You are on page 1of 26

CENTAR ZA RAZVOJ I PRIMENU NAUKE, TEHNOLOGIJE I

INFORMATIKE NOVI SAD

Joomla
Seminar za profesore informatike osnovne i
srednjih škola Izrada prezentacija - Web
prezentacije kao podrška nastavim i školskim
aktivnostima.
Predavač: Saša Dulovid

2008.

CNTI
Joomla
SISTEMI ZA UPRAVLJANJE SADRŽAJIMA – CMS.............2 SADRŽAJ .................................................................... 15
ZAŠTO CMS? ............................................................... 2 SEKCIJE – KREIRANJE I UREĐIVANJE ................................... 15
PREDNOSTI KOJE DONOSI CMS ......................................... 3 KATEGORIJE ............................................................... 17
TIPOVI SISTEMA ZA UPRAVLJANJE SADRŽAJEM ........................ 4 ČLANCI ..................................................................... 17
OSNOVNI DELOVI SISTEMA ZA UPRAVLJANJE SADRŽAJIMA ......... 6 KOMPONENTE ............................................................ 20
JOOMLA........................................................................6 MENI ....................................................................... 21
INSTALACIJA ................................................................. 7 MODULI .................................................................... 24
ADMINISTRATIVNI PANEL ............................................... 13 NASLOVNA STRANA ...................................................... 25
JAVNI DEO SISTEMA ...................................................... 13 UPRAVLJANJE KORISNICIMA ............................................ 26
PROMENA ŠABLONA ..................................................... 13

Sistemi za upravljanje sadržajima – CMS


I pored velikog broja različitih sistema za upravljanje sadržajima (Content Management Systems)
njihova zastupljenost još uvek nije velika, ali je nesumnjivo da njihovo vreme tek dolazi. Postoji
nekoliko tipova sistema za upravljanje sadržajem, ali je za nas svakako najznačajniji sistem za
upravljanje Web sadržajima. Kao standardni izlaz kod ovih sistema podrazumeva se Web browser.
Ako kažemo da je sadržaj bilo šta (tekst, slika, video, audio…) što možemo publikovati na mreži, a da
pod upravljanjem sadržajima podrazumevamo efektivno upravljanje kombinovanjem pravila,
procesa i tokova rada na način da tehnička lica, autori i ureĎivači mogu kreirati, menjati i publikovati
sadržaj na jednostavan način, onda možemo izvesti sledeću definiciju:
„CM sistem je alat koji omogućava različitom tehničkom i netehničkom osoblju da kreira, menja i na
kraju publikuje različite sadržaje poput teksta, grafike, video zapisa i slično, pri čemu je manipulacija
tim sadržajima ograničena centralizovanim setom pravila, procesa i tokova rada koji obezbeĎuju
koherentan i validan izgled krajnjeg produkta kao što je na primer Web sajt.“

Zašto CMS?
Problem…
Na primeru firme koja želi da postavi Web prezentaciju možemo sagledati značaj primene sistema za
upravljanje sadržajem.
Prvi korak bio bi nalaženje dizajnerske kuće koja će napraviti sajt koji odgovara potrebama firme.
Kada je sajt napravljen, javiće se potreba izmena i postavljanje novog sadržaja. Često će ove izmene
biti vrlo male (novosti, adrese, brojevi telefona…), a ponekad će biti potrebno i obimnije ažuriranje
(novi proizvod, promena načina poslovanja…). Svaka izmena zahteva ponovni angažman dizajnerske
kuće. Veliki broj manjih ili većih izmena će neminovno dovesti do problema u realizaciji, a svakako će
se postaviti i pitanje ekonomske isplativosti.
Problemi koji se mogu javiti u toku održavanja Web prezentacije mogu biti:

često ažuriranje zbog promena u uslovima korišćenja proizvoda ili drugih promena

osvežavanje vizuelnog izgleda

dizajnerska kuća zahteva da se materijal dostavi unapred

sajt se ažurira, ali se ispostavi da je materijal pogrešan

ne postoji mogućnost smeštanja dokumenata unapred, pa je potrebno da neko objavljuje
dokument u tačno odreĎeno vreme
 višejezička podrška
Ceo problem se može još bolje sagledati ako samo nabrojimo šta će se sve menjati vremenom, npr.:

2
 cene proizvoda
 specifikacija proizvoda
 ilustracija proizvoda
 kategorija proizvoda
 markentiške akcije
 uslovi korišćenja
 informacije o podršci i servisu
 obaveštenja za štampu
 ponude za posao
 kontakt telefoni i adrese
 linkovi…
Vidimo da je daleko veći problem održavanje Web prezentacije nego njena početna izrada. Veliki broj
problema se može rešiti postavljanjem softvera koji radi u pozadini i koji će ceo put od ideje do
realizacije učiniti transparentnim za sve osobe uključene u održavanje Web sajta. Treba napomenuti da
održavanje treba da sprovodi osoblje koje je specijalizovano za sadržaj koji na sajtu treba da se pojavi,
a koje ne mora da zna način na koji taj sadržaj dospeva na sajt.
Rešenje…
Rešenje za prethodno opisane probleme bi moralo da zadovoljava sledeće uslove:
 sadržaj mora da bude promenljiv kroz standardni interfejs (Web browser) i to od strane
osoba koji nemaju nikakvo poznavanje HTML jezika
 svaka promena mora da proĎe automatizovanu proceduru odobrenja – sistem bi trebao
mejlom da obavesti svaku osobu koja se nalazi u toj proceduri. Dok se ne proĎe cela
procedura odobrenja, sadržaj ne može da bude objavljen na sajtu
 promene moraju da se prikažu u tačno definisanom intervalu vremena. Osobe zadužene za
odreĎene sadržaje moraju biti automatski obaveštene od strane sistema o približavanju
kraja intervala
 promene na strukturi sajta moraju automatski da ažuriraju i sistem navigacije kroz sajt
 svaka promena mora biti nezavisna od svih drugih promena
Sistemi za upravljanje sadržajima su u mogućnosti da zadovolje ovakve uslove. Radeći u pozadini, oni
nam omogućavaju da održavamo Web sajt bez potrebe za angažovanjem bilo kakvog dizajnerskog ili
programerskog tima.
Korišćenjem sistema za upravljanje sadržajem mogu se rešiti gore navedeni problemi jer:
 ažuriranje stranica ne zavisi od Web dizajnera
 promene mogu biti napravljene u bilo kom trenutku
 tehničke detalje odraĎuje sam sistem dozvoljavajući rad na stranicama i licima bez
prethodnog tehničkog obrazovanja
 više osoba u isto vreme može održavati sajt
 osobe mogu da dobiju privilegije da održavaju samo jedan deo sajta
 sistem vodi računa da sve stranice imaju konzistentan izgled
 moduli koji se mogu nadograditi omogućavaju da sajt raste zajedno sa potrebama

Prednosti koje donosi CMS


Sve prednosti koje donosi korišćenje sistema za upravljanje sadržajem možemo grupisati u nekoliko
tačaka:
 CMS omogućava da informacije budu sveže ažurirane, konzistentne i visoko kvalitetne.
Ukoliko je to slučaj, postoji velika verovatnoća da se posetilac takvog Web sajta ponovo
vrati na isti sajt jer zna da tu uvek može da pronaĎe nove informacije.
Gledajući samo sa tehničke strane, većina Web pretraživača danas rangiraju stranice, koje
se češće ažuriraju, više u rezultatu pretrage nego one koje se manje ažuriraju.

3
 Sa CMS sistemom je posebno izraženo ponovno iskorišćenje informacija. Ovo je naročito
evidentno u situacijama kada se sadržaj ne kreira na samom sajtu već se prikazuje od strane
nekog drugog dobavljača.
 CMS obezbeĎuje povećanu produktivnost IT odeljenja kompanije. Web programeri mogu
da se koncentrišu na tehnologiju, re-dizajn i funkcionalnost samog sajta, a ne na ažuriranje
njegovog sadržaja.
 Sistemi za upravljanje sadržajima omogućuju decentralizovano kreiranje sadržaja. Ovim se
omogućava globalni doprinos sadržajima i informacijama. Vreme izlaska svake promene i
nove informacije je skraćeno izbegavanjem uskog grla koja stvaraju IT odeljenja. Kreatori i
editori sadržaja su u mogućnosti da preuzmu pravo i odgovornost za informacije koje
objavljuju.
 CMS prikazuje centralizovani tok rada, proces odobravanja i pravila po kojima se
kontroliše životni ciklus sadržaja od trenutka kreiranja do trenutka publikovanja na spoljni
medijum. Na ovaj način obezbeĎuje se decentralizovano dodavanje novih sadržaja bez
gubitka mogućnosti centralizovane kontrole procesa.
 CMS obezbeĎuje prednost nad konkurencijom. Dinamičan i brzo promenljiv Web sajt
odaje utisak žive i napredne kompanije.

Tipovi sistema za upravljanje sadržajem


Sistemi za upravljanje sadržajem mogu se podeliti na sledeće tipove:
 sistemi za upravljanje dokumentima (Document Management System)
 sistemi za upravljanje digitalnim sadržajima (Digital Asset Management)
 sistemi za upravljanje Web sadržajima (Web Content Management)
 sistemi za upravljanje edukativnim sadržajima (Learning Content Management)
Sistemi za upravljanje dokumentima – DMS
DMS (Document Management System) automatizuje kontrolu elektronskih dokumenata. Pod
kontrolom se podrazumeva kompletan ciklus dokumenta, od kreiranja do finalnog arhiviranja.
Funkcije ovakvog sistema mogu da uključe identifikaciju dokumenta, smeštanje na repositorijum,
praćenje, kontrolu verzija i prezentovanje.
Ovakvi sistemi optimizuju korišćenje dokumenata nezavisno od bilo kog medijuma i obezbeĎuju
postojanje jedinstvenog repositorijuma na kome se čuvaju dokumenti sa meta podacima koji se koriste
da opišu te sadržaje. Sistem beleži istorijat svakog dokumenta (promene) i vezu sa drugim
dokumentima.
Sistem za upravljanje dokumentima treba da poseduje komponente: arhiviranje, administraciju i
pronalaženje.
Arhiviranje – infrastruktura za arhiviranje. Krajnji korisnici moraju biti u mogućnosti da jednostavno
unesu, snime i indeksiraju dokument bez ograničenja u brzini, formatu i veličini.
Administracija – definisanje prava pristupa dokumentima, kontrola toka dokumenta (autorizacija,
revizija, rutiranje, komentarisanje, odobravanje, postavljanje rokova) i obezbeĎivanje sigurnosti
dokumenata.
Pronalaženje – sposobnost sistema da brzo i precizno odgovori na zahtev korisnika za nekim
dokumentom. Pretraživanje se može vršiti po ključnim rečima, naslovima, rečima u samom
dokumentu, kao i po sinonimima. U toku pretrage se mogu koristiti razni filteri.
Postoji nekoliko standarda vezanih za sisteme za upravljanje dokumentima: ODMA (Open Document
Management API), Shamrock (Shamrock Document Management Coalition), DEN (Document
Enabled Network), OLE (Object Linking and Embedding).

4
Sistemi za upravljanje digitalnim sadržajima – DAM
Sistemi za upravljanje digitalnim sadržajima su deo sistema za upravljanje dokumentima. Može se reći
da sve što važi za sisteme za upravljanje dokumentima važi i za sisteme za upravljanje digitalnim
sadržajima. DAM (Digital Asset Management) više obraĎuju binarne fajlove – slike, audio i video
zapise. Meta podaci se koriste za opis sadržaja i za organizaciju repositorijuma. Specifičnost DAM
sistema je postojanje algoritama za konverziju formata fajlova (npr. iz GIF u JPEG).
Sistemi za upravljanje Web sadržajima – WCM
WCM (Web Content Management) sistemi dodaju prethodnim sistemima sloj koji omogućava
publikovanje sadržaja na interne i eksterne sajtove. Sistemi za upravljanje Web sadržajima
omogućavaju kompletan proces postavljanja Web sajta, od alata za kreiranje sadržaja (WYSIWYG
editora), preko publikovanja, do arhiviranja. Vode računa o strukturi sajta, izgledu publikovanih
stranica i navigaciji kroz sajt.
WCM sistem se može slikovito prikazati na sledeći način:

Dizajner

Šablon

CMS Web server Web browser

Sadržaj

Dizajner

U WCM sistemima sa sadržajem možemo uraditi sledeće:


 kreirati sadržaj (authoring)
 opisati (metadata tagging)
 menjati (editing)
 menjati sadržaj od strane više ljudi (collaboration)
 dozvoliti nekim ljudima da urade odreĎene stvari (workflow)
 zabraniti nekim ljudima da manipulišu sadržajem (security)
 voditi evidenciju o promenama (versioning)
 odlučiti kada će sadržaj biti prikazan (scheduling)
 prikazati u odreĎenom formatu (template)
 dozvoliti da sadržaj bude prikazan na drugim stranama (syndication)
 dozvoliti da sadržaj bude različito prikazan različitim posetiocima (personalization)
Jedan od zahteva koje sistem mora da ispuni je postojanje procesa u kome različite osobe u koracima
odobravaju publikovanje sadržaja. Na sledeći korak se prelazi samo ako je prethodni odobren, ako
nije, sadržaj se vraća osobi koja ga je kreirala.
Sistemi za upravljanje edukativnim sadržajem – LCM
Ovi sistemi su prvenstveno namenjeni za upravljanje i isporučivanje sadržaja za učenje.
Kombinovanjem i upravljanjem sadržajima i aktivnostima pomoću LCM (Learning Content
Management) sistema kreiraju se i isporučuju kursevi bazirani na tim sadržajima.
Ovi sistemi imaju mogućnost organizovanja sadržaja u skladu sa nekim od standarda, kao što su
SCORM (Sharable Content Object Reference Model) ili AICC (Aviation Industry Computer-Based
Training Committee). Time je omogućena kompatibilnost sadržaja bez obzira koji se LCM sistem.
Pored smeštanja i prikazivanja sadržaja LCM sistem obezbeĎuje:
 alate za kreiranje sadržaja – omogućavaju jednostavno i lako unošenje sadržaja
 fleksibilan dizajn kursa – omogućava slobodu prikaza kursa krajnjem korisniku

5
 ponovno korišćenje objekata – sadržaj unutar LCM sistema se čuva kao objekat koji se
može koristiti i u drugim kursevima
 otvoren interfejs prema drugim sistemima – poštovanje standarda (SCORM, AICC…)

Osnovni delovi sistema za upravljanje sadržajima


Uspešan CMS sistem mora da sadrži više elemenata tako da sam sistem omogućava: jednostavno
korišćenje, da ima lep vizuelni dizajn, da ima više raspoloživih komponenti, da ima dobre
performanse, itd.
Osnovni delovi ovih sistema su:
 integracija sadržaja – sve radnje sa sadržajem u okviru CMS-a, od unosa, obrade, pa do
prikaza
 kontrola verzija – omogućava da više autora ne mogu menjati isti dokument u isto vreme, i
omogućava čuvanje starijih verzija fajlova
 tok rada – definisanje praćenja sadržaja od kreiranja, preko revizija, pa do prihvatanja i
izdavanja
 repositorijum sadržaja
 menadžment korisnika i njihovih privilegija
 korisnički interfejs
 aplikacije (moduli) – dodaci pomoću kojih ceo sistem dobija veću funkcionalnost (npr.
forum, blog, ocena stranice, prosleĎivanje linka, vesti, pretraga, lokalizacija,
personalizacija…)

Joomla
Joomla je jedan od sistema za upravljanjem sadržajem. Pomoću ovog sistema možemo
kreirati vrlo kvalitetne Web sajtove, a što je najlepše od svega, posle kreiranja možemo
veoma lako i efikasno održavati i menjati sadržaj našeg sajta. Joomla nam omogućava se
bavimo sadržajem i strukturom sadržaja, umesto da se bavimo Web stranom kao krajnjim
ishodom. Izgled sajta je odvojen od sadržaja i odreĎen je šablonom. Šabloni se mogu menjati i time će
naš sajt dobiti potpuno nov izgled.
Lakoća korišćenja i fleksibilnost ovog sistema kao i sve ostale pogodnosti koje smo pomenuli u delu o
CMS doprineli su da je Joomla jedno od popularnih i vrlo traženih rešenja. Joomla se može uspešno
koristiti za izradu različitih vrsta portala, od korporativnih do community, za lične Web prezentacije,
intranet rešenja itd. Zbog velikog broja dodataka Joomla može odgovoriti različitim zahtevima.
Neke od mogućnosti Joomla CMS-a su:
 podrška za višestruke autore sadržaja
 odobravanje sadržaja pre objavljivanja
 početak i završetak objavljivanja na zadati datum
 unos nekategorizovanog sadržaja
 arhiviranje sadržaja
 mogućnost ocenjivanja sadržaja
 podrška za vizuelne editore
 upload slika za korišćenje na sajtu
 organizacija sadržaja u sekcije i kategorije
 napredna administracija
 podrška za višestruke administratore
 grupisanje korisnika po pristupnom nivou
 lokalizacija korisničkog sistema i administracije
 kreiranje jednostavnih anketa
 upravljanje privremeno izbrisanim sadržajima

6
 objavljivanje reklama – banera
 napredna instalacija dodatnih elemenata (komponente, moduli, šabloni)
 sistem web pomoći
Administrativni deo radi sa strukturom web stranica tako da brzo i lako omogućava pristup i obradu
fajlova: kopiranje, uklanjanje, kreiranje i ureĎivanje postojećih fajlova, preimenovanje i instalaciju
dodataka.

Instalacija
Da bi Joomla CMS radio potrebno je instalirati Apache web server, kao i podršku za PHP i MySQL
bazu podataka, i da sve ove komponente uredno funkcionišu. Pošto smo već instalirali XAMPP
(WAMP) kompilaciju servera, znači da već imamo sve potrebne komponente. Vodimo računa da pre
pokretanja XAMPP (WAMP) moraju biti isključeni svi servisi koji koriste port 80 (npr, Skype) jer se
neće pokrenuti Apache web server, već samo MySQL server.
Sledeći korak je preuzimanje najnovije verzije Joomla CMS.
Trenutna verzija je 1.5.8 i može se preuzeti sa http://www.joomla.org/download.html, dok se sa
http://joomlacode.org/gf/project/rstransl/frs/ mogu preuzeti fajlovi za lokalizaciju sistema na srpski
jezik, ćirilicu ili latinicu. Jedan fajl je sa prevodom za sajt, a drugi sa prevodom za administratorski
deo sistema (Slika 1.).

Slika 1. Paketi sa instalacijom i prevodom

Proverimo da li su pokrenuti Apache i MySql (Slika 2.).

Slika 2. Apache i MySql rade

U okviru foldera gde je instaliran XAMPP (WAMP) nalazi se folder htdocs (www). U njemu
napravimo novi folder (npr. srb_joomla) i raspakujemo .zip fajl (Slika 3.) sa Joomla instalacijom
(D:\xampp\htdocs\srb_joomla).

Slika 3. Fascikla srb_joomla sa raspakovanim instalacionim fajlom

7
Pokrenemo naš omiljen web browser i ukucamo adresu našeg instalacionog direktorijuma (Slika 4.)

Slika 4. Adresa instalacionog direktorijuma

Pojaviće se prva Joomla instalaciona stranica (Slika 5.). U ovom koraku biramo jezik na kome će se
odvijati proces instalacije. U svakom koraku imamo detaljna objašnjenja što će nam pomoći prilikom
instalacije.

Slika 5. Biramo jezik koji de se koristiti pri instalaciji

U drugom koraku (Slika 6.) se vrši provera parametara servera. Pošto smo instalirali XAMPP
(WAMP) svi parametri bi trebalo da budu u redu.

Slika 6. Preinstalaciona provera

Sledeća stranica (Slika 7.) prikazuje licencu za korišćenje Joomla. Kada pročitamo i prihvatamo
licencu idemo dalje.

Slika 7. GNU/GPL licenca

U četvrtom koraku pristupamo podešavanju MySQL baze podataka koju će koristiti Joomla.
Bazu podataka možemo pripremiti pre početka instalacije Joomla (Slika 8.) koristeći skriptu
phpMyAdmin (http://localhost/phpmyadmin). U tom slučaju možemo definisati i bazu i korisnika sa
pripadajućim privilegijama i lozinkom za pristup sistemu. Korisnik kreiran nad bazom služi da Joomla

8
pristupa lokalnoj bazi kod upisa podataka u bazu. Naziv baze biramo proizvoljno (srb_joomla), a
obavezno biramo utf8_unicode_ci.

Slika 8. Kreirana je baza – phpMyAdmin

Pošto instaliramo sistem na lokalnom računaru onda možemo preskočiti ovaj korak. U tom slučaju
koristimo podrazumevano MySQL ime korisnika (root) i sa praznim poljem za lozinku (ukoliko nismo
root korisnika zaštitili lozinkom, kada kucamo odgovarajuću lozinku) (Slika 9.). Ime servera je
uobičajeno localhost, ime baze biramo proizvoljno (srb_joomla), a prefiks baze ostavljamo kako je
ponuĎeno (jos_). Baza će biti kreirana i popunjena tokom instalacije.
Bilo bi dobro pribeležiti podešavanja koja se postavljaju tokom instalacije, možda nam kasnije
zatrebaju.

Slika 9. Podešavanje baze podataka

Prelazimo na korak za konfiguraciju parametara za FTP pristup (Slika 10.). Pošto instaliramo sistem
lokalno i na Windows platformi ovaj korak možemo preskočiti. Ukoliko ovaj sistem kasnije prebacimo
na Linux ili na neki server na Internetu, ova podešavanja možemo uraditi kroz administrativni panel.

Slika 10. FTP konfiguracija

9
U šestom koraku (Slika 11.) upisujemo naziv sajta, e-mail adresu administratora i lozinku
administratora sa kojom ćemo kasnije pristupiti administratorskom delu. Ovde možemo birati
instalaciju primera, a ukoliko migriramo sa neke od prethodnih verzija podešavamo podatne parametre
instalacije. Mi nećemo instalirati primere (Slika 12.).

Slika 11. Osnovno podešavanje

Slika 12. Instalacija bez primera

Time dolazimo do kraja instalacije (Slika 14.). Još je potrebno da izbrišemo instalacioni folder na
našem disku (Slika 13.).

Slika 13. Brišemo instalacioni folder

Sada možemo pristupiti naslovnoj strani sajta ili administrativnom delu

Slika 14. Kraj instalacije

10
Naš sajt se nalazi na adresi http://localhost/srb_joomla kada se prikazuje početna strana (Slika 15.), a
administrativni deo sistema je na adresi http://localhost/srb_joomla/administrator kada se posle prijave
(Slika 16.) prikazuje administrativni kontrolni panel (Slika 17.)

Slika 15. Početna strana sajta

Slika 16. Prijava administratora za pristup Back-end delu

Slika 17. Kontrolni panel

Ovim smo završili osnovni postupak instalacije na naš računar. Kada instaliramo Joomla na spoljni
server dodatno vodimo računa o sigurnosti (četvrti, peti i šesti korak). Instalacija može biti ista kao što
je ovde opisana, a može se koristiti cPanel i Fantastico De Luxe, kada se za instalaciju koriste već
postavljeni fajlovi.
Instalacija jezika
Pošto želimo da lokalizujemo sistem i da koristimo naš jezik za administraciju, pristupamo instalaciji
jezičke podrške. Pošto smo preuzeli fajlove sa prevodom (Slika 1.) uradićemo sledeće.
Fajlove sr-RS i sr-YU sa oznakom site, raspakujemo na lokalnom disku u fasciklu
\srb_joomla\language kako je to prikazano na slici (Slika 18.)

11
Slika 18. Instalirani jezici sa site (engleski, dirilica i latinica)

Fajlove sr-RS i sr-YU sa oznakom admin, raspakujemo u \srb_joomla\administrator\language kako je


prikazano na slici (Slika 19.).

Slika 19. Instalirani jezici za admin

U kontrolnom panelu (Slika 17.) kliknemo na Language Manager kada dobijamo deo za ureĎivanje i
administriranje jezika (Slika 20.). Na kartici Site kliknemo na Serbian (ili Serbian Latin) pa na
Default. Na kartici Administrator (Slika 21.) ponovimo postupak (Serbian – Default). Time smo
postavili srpski jezik kao podrazumevani jezik na sistemu Joomla, što možemo videti na kontrolnom
panelu (Slika 22.)

Slika 20. Administriranje jezika (Site)

Slika 21. Administriranje jezika (Administrator)

Slika 22. Kontrolni panel na srpskom

12
Administrativni panel
Joomla CMS se sastoji iz javnog dela (front-page) kome mogu da pristupe svi posetioci i
administrativnog dela (back-end) kome pristupaju korisnici sa privilegijama, administratori i urednici.
Posle prijave, pojavljuje se prozor (Slika 22.) u kome najveći deo zauzima kontrolni panel. Na desnoj
strani je tabela koja prikazuje spisak prijavljenih korisnika, najpopularnije članke, poslednje dodate
stavke i statistiku menija. U gornjem delu je meni sa svim elementima administracije sistema. Desno
od menija su ikone za pregled javnog dela, broj (i pregled) poruka upućenih administratoru, broj
trenutno prijavljenih korisnika, i za izlaz iz administrativnog dela.

Javni deo sistema


Kao što smo već rekli, mi treba da razmišljamo o strukturi podataka i sadržaju, a izgled je definisan
šablonom koji koristimo. Šablone možemo vrlo jednostavno menjati, i time u potpunosti promeniti
izgled sajta, dok sadržaj ostaje isti.
U šablonu su definisan broj i raspored elemenata (komponente i moduli) koji se mogu pojaviti na
strani, kao i izgled tih elemenata i strane u celini. Na slici (Slika 23.) vidimo raspored elemenata.

Slika 23. Elementi šablona i njihov raspored

Elementi koji se mogu pojaviti su: logo, meni, poslednje vesti, popularni članci, pretraga, prijava,
anketa itd. Na slici vidimo i pozicije tih elemenata, npr. kada postavljamo modul meni biramo poziciju
left, a za poziciju modula za pretragu biramo user4.
Biranjem i ureĎivanjem šablona, biranjem elemenata i njihovim rasporedom možemo kreirati web sajt
koji će odgovarati našim potrebama, dok će nam Joomla sistem omogućiti da unesemo i upravljamo
sadržajem na tom sajtu.

Promena šablona
Šablon menjamo u par koraka, slično kao i kod postavljanja jezika. U administrativnom delu, u meniju
Ekstenzije kliknemo na Uređivač šablona (Slika 24.).

Slika 24. Ekstenzije – Uređivač šablona

U prozoru se pojavljuje ureĎivač šablona gde možemo birati podrazumevani šablon za javni i
administratorski deo sajta. Označićemo šablon Ja_Purity i kliknemo na Podrazumevano (Slika 25.).

13
Time postavljamo ovaj šablon kao podrazumevani za ceo sajt (Slika 26.).

Slika 25. Promena podrazumevanog šablona

Slika 26. Novi izgled sajta

Promena osobina šablona


Ako u ureĎivaču šablona kliknemo na ime šablona, pojaviće se prozor za izmene u izabranom šablonu
(Slika 27.).

Slika 27. Izmene u šablonu

Šablon menjamo promenom parametara u prozoru. U ovom prozoru imamo paletu sa alatima (Slika
28.) kojima možemo primeniti i sačuvati promene, pogledati kako promene utiču na izgled sajta ili
potražiti pomoć. Alatima za ureĎivanje html i css fajlova šablona možemo potpuno izmeniti šablon.

14
Slika 28. Alati u prozoru za izmene u šablonu

Sadržaj
Pored izgleda, sadržaj je vrlo bitan element svake web prezentacije. Sadržaj u Joomla sistemu je
organizovan u sekcije i kategorije. Sekcije se dele na kategorije, a u okviru kategorija su članci. Da bi
dodali članak našem sajtu, moramo ga dodeliti nekoj kategoriji, a kategoriju moramo dodeliti nekoj
sekciji. To znači da je potrebno napraviti strukturu sekcija i kategorija kako bi na odgovarajući način
razmestili članke. Članci se mogu i kasnije premeštati iz kategorije u kategoriju.
Posle formiranja sekcija i kategorija moramo ih i objaviti. Članci koje pišemo nisu vidljivi dok ih neko
od nadreĎenih ne odobri. Početak i kraj objavljivanja možemo unapred podesiti, što je vrlo pogodno za
vremenski osetljive informacije.
Da bi posetioci našeg sajta mogli pronaći i videti sadržaj koji smo postaviti i objavili, taj sadržaj
moramo povezati i postaviti u menije. Najlakši način za formiranje menija je da sledimo logiku kojom
smo pravili sekcije i kategorije i postavljali u njih odgovarajuće članke.
Linkovi u menijima se mogu postavljati na sekcije, na kategorije ili na pojedinačne članke. Kada u
meniju imamo link prema kategoriji, posetiocu će biti prikazan uvodni tekst za kategoriju, kao i spisak
(prikaz) članaka u toj kategoriji.
Izuzetno je važno da uvek imate na umu da je Joomla Web aplikacija, stoga je tako i tretirajte. Vrlo je
važno da od početka usvojite da kao aplikacija Joomla ima svoju dugmad koja imaju značenje kao i
kod desktop aplikacija. Na primer, posledica klika na dugme Primeni u Joomla-i je da se zapis
trenutnog stanja onoga što menjate sačuva u bazu podataka. Napravimo analogiju sa desktop
aplikacijama. Ako kliknete na dugme x, program će vas pitati da li želite da sačuvate izmene načinjene
na dokumentu, vi kliknete Yes i program sačuva izmene i zatvori dokumenat - Ovo je analogno
Joomla-inoj komandi Sačuvaj. Ako kliknete File - Save, program će sačuvati izmene na dokumentu i
ostaviti dokument otvoren za dalje izmene - analogno Joomla-inoj komandi Primeni.
Dakle Joomla se ponaša delom kao klasična aplikacija. Ono po čemu se najviše razlikuju Web
aplikacije od desktop aplikacija jeste način prenosa stanja aplikacije.
Desktop aplikacije čuvaju stanje interno na memoriji računara. Recimo pri prelazu sa jedne forme
klasične desktop aplikacije na kojoj se uzimaju podaci o korisniku oni se sačuvaju u internoj memoriji
i predaju sledećoj formi aplikacije na kojoj se recimo ti isti podaci slažu za štampu. Sve se ovo odvija
vrlo brzo jer funkcioniše na jednom računaru.
Web aplikacije zbog prirode Web-a (http zahtev za resursom/stranicom-odgovor servera) mogu da
čuvaju svoje podatke izmeĎu različitih procesa aplikacije u tekstualnom fajlu na serveru ili u bazi
podataka takoĎe na serveru.
Joomla čuva svoj stanja u mysql bazi podataka. Konkretno morate stalno imati na umu da se sve što
radite mora negde sačuvati u bazi podataka. Zamislite da kucate članak 15 minuta i onda nehotice
kliknete na dugme Back u browser-u. Ode svih 15 minuta kucanja u vetar.

Sekcije – kreiranje i uređivanje


Za kreiranje nove sekcije pokrenemo Uređivač sekcija (Slika 29.) u meniju Sadržaj ili iz Kontrolnog
panela. UreĎivač sekcija služi za dodavanje ili ureĎivanje sekcija. Za svaku sekciju je prikazan naziv
sekcije, da li je objavljena ili nije, redosled prikaza na listi, nivo pristupa, broj kategorija koje sadrži
sekcija, broj aktivnih i uklonjenih članaka i identifikator.
Na paleti su alati za rad sa izabranim sekcijama: objavljivanje, odjavljivanje (sadržaj sekcije neće biti

15
prikazan), kopiranje, brisanje, izmena, dodavanje nove sekcije i pomoć.

Slika 29. Pokretanje uređivača sekcija

Klikom na alat Novo dobijamo panel za kreiranje nove sekcije (Slika 30.). Pri kreiranju nove sekcije
upisujemo naslov sekcije, da li je sekcija objavljena ili nije, redosled, nivo pristupa, sliku i opis
sekcije.
Sadržaj sekcije može biti dostupan svima, samo registrovanim i prijavljenim članovima ili samo
registrovanim članovima sa privilegijama. Za opis sekcije se koristimo editor, a u opisu sekcije
možemo staviti i slike. Posetioci naše web prezentacije će videti opis sekcije zajedno sa spiskom
naslova kategorija u sekciji.
Posle popunjavanja kliknemo na Sačuvaj da bi kreirali sekciju (Slika 31.). Ukoliko odustajemo od
kreiranja kliknemo na Zatvori. Nikako ne treba koristiti alat Back iz palete u pretraživaču. Na slici
(Slika 32.) vidimo spisak kreiranih sekcija. Za promenu, označimo sekciju i kliknemo na Izmena.

Slika 30. Prozor za kreiranje i uređivanje sekcije

Slika 31. Postavljena je sekcija sa imenom HTML

16
Slika 32. Spisak sekcija

Kategorije
Sadržaj sekcija su jedna ili više kategorija. Kreiranje kategorije je skoro identično kreiranju sekcije.

Slika 33. Pokretanje uređivača kategorija

Kreiramo i ureĎujemo kategorije pomoću Uređivača kategorija (Slika 34.). Svaka kategorija mora
biti dodeljena nekoj sekciji. Kategorije se mogu premeštati iz sekcije u sekciju.
Kada imamo veliki broj sekcija i kategorija koristimo filtere u ureĎivačima sekcija i kategorija.

Slika 34. Uređivač kategorija

Članci
Pošto smo postavili sekcije i kategorije, kreiramo sadržaj, odnosno članke. Svaki kreirani članak
smeštamo u neku od kategorija.

17
Novi članak i uređivanje
Pisanje novog članka započinjemo opcijom Dodaj novi članak (Slika 35.) ili klikom na Novo u
Uređivaču članaka (Slika 37.).

Slika 35. Uređivanje članka

Otvara se panel za članak. U panelu je editor u kome unosimo sadržaj članka. Osim toga tu su i
mnogobrojne opcije kojima definišemo sve parametre članka. Sadržaj članka možemo podeliti na dva
dela: uvodni – koji prikazuje naslov i uvodni sadržaj, obično sa slikom; i ostatak članka. U prozoru će
biti prikazan uvodni deo članka sa linkom za prikaz kompletnog članka.
U članku možemo definisati prelome strana tako da se članak može prikazati na više strana. Ono što je
ispod linije za prelom strane biće prikazano na narednoj strani.
Slike ubacujemo alatom za umetanje i ureĎivanje slike, kada se pojavljuje prozor (Slika 36.) u kome
možemo postavljati izabranu sliku na server i birati već postavljenu sliku sa servera. Za ureĎivanje
slika koristimo Uređivač medija. Slike koje se koriste u člancima se nalaze u folderu ../images/stories.
Možemo organizovati slike slično kao što smo organizovali kategorije članaka. To će nam olakšati
upravljanje slikama, naročito kada budemo imali veliki broj članaka na sajtu.

Slika 36. Umetanje slike u članak

Osim sadržaja članka potrebno je da definišemo parametre članka. Upišemo naslov članka i izaberemo
sekciju i kategoriju kojoj članak pripada. Dalje, biramo da li će članak odmah biti objavljen i da li će
se prikazati i na naslovnoj strani.
Unosimo parametre članka: ime autora, nivo pristupa, datum kreiranja i datume početka i završetka
objavljivanja članka.
Napredni parametri su vezani za globalne parametre članka. Globalne parametre definišemo iz prozora
za ureĎivanje članaka (Slika 37.) alatom Parametri. U prvom delu nalaze se opcije za prikaz linkova
bez autorizacije, prikaz naslova članaka, da li će članci biti povezani sa naslovom, prikaz uvodnog
teksta u opširnijem sadržaju. Zatim slede opcije prikaza naziva i link naslova, za sekcije i kategorije.
Prikazani članak može sadržati ime autora, datum kada je kreiran, datum kada je izmenjen, prikaz
navigacije, link za opširniji sadržaj, kao i mogućnost glasanja. U sledećem delu je definisan prikaz
dodatnih ikona – pdf, poslati na mail, štampa, kao i broj pregleda. I na kraju se podešava opcija prikaza

18
izvora, da li će se prikazivati samo uvod ili kompletan tekst, kao i filtriranje članaka odnosno nivoi
pristupa.
Ove parametre možemo promeniti za svaki članak pojedinačno, ako nam podrazumevane vrednosti ne
odgovaraju.
Na kraju postavimo meta podatke: opis članka i ključne reči.
Kliknemo na Primeni ili Sačuvaj da bi sačuvali članak i parametre, odnosno, izmene koje smo
napravili u članku.

Slika 37. Uređivač članaka

Panel za ureĎivanje članaka prikazuje spisak članaka i osnovne podatke o člancima. U ureĎivaču
članaka možemo menjati sve parametre svakog članka pojedinačno, kao i globalne parametre članaka.
Za svaki članak je prikazano da li je članak objavljen, da li je objavljen na naslovnoj strani, definisan
je redosled članaka, nivo pristupa, sekcija, kategorija, autor, datum i broj pregleda članaka.
Filtriranjem možemo prikazati samo članke iz odreĎene sekcije ili kategorije, ili samo članke
odreĎenog autora.
U paleti alata su alati za rad sa člancima. Moguće je arhiviranje članaka, objavljivanje, premeštanje,
kopiranje, brisanje, izmena, kreiranje novog članka i postavljanje globalnih parametara za članke.

Slika 38. Članak na početnoj strani sajta

19
Komponente
Osnovna funkcija Joomla sistema je ureĎivanje sadržaja. Nove funkcije omogućavamo instaliranjem i
korišćenjem komponenti. Svaka komponenta ima svoj administrativni panel za ureĎivanje.
Komponente je moguće prikazati na javnom delu i to na poziciji centralnog dela stranice. Na jednoj
stranici se ne mogu prikazati dve komponente. U meniju Komponente (Slika 39.) vidimo koje su
komponente instalirane zajedno sa instalacijom Joomla sistema.

Slika 39. Meni sa komponentama

 baner – komponenta za ureĎivanje banera na sistemu


 kontakti – komponenta za kreiranje i ureĎivanje kontakata
 izvori vesti – komponenta za organizaciju spoljnih izvora vesti
 anketa – komponenta za kreiranje i ureĎivanje anketa
 traži – komponenta za pretraživanje sadržaja
 linkovi – komponenta za ureĎivanje linkova
Ankete
Ova komponenta omogućava kreiranje, objavljivanje i odjavu anketa. Klikom na stavku Ankete (Slika
39. Pokreće se Uređivač anketa u kome imamo tabelu sa imenima i ostalim parametrima već
kreiranih anketa. Pri kreiranju nove ankete (Slika 40.) unosimo naslov (pitanje), broj sekundi izmeĎu
dva glasanja, da li je anketa objavljena (aktivna) ili nije, i odgovore.

Slika 40. Kreiranje ankete

Ova komponenta ima svoj modul, u okviru kog se prikazuju opcije za glasanje i dugmad za slanje i
pregled. Modul je prostor gde je anketa prikazan, ujedno pozicijom modula odreĎujemo i mesto ankete
na strani. Rezultati se prikazuju u centralnom delu prozora. Modul možemo kreirati i sada, ali je bolje
to uraditi posle kreiranja menija, jer se na osnovu menija odreĎuje na kojim stranama će biti prikazan
modul, a na kojim ne.
Kontakti
Komponenta za ureĎivanje kontakata ima dva panela:
 UreĎivanje kategorija
 UreĎivanje kontakata
UreĎivanjem kategorija se definišu kontakt grupe kojima će kontakti pripadati. U panelu za ureĎivanje

20
kontakata se definišu sami kontakti. Obratimo pažnju na alat Parametri u kom definišemo polja koja
će biti prikazana za kontakte iz liste.

Slika 41. Spisak kontakata razvrstanih po kategorijama

Ova komponenta se povezuje sa javnim delom sajta preko menija.

Meni
Posle kreiranja sadržaja, potrebno je omogućiti i pristup tom sadržaju. Najjednostavniji način za to je
kreiranje menija koji će pomoći posetiocima da se kreću kroz različite stranice sajta i da vide sadržaje
koje žele.
Jedan meni je dovoljan ako imamo malo sadržaja na sajtu. Ukoliko imamo više sadržaja, veliki broj
sekcija i kategorija onda možemo napraviti više menija koji će omogućiti da korisnik lakše doĎe do
željenog sadržaja. Stavka u meniju može imati svoje podmenije. Menije definišemo posle kreiranja
sekcija, kategorija i komponenti.

Slika 42. Uređivač menija i izmena naslova

Kada u administrativnom delu pokrenemo Uređivač menija (Slika 42.) možemo uraditi sledeće:
 kopirati postojeći meni
 izbrisati meni
 izmeniti meni
 kreirati novi meni
Svaki meni ima svoje ime, pregled stavki, broj objavljenih, neobjavljenih i izbrisanih stavki, kao i broj
modula u kojima se prikazuje meni.

Slika 43. Izmena naslova menija i izmena stavki

Pri kreiranju novog menija upisujemo jedinstveno ime menija, naziv menija, opis menija i ime modula
u kom će meni biti prikazan. Da bi ovaj modul bio vidljiv posetiocima, idemo u UreĎivač modula da

21
ga omogućimo (objavimo). Posle kreiranja menija pristupamo postavljanju stavki u meniju. Na
slikama (Slika 43. i Slika 44.) se vidi kako smo promenili ime postojećeg menija i odgovarajućeg
modula menija iz Main Menu u Web.

Slika 44. Promena imena modula sa menijem i pozicija menija

Da promenimo stavku u meniju ili da dodamo novu, kliknemo na Izmena stavke menija (Slika 43.),
otvara se Uređivač stavki menija (Slika 47.). Stavka menija može biti postavljena kao:
 interni link – prema članku, sekciji, kategoriji, naslovnoj strani, arhivi ili komponenti
 spoljni link
 separator
 link prema drugoj stavci menija
Na slici (Slika 45.) vidimo panel za kreiranje i izmenu stavke menija koja je povezana sa sekcijom i
prikazuje listu kategorija u sekciji. U tom panelu unosimo naslov stavke i drugo ime, biramo meni u
kom će stavka biti postavljena i mesto u tom meniju, da li je stavka objavljena ili ne, redosled, nivo
pristupa, prozor u kom se prikazuje. U desnom delu postavljamo parametre: osnovne, napredne,
parametre komponente i sistema. Osnovni parametar je ime sekcije čiji će sadržaj biti prikazan klikom
na stavku menija.

Slika 45. Nova stavka u meniju – prikaz liste kategorija u sekciji

22
Slika 46. Nova stavka u meniju – prikaz kategorije članaka u blog formatu

Panel za kreiranje i izmenu stavke menija koja je povezana sa kategorijom i prikazuje kategoriju u
blog formatu izgleda vrlo slično prethodnom panelu. Karakteristično za blog prikaz članaka izabrane
kategorije je mogućnost biranja broja vodećih članaka prikazanih u jednoj koloni, mogućnost biranja
broja uvodnih članaka i broja kolona u kojima će biti prikazani ti članci, kao i broja članaka koji će biti
predstavljeni samo linkom.
Obavezno sačuvamo postavljene parametre ili izmene parametara. Posle toga možemo videti kako
izgleda strana. Na slici (Slika 48.) vidimo primer postavljenih stavki menija i podmenija. Vidimo da je
stavka Home postavljena kao podrazumevana, to je strana koja će se prikazati kada učitamo sajt.

Slika 47. Uređivač stavki menija

Slika 48. Prikaz strane sa menijem

23
Moduli
Moduli su elementi Joomla sistema koji imaju odreĎene karakteristike. Moduli se mogu prikazati na
svim pozicijama u šablonu (osim u centralnom delu), isto tako je moguće birati na kojim stranama će
odreĎeni modul biti prikazan, a na kojim ne. Neki moduli se instaliraju zajedno sa Joomla sistemom,
neki od njih su prikazani (npr. modul main menu), dok ostale module postavljamo kada nam zatrebaju
(Slika 49.). Već smo pominjali ureĎivanje modula (Slika 44.)

Slika 49. Postavljanje modula

Modul Anketa
Već smo definisali anketu u delu o komponentama. Da bi anketa bila prikazana koristimo modul
Anketa. Za modul definišemo naslov, poziciju, redosled na izabranoj poziciji, nivo pristupa i strane na
kojima će biti prikazan. Izaberemo anketu i sačuvamo (Slika 50.).

Slika 50. Postavljanje modula sa anketom na poziciji user5 i na strani Home

Ostali moduli…
Postavimo modul Prikaz izvora sindikacije sa imenom IT vesti, na poziciju right, sa sufiksom klase
modula _green, i sa linkom izvora http://feeds.feedburner.com/pc_magazin.
Postavimo modul Prijava na poziciju user1, modul Ko je na mreži na poziciju user2, modul Sekcije
na poziciju top. Modul sa glavnim menijem (Web) kopiramo i postavimo na poziciju hornav. Modul
Pretraga postavimo na poziciju user4.
U komponenti Izvor vesti kreiramo kategoriju IT novosti, kreiramo izvor vesti PC Magazin sa istim
linkom kao gore. U glavnom meniju dodajmo stavku IT Novosti. Napravimo novi meni Adresar, i u
njemu dve stavke povezane kategorijama iz komponente kontakti – Nastavnici i Učenici.

24
Slika 51. Raspored modula

Naslovna strana
Naslovna strana je ona strana sajta koja se prva učita. Koja je strana naslovna definisali smo prilikom
izrade menija tako što smo tu stranu izabrali za podrazumevanu. Na tom mestu smo definisali broj
članaka koji se prikazuje u jednoj koloni, koliko u više kolona, a koliko kao link.
U panelu za ureĎivanje naslovne strane (Slika 52.) ureĎujemo sadržaj koji se prikazuje na naslovnoj
strani. Ovaj panel je skoro isti kao i panel za ureĎivanje članaka. U listi su članci kojima je data
mogućnost prikaza na naslovnoj strani. Za svaki članak se može menjati redosled prikaza na naslovnoj
strani.
Arhiviranjem članak uklanjamo sa naslovne strane i iz kategorije i sekcije kojoj članak pripada, i
prebacujemo ga u posebnu kategoriju – arhiva.
Objavljivanjem članak prikazujemo na naslovnoj strani.
Odjavljivanjem (Neobjavljeno) članak ostaje na listi naslovne strane, ali se ne prikazuje ni na
naslovnoj strani, ni u kategoriji kojoj pripada.
Uklanjanjem članak nije više na naslovnoj strani, ali je i dalje u svojoj kategoriji i sekciji.

Slika 52. Uređivanje naslovne strane

Ovim smo završili priču o ureĎivanju sadržaja. Zapamtimo da je u sistemu Joomla definisana
hijerarhija: sekcija – kategorija – članak; da se obično prema toj hijerarhiji definišu meniji i stavke u
njima; da postoje zasebne kategorije arhiva i obrisani članci; kao i da imamo dodatnu kategoriju
naslovna strana, kao opciju za sve aktivne članke.

25
Slika 53. Naslovna strana sajta

Upravljanje korisnicima
Važna osobina portala je razvijanje članstva. Posetioci sajta se mogu registrovati, popunjavanjem
upitnika, i time dobiti odreĎene privilegije. Administrator može direktno komunicirati sa članovima,
može ih obaveštavati o promenama, a nekim članovima može dodeliti odreĎene privilegije.
Nivoi pristupa javnoj strani sajta su: registrovani član, autor, ureĎivač i objavljivač. Autor može
pristupati javnom delu za unos sadržaja, može uneti sadržaj (članak) i može ga menjati. UreĎivač može
menjati postojeće članke. Objavljivač može odobriti objavljivanje koje su autor ili ureĎivač napisali.
Nivoi pristupa administratorskom delu su ureĎivač (menadžer), administrator i super administrator.
U delu administrativnog panela za globalno konfigurisanje podešavamo da li će korisnik moći da se
sam registruje, a ako može odreĎujemo tip registracije i da li postoji aktivacija naloga novog korisnica.
Administriranje korisnika se vrši kroz Uređivač korisnika. U ovom panelu (Slika 54.) je za svakog
korisnika prikazano ime, korisničko ime, da li je trenutno prijavljen, da li je odobren, kojoj grupi
pripada, elektronska adresa, poslednja poseta i identifikator. U istom panelu je moguće odjaviti, brisati
i menjati svojstva postojećeg člana, kao i postaviti novog člana.
Osim ovih svojstava možemo izmeniti ili postaviti lozinku za pristup, možemo blokirati korisnika,
skinuti ga sa liste za prijem sistemskih poruka, možemo definisati jezik prikaza, editor, i vremensku
zonu.

Slika 54. Uređivanje korisnika

26

You might also like