Stara Grčka

Izradio:
Luka Banović
Položaj
• Grčka se smjestila na jugoistoku Europe,
na obalama triju mora: Egejskog, Jonskog
i Sredozemnog
• Prostire se pretežito na brdovitom, suhom
i neplodnom tlu
• Ima puno otoka
• Područja Grčke: Epir, Tesalija, Atika,
Kreta, Peloponez, Cikladi
 Grčka plemena
• Grčka plemena: Ahejci, Jonjani, Dorani
• Dolazak grčkih plemena u 2. tisućljeću pr.
Kr.
• Starosjedioci Grčke: Pelazgi
• Od najvažnijih grčkih plemena prvi na
prostor Grčke stižu Ahejci, drugi Jonjani, a
treći Dorani
• Ahejci su se smjestili na prostore
Peloponeza
• Jonjani su naselili područja na kopnu oko
Egejskog mora i otoke u Egejskom moru,
kao i Atiku
• Dorani su bili ratoboran narod koji je
porazio Ahejce i također naselio
Peloponez
• Eolci su naselili Tesaliju
• Postojao je i još jedan grčki narod koji je
naselio područje Epira
 Gospodarstvo
• Zemlja u Grčkoj je bila vrlo neplodna, a
klima suha
• Grci su zbog toga razvili pomorstvo i
trgovinu
• Imali su razvijen obrt, a uglavnom su
izrađivali posuđe, oružje i nakit
• Bavili su se ribarstvom, ovčarstvom i
uzgojem koza
• Zbog suhe klime uzgajali su agrume,
vinovu lozu, smokve, masline
 Kreta
• Kreta - najveći grčki otok, nastanjena od
mlađeg kamenog doba
• Krećani su bili vrlo razvijen narod koji je
nastao prije Grka i imali su jako bogatu
kulturu
• U 2. tisućljeću pr. Kr. Kreta postaje važno
kulturno i političko središte zahvaljajući
svom položaju koji je bio na križištu važnih
pomorskih putova
• Gospodarstvo Krete se temeljilo na obrtu,
pomorstvu kao i na trgovini, posebice
vinom, vunom i uljem
• Imali su razvijenu brodogradnju zbog puno
drva na otoku
• Kretsko obrtništvo je bilo jako poznato, a
obrtnici su najpoznatiji bili po izrađivanju
nakita te metalnog i keramičkog posuđa
koje je najčešće bilo ukrašeno morskim
motivima
• Glavni grad Krete bio je Knos
• Knos se ponosio raskošnim palačama
• Legendarni kretski kralj je bio kralj Minos,
bio je poznat kao veliki pljačkaš pa je u
njegovo vrijeme Kreta bila najbogatija i
najmoćnija
• Dao je sagraditi palaču po imenu Labirint,
a prema grčkim legendama u palači je
živio Minotaur, mitsko biće s ljudskim
tijelom i glavom bika
• U palačama su živjeli aristokrati - bogato
plemstvo koje je upravljalo otokom
• Kreti je, zbog svoje nadmoći, Grčka
morala davati mladiće i djevojke koji su
kasnije bili odvedeni u palaču Labirint k
Minotauru da ih on pojede
• Kreta je prodajom robova iz Grčke također
stekla veliko bogatstvo
• Kretski gradovi nisu bili utvrđeni jer su
svojim moćnim brodovima sprječavali
neprijatelja da priđe otoku
• Zidovi palača bili su ukrašavani prikazima
iz kretskog života
• Krećani su iznimno cijenili sport i sportske
događaje
• Vjeruje se da su Krećani bili začetnici
sporta
• Postojale su posebne vjerske svečanosti
• Krećani su imali svoje pismo kojeg su
pisali na glinenim pločicama
• Kreta je ipak pala usprkos obrani na moru,
međutim ne zna se tko ju je pokorio
Labirint danas
 Mikena
• Mikena je bila grad na Peloponezu koji su
osnovali Ahejci
• Razvijala se zahvaljujući Kreti
• Gospodarstvo je činilo odlično obrtništvo,
pomorstvo, graditeljstvo i trgovina
• Mikenjani su plovili po cijelom
Sredozemlju, a bili su u dobrim odnosima
s ljudima u naseobinama na obalama
današnje Francuske i Španjolske
• Okruživale su ju visoke veličanstvene
zidine po imenu Kiklopske zidine kako su
ih nazvali Grci u kasnijim razdobljima jer
su vjerovali da su ih sagradili kiklopi
• Mikenske zidine zapravo su sagradili
Mikenjani
• Ulaz u Mikenu zvao se Lavlja vrata zbog
prikaza dvaju lavica na ulazu
• Ahejski kraljevi bili su aristokrati
• Mikenjani su bili veliki ratnici
• Bio je običaj mrtvom mikenskom vladaru
staviti posmrtnu zlatnu masku
• Vladari su obično pokapani s raznim
vrijednim stvarima
• Mikenski kralj Agamemnon je objavio rat
Troji
• Mikenska kultura je netragom nestala oko
1100. g. pr. Kr.
• Sve njene palače su uništene
• Ne zna se tko ju je uništio
• Nakon njenog nestanka, nekoliko stoljeća,
Grci su imali puno osiromašeniju kulturu
Lavlja vrata - ulaz u
Mikena danas
Mikenu
 Troja
• Nalazila se na samoj sjeveozapadnoj obali
današnje Turske, na prolazu između
Sredozemnog i Crnog mora što je bila
važna pomorska prometnica
• Zbog toga je Troja bila jako bogata
• Nekoliko je puta bila razarana i
obnavljana, a zauvijek je uništena oko
1200. g. pr. Kr. sa strane Grčke
predvođena Mikenjanima
• Ahejci su Troju nazivali Ilij
• Nakon razdoblja siromašne grčke kulture,
napisane su Ilijada i Odiseja
• Ilijada i Odiseju je napisao Homer
• U Ilijadi je opisano razaranje Troje, a u
Odiseji opis ahejskog junaka Odiseja
• U epovima je napisano da su Ahejci napali
Troju jer je trojanski junak Paris oteo
Helenu, ženu spartanskog kralja Menelaja
• Također je napisano da se pod zidinama
Troje okupila cijela grčka vojska, da je
opsada Troje trajala čitavih 10 godina jer
je bila dobro utvrđena, da je ahejski junak
Odisej predložio Ahejcima da naprave
velikog drvenog konja, da se dio vojske
smjesti u njega, ...
 ... da se ostala vojska pravi da odlazi, da
kad Trojanci unesu konja unutar gradskih
zidina vojska iz konja po noći otvori
gradska vrata i dopusti da ostatak vojske
uđe unutra i da osvoje Troju, što se i zbilo
• Kad je završio desetogodišnji Trojanski
rat, Odiseju je trebalo deset godina da se
vrati u svoj dom
• Za to vrijeme, njegova žena Penelopa
mučila se s proscima koji su je uvjeravali
da je Odisej mrtav i da se uda za nekog od
njih, ali ona to nije željela
• Kad se Odisej vratio, ubio je sve prosce
Rekonstrukcija Troje Troja danas
 Razdoblje slabo razvijene
grčke kulture
• Nakon propasti mikenske kulture, Grci su
izgubili mikensko umijeće graditeljstva kao
i pismo
• To je razdoblje trajalo između 3 i 4 stoljeća
nakon čega su Grci ponovno izumili pismo
• Iz toga vremena nema nikakvih podataka
o njihovu životu
 Staleži stare Grčke
• Najvažniji u grčkim gradovima - državama
bili su njihovi kraljevi
• Jedan kralj vladao je jednim gradom -
državom
• Malo slabija prava od kraljeva imali su
aristokrati
• Oni su bili jako bogat dio društva
• Aristokrat je skup grčkih riječi koje u
prijevodu znače bogati vladar
• Obični građani nazivali su se demos
• Oni su se bavili najobičnijim poslovima
• Demos u prijevodu s grčkog znači narod
• Najslabija prava imali su robovi
 Grčki gradovi - države
• Grčki gradovi - države nazivali su se polisi
• Oni su bili neovisni, ali su se u sukobima
međusobno udruživali
• Najvažniji su bili Atena i Sparta
• Grčka nije imala glavni polis
• Grčki polisi sastojali su se od 2 dijela
• Jedan dio bio je utvrđen i bio je na uzvisini
te su se u njemu nalazile kraljevske
palače, gradske riznice, glavni hram, a
tamo se i skrivalo u slučaju napada
• Taj dio grada se naziva akropola što u
prijevodu znači visoki grad
• Drugi dio bio je ispod uzvisine i tamo su se
nalazile kuće, trgovine i radionice
• U tom dijelu grada bio je i glavni gradski
trg koji se naziva agora
• Tamo je uvijek bilo bučno
• Svaka je agora imala nešto posebno u
odnosu na onu u drugom polisu
• Na njoj se često okupljalo mnogo ljudi
• Na svakoj se agori nalazila sudnica,
gradsko kazalište i vježbalište
• Vježbalište je sadržavalo igralište,
kupaonice, prostor za vježbu, pomoćne
zgrade i nasade zelenila
 Grčka trgovina
• Jedna od većih grana grčkog
gospodarstva bila je trgovina
• Za pomoć trgovine Grci su prilagodili
feničko glasovno pismo prema svojem
jeziku
• Prvo je trgovinu činila robna razmjena, a
zatim se pretvorila u trgovinu s novcem
• Roba se uglavnom vagala i to vagom i
olovnim utezima
• Izrađivanje grčkog srebrnog kovanog
novca koji je sadržavao s jedne strane
izbočenje, a s druge urez bio je jako
složen postupak
• Sparta je zadnja uvela kovani novac, u 4.
st. pr. Kr.
• Spartanci su dotad rabili željezne pločice
 Kolonizacija
• U 8. st. pr. Kr. Grci su počeli osnivati
kolonije duž Mediterana
• Taj se proces zove kolonizacija
• Najviše su kolonizirali mjesta od 8. do 5.
st. pr. Kr., ali su ih nastavili kolonizirati i
kasnije u nešto manjoj mjeri
• Uzrok kolonizacije uglavnom je bio
prevelik broj stanovnika, ali se radilo i o
zaradi, malo plodne zemlje i političkih
problema u Grčkoj
Grčke kolonije
• Kolonije su naselja izvan svoje zemlje
• Grčke kolonije su prvotno bile pod vlašću
nekih grčkih polisa, ali kako su s
vremenom rasle, tako su polako one
postajale svojim polisima
• Iako su polako postajale neovisne, uvijek
su ostali u vezi s Grčkom te su im
pomagali u ratovima
• One su također postajale središtima
širenja grčke kulture
• Grci su kolonije uglavnom gradili gdje je
klima mjesta i njegov izgled podsjećao na
Grčku
• Upotpunjavali su grčko ozračje tako što su
gradili slične gradove kao i one u domovini
• Grčke kolonije prostirale su se obalama
Cipra, Male Azije, južne Francuske,
istočne Španjolske, Dalmacije i
dalmatinskih otoka te istočne Libije, kao i
na obalama Crnog mora
• Grčke kolonije bile su i na obalama južne
Italije i Sicilije
• Te kolonije na prostoru današnje Italije
nazivale su se Velika Grčka jer su u
jednom vremenu imale jednak, pa čak i
veći broj stanovnika nego u njihovoj staroj
domovini Grčkoj
• Najveće grčke kolonije su bile: Sirakuza,
Bizantij (Istanbul), Sinopa
• Grčke kolonije bile su i: Masilija
(Marseille), Nikeja (Nica), Neapolis
(Napulj), Taranto (na obali talijanske
“pete”), Kirena (na obali Libije), Pantikapej
(na području između poluotoka Krima u
Ukrajini i Rusije)
 Grčke kolonije na području
današnje Hrvatske
• Grčke kolonije na području današnje
Hrvatske bile su na područjima Splita i
okolnih mjesta, Cavtata, delte rijeke
Neretve, otoka Korčule i Hvara odnosno
na obalama srednje i južne Dalmacije, a
najstarija je nastala na otoku Visu
• Najveće su bile: Issa (Vis), Tragurion
(Trogir), Epetij (Stobreč), Salona (Split),
Pharos (Starigrad na Hvaru), Narona (Vid
kod Neretve) te kod današnje Lumbarde
pokraj Korčule
• Lumbardski natpis iz Lumbarde govori o
dijeljenju zemlje među stanovništvom
• Na području današnjeg Starigrada na
Hvaru postoje sačuvani kameni zidovi
(suhozidi) koje su Grci postavili kako bi
ogradili svoja polja od drugih ljudi
Grčko - perzijski ratovi
• U gradu Miletu, na zapadnoj obali Male
Azije, potkraj 6. st. pr. Kr., izbila je pobuna
protiv Perzije
• Pobuna je nastala zbog toga što su grčkim
polisima Perzijanci nametnuli svoju vlast,
Grci su morali plaćati visoke poreze koji su
išli u korist perzijskim vladarima te su
morali ići u perzijsku vojsku
• Tim su se pobunama priključili i grčki polisi
na prostoru današnje Grčke pa je zato
perzijski kralj Darije I. krenuo u pohod na
Grčku
• 492. g. pr. Kr. kralj Darije I. krenuo je u
napad brodovljem protiv Grčke
• To brodovlje je potopila oluja na moru
južno od Trakije
• 490. g. pr. Kr. odigrala se bitka na
Maratonskom polju
• Atenski vojskovođa Miltijad pobijedio je
ogromnu perzijsku vojsku dobrom taktikom
tako da je Perzijance otjerao u more pa su
se mnogi utopili
• Jedan hoplit (teško naoružan grčki pješak)
Fidipid trčao je sa svom bojnom opremom
od Atene do Sparte da obavijesti
Spartance o ratu
• Spartanci su imali vjerske svečanosti pa
nisu sudjelovali u ratu
• Fidipid je zatim trčao do Maratonskog
polja da se bori u ratu
• Preživio je bitku pa je zatim trčao do Atene
da dojavi pobjedu
• Nakon što je javio vijest umro je od
iscrpljenosti
• Između Maratona i Atene udaljenost je kao
i današnja duljina utrke maratona
• Nakon bitke na Maratonskom polju Sparta
je bila najvažniji polis u ostalim ratovima
• U međuvremenu Darijev sin Kserkso
naslijedio je prijestolje
• 480. g. pr. Kr. kralj Kserkso krenuo je u
napad i morskom i kopnenom vojskom
• Kopnena bitka bila je ona u Termopilskom
klancu
• Cijela grčka vojska se razbježala osim
dvjestotinjak Spartanaca koji su, pod
vodstvom Leonide, ostali u klancu
• Spartanci su nekoliko dana držali veliku
perzijsku vojsku u klancu jer su Spartanci
bili poznati kao najbolji grčki vojnici, a i
klanac je bio vrlo uzak
• Ipak su Perzijanci pobijedili i probili se kroz
klanac
• Za to vrijeme ostatak grčke vojske išao je
u Atenu evakuirati Atenu
• I zaista, nakon nekoliko dana Perzijanci su
opustošili praznu Atenu
• Atenjani su se smjestili na otok Salaminu
južno od Atene
• Zatim je perzijska mornarica saznala gdje
se skrivaju Atenjani pa se te iste godine
odigrala još jedna bitka
• Grčki vojskovođa Temistoklo namamio je
veliko perzijsko brodovlje u uski
Salaminski tjesnac
• Grčki brodovi bili su mali, brzi i okretni, a
perzijski brodovi su bili veliki, spori i tromi
• Zbog toga je perzijska mornarica samo
tonula na dno mora
• Godinu dana kasnije, 479. g. pr. Kr., bila je
i bitka kod Plateje
• Perzijanci su tada izgubili od Spartanaca
• Tada su Perzijanci izgubili i cjelokupan rat
• Nakon što je rat završio, Atena je obnovila
svoje zidine kao i sve ono unutar zidina te
je postala najutjecajniji grčki polis
• Međutim, nakon rata Grčka se podijelila na
dva dijela
• Atena je okupila jonska plemena te je
osnovala Atenski pomorski savez
• Sparta je okupila dorska plemena te je
osnovala Peloponeski savez
• Tada su nastala dva najjača i
najutjecajnija grčka polisa - Atena i Sparta
 Sparta
• Sparta je bila grčki polis smješten na
poluotoku Peloponezu, u ravnici Lakoniji
• Osnovali su je Dorani u 9. st. pr. Kr.
• U Sparti su postojali staleži
• Najveća prava imali su svi Spartanci, oni
su bili potomci Dorana koje je i stvorilo
Spartu
• Samo su oni živjeli unutar zidina Sparte
• Manja prava od Spartanaca imali su
perijeci
• Perijeci su bili potomci Ahejaca koji su se
dobrovoljno predali kad su potpali pod
dorsku vlast
• Oni su se uglavnom bavili trgovinom i
obrtništvom
• Plaćali su poreze Sparti
• Njihovi domovi bili su raštrkani oko zidina
Sparte
• Najmanja prava imali su heloti
• Heloti su bili spartanski robovi
• Oni su također potomci Ahejaca, ali su se
oni borili protiv Dorana pa su kasnije bili
zarobljeni
• U Sparti se nisu mogli mijenjati staleži
• Sparta je bila aristokratski polis
• Njome su vladala dva kralja: dok je jedan
išao u rat, drugi je ostajao u Sparti brinući
se za sam polis
• Kraljevi su uvijek bili mladi ljudi
• Kraljeve je birala geruzija – vijeće staraca
• Oni su morali imati više od 60 godina
• Staraca je u geruziji bilo dvadeset
• Zakoni koje je donosila geruzija provodili
su efori
• Efora je bilo petoro
• Spartansku narodnu skupštinu činili su
aristokrati
• Spartanci su bili najbolji grčki ratnici pa im
zbog toga gradnja veličanstvenih
spomenika i hramova nije bila važna
• Imali su poseban način odgoja koji im je
omogućavao veliku bojnu spremnost
• Spartanci su jedini u Grčkoj puštali dugu
kosu jer su mislili da će tako biti strašniji
• Dječaci koji su imali 7 godina odvajani su
od obitelji te su bili dovedeni u logore u
kojima su učili ratne vještine
• Zatim su dječake razdijelili u skupine, a za
vođu su odabirali najpametnijeg i
najhrabrijeg u skupini
• U logorima se dobivalo vrlo malo za jelo,
stoga se moralo krasti, a Spartanci su
mislili da se tako postaje još hrabrijim i
lukavijim
• Međutim, ako se nekog uhvatilo u krađi
bičevalo ga se, a onaj tko je molio za
milost proglašen je kukavicom
• U logorima se nije učilo pisati, čitati i nije
bilo znanstvenog obrazovanja
• Cijele godine se spavalo na klupama
• Žene u Sparti su imale veća prava nego
žene u drugim polisima, vodile su
kućanstvo, a čak su mogle i posjedovati
zemlju
• Smjele su bilo kad izaći iz doma
• Učile su pjevati, plesati, trčati, skakati,
bacati koplje i disk i borbene vještine
• Spartanske žene odlučivale su o odgoju
djece
Sparta danas
 Atena
• Atena je bila grčki polis smješten na
poluotoku Atici
• Osnovali su je Jonjani u 8. st. pr. Kr.
• Imala je rudnike srebra u okolici grada i
puno je trgovala keramikom i maslinovim
uljem pa je zbog toga bila vrlo bogata
• U Ateni su postojali staleži
• Najveća prava imali su Atenjani i to svi
slobodni muškarci
• Manja prava od Atenjana imali su stranci
koji su se s vremenom doselili u Atenu
• Najmanja prava imali su robovi
• Postajalo se robovima ili zbog dugova koje
neki nisu mogli platiti ili zbog ratnog
zarobljeništva
• Robovi su bili skoro pa stvari: mogli su se
prodavati, kupiti pa čak i iznajmiti
• U Ateni je moguća izmjena staleža za
neke ljude kroz godine
• Na početku su Atenom vladali kraljevi, ali
su ih onda svrgnuli aristokrati koji su zatim
počeli vladati Atenom
• Aristokrati su birali devet arhonata, ali je
narod bio protiv toga
• Neki ljudi su zbog vladanja aristokrata
htjeli potaknuti demokraciju u Ateni
• Tvorci demokracije u Ateni bili su: Solon
koji je živio krajem 7. st. i početkom 6. st.
pr. Kr., Klisten koji je živio u 6. st. pr. Kr. i
Periklo koji je živio u 5. st. pr. Kr.
• U vrijeme Periklova života demokracija u
Ateni bila je najjača
• Atena je bila demokratski polis, zapravo
polis vladavine naroda
• Slobodni muškarci su mogli sudjelovati u
radu narodne skupštine koja je bila
najvažnija u vladavini Atenom
• Devet arhonata je imalo slabiju moć od
narodne skupštine, ali su isto djelomično
vladali Atenom
• Atenom je još slabije vladalo gradsko
vijeće
• U Periklovo vrijeme demokracija je u Ateni
bila najjača
• Atenjanima je bilo vrlo važno uživati u jelu
i piću pa su kuhari bili vrlo cijenjeni
• U Ateni je muškarac vodio glavnu riječ u
kući te su većinom vrijeme provodili s
prijateljima i radeći
• Muškarci su mogli u bilo kojem trenutku
ostaviti ženu ako mu se nešto nije sviđalo
• Na vjenčanjima očevi su predavali kćer
njenom mužu uz obvezan miraz za bolji
život
• Žene su uvijek ostajale kod kuće, brinule
su se o djeci, kuhale i naređivale robovima
• Uglavnom je svaka kuća imala po jednog
roba
• Svaka je žena u Ateni morala tkati
• Ženi je na prvom mjestu morao biti otac, a
tek onda muž
• U Ateni su se jako cijenili znanost i
umjetnost, kao i sport i vježba
Akropola u daljini Akropola danas
 Periklo i Periklovo doba
• Solon i Klisten su prvi omogućili
sudjelovanje naroda (demosa) u narodnoj
skupštini te su ograničili ovlasti arhonata
• Periklo je pripadao aristokratima, međutim
htio je povećati ovlasti naroda u vladanju
Atenom te je za sudjelovanje naroda u
narodnoj skupštini davao novčane
naknade
• U narodnoj skupštini smjeli su sudjelovati
samo slobodni odrasli muškarci
• Jedan sudionik narodne skupštine smio je
izreći svoje mišljenje u vremenu koje je
trajalo dok ne iscuri sva voda iz vodenog
sata
• U vrijeme Perikla Atena je imala svoje
zlatno doba
Periklova bista
 Grčki bogovi
• Grci su bili mnogobošci i štovali su svoje
bogove u hramovima gdje su održavali
svete igre njima u čast
• Vjerovali su da je planina Olimp bila dom
grčkih bogova
• Grčki bogovi mogli su imati sve ljudske
osobine
• Grci su voljeli pričati mitove (priča o
herojima, bogovima i dr. čudesnim
bićima), a svi grčki mitovi čine grčku
mitologiju
• Bilo je dvanaest Olimpskih bogova i oni su
bili najvažniji – Zeus (vrhovni bog,
gromovnik), Hera (božica braka i obitelji,
Zeusova žena), Posejdon (bog mora),
Had (bog podzemlja), Afrodita (božica
ljepote i ljubavi), Atena (božica mudrosti),
Apolon (bog sunca i umjetnosti),
Artemida (božica mjeseca i lova), Ares
(bog rata), Hefest (bog vatre), Dionis (bog
vina) i Hermes (glasnik bogova, bog
trgovine i putovanja)
• Devet muza su božice zaštitnice
umjetnosti i znanosti, uvijek su uz boga
Apolona
 Grčki junaci i mitska bića
• Grci su voljeli pričati mitove u kojima su
opisivani razni junaci i mitska bića
• Grčki junaci uglavnom su bili polubogovi –
jedan roditelj im je bio smrtnik, a drugi bog
• Grčki junaci bili su Heraklo, Tezej, Perzej,
Jazon, Odisej, Ahilej, Prometej i dr.
• Mitska bića bila su hidre, sfinge, kiklopi
(jednooka čudovišna bića), minotauri
(čudovišta s bikovom glavom i ljudskim
tijelom), kentauri (bića s ljudskom glavom i
konjskim tijelom) i harpije
 Grčka umjetnost
• KIPARSTVO
- Kipari su voljeli prikazivati golo ljudsko
tijelo
- Najpoznatiji kipari bili su Miron, Skopas,
Lizip i Fidija (napravio velike kipove Atene
i Zeusa)
Kip bacača diska Kip vojskovođe Leonide
• GRADITELJSTVO I ARHITEKTURA
- Hramovi su uglavnom građeni skladno i
jednostavno
- Postojala su tri stila gradnje dorski,
jonski i korintski koji su se isticali po
stupovima
- Najcjenjeniji je bio dorski stil jer je bio i
najjednostavniji
- Atensku Akropolu dizajnirao je kipar
Fidija uz nagovor prijatelja Perikla i ona je
odražavala moć grčkog graditeljstva
- Ulaz u Akropolu zvao se Propileji
- Unutar Akropole nalazila su se tri hrama
koja su bila posvećena Ateni - zaštitnici
Atene: hram Atene pobjednice, Partenon
(najveći hram u Akropoli) i Erehtejon
(poznat po karijatidama - stupovi u obliku
žena)
- Unutar Akropole nalazio se i Atenin kip
napravljen od bjelokosti, a oklop od zlata
kao i sveto maslinovo drvo
Partenon danas

Karijatide
• SLIKARSTVO
- Nije previše očuvano do danas
- Očuvano je samo slikarstvo na vazama
- Vaze su uglavnom bile crne, a likovi
crveni
- Na vazama su oslikavani prizori iz
mitova, s kulturnih događaja i iz
svakodnevnog života
Starogrčka vaza
 Grčke znanosti, kulturni događaji i
zajednički način života
• GRČKE ZNANOSTI
FILOZOFIJA
- Često opisivana kao ljubav prema
mudrosti
- Najvažniji filozofi: Sokrat (vjerovao da
vrline čine svijet), Platon (vjerovao da se
sve sastoji od dva svijeta - svijeta ideja i
svijeta sjena, osnovao filozofsku
Akademiju) i Aristotel (vjerovao u pravilo
zlatne sredine)
OSTALE ZNANOSTI
- Medicina (otac medicine bio je
Hipokrat), govorništvo (najveći govornik
bio je Demosten), matematika i
astronomija (Pitagora)
• KULTURNI DOGAĐAJI
OLIMPIJSKE IGRE
- Održavale su se u Olimpiji – Zeusovo
svetište, i to svake četvrte godine
- Grci su brojali godine od prvih
Olimpijskih igara 776. g. pr. Kr.
- Prva natjecanja: trčanje na 200 m,
bacanje koplja i diska, skok u dalj, šakanje
 - Sportaši su se natjecali goli, a žene
nisu smjele ni sudjelovati u igrama niti ih
gledati
- U vrijeme održavanja igara prestajali su
svi ratovi i sukobi
- Pobjednik igara dobio je lovorov
vijenac i bio je poznat u cijeloj Grčkoj
- Rimski car Teodozije I. je ukinuo igre i
zapalio Zeusov hram jer je to smatrao
poganskim s obzirom na kršćanstvo
 GRČKO KAZALIŠTE
- Grci su utemeljili drame i kazališta
- Vrste drama: tragedije (drame u kojima
su se likovi uglavnom suočavali s teškim
situacijama te su uglavnom umirali) i
komedije (drame u kojima su se poznati
ljudi snalazili u smiješnim situacijama)
- tragedije su bile cijenjenije od komedija
 - Najpoznatiji pisci tragedija: Eshil,
Euripid i Sofoklo
- Najpoznatiji pisac komedija: Aristofan
- U kazalištu glume samo muškarci koji
su nosili maske kako bi lakše predočili
neki lik
- Sjedišta su se gradila na obronku
brijega i tako su građena da se odlično
čulo i u prvom i u zadnjem redu
Starogrčko kazalište u Epidauru
• ZAJEDNIČKI NAČIN ŽIVOTA
PROROČIŠTA
- Bila su jako cijenjena
- Nalazila su se u Delfima (Apolonovo
proročište), Delu (Zeusovo proročište) i
Dodoni (Zeusovo proročište)
- Najpoznatije ono u Delfima – proročica
Pitija je u njemu proricala budućnost te je
davala dvosmislene odgovore
Apolonovo proročište u Delfima danas
 ODJEĆA I HRANA
- I muškarci i žene nosili su vunene
haljine
- Od hrane najviše se cijenila riba i
pšenični kruh
- Puno se jelo grožđa i smokava te se
pilo vino, a koristilo se i maslinovo ulje,
dok se pivo uopće nije koristilo
 - Muškarci su često večerali na muškim
zabavama - simpozijima
Peloponeski rat
• Atena se prema ostalim članicama
Atenskog pomorskog saveza ponašala
vrlo bahato jer je novac koji su sve članice
plaćale kao “članarinu”, koristila za gradnju
raskošnih spomenika u Ateni, a i oduzela
je građanima članicama svog saveza neka
prava
• Sparta je htjela biti najbolji polis pa je
htjela oslabiti Atenu tako da je pokušala
nagovoriti članice Atenskog pomorskog
saveza da izađu iz saveza
• Atena je također htjela biti najbolji polis pa
je pokušala razviti demokraciju u Sparti
• Pod svojom vlašću htjela je imati korintsku
koloniju Potideju što Sparta nije dozvolila i
zbog toga je počeo Peloponeski rat
• Sparta je uglavnom imala prednost na
kopnu, a Atena na moru
• Sparti je u ratu pomagala Perzija
• Na početku rata Sparta je pod svoj nadzor
stavila Atiku te je stavila Atenu pod
opsadu
• U Ateni su vladali nehigijenski uvjeti pa je
zbog toga nastala kuga od koje je umro
Periklo
• Nakon Periklove smrti demokracija u Ateni
potpuno je oslabila te su njom zavladali
demagozi (ljudi koji misle samo na sebe, a
ne i na narod)
• Demagozi su poznati zbog svojih loših
ideja
• Atena je izgubila u ratu jer su demagozi
htjeli osvojiti Siciliju od kamo je dolazila
hrana za Spartu, ali nisu uspjeli
• Nakon rata Sparta je jako oslabljena jer je
izgubila puno vojnika
• Atena je morala raspustiti svoj pomorski
savez, srušiti svoje nove zidine, a
demokracija više nije postojala već je njom
vladalo trideset građana
 Makedonija
• Makedonija je kraljevina koju su stvorili
Makedonci – Grci koji su živjeli na sjeveru
Grčke
• Ostali Grci su ih nazivali barbarima jer su
govorili drugačijim dijalektom
• Glavni grad Makedonije bila je Pela
• Makedonski kralj Filip II. želio je osvojiti
Grčku i pokoriti Perziju
• Filip II. za ratovanje je osmislio novu vojnu
postrojbu koja se malo razlikovala od
spartanske – falangu
• Filip je da bi što brže pokorio Grčku davao
mito važnijim Grcima međutim govornik
Demosten se protivio tome te je to
izražavao kroz vatrene govore - filipike
• Filip je uspio osvojiti Grčku 338. g. pr. Kr.
• Nakon što je osvojio Grčku Filip II. ubijen
je u uroti, a tada ga je naslijedio sin
Aleksandar
• Aleksandra je podučavao Aristotel
• Aleksandar je želio osvojiti svijet i ujediniti
ga te je želio stopiti kulture naroda
• U ratu Aleksandar je sa svojom vojskom
osvojio Perziju i ubio kralja Darija III. koji je
izgubio rat
• Aleksandar je postao kralj Perzije i
egipatski faraon
• Aleksandar je htio osvojiti Indiju, ali nije
uspio jer ga vojska nije slušala
• Aleksandar je vjerojatno umro u Babilonu
od malarije
• Aleksandar je bio prvi vladar čije je lice
bilo na kovanom novcu
• Nakon Aleksandrove smrti država se
počela raspadati time što je podijeljena na
manje države (helenistička kraljevstva), a
vladari su bili dijadosi
Makedonija nakon osvajanja Aleksandra
Makedonskog
Helenistička kultura i umjetnost
• Helenističko razdoblje trajalo je u vrijeme
postojanja Makedonije i helenističkih
kraljevstva
• Grad koji je pokazivao svu ljepotu
helenističke kulture zvao se Aleksandrija,
a on je bio u Egiptu
• U Aleksandriji je sagrađen veliki svjetionik
koji je navodio brodove, a na njemu je bio
kip boga Zeusa
• U Aleksandriji je bila najveća knjižnica
• U helenističkom razdoblju bilo je puno
znanstvenika: matematiku su proučavali
Pitagora, Arhimed i Euklid, geografiju
Eratosten, a filozofi su bili Zenon, Epikur i
Aristotel
• Kiparstvo je također bilo popularno u
helenističkom razdoblju – najveći kipari bili
su Lizip i Skopas
Skulptura iz Slika svjetionika
helenizma na Farosu