1. Razvoj suvremene teorije informacije i njezina veza s drugim disciplinama.

Suvremenu teoriju informacije utemeljio je Claude E. Shannon. Teorija informacije

predstavlja disciplinu primijenjene matematike koja se bavi kvantificiranjem količine
informacija u sustavima , odnosno problemima komunikacije – prijenos informacije od
izvorišne do odredišne točke. Temelj je suvremenih informacijskih i komunikacijskih
tehnologija jer daje teorijsku osnovu za kodiranje, kompresiju i prijenos sadržaja. Teorija
informacije povezana je sa teorijom komunikacije, vjerojatnosti, statistikom, matematikom,
ekonomijom, računalnim znanostima i fizikom.

2. Poruka i prijenos poruke.

Poruka je niz simbola odabranih iz abecede , gdje je abeceda x konačan skup od n simbola.
Izbor poruke na izvoru uzrokuje pojavu druge poruke na odredištu- u idealnom slučaju poruke
su jednake. U realnom slučaju gledamo uvjetnu vjerojatnost p(yj/xi) vjerojatnost da se na
odredištu pojavi yj ako je na izvoru izabran xi. Poželjno je da je p(yj /xi) što bliže vrijednosti 1.
Statistička svojstva komunikacijskog sustava određena su načinom njegove izvedbe, odnosno
mehanizmu prijenosa.

3. Pojam entropije i njezina svojstva.

Entropija je mjera za sadržaj informacije. Predstavlja granicu kompresije bez gubitka bilo
kakve komunikacije.
Svojstva entropije:
-entropija ne može biti negativna: H (x) > 0
-entropija je maksimalna kada su vjerojatnosti pojave simbola
p(xi)=1/n i iznosi H(x)=log2n
- srednji sadržaj informacije poruke koju čine komunikacije dvaju simbola mora biti jednak
zbroju srednjih sadržaja informacije poruka koje se sastoje od pojedinačnih simbola.

4. Vjerojatnosni opis informacijskog sustava.

Opis sustava skupom vjerojatnosti
Ulaz: simboli xi iz skupa X={x1,…,xn} s vjerojatnostima p(xi)
Izlaz: simboli yi iz skupa Y={y1,…,yn} s vjerojatnostima p(yi)
Vjerojatnosti p(xi) i p(yi) su apriorne vjerojatnosti ( vjerojatnosti pojavljivanja simbola jednog
skupa neovisno o pojavljivanju simbola drugog skupa)
Informacijski sustav daje vezu između pojava simbola na ulazu i na izlazu
Vjerojatnost prijelaza x- y potpuno definiraju kanal
Informacijski sustav možemo promatrati na tri načina: sa strane ulaza, sa strane izlaza,
istovremeno promatrati ulaz i izlaz
Informacijski sustav i pojave na ulazu i izlazu u potpunosti su određene bilo kojim od ova tri
pogleda:
Pogled s ulaza: apriorne vjerojatnosti na ulazu + vjerojatnosti prijelaza( uvjetne
vjerojatnosti)
Pogled s izlaza: apriorne vjerojatnosti na izlazu+ unazade vjerojatnosti prijelaza
(aposteriorne vjerojatnosti)
Istovremeni pogleda na ulaz i izlaz : združene vjerojatnost
Ove poglede povezuju poznati matematički zakoni o vjerojatnostima što nam daje mogućnosti
jednostavnog prijelaza iz jednog pogleda u drugi.
5. Informacijske mjere – pojam, značenje, odnosi i svojstva.
Informacijske mjere opisuju diskretni informacijski sustav.
Informacijske mjere su: -entropija na ulazu sustava
- entropija na izlazu sustava
- združena entropija
-H(X/Y) ekvivokacija(mnogoznačnost)-dio informacije koji se gubi pod utjecajem smetnji
-I(X,Y)-uzajamni sadržaj informacije (transinformacija)-količina informacije koja se prenosi
kablom
-H(Y/X)-entropija šuma(irelevantnost)-neodređenost uzrokovana smetnjama

