SADRŽAJ:

1. BILJEŠKA O PISCU ............................................................................................................. 1

2. O DJELU ................................................................................................................................ 2
3. KRATAK SADRŽAJ ............................................................................................................. 3
1. PRVI DAN ......................................................................................................................... 3
2. DRUGI DAN...................................................................................................................... 3
3. TREĆI DAN ....................................................................................................................... 3
4. HRANA I PIĆE ...................................................................................................................... 4
1. PRVI DAN ......................................................................................................................... 4
2. DRUGI DAN...................................................................................................................... 5
3. TREĆI DAN ....................................................................................................................... 5
5. LITERATURA ....................................................................................................................... 7
1. BILJEŠKA O PISCU

Petar Hektorović rodio se na Hvaru 1487. gdje je i preminuo 13. ožujka 1572. Bio je
hrvatski renesansni pjesnik i erudit.O Hektorovićevoj mladosti nema dovoljno podataka.
Može se pretpostaviti da je prvo humanističko obrazovanje stekao u Hvaru, potom u Splitu i
Padovi. O njegovim vezama s pjesnicima od Splita do Dubrovnika, s kojima je izmjenjivao
poslanice i pisma, svjedoči već 1522. Godine Hanibal Lucić koji u svojoj poslanici prenosi
Hektorovićeve pozdrave Splićaninu Jerolimu Martinčiću.Godine 1527. započeo je istočno od
dvorca graditi crkvu sv. Roka, a 1. ožujka 1528. godine poslao je pismo svome hvarskom
prijatelju Mikši Pelegrinoviću, u kojem mu preporučuje svoj prepjev dijela Ovidijeva spjeva
Remedia amoris te hvali njegovu »slatku Jupku« (Jejupku). Tim se podatkom mogla sigurnije
odrediti donja vremenska granica postanka toga djela.U jesen 1555. Hektorović je pošao na
trodnevno putovanje i ribarenje s dva ribara, koje je u obliku pjesničke poslanice opisao i
posvetio J. Bartučeviću, datirajući završetak spjeva sa 14. siječnja. 1556.godine. Svoje glavno
djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje objavio je još za života.Dosljedan dvanaestercu
Hektorović opisuje trodnevno putovanje i ribarenje s pučanima Paskojem i Nikolom na putu
Stari Grad–Brač–Šolta–Stari Grad. Tu su zanosni opisi krajolika (»bašćine«), razgovori i
verbalna natjecanja ribara u obliku poslovica, pitalica i zagonetki, ali temeljna izvornost djela
leži u tome što je obradio istinite ljude. Proučavatelji su Hektorovićevu djelu ranije nastojali
pronaći strane utjecaje, a kao originalne crte isticali su njegov demokratizam (odnos prema
malom čovjeku) te realizam (nastojanje da opiše stvarni događaj i istinu).
Odlikovao se i glazbenim i graditeljskim znanjem, pa je ostavio više notnih zapisa bugaršćica
i lirskih pjesama koje su mu pjevali hvarski ribari, a svoj glasoviti ljetnikovac Tvrdalj u
Starome Gradu, danas jedinstveni spomenik kulture, sam je i projektirao i gradio po načelu
potpune funkcionalnosti svake i najmanje arhitektonske pojedinosti. Njegovo Ribanje i
ribarsko prigovaranje (Mletci, 1568.), vrsno je pjesničko djelo, ribarska ekloga, putopis,
dokumentarna reportaža, refleksivnodidaktični spjev, a ujedno i pjesnička poslanica Jeronimu
Bartučeviću. Ono je i djelo koje upućuje na povijesnu i neraskidivu svezu između hrvatskog
usmenog i umjetnog pjesničkog stvaranja. Dvije bugarštice i dvije folklornepjesme, što ih je
Hektorović unio u svoje djelo, potvrđuju da su ta dva stvaralačka tijeka uvelike izvorna i
jedinstvena.

1
2. O DJELU

Ribanje i ribarsko prigovaranje jedno je od najpoznatijih Hektorovićevih djela. Djelo

je prvi puta tiskano u Veneciji sredinom 17. stoljeća, iako je napisano već 1566. godine. To je
epski spjev, ali pripada putopisu jer je radnja smještena u tri dana, odnosno trodnevnim
izletom morem te Hektorović opisuje pejzaže i sve viđeno tijekom putovanja. U djelu se
nalazi čitav niz mudrih izreka, stihova iz drugih djela, pjesama i poslovica.

U Hektorovićevom djelu po prvi se put pojavljuju likovi težaka. Oni su prikazani s puno
simpatije i iskrenog divljenja zbog bistrine, mudrosti i vitalnosti. Djelo je svježe, odlikuje se
jednostavnošću, neposrednošću, moralnom ozbiljnošću i ljubavlju. Ribanje i ribarsko
prigovaranje je poema koja sadrži različite elemente. Opisuje ribanje, pojedinosti putovanja,
susrete na moru, odnos prema ribarima i književnom stvaranju znatno otežane kategorizacije
djela.
Može se još nazvati i himnom specifičnoj ljepoti primorskog pejzaža i afirmacija života koji
je uz sav taj pejzaž organizirao sam čovjek. Ovo djelo vjerodostojan je dokaz kako je i u
hrvatskoj renesansi moguć autentični humanistički doživljaj života i prirode.

2
3. KRATAK SADRŽAJ

1. PRVI DAN

Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlučio provesti tri dana na moru radi odmora.
Krenuo je sa dva ribara, Paskojem i Nikolom, a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor.
Na početku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada
su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. Pošto im je u leđa puhao vjetar, nisu morali
veslati te su na putu pričali narodne pitalice. Na obali su skuhali ručak te pogostili i druge
kmetove. Dva su ribara ispjevala Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. Na kraju su kmetovi
upitali Hektorovića kako nastaju rijeke pa im je on to objasnio.

2. DRUGI DAN

Dok su drugo jutro brodarili, Paskoj je zapjevao narodnu pjesmu ''Kraljević Marko i brat mu
Andrijaš'', a za njim Nikola pjesmu ''Kada mi se Radoslave...', koje je Hektorović zapisao.
Nakon daljnjeg ribarenja i veslanja te nakon ručka, kmetovi su u dva glasa zapjevali pjesmu ''I
kliče divojka''. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme živio Marko Marulić.
Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split. Navečer su se još zabavljali narodnim
pitalicama.

3. TREĆI DAN

Poslije šetnje su Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili ribolov. Hektorović je

spomenuo mnogo vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovićevog znanca s društvom. U
razgovoru su spomenuli Hektorovićevu kulu Tvrdalj. Nakon što su se rastali, ribari nastave
veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj
su, nakon večere, nastavili pjevati i pričati priče. Hektorović je, sjedeći uz obalu, razmišljao
kako postoji mnogo siromašnih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga
zahvali kmetovima te krene kući i zaželi da doživi još takvih dana.

3
4. HRANA I PIĆE

1. PRVI DAN

1. Brašno
„Brašno pripravivši i potribe svake.“
2. Vino
„Pitje dobra vina sarcu mir i pokoj.“
3. Ježine
„I staru mrižicu kom ježine lovi“
4. Sol
„Zatim tanke soli ka se kupi liti.“
5. Zubatac
„Negli uhitiše zubaca za sriću.“
„Oni ozubatac komu ti ne prosti.“
6. Prisnac
„Hoćete l`od mene oni prisnac veli.“
7. Turta
„Al turtu ku žene peku na padeli.“
8. Jajnik
„Al da vam jajnik tuj prinesem, recite!“
9. Vino
„Niki vino nosi u veloj bokari.“
10. Sir
„ Niki pospišuje toga ki sir starže.“
11. Med
„Skoči i noseć meda u satju doteče.“
12. Kaškaval
„Kus ponačeta prem skruhom kaškavala.“
13. Paprenjak, vino, voće
„Paprenjakov, vina i voća pripravi.“

4
2. DRUGI DAN

1. Ježina
„Ježin ke skupiše prem kad sisti htismo.“
2. Brašnenica
„S ke bi kadgod imil dobru brašnenicu?“
3. Kanjac, procipov i janjac
„Nahital bih kanjac, jer ovdi love se,
Procipov i janjac dokle on donese.“
4. Vince
„Meni tuj služiše vinca razvodnjena.“

3. TREĆI DAN

1. Zubatac
„Koga istezaše, zubaca veloga.“
2. Škarpine
„Š njimi se hitahu škarpine kolike.“
3. Komarče
„I ke se micahu komarče velike“
4. Čarnorepi
„Čarnorepi tokoj nemali za timi.“
5. Salpe, vrane, drozgi, pici
„Salpe se lovljahu, vrane, drozgi, pici.“
6. Pagar
„Mev kimi višahu pagari velici.“
7. Šargi, trilje
„Šargi, trilje koje tko god bi zbrojio.“
8. Arbuni
„I arbuni toje, vid bi se utrudio.“
9. Vince
„Ča bolje mogoše, vincem pripivati.“
10. Jastog
„Udri dva jestoga dobra i nemala.“

5
Arbun Vrsta morske ribe
Brašnenica Hrana od brašna
Brašno Hrana, jelo uopće
Čarnorep Crnorep, ušata, vrsta ribe
Drozak Vrsta ribe, drozd, lumbrak
Jajnik Slatko jelo od jaja
Janjac Meso
Jastog Morski rak
Ježina Ženska morskog ježa, jestiva joj je ikra
Kanjac Vrsta morske ribe
Kaškaval Kačkavalj, vrsta masnog ovčjeg sira
Komarča Vrsta morske ribe, lovrata
Med Pčelinji proizvod
Muškatil Vrsta grožđa i vina
Ozubatac Zubatac, vrsta ribe
Pagar Vrsta morske ribe slična zubacu
Paprenjak Vrsta kolača
Pic Vrsta morske ribe
Prisnac Prijesnac, kolač punjen sirom i jajima
Procip Vrsta sira
Salpa Vrsta morske ribe
Sir Mliječni proizvod
Sol Začin
Trilja Vrsta morske ribe, barbun
Šarag Pagar, vrsta morske ribe
Škarpina Škrpina, vrsta morske ribe
Turta Slatko brašneno jelo, danas se tako na Hvaru
zove glava kruha
Vino Grožđani proizvod
Voće
Vrana Vrsta morske ribe

6
5. LITERATURA

1. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=58, 27.05.2014

2. P. Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Matica hrvatska, Zora,

Zagreb, 1968.