. Zbog izuzetno teskih uvjeta utrku prati ne­
Sudionici sudbine
koliko desetaka lijecnickih timova, sa sobom vuku nekoliko tona medicinske opreme i bolnicu
na napuhavanje od 90 m', a u slucaju nezgode natjecateljima je na raspolaganju nekoliko he­
likoptera i zrakoplov. Reli Pariz-Dakar moze se pohvaliti i brojnim poz­
Posebno mjesto u povijesti relija zauzima Njemica Jutta Kleinschmidt. Nova kraljica pustinje natim sudionicima. Godine 1982. Mark Thatcher,
iii Kleopatra, kako su je nazivali, prvi put je u konkurenciji automobila nastupila 1996. godine sin britanske premijerke Margaret Thatcher, punio
kao suvozaeica Francuza Jean-Louisa Schlessera. U toj je istoj klasi postala prva pobjednica je naslovnice svih svjellkih magazina kada je tri da­
relija 2001. godine. na bio je izgubljen negdje u pustinji zajedno sa svo­
jim suvozacem.
Reli 2004
1Hrvati su nastupali na reliju Pariz-Dakar. led je
Ovogodisnje dvadeset i sesto izdanje relija krenulo je na Novu godinu iz francuskog gradica probio poznati automobilisticki as Tihomir Filipovic.
Clermont-Ferranda. Vozaei su vozili kroz sedam drzava i na tom putu presli su vise od 11 tisuca Nakon njega nastupila su i dvojica motociklista ­
kilometara. Na startu je prijavljeno 209 vozaea motocikla, 68 posada vozaea kamiona i 153 Patrik Polimac i Ziatko Kadrnka. Svi oni zabiljezili
posade vozaca automobila. Od tog je broja svega 41 % posada stiglo na cilj. Najteze je bilo za su veliki uspjeh zavrsivsi reli.
motocikliste - do Dakara ih je stiglo svega 65. Vozaei automobila i kamiona imali su nesto vise
srece, pa je automobilistiekih posada u cilj usia 60, a kamionskih 38. Pobjednici su bili Nani
Roma u kategoriji motociklista, Stephane Peterhansel u Mitsubishiju u kategoriji automobilista te
Vladimir Cagin u kategoriji kamionskih vozaea. Ove godine hrvatsku automobilistieku postavu
einili su Zvonimir Martineevic i Hrvoje Freko u automobilu Toyota Land Cruiser. Hrvatska posa­
da, nazalost, nije uspjela stici na cilj. Ipak, Martineevic i Freko dobili su ove godine znaeajno mjes­
to u povijesti ovog natjecanja. Naime, tijekom jedne od etapa hrvatska je posada naisla na ozlije­
dene nizozemske vozace, te im pruzila pomoc i s njima saeekala bolnieko osoblje. Zbog ove
geste organizatori relija prvi su put jednoj ekipi dozvolili nastavak voznje iako etapu nije uspjela
zavrsiti u predvidenom vremenu.

Uvjeti za vozace
Svi natjecatelji koji zele zavrsiti reli moraju biti savrseno zdravi i u odlienoj tjelesnoj formi. Prije nat­
jecanja potrebno je ispuniti odredene pravne i administrativne formulare. Tako naprimjer svi nat­
jecatelji moraju ishoditi vize za drzave kroz koje se reli vozi, svaki natjecatelj mora biti cijepljen
protiv :lute groznice, hepatitisa A i B, tifusa i tetanusa, as proizvodacem vozila sve dogovoriti na
vrijeme, da vozilo bude spremno za tehnieki pregled prije starta.
Vozila koja se natjeeu na reliju poznate su automobilistieke i motociklistieke marke, ali poseb­
no preradene za ovu priliku. Svaki pojedini detalj posebno je preraden i pojaean da moze iz­
drzati i najveca opterecenja. Treba imati na umu i specificna klimatoloska i reljefna obiljezja relija.
Naprimjer, ventilacijski sustav izveden je tako da u njega ne ulazi prasina i pijesak. Motor je zasti­
cen s donje strane da eventualni udarci 0 skrivene stijene u pijesku ne izazovu ostecenja, a gume
moraju biti evrste i otporne na ostre bridove pustinjskog kamenja.
Posebno poglavlje je oprema vozaca i vozila. Najvazniji dio opreme je svakako sustav za sa­
telitsku navigaciju i pracenje. To je uredaj koji vozaeu i pratecem osoblju u svakom trenutku oci­
tava njegovu poziciju u prostoru. Funkcija uredaja za satelitsko pra6enje je dvojaka. Vozaeu
omogucava sto preciznije i tocnije odredivanje smjera kretanja, a pratece osoblje u svakom tre­
nutku zna gdje se pojedina posada nalazi.
Organizatori relija vode brigu i 0 zastiti okolisa. Nakon svake etape za vozaeima ide tim za sa­
kupljanje otpadaka. Tijekom relija sakupi se vise od sest tisuca vreca smeca. Za vozaeima ne
ostaje niti jedan papiri6. Nakon zavrsetka relija slijedi kratkotrajan odmor, a onda ponovno
treniranje i priprema za sljedecu godinu: the show must go on . . :-)

drvo mania 72
 nogi drevni narodi vjerovali su u za­
M grobni zivot i prakticirali su mumi­
ficiranje kao naein uJaska u zagrobni
zivot. Najpoznatiji su svakako stari Egipca­
ni. Okosnica egipatske religije bilo je vjerova­
nje u zagrobni zivot i ciklienost postojanja.
Zatvoreni krug prirode potvrdivao im je i go­
disnji ciklus poplava Nila koje su donosile
zivot, te dnevni ciklus Sunca. Ukoliko je sarno
Nebo, prema njihovim tumaeenjima, imalo
pravilne cikluse postojanja i pojavljivanja,
takav je ciklus vrijedio i za one na zemlji, a
posebno za faraone - izravne potomke bo­
gova. Glavni centri staroga Egipta u kojima
su se vrsila mumificiranja bili su Memfis,
Heliopolis i Hermopolis.
Stari Egipcani takoder su vjerovali da ce
dob smak svijeta odnosno trenutak u kojem
ce sve duse krenuti prema svom zagrobnom
zivotu. Za taj je odlazak bilo vazno saeuvati
ne sarno dusu vee i tijelo. Tako je mumifici­
ranje postalo vrlo popularno.
Religijske osnove
Da bismo bolje razumjeli filozofiju i razmis­
ljanja starih Egipcana i njihovu potrebu za
mumificiranjem upoznat cemo se s osnovama
njihove religije. Stvoritelj je bog Atum, Cija
djeca Su (bog zrakal i Tefnut (bozica vlagel
stvaraju Geba (boga zemljel i Nut (bozicu ne­
bal. Njihovim sjedinjenjem nastaju Oziris,
Izida, Set i Neftis. Oziris je bog plodnosti,
vegetacije, vladar svijeta mrtvih i glavni su­
dac. Njegova sestra i supruga Izida, uz bozi­
cu Hator, predstavlja kult plodnosti i majke
stvoriteljice. Ozirisa ubija njegov brat Set
(bog pustinje, suse i u nekom smislu pred­
stavnik zlal, raskomada njegovo tijelo i dije­
love razbaca po cijelom Egiptu. Na taj naein
Set Ozirisu dokida mogucnost uskrsnuca.
Izida potom sakupi dijelove Ozirisova tijela
i uz earobne balzame ih ponovno spaja, te
ozivljuje svojim bozanskim mocima. Post­
humno, ona s Ozirisom zaCinje sina Horusa,
koji osvecuje oca i dovodi Seta pred bozan­
ski sud koji proglasava Ozirisa pravednim i
ustolieuje ga za vladara mrtvih.
Oziris se uvijek prikazuje s vladarskim
oznakama kao mumija otkrivenog lica. Naj­
eesce je zelene boje, kao simbol plodnosti i
vegetacije, s rukama prekrizenim na grudi­
rna, a u njima ddi palicu i bie, sto su sim­
boli Donjeg i Gornjeg Egipta. Na nebu je lik
boga Ozirisa predstavljen zvijezdem Oriona,
prema kojemu su stari Egipcani predvidali
vrijeme poplave Nila.
Mumificiranje u starom Egiptu
Egipatsko mumificiranje je vrlo dobro pozna­
to i rastumaeeno. Nakon smrti se iz pokojni­
kova tijela odstrane svi unutrasnji organi,
osim srca. Ti organi smjestaju se u posebne
urne (kanopel. Kanope se nalaze pod zasti­
tom eetvorice bozanskih Horusovih sinova.
Zanimljiv je naein kojim su mumifikatori va­
dili mozak. Lubanju bi probusili iznad oka,
kroz rupu bi uvukli zicu s kukom; njome bi
mozak rasjekli na dijelove. Potom su te di­
jelove mozga vadili alatom u obliku zlice, a
praznu lubanju ispunjavali smjesom mine­
ralne soli natrona i zbuke. Tijelo se ostavlja­
10 u solnoj otopini 40 dana. Nakon toga su
se utrljavali balzami koji spreeavaju raspa­
danje. Solna otopina zajedno sa suhim pus­
tinjskim zrakom odstranjuje vlagu. Potom se
tijelo umotavalo trakama platna, a na lice
se stavljala maska s Ijudskim likom. Srce os­
taje u tijelu jer ga pokojnik predaje na vagu
pred bozanskim sudom koji odlueujeje Ii pra­
vedan i dostojan vjeenoga zivota. Kao pro­
tuteza srcu, na vagi se nalazi pero bozice
 • Mumije i mumificiranje •

Tajna mumificiranja

Brojni znanstvenici bave se tajnom mumificiranja.

Prema najnovijim saznanjima, stari su Egipcani mu­
mificiranje obavljali na mnogo slozeniji nalin nego
sto se pretpostavljalo. Koristili su biljna ulja, smolu
i pcelinji vosak. Poznavali su i osnove antibakterij­
skih djelovanja. lako u to vrijeme nisu znali sto uzro­
kuje truljenje, znali su da voda sudjeluje u bakterijskoj
razgradnji. lato su mumije bile dehidrirane. Defini·
tivno je odbalena i teorija prema kojoj su se u pro­
cesu mumifikacije koristili materijali na bazi nafte,
koje utom podrulju ima mnogo. Suvremenim tehno­
loskim metodama sa sigurnoscu se moze dokazati
da tragova nafte nema. Moze se zaklju6ti da je s vre­
menom i tehnika mumificiranja napredovala, sto se
vidi iz usporednih testova na mumijama razlilite sta·
rosti. Isto tako, danas je sigurno da se u procesu mu­
mifikacije koristila cedrovina, a ne drvo borovice, ka­
ko se dosada mislilo. pravednosti i istine Maat. Ako ono prevag­ ko mjesto puna cudovista, vrele vode i vatre­

ne, pokojnik ne dobiva dopustenje za zagrob­ nih rijeka, a bilaje tamo i zmija kojaje rigala

lnanstvenici su otkrili da ekmakt cedrovine sadrii ni Zivot. otrov. Cudovista se moglo izbjeCi samo ,uz

konzervans pod imenom guaicol. Raznim pokusima do­ Cijeli obred i postupak mumificiranja tra­ pomoc carolija. Buduci da u mumijama nije

kazano je snazno antibakterijsko djelovanje guaicola, jao je 70 dana. Tako balzamirano i umotano bilo mozga koji bi mogao zapamtiti carolije,

sto objasnjava dugotrajnost mumija. Isti pokus obav­ tijelo stavljalo se u sarkofag. Ako je pokojnik ispisivane su na komadima papirusa i stav­

Ijen je i s ekstraktom drva borovice. no guaicol nije

bio bogata i utjecajna osoba, njegovo tijelo ljane u sarkofag iii pored njega. Ti natpisi

stavljano je u sarkofag, koji se potom umetao poznati su kao Knjiga mrtvih.

pronaden. Borovica je bila opcija zbog slilnosti s

u drugi sarkofag i tako redom. Sto je pokoj­
grlkim imenom i zbog toga sto su neke mumije pro­
nik bio imucniji, broj sarkofaga bio je veci. Ne bas savrseno

nadene s granlicom borovice urukama. Moderna zna­

U pocetku su si balzamiranje mogli priustiti

nost dala je definitivne odgovore na neka pitanja koja

Knjiga mrtvih samo bogati pojedinci, no s vremenom je po­

su izazivala dileme.
Prema egipatskom vjerovanju, mrtva osoba stalo pristupacno svima. Tako je mumificira·

je nakon smrti morala proCi kroz Duat, opa- nje postaJo privredna grana u Egiptu, a zna·

Mumificiranje nije karalcteristibJo sarno

za stare narode. poput Inka iii Egiptana.

Njime su se koristili i sveeenici ranog

srednjeg vijeka. U samostanu u

Palennu pranadena su mumificirana

tijela kapucina. lol nije sasvim pomata

tehnika njihova mumifieiranja. ali se zna

do su tijela bila napunjenja slamom.

nje i vjestina mumifikatora vrlo eijenjeno.
Mumifikatori su obred mumifieiranja obav­
Ijali na mjestima zvanima "Kuce ljepote",
premda su sudeci po opisu aktivnosti vise
nalikovala danasnjim mesnicama.
Ovisno 0 bogatstvu i utjecajnosti pokoj­
nika, tijelo je moglo biti zamotano s neko­
liko stotina kvadratnih metara tkanine, sto
odgovara povrsini danai3njeg kosarkaskoga
igralista. Mumifikatori ne bi svoj posao uvi­
jek napravili dobro. Kad bi tijelo bilo lose
balzamirano, ono bi poprimilo emu boju i
postalo krhko, te bi se pojedini dijelovi odla­
mali. Ako bi koji dio tijela otpao, mumifika­
tori bi ga zamijenili komadom drveta ili
jastucicem. Ionako ih nitko nije mogao kon­
trolirati. Ako je pokojnik za zivota bio bez
ruke iIi noge, davali bi mu drveni ud da ga
koristi u novom zivotu.
U pocetku se za mumificiranje koristio i
pijesak, kojegje u Egiptu bilo u izobilju. Ka­
snije je uoceno da natron, kojeg je bilo oko
jezera u blizini danasnjega Kaira, bolje slu­
zi za dehidraciju tijela, naravno u "suradnji"
s povoljnom suhom klimom koja je spreca­
vala truljenje.
Zanimljivaje cinjenica da su Egipeani svo­
je mumije opskrbljivali hranom, u slueaju da
ogladne u zagrobnom zivotu. Grobnice su im
bile prepune razliCite hrane. Bile su tu pra­
ve "zivezne mumije" od smotuljaka mesa iii
eijelih usoljenih ptica. Ti suseni smotuljci
umatani su u zavoje i smjestani u posebne
kovcezice od drveta egipatske smokve, iz­
radene po obliku i velicini mesa "Zivezne mu­
mije" stavljane su, ponekad i u loneima, di­
rektno u grobnicu, tako da ih pokojnik
moze konzumirati u zagrobnom zivotu.
Oetzi
Zanimljiva je i prica vezana za Oetzia, mu­
miju pronadenu 1991. godine u ledenjaku u
Tirolskim AJpama na austrijsko-talijanskoj
granici. Otkrio ju je austrijski bracni par koji
je planinario. Odmah po otkricu nastao je po­
granicni spor 0 tome kome pronalazak pri­
pada, Austriji iii Italiji. Mumija je najprije
prevezena u austrijski Innsbruck, a kad se
pokazalo da je nalaziste ipak na talijanskoj
strani granice, mumijaje premjestena u Bol­
zano. Neki znanstvenici izrazili su sumnju
u mjesto pronalaska, a drugi su se posvetili
POJMOVNIK
Mumije iivotinja - izvjesni Hapimen, poko­
pan uAbydosu, toliko je volio svoga psa da ga je dao
mumificirati, umotati u laneno platno i staviti pod­
no nogu u svoj sarkofag. UDolini kraljeva, u grob­
nici KV 50, mumije babuna i psa smje~tene su tako
da prijeteCi gledaju jedna u drugu, vjerojatno nas­
tavljajuCi bitku koju su vodili za z;vota.
Dvije su zene kao kucne Ijubimce imale gazele, koje
su s njima i zakopane.
Najveca kolekcija zivotinjskih mumija danas se na­
lazi u muzeju u Kairu.
Luksuxni pogreb - Macka kraljevskog sina
Tutmosa dobila je i svoj sarkofag. a na nadgrobnoj
ploCi nacrtana je kako prima hranu i cvijece, odmah
pored teksta kakvi su pisani za Ijude.
Laine mumije - Neke od mumija macaka u Bri­
tanskom arheolo~kom muzeju sadrze goljenicnu kost,
a slicne zamjene nadene su i u mumijama sokola iz
Svetog zivotinjskog nekropolisa u Saqqari. Otkrivene
su i lazne mumije krokodila od trstike i kostiju.
 • Mumije i mumificiranje •

Mumije iivotinja analizi i rekonstrukciji mumije. U otkrivanje

tajne ledenjacke mumije ukJjuCili su se arheo­
lozi, antropolozi, glaciolozi, kriminolozi, mi­
Slari su Egipcani kao kucne Ijubimce driali razne zivotinje: macke, pse, majmune, gazele i ptice, a sokole i mungose su
krobiolozi, botanicari, kemieari i povjesni­
trenirali da love s njima. (esto su ih i s1ikali na zidnim slikarijama. Ugrobnicama su pronadena brojna mumifici­
cari. Svi oni ieljeli su odgovoriti na brojna
rana tijela zivotinja, odmah pored mumija vlamika. Tako su i mumije zivolinja onale kao dio tradicionalnog egi­
pitanja: Sto ga je natjeralo u planine, cime
patskog shvacanja zivota. Ipak, vecina zivotinja nije umirala zajedno s covjekom kojem su pripadale. Nakon uginuca se bavio, sto je radio? Kad se ustanovilo daje
polagane su u prazne grobnice i lu su cekale svoga gospodara. bio tetoviran i daje tetovaia izvedena u pod­
rucjima akupunkturnih tocaka, fascinacija
Za mumije sokola i drugih lovackih plica iz kamijeg razdoblja starog Egipta, dok nisu bile odmOlane i proucene,
je dodatno porasla.
mislilo se da su mumije djece. Mumifikalori koji su ih balzamirali zamotali su mumiju s toliko zavoja da je bila veli­ Znanstvenim analizama dokazano je da
Cine bebe, a Ces!O su im i glave bile pokrivane maskom Ijudskog lika. Nekim kucnim mezimcima njihovi su tugujuci je mumija stara oko 5300 godina. Takoder je
vlamici organizirali luksuzne pogrebe. dokazano da je urnro u dobi izmedu 45 i 50
godina. Bio je visok 156 centimetara, a po pro­
nadenoj opremi smatra se daje bio opremljen
za dulji boravak u alpskim klimatskim uvje­
tima. Murnija tezi svega 13 kilograma, ali
jos uvijek nije sa sigurnoscu utvrdeno kako
je taj covjek umro. Nedavno su na mumiji
otkrivene dvije rane - jedna od strijele, a
druga od noia. Za prvu se smatra da nije bi­
la smrtonosna, ali duboka posjekotina na
ruci svakako je mogla biti uzrokom smrti.
Zanimljiv je naCin na koji su znanstvenici
pristupili pregledu i proucavanju mumije.
Struganjem pokosnice i sakupljanjem koma­
dica kosti uzimao se materijal za DNK ana­
lizu, a Cak su se i pomocu endoskopa uzirnali
uzorci iz crijeva. Analizirane su naslage stron­
cija i olova na zubima, koje bi trebale dati
odgovor u kakvornje okruienju Oetzi iivio.
Mnogi vjeruju da se mozaik nece moci sas­
taviti bez dodatnih arheoloskih istraiivanja
o naseljima i grobistima iz toga razdoblja.
Danas se Oetzi cuva u arheoloskom muzeju
u Bolzanu. Nalazi se u ohladenom stakle­
nom sprernniku na temperaturi od -6 DC, tj.
u uvjetima u kojima je pronaden. Uz tijelo
mumije izloieno je oruije i orude koje je uz
nju pronadeno: bakrena sjekira, luk i stri­
jeJe s vrhorn od kremena.

Laine mumije
Otkad postoji proces mumificiranja, postoje
i laine mumije, kako ljudske tako i iivotinj­
ske. Danasje vrlojednostavno pomoCu rend­
genskih zraka otkriti radi Ii se 0 pravoj ili
lainoj mumiji, no nekada je to bilo nemo­
guce bez odmotavanja. Najveci broj lainih
mumija pojavio se krajem sesnaestog sto­
ljeca, kada je egipatska vlada zabranila nji­
hoY izvoz zbog prave posasti njihova izno­
senja iz zemlje. Tada su egipatski prodavaCi
mumija poceli izradivati laine mumije. Lai­
ne mumije najcesce su prodavane turistima
kao prave, i to za veliku svotu novca. U Egip­
tu, nista ne sluteCi, kupovaJi su ih i hodo­
casnici. Sto su mumije bile ljepse i bogatije

v.ljaea 2004.
umotane, veeaje bila Sansa daje unutraSnjost
prazna. Ponekad je laina iivotinjska mu­
mija napravljenajednostavno zato sto je bilo
vrlo tesko uhvatiti iivotinju koja je trebala
biti mumificirana, kao sto je to slucaj sa so­
kolima i orlovima. Neke iivotinje, kao psi i
macke, bile su potrebne u kuCi, pa ih je bilo
steta "potrositi" na takav nacin. Osim toga,
za pravi proces mumificiranja bili su potreb­
ni skupa mirisna smola i natron.
U Engleskoj je u devetnaestom stoljecu
odmotavanje mumija bilo pravi hit. Glavna
zvijezda bio je doktor Pettigrew s Kraljev­
skog kirurskog sveuCilista. Ulaznice za nje­
gova odmotavanja bile su uvijek rasprodane.
Pred vratima, u potrazi za kartom vise, zna­
Ii su ostati i vrlo vaini ljudi i uglednici toga
vremena, kao sto se to jednom dogodil0 kan­
terberijskom nadbiskupu. Nakon predstave
sluiili su se hrana i pice. Bilo je i razocara­
vajuCih predstava. Znalo se dogoditi da je i
doktoru Pettigrewu podvaljena laina mu­
mija, pa su u predstavi nakon odmotavanja
na bini ostali stapovi i krpe. Doktor Pettigrew
primio je jos jednu casnu obvezu. Nairne,
vojvoda od Hamiltona bio je impresioniran
mumijama, pa je odluCio da ga se nakon
smrti balzamira. Umro je 18. kolovoza 1852.
godine, a posao je, naravno, obavio doktor
Pettigrew. Vojvodino tijelo je poloieno u
stari egipatski kameni sarkofag. Sarkofag
do danas nije otvoren, stogajos uvijek ne zna­
mo je Ii doktor Pettigrew bio vjest poput
starih Egipcana.

Mumi·ludilo
Cini se da su drevni engleski vladari i crkve­
njaci bili ocarani mumijama, no medu njima
 • Mumije i mumificiranje •

Mumije drugih naroda

Osim najpoznatijih egipatskih mumija, mnogi drevni narodi imali su slilno vjerovanje u zagrobni iivot, te je na
podruljima njihova obitavanja takoder pronadeno mno~tvo mumificiranih tijela. Na prostoru Juine Amerike
otkriveno je i pronadeno na tisuce mumija Inka, pokopanih u dana~njem predgradu Lime (glavni grad Perua). To
je najveca iskopina iz doba Inka pronadena u Peruu. Usredi~tu arheolo~kog nalaziJta. koje se proteie na dvade­
setak hektara, pronadeno je nekoliko izvanredno oluvanih mumija. pa se moglo dosta saznati 0 iivotu i iivotnim
navikama Inka. Smatra se da mumije potjecu iz razdoblja od 1480. do 1535. godine.

Neki pokojnici bili su pripadnici gornjih slojeva druJtva, ~to se moie zaklju6ti prema ostacima perjanica na nji­
hovim glavama. Posebno je zanimljiva jedna mumija koju su arheolozi nazvali Kraljem pamuka, jer je na njoj
pronadeno oko 150 kilograma platna. Ugrobnici se nalazilo i tijelo jedne plemkinje pokopano s malim djetetom.
Uz mumiju se nalazilo i sedamdesetak predmeta. Izmedu ostalog, iivotinjska kola, keramika i kukuruz. Ova tri
predmeta karakteristilna su za spravljanje fermentiranoga pica Inka poznatoga pod nazivom chicha.

ima i onih za koje mozemo reCi da su otisli

korak dalje. Nairne, kad je francuski kralj
Luj IV. godine 1715. umro, po njegovoj za­
povijedi srce mu je balzamirano. Stotinu go­
dina kasnije, to je srce pribavio jedan engle­
ski crkvenjak i pojeo ga za veceru! Kralj
Engleske Karlo II, koji je zivio u drugoj po­
lovici sedamnaestog stoJjeea, marljivo je sa­
kupljao prah koji je otpadao s mumija. Po­
tom bi taj prah utrljavao po cijelom tijelu
jer je vjerovao da ee tako ponesto od "starih
moei" prijeei na njega. Takvo razmisljanje
bilo je normal no u to vrijeme. Egipatske su
se mumije mrvile i davale bolesnicima kao
lijek jos od trinaestog stoljeea, a koristile su
se za sve bolesti - od trovanja do lomova kos­
tiju. Neka izljecenja mozemo pripisati upravo
guaicolu, koji ima snazno antibakterijsko dje­
lovanje. Tako su, mozemo reei i nesvjesno,
izlijeceni mnogi bolesnici.
U carobnost praha mumija vjerovali su i
slikari sesnaestog stoljeea, pa su ga doda­
vali u boje smatrajuei da on sprecava pu­
canje boja na slikama. Cak ni slavni pisac
www.ancientegypt.co.uk/mummies/home.html
William Shakespeare nije ostao imun na
members.aol.com/egyptart/mummy.html
prah mumija - on se, nairne, u Macbethu
www.crystalinks.com/mum.html
spominje kao jedan od sastojaka u vjestic­
www.civilization.ca/civil/egypt/egcr06e.html
jem loncu. Dijelovi mumija, poput ruke iIi
www.neferchichi.com/mummies.html noge, bili su cesti "ukl"asni motiv" na kami­
www.egyptologyonline.com/mummification.htm nima Engleza u devetnaestom stoljeeu.
www.c1emusart.com/archive/pharaoh/rosetta/roseff.html U devetnaestom stoljeeu, s pocecima 1'az­
www.sis.gov.eg/online/html2/oI30nOd.htm voja arheologije i sustavnoga istraiivanja

veljala 2004.
staroga Egipta, iskopano je toliko mumija
da one vise nikome nisu bile zanimljive, pa
im je cijena poprilicno pala. Stoga su, kad
je uzmanjkalo drva i ugljena, neke koristene
kao gorivo za parne lokomotive. Siromasi u
Tebi lozili su svoje peei povojima mumija.
Kako je papir naCinjen od platna oduvijek
bio na cijeni zbog svoje kvalitete, nomadsko
egipatsko pleme beduini dosli su na zanim­
ljivu ideju: krali su mumije, a zatim ih pro­
davali tvornicama papira. Augustus Stan­
wood, americki proizvodac papira s kraja
devetnaestoga stoljeca, uvozio je mumije i
njihove povoje pretvarao u papir. Povoji zbog
necistoce nisu bili dobri za proizvodnju pi­
sacega papira, ali se od njih izradivao odli­
can smedi papir koji su kupovali mesari i
trgovci kao papir za umatanje. Ova proiz­
vodnja je zaustavljena kada je otkriveno da
je epidemija kolere, od koje je nekoliko lju­
di i umrlo, bila povezana upravo s tako do­
bivenim papirom.
Prica 0 mumijama i mumificiranju, iako
stara nekoliko tisuca godina, jos uvijek go­
lica mastu znanstvenika i obicnih znatizelj­
nika. Jesmo li saznali sve? Znamo li pravu
istinu 0 naCinu i motivu mumificiranja? Za­
sto se kod svih starih naroda pronalaze mu­
mije? Ne znamo da Ii cemo ikada moei dobiti
potpuno sigurne odgovore na ova pitanja. U
tome je vjerojatno i car proucavanja i istra­
zivanja mumija. :-)

drvo znanja 72
THE MARS EXPLORATION PROGRAM
by NASA

Since our first close-up picture of Mars in 1965, spacecraft voyages

to the Red Planet have revealed a world strangely familiar, yet diffe­
rent enough to challenge our perceptions of what makes a planet
work. Every time we feel close to understanding Mars, new discoveries
send us straight back to the drawing board to revise existing theories.
You'd think Mars would be easier to understand. Like Earth, Mars
has polar ice caps and clouds in its atmosphere, seasonal weather
patterns, volcanoes, canyons and other recognizable features. How­
ever, conditions on Mars vary wildly from what we know on our own
planet. Over the past three decades, spacecraft have shown us that
Mars is rocky, cold, and sterile beneath its hazy, pink sky. We've dis­
covered that today's Martian wasteland hints at a formerly volatile
world where volcanoes once raged, meteors plowed deep craters, and The Mars Exploration Program's Science Theme
flash floods rushed over the land. And Mars continues to throw out new enti­ The Mars Exploration Program is a science-driven program that seeks to
cements with each landing or orbital pass made by our spacecraft. understand whether Mars was, is, or can be, a habitable world. To find out,
Among our discoveries about Mars, one stands out above all others: the pos­ we need to understand how geologic, climatic, and other processes have wor­
sible presence of liquid water on Mars, either in its ancient past or preser­ ked to shape Mars and its environment over time, as well as how they interact
ved in the subsurface today. Water is key because almost everywhere we find today. Mars is similar to Earth in many ways, having many of the same "sys­
water on Earth, we find life. If Mars once had liquid water, or still does today, tems" that characterize our home world. Like Earth, Mars has an atmosphe­
it's compelling to ask whether any microscopic life forms could have developed re, a hydrosphere, a cryosphere and a lithosphere. In other words, Mars has
on its surface. Is there any evidence of life in the planet's past? If so, could any systems of air, water, ice, and geology that all interact to produce the Mar­
of these tiny living creatures still exist today? Imagine how exciting it would tian environment. What we don't know yet is whether Mars ever developed
be to answer, "Yes!!" Even if Mars is devoid of past or present life, however, or maintained a biosphere-an environment in which life could thrive ..
there's still much excitement on the horizon. We ourselves might become the The key to understanding the past, present or future potential for life on Mars
"life on Mars" should humans choose to travel there one day. Meanwhile, we can be found in the four broad, overarching goals for Mars Exploration:
still have a lot to learn about this amazing planet and its extreme environments. Goal 1: Determine if Life ever arose on Mars.
To discover the possibilities for life on Mars-past, present or our own in Goal 2: Characterize the Climate of Mars.
the future-the Mars Program has developed an exploration strategy known Goal 3: Characterize the Geology of Mars.
as "Follow the Water." Fo­ Goal 4: Prepare for Human Exploration of Mars.
DICTIONARY - WORDS AND PHRASES! llowing the water begins
with an understanding of
HABITABLE - nastanjiv the current environment on
ICE CAP - ledena kapa Mars. We want to explore
observed features like dry
PERCEPTION - predodzba
riverbeds, ice in the polar
RIVERBED - rijecno korito
caps and rock types that
SPACECRAFT - svemirska letjelica
only form when water is pre­
TO REVISE - revidirati
sent. We want to look for
VOLATILE - nepouzdan, nesiguran hot springs, hydrothermal
vents or subsurface water
reserves. We want to understand if ancient Mars once held a vast ocean in
the northern hemisphere as some scientists believe and how Mars may have
transitioned from a more watery environment to the dry and dusty climate
it has today. Searching for these answers means delving into the planet's
geologic and climate history to find out how, when and why Mars underwent
dramatic changes to become the forbidding, yet promising, planet we ob­
serve today. To pursue these goals, all of our future missions will be driven
by rigorous scientific questions that will continuously evolve as we make new
discoveries.
Brand new technologies will enable us to explore Mars in ways we never ha­
ve before, resulting in higher-resolution images, precision landings, longer-ran­
ging surface mobility and even the return of Martian soil and rock samples
for studies in laboratories here on Earth.

velja~a 2004.
MARS - DID YOU KNOw?
by CORNELL University
The Mars Rovers may bounce and roll for
several minutes when they land?
Each Mars Rover lander is wrapped in airbags to
cushion the shock of hitting the martian surface.
The airbags will bounce like a beach ball at least
15 times across the landscape before coming to rest.
The first bounce may reach as high as 30 meters
(100 feet) above the ground. That's the height of
three telephone poles stacked one on top of the
other! As much as a kilometer of distance (0.6 mi­
le) may be covered from the point of impact on Mars
to where the rovers will ultimately come to rest. All
of this bouncing and rolling may take as long as
ten minutes.
There is a feature on Mars that is so deep,
it could swallow Mt. Everest?
The Hellas Impact Basin is an enormous gaping
hole in the southern hemisphere Mars. It is 2100
kilometers across (about 1,300 miles) and about
nine kilometers deep (six miles). It was probably cau­
sed by a violent collision with an asteroid billions
of years ago. The powerful impact threw debris as
far as 4,000 kilometers (about 2,500 miles) across
the surface of the planet. Not much is known about
the floor of the great basin. It is so deep that orbi­
ters circling Mars have trouble seeing through the
miles of additional atmosphere.
esting area to study, its path might be littered with
rocks and boulders. It must move slowly so that its
"brain" can analyze what it sees and pick the best
route to travel. The rover will move about the same
speed as a Galapagos Tortoise. That's about 79
yards (72 meters) per hour. In other words, over
rough terrain, it would take the Mars Rover more
than one hour to travel the length of a football field.
In addition to Earth and Mars, there's
another body in the Solar System that may
contain water?
Europa, a moon of Jupiter, could possibly have li­
quid water beneath its thick, icy surface due to a
process called "tidal heating" that warms the inte­
rior of the satellite. Europa is locked in a gravita­
tional tug of war between Jupiter and its other moons.
It is pulled in different directions which causes the
entire moon to flex. This constant stretching and
squeezing produces friction that heats the satel­
lite's interior and could be turning ice into a deep
layer of liquid water.
Mars has an enormous system of canyons
that stretches almost 2,500 miles?
If Valles Marineris (Mariner Valley) was on Earth, it
would extend across the entire continental United
States. It is up to 400 miles wide and 6 miles deep.
That's 6 times deeper than the Grand Canyon! Many
researchers feel that Valles Marineris was formed
when Mars was very young and its crust stretched
and split. Some scientists believe that, at some
DICTIONARY - WORDS AND PHRASES!
BOULDER - stijena
COLLISION - sudar
DEBRIS - otpaci
ECLIPTIC PLANE - ravnina ekliptike
GAPING - razjapljen
PERPENDICULAR - okomit
RUGGED - grbav, neravan
SPIN AXIS - os vrtnje
TO BE LITTERED - biti posut
TO BE TILTED - biti nagnut
TO BOUNCE - odskociti, odbiti se od t1a
VIOLENT - silovit
Mars has seasons?
The spin axis of Mars, like Earth, is tilted with res­
pect to the ecliptic plane. The ecliptic plane is an
imaginary disk formed by the orbits of almost all of
the planets in our solar system. If you draw a per­
pendicular line from the ecliptic plane, Mars is tilted
25° and Earth 23.5" from that perpendicular line.
Mars has enough of a tilt for seasonal changes to
occur, and they do. Temperatures increase in the
summertime to as much as 20° Celsius near the
equator, but in the wintertime it can get very cold.
Much of the carbon dioxide in the atmosphere ac­
tually freezes and becomes part of the polar ice
cap as temperatures drop to -125° Celsius. Because

point in the planet's history, these giant canyons of the difference in the orbits of the two planets, Mar­
The Mars Rover moves as slow as a tortoise?
may have been filled with water that flowed from a tian seasons are roughly twice as long as those of
Martian terrain is rugged. When the Mars Explora­
vast ocean to the north. Earth.
tion Rover is given a command to travel to an inter­

• sound and 1n1h8'.~_."'.opeI'8IIon

lawful m........ of the BJ budget). betw8eA
Theee are ftried by five other IRIpOrtant the~but
bodies: many aIber-8Ubl_Gf.41n1ct
• ~ EaJ.mc ... SoaiII ComnIIlee CUEW'llllVdlv"I rw',JI-.
~ the ClPIdoIlI of orgIIliIed civil ringfMedl , ....:• • •lI8IIion;
socI8ly on economic and socleIl88l&); reglonII ~
• CommIlI8e of the Regions (8llPI BBBBB Ihe tion; maIcIrig gIoballslllkln work for ewwyone.
0f*1i0nI of I8gionII and Ioc8I d1orIIies);
A runber of agencies and au. bodies com­ DICTIONARY - WORDS AND PHRASES!
plete the &y&tem.
11ut to .... COMMON - zajednicki
EurapeIn M Ell deci8iona and pr0­ COUNCIL OF THE
cedures .... bEed on the TreeIies, which are EUROPEAN UNION - Savjet Europske unije
agreed by a111he EU counb'ies. ENLARGEMENT - prosirenje, poveeanje
InWaIIy, the EU consisted of Just six coun­ EUROPEAN COMMISSION - Europska komisija
tries: Belgium, Germany, France, Italy, luxem­ EUROPEAN PARLIAMENT - Europski Parlament
bourg and the Nether1ands. Denmark, Ireland EUROPEAN UNION - Europska unija
and the United Kingdom joined in 1973, INITIAlLY - u poeetku
Greece in 1981, Spain and Portugal In 1986, SOVEREIGNITY - suverenitet, nadleznost
Austria, Finland and Sweden in 1995. In 2004 TO DELEGATE - delegirati
the biggest ever enlargement takes place with TRADE - trgovina
10 new countries joining.
Njemacka je zemlja smjestena u samom sredistu europskog kontinenta i danas je jedna od
najrazvijenijih zemalja svijeta. Tijekom svoje duge i burne proslosti mnogo je puta unistena
gotovo do temelja, no svaki bi put, poput mitske ptice feniks, ponovno oiivjela i iznenadno se
pojavila jos jaca nego prije.

veljala 2004.
 ovijest Njemacke zapocinje prije oko

P 2500 godina s germanskim plemeni­

rna koja su nastanjivala sjeverni dio
europskog kontinenta i sve vise napredova­
la u unutrailnjost. PostojaJe su tri glavne ple­
menske skupine: istocni, sjeverni i zapadni
Germani. Granica izmedu Rimskog Cars­
tva i teritorija koji je pripadao Germanima
bilaje na rijeci Rajni, a pomicaJa se ovisno 0
aktuaJnim pobjednicima. U periodu izmedu
2. i 6. stoljeca germanska su plemena sirila
svoj teritorij. Toje bilo slavno razdoblje pros­
losti germanskog naroda i nepresusan izvor
materijala za herojske epove, a zaokruzila ga
je propast Rimskog Carstva krajem 476. go­
dine. Nakon toga su Franci, druga europ­
ska velesiJa, utemeljiJi organiziranu njemacku
drZavu, na celu s dinastijom Merovinga. Tu
su dinastiju naslijedili Karolinzi, za vrijeme
••
kojih je Franacka bila najveea i najsnaznija.
Ova se snazna drzava raspala smrcu Lud­
viga 1. Poboznog, ciji su sinovi 843. godine
sklopiJi Verdunski dogovor. Temeljem tog do­ ,
I I' I I I
govora istocna Franacka pripalaje Ludvigu
:' "
Njemackom. Nakon sto je umro posljednji , , , I ,
"
istocnofranacki clan te dinastije, dolazi do ko­ ,I' 'I
"
nacnog osamostaljenja istocnofranacke dda­
I
ve i od tog trenutka govorimo 0 njemackoj '"
ddavi. U njoj se formiralo nekoliko feudal­
nih vojvodstava: Franacka, Bavarska, Svap­
I.

.1
II
"
I I . I I I II
.. .1
"
,I,f
"

ska, Tiringija, Saska i Lotaringija. Za nje­ ,. ,

mackog kralja izabran je franacki vojvoda
II I
': I I I'
" II

Konrad, a nakon njega zavladala je saska

.1
• I
" II

I I II l.
 • Njemacka •
I. Svjetski rat i Weimarska republika
lako Prvi svjetski rat nije nastao iz neposrednog sukoba dviju vodecih sila,
Njemalke i Engleske, Njemalka je odigrala znalajnu ulogu da dode do
rata. Povod velikom sukobu bio je atentat u Sarajevu - ubojstvo aus­
trougarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, koje su polinili pri­
padnici skupine Mlada Bosna. Franjo Ferdinand bio je predstavnik austrij­
ske protusrpske politike, no to je prilikom posjeta Sarajevu platio zivotom.
Austro-Ugarska je htjela kazniti polinitelje i istovremeno zapla~iti Balkan
tako da prisili Srbiju da ustupi dio svog teritorija Bugarskoj. Njemalka je
svojoj susjedi obecala da se pri rje~avanju tog konflikta nece mije~ati,
izazivanje Srbije pokazalo se lo~im potezom. Ubrzo je izbio rat u kojem su
na jednoj strani bile Centralne sile s Njemalkom i Austro-Ugarskom na
lelu, a na suprotnoj su strani bile sile Antante, s predvodnicama Engleskom
i Francuskom. Rat je trajao letiri godine, a rezultirao je pobjedom sila
Antante. Nakon rata, Njemalka je progla~ena jedinim krivcem za njegov po­
letak. Austro-Ugarska Monarhija je uni~tena, Njemalka je izgubila 73 000 km'
teritorija, oduzete su joj prekomorske kolonije, a ostatak Njemalke potpao
je pod upravu Dru~tva naroda. Kao kaznu za izazivanje rata Njemalka je
morala placati ratnu od~tetu 30 godina, do ukupnog iznosa od 126 mili­
jardi zlatnih maraka, nije smjela imati vecu vojsku, ratnu mornaricu niti
podmornice, nije smjela uvesti opcu vojnu obvezu i obvezala se uni~titi
velik dio svog naoruzanja.
Privreda Njemalke bila je stabilna i lvrsta, i u takvim je poslijeratnim
okolnostima SlVorena Weimarska republika, po ustroju parlamentarna
demokratska drzava. Prvi je predsjednik te drzave bio Friedrich Ebert.
velj.i.2004.
dinastija. Oton I. okrunio se 962. u Rimu carskom krunom i otada se nje­
macka driava naziva Svetim Rimskim Carstvom Njemacke Narodnosti,
iIi Prvim Reichom. Na koloniziranim podrucjima, s kojih su potiskivani
Slaveni, posJije su se razvile Austrija (Istocna Marka) i Prusija (Marka
Brandenburg). Moe njemackog cara na vrhuncu je u vrijeme Henrika III.
(1039-1056), a zatim opada u "borbi za investituru" s rimskim papom. Iz
te borbe su korist izvukli njemacki feudalci. Ubrzo nakon smrti Fridrika II.
Njemacka upada u anarhiju.
Od Habsburgovaca do Bismarcka
Pocetkom 15. stoljeea Njemackaje doiivjela znacajan privredni uspon. Bi­
laje medu prvim zemljama u Europi, no nije bila dobro uredena iznutra.
no
Veee kneievine unutar monarhije bile su Bavarska, Austrija, Saska, Bran­
denburg i druge. U to je vrijeme dinastija Habsburgovaca ponovno sjela
na celo monarhije i pokusala ucvrstiti njen poloiaj.
Tijekom 16. stoljeca u Njemackoj su izbijaJi neprestani sukobi izmedu
cara i staleia oko priznavanja protestantizma. Crkva na to nije mogla pris­
tati, a time niti car, paje u Njemackoj izbio vjerski rat koji je zavrsio pot­
pisivanjem mira u Augsburgu 1555, pri cemu je protestantizam napo­
kon priznat.
Stanje je u Njemackoj nakon vjerskog rata bilo priJicno stabilno, sve dok
se nije ponovno nasla kao ratiste na kojemu su se veJike europske velesile
i njihovi saveznici trideset godina razracunavali oko svojih suprotnih po­
litickih interesa. Tridesetogodisnji rat otpoceo je 1618. godine, i Njemac­
ka je iz njega izasla jako osJabljena.
Sveto Rimsko Carstvo Njemacke Narodnosti definitivno je ukinuo Na­
poleon 1806. spojivsi sve njemacke driave, osim Pruske i Austrije, u Rajn­
ski savez, a austrijski car Franjo II. odrekao se naslova rimskog cara.
Raspavsi se nakon NapoJeonova poraza, Rajnski savez 1815. mjesto ustu­
 •• I'
I" ." ~ . to :.
" II.

. , , ., I "
, I I

.... .. , .,
.o'
.
• 1. .1 •

" .
, I

..
I I

" .. , I

': .1'

, . ,.
':
I

,
, " ,
• 1.

': I'
"
",
':
. ... .
. 1.

:. ..
..' :, .1
"
" 'I
II­
':
:'
I. I. I t: I I I.
:' , I
:'
pa Njemackom savezu od 38 suverenih dria­
va, medu kojimaje bilo i pet velikih kraljev­
I. I II ,
I·
"
, I I. ' .. .," .1­ . ,
'" :. II

stava: Austrija, Pruska, Saska, Bavarska i " I

" :' I I

, I,
Wiierttemberg. " " " I

.,
II

, " I I

I. I 'I .
Njemackaje ujedinjenje svojih ddava do­ " ," "
I' u pravcu Trga Adenauer situacija se
zivjela tek u drugoj poJovici 19. stoljeca kad "
,
I I I.

" I
" " " I
• .1 I. I • II I I

je nakon njemacko-francuskog rata (1870­ , :11

I. I
:' I I
:1' I' .. • t I

1871) stvoren Drugi Reich. Tvorac novog car­ I , III

stva bio je Otto von Bismarck, a u njemu je

. I " ,

dominirala Pruska.
-. ." I I' ,. I

I . I.
Treci Reich i II. svjetski rat of

. I I. . - I

Jos za vrijeme Weimarske republike na po­ "

Iiticku scenu je stupila desnicarski orijenti­ "
rana Nacionalsocijalisticka stranka pod vod­
I,
stvom Adolfa Hitlera. Isprva je ta stranka
hila mala i beznacajna, ali je u vrlo kratkom .. II
."
roku izrasla u mocnu stranku, kojaje napos­
ljetku i srusila Weimarsku republiku. Hit­ , , :.
ler je objavio teoriju 0 nadmocnosti nordij­ .,. .1 I'
I
"

sko-germanske rase, soo je kasnije rezultiralo .. "

,. .. "
sustavnim progonom Zidova i drugih neger­ I.
:' I I

, "
manskih naroda. Hitlerova je Nacionalsoci­
" " I
I.
"
jalisticka stranka (nacionalsocijalisti, nacis­ I. • 1' , ." ,.
ti) dosla na vlast 1933. godine, a dobivalaje ,
.
I I I I I

veliku potporu srednjeg sloja stanovnistva. " .1. , ,

U proljece 1938. godine Njemackoj je pri­ .1. I

pojena Austrija, a ujesen iste godine, rasko­ I. I I

madana je Cehoslovacka, te BU Njemackoj " '1 I • .,' I I ' .1 I I I

drva znanja 72
• Njemacka·

,, ,
,.
, "
,. " " "
, , ':
':
,
lit,
" :It ."
,. ., , ,
"
,
" " "
II ,
•, ':
, ., , ,
.. .. ., ,
:.
,, , ,, " ,,
" " ." ,
, , , ,. ,, "
I,

II ,•, I'

"
"
II , , , ". .1, ,
, , " , • ,

,, ., , " , "
, ,
" "
I
'" ,. I

I,
,. .1 '1 :.
II
" " I
"
I , .,
" II

" • , ,, :' ., , .1

II II ., , ,. ., I. I , , II

II II .1 I. ,,
,, " " ,. ,
,. , .,. , ,.
'I
, t: .
.. ':
pripojena podrucja gusee nastanjena Nijem­
• 1. "
cima. Dok se svijet nadao da su ovi ustupci
"
" " Hitleru dovoljni da ne dode do pocetka ra­
,, , , , :' , , " ,
"
.. , "
I
ta, njegovi su apetiti neprestano rasli. Da­
." , , : na 1. rujna 1939. godine, napadom na Polj­
,. , , ,,
" sku sluzbenoje poceo II. svjetski rat. Rat koji
je trajao punih sest godina bio je najveei su­
kob u povijesti covjecanstva.

Iz 20. u 21. stoljece

Nakon rata su vrhovnu upravu nad Njemac­
kom preuzele cetiri saveznicke sile: SAD,
Francuska, Velika Britanija i SSSR, te su u
Njemackoj stvorene i cetiri okupacijske zo­
ne. Na slican je naCin podijeljen i bivsi glav­
ni grad Njemacke Berlin. Njemacka je bila
ratom unistena. Uslijedile su teske godine
oporavka. Dobivalaje znatnu financijsku po­
moe od ratnih pobjednika na putu obnove i
u tome je relativno brzo i uspjela. U ozracju

veljala 2004.
 r -­ '-­
"".".
, .

Nizozemska
-""t,

NJEMACKA
_.._­
Povrsina:
357021 km' Belglja

Smjestaj:
",.,.
47 15' N- 55 4' N
60' E- 15 2' E
Stanovnistvo:
82 398 300 51.
Francuska

hladnog rata, koji je nastupio neposredno na­
kon svrsetka II. svjetskog rata, prihvacanjem
novog ustava 23. svibnja 1949. godine progla­
senaje Savezna Republika Njemacka, kojaje
bila pod protektoratom zapadnih kapitalis­
tickih sila, a 7. Jistopada iste godine u dogo­
vom sa sovjetskim vojnim vlastima prog­
lasenaje Demokratska RepubJika Njemacka.
Dvije susjedne novonastale drZave bile su bit­
no drugacije po ekonomskoj snazi i drustve­
nim previranjima, no ipak je to bio jedan
narod i jedna zemlja. Dvije su Njemacke po­
novno ujedinjene 3. listopada 1990. godine,
malo manje od godinu dana nakon pada Ber­
linskog zida. Berlin je ponovno postao glav­
nim gradom Republike Njemacke. Ova zem­
Ija se digla iz pepela, uspostavila ekonomsku
i drustvenu stabilnost. Danas je ovo jedna od
najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta, a cla­
nica je Europske Unije i NATO saveza.
Gustoca stanovnistva:
231 st/km'
Glavni grad:
Berlin
Sluibeni jezik:
njemalki
Sluibena val uta:
euro (I euro = 100 centi)
Bruto drustveni proizvod:
2160 milijardi USD
Driavno uredenje:
federalna republika
RELJEF
Sjeverna njemaeka nizina je najveca prirodna regija
Njemalke. To je nisko podrueje, vecinom ispod 90
metara nadmorske visine. Sredisnje njemaeko pobrde
je niz visoravni 5 brdima, veCinom od 300 do 750
metara nadmorske visine. Pobrda su starog geoloskog
podrijetla i obiluju rudnim bogatstvom. Juino nje­
maeko pobrde ukljueuje niz dugalkih, paralelnih
planinskih lanaca koji se pruiaju od jugozapada
prema sjeveroistoku. Gorje Schwarzwald nalazi se na
jugozapadu Njemaeke. Bavarske Alpe obiluju prirod­
nim Ijepotama, a tu je i najvisi vrh Njemaeke,
lugspitze (2963 metra).
KLIMA
Sjever Njemalke je pod klimatskim utjecajem
Atlantskog oceana, dok unutrasnjost ima kontinentalna
klimatska obiljeija. lime i Ijeta su vlaini i svjeii, 5
eestom naoblakom. Berlin ima srednju sijeeanjsku
temperaturu zraka _1°C, a srpanjsku 19°C. Jug
zemlje je topliji: u Munchenu srednja sijeeanjska
temperatura zraka iznosi 2°C, a srpanjska 20°C.
INDUSTRIJA
Cijela Njemalka je doiivjela snaian prom industrijali­
zacije, a u sklopu suvremenog prestrukturiranja razvija
nove industrijske grane 5 najviSom tehnologijom.
Takva suvremena, ekoloska proizvodnja traii i nove
lokacije. Uz industrijsku koncentraciju na sjevernom
dijelu nizine Rajne, u Ruhru, sada se industrija smjesta
na jug, oko Frankfurta, Manheima, Stuttgarta i
'-
Munchena. Valja spomenuti automobilsku industriju,
koja u bruto drustvenom proizvodu sudjeluje sa cak
40%, crnu metalurgiju i industriju strojeva u
Bochumu, Emnu i Dortmundu, te tekstilnu industriju
u Wuppertalu i Krefeldu.
RUDARSTVO I ENERGIJA
Sredisnje njemacko pobrde izrazito je bogato
raznovrsnim rudama, sto je omoguCilo razvoj mnogih
industrija. Naslage kvalitetnog ugljena omogucile su
razvoj erne metalurgije i metalopreradivacke industrije.
Bogata su nalazista i ugljena slabije kvalitete -lignita,
koji se koristi za proizvodnju elektricne energije u
termoelektranama iii kao sirovina. Unatoc velikom
rudnom bogatstvu, Njemacka vecinu ruda uvozi zbog
ekonomske neisplativosti eksploatacije vlastite.
STANOVNISTVO I GRADOVI
Njemacka je, nakon Rusije, najmnogoljudnija europska
zemlja. lako 91% stanovnistva cine Nijemci, velik je
broj imigranata, u prvom redu Turaka, te Hrvata,
Srba, Rusa i Poljaka. la Njemaeku je specificna pojava
medusobno povezivanje gradova, koji tako stvaraju
velika urbana podrueja. Berlin je glavni grad i sjediste
vlade. Hamburg, smjesten na potopljenom uscu
(estuariju) rijeke Elbe, glavna je luka i veliki
industrijski centar. Munchen je najvainije srediste
na jugu zemlje i glavni grad pokrajine Bavarske.
PROMET
Ukupna duiina mta iznosi 230 735 km, od cega je
II 515 km autocesta. Vecina autocesta prolazi kroz
gusto naseljeni zapadni dio zemlje. Duiina ieljeznilke
mreie iznosi 45 514 km, a gotovo polovina pruga je
elektrificirana. Njemalka ima i 7500 km unutrasnjih
plovnih puteva, od kojih je najvainija rijeka Rajna.
Izmedu cetrdesetak zraenih luka 5 redovitim
putnickim prometom potrebno je istaknuti zracnu
luku u FrJnkfurtu, koji je mdiste europskog
medunarodnog prometa, te zracne luke u Munchenu,
Dumldorfu i Hamburgu kroz koje godisnje prode
vise od 10 milijuna putnika.

drvo ,n.nj. 72
 tQt
t rbo II

Limacice i Iimaci! Sretni dobitnici nagradnog kviza

Pokafite odraslima kako se osvaja 1 milijun kuna! iz DRVA ZNANJA broj 70.
Turbo Iimac nagraduje najtocnije i najbrfe kvizoljupce! 1. MILIJUNAS JUNIOR
Ispunite dopisnicu priloienu u Drvu znanja, zaokruiite tocne odgovor~ i sakupite bodove: svaki tocan odgovor donosi yam 1 bod Vedran Koful
Limacice i limace 5 najveCim brojem bodova, koji prvi stignu na nasu adresu, ocekuju:
Strma ulica 10, Siavonski Brod
Klasicna gimnazija
1 igra Tko feli biti milijunas junior
2 knjige pitanja Tko feli biti milijunas 2. KNJIGA
Neva Lovrencic
Ognjena Price 4, Cakovec
Prirodoslovno·matematicka
Dopisnice soljite no odresu: gimnazija Varafdin
Magma
(ra Turbo limac kviz) 3. KNJIGA
Bastijanova 52a Monika Jef
St. Grabovac 96, Novska
10 000 Zagreb Tehnicka skola Kutina