6. Uzajamni sadržaj informacije – kapacitet kanala.

𝑝(𝑦𝑗 /𝑥𝑖 )
Uzajamni sadržaj informacije: I(x, y) = ∑𝑛𝑖=1 ∑𝑛𝑗=1 𝑝(𝑥𝑖 )𝑝(𝑦𝑗 |𝑥𝑖 )𝑙𝑜𝑔2 ∑𝑛
𝑖=1 𝑝(𝑥𝑖 )𝑝(𝑦𝑗 /𝑥𝑖 )
Ovisi o:-karakteristikama kanala-matrici prijenosnih vrijednosti 𝑝(𝑦𝑗 /𝑥𝑖 )
- karakteristikama ulaza-vjerojatnostima pojave simbola na ulazu 𝑝(𝑥𝑖 )
Kapacitet kanala je maksimum transformacije C = max I(x, y)
Predstavlja maksimalnu količinu informacije po simbolu koja se u prosjeku može prenijeti
kanalom.

7. Temeljni teorem kanala sa smetnjama.

Ako je entropija manja ili jednaka kapacitetu kanala tada postoji takav sustav kodiranja da se
poruke s izvora mogu preuzeti kanalom uz proizvoljno malo učestalost pogreške. Kada je
entropija veća od kapaciteta kanala gubici se ne mogu smanjiti na nulu.

8. Binarni simetrični kanal.

Binarni simetrični kanal je kanala koji prenosi simbole 0 i 1, pri čemu je vjerojatnost pogreške
(pg) jednaka za oba simbola.

9. Model komunikacijskog sustava.

Model komunikacijskog sustava:
IZVOR->KODER INFORMACIJE->KODER KANALA->KANAL->DEKODER
KANALA->DEKODER INFORMACIJE->ODREDIŠTE
 IZVOR-generira izvornu poruku
KODER INFORMACIJE-uklanja redundanciju
KODER KANALA-radi zaštitno kodiranje
KANAL-sredstvo za prijenos podataka
DEKODER KANALA-pokušava rekonstruirati kodiranu poruku
DEKODER INFORMACIJE-pokušava rekonstruirati izvornu poruku

10.Markovljevi lanci – Markovljev izvor.

Bez memorijsko izvorište- izbor nekog simbola u slijedu neovisan o izboru prethodnih
simbola
Izvorište posjeduje pamćenje - ako postoji bilo kakav utjecaj prethodnih simbola na izbor
sadašnjeg simbola
Markovljev lanac prvog reda- proces kod kojega se spomenuta ovisnost proteže samo na
jedan prethodni simbol u slijedu a vjerojatnost emitiranja sljedećeg znaka ovisi o vjerojatnosti
emitiranja prethodnog znaka
Markovljev proces je potpuno definiran kad se zna:
 Početna distribucija vjerojatnosti znakova pj
 Matirca prijelaza između znakova ( element matrice pi,j označava vjerojatnost da se
iza znaka ai emitira znak aj
Diskretni se Markovljev lanac prvog reda može definirati kao diskretni slučajni proces …, x -
2,x-1,x0,x1,x2,… gdje su xk ovisne slučajne varijable koje poprimaju vrijednosti iz konačne
abecede stanja S0,S1,…SK-1(ovdje dolje ne znam šta treba ići kod njega u prezentaciji piše u
indeksu 1-1) a ovisnost je opisana Markovljevim uvjetima p{ X0= Sj/x-1,x-2,x-3,…}= p { X0=
Sj/x-1} što nam govori da na osnovi samo prethodnog simbola s danom vjerojatnosti možemo
pretpostaviti koji će biti sljedeći simbol jednako dobro kao da poznajemo sve prethodne
simbole Ergodično Markovljevo izvorište je izvorište koje u konačnom broju koraka iz bilo
kojeg stanja može doći u bilo koje drugo stanje

11.Pojam i svojstva entropijskog kodiranja.

Entropijsko kodiranje je niz metoda kojima se vrši sažimanje izvorne poruke bez gubitka, vrši
se u koderu informacije.
Najvažnija svojstva:- vrši li se kompresija sa ili bez gubitka
-omjer kompresije(br. bitova komprimirane poruke :br. bitova
originalne poruke)

12.Karakteristike izvora informacije – stacionarni i ergodički izvori.

Izvor informacije modelira se kao statistički proces- niz slučajnih varijabli x1, x2,x3…xn od
kojih svaka može poprimiti vrijednosti iz konačne abecede{x1,x2…xn}
-Bez memorijski izvor-pojava svake varijable je neovisna o prethodnim
-Izvor s memorijom-pojava neke varijable može ovisiti o prethodnim
Stacionirani izvor je onaj čija se statistička svojstva ne mijenjaju s vremenom.
Izvor je ergodičan ako je stacioniran i ako za svaki simbol i podniz od simbola da je prosjek
na skupu jednak prosjeku po vremenu, tj. Svaki niz kojeg proizvode imat će jednaka
statistička svojstva koja se mijenjaju s vremenom.

13.Vrste kodova.
SINGULARNI-više simbola ima istu kodnu riječ
NESINGULARNI-svaki model ima drugačiju kodnu riječ
JEDNOZNAČNO DEKODABILNI-cijelu poruku moguće je dekodirati na samo 1 način
PREFIKSNI(TRENUTNI)-niti jedna kodna riječ nije prefiks drugoj kodnoj riječi
14.Optimalni kodovi.
Osnovni uvjeti su reverzibilnost i ekonomičnost
Reverzibilnost je način kodiranja u kojem se ne gubi sadržaj informacije
Ekonomičnost je svojstvo da u što kraćem vremenu obradi i prenese što veće količina
informacije
Optimalno kodiranje je prikaz poruka izvora najmanjim mogućim brojem bita
Prefiksni kodovi su kodovi u kojem niti jedna kodna riječ nije prefiks neke druge kodne riječi
Prosječna duljina kodne riječi je broj simbola koji čine tu riječ

Kraftova nejednakost
Optimalan je prefiksni kod s najmanjom prosječnom duljim kodne riječi, a zadovoljava
kraftovu nejednakost

15.Shannon-Fanoovo kodiranje.
Ne daje uvijek optimalni kod
U praksi se vrlo rijetko koristi
Zasniva se na sljedećim svojstvima:
 Niti jedna kodna riječ ne smije biti prefiks neke druge kodne riječi
 Želimo da se u kodiranim porukama simboli 0 i 1 pojavljuju s podjednakom
vjerojatnošću
Ako je ispunjen drugi zahtjev tada će entropija tako kodiranih poruka biti blizu maksimuma
jer se maksimalna entropija postiže ravnomjernom razdiobom vjerojatnosti pojavljivanja
simbola
Postupak kodiranja:
 Simboli abecede poslože se po padajućim vjerojatnostima pojavljivanja
 Zatim se simboli podjele u dvije grupe:
 Zbroj vjerojatnosti pojavljivanja simbola jedne i druge grupe bude podjednak
 Simbolima jedne grupe dodjeli se kao početak kodne riječi znamenka 0, a
druge znamenka 1
 Postupak se zatim ponavlja unutar svake grupe dok se grupe ne svedu na po jedan
simbol

16.Huffmanovo kodiranje.
Često korištena metoda pronalaženja optimalnog koda
Poznate vjerojatnosti pojavljivanja simbola
 Pojedinačni simboli kodiraju se kodnim riječima promjenjive duljine, ovisno o
vjerojatnostima njihovog pojavljivanja
Optimalni kod- kod s najmanjom mogućom prosječnom duljinom kodne riječi
Zasniva se na sljedećim teoremima:
 Simboli s većom vjerojatnošću pojavljivanja ne mogu imati duže kodne riječi od onih
s manjom vjerojatnošću
 Dva simbola s najmanjim vjerojatnostima pojavljivanja imaju kodne riječi jednake
duljine
Primjena : telefaks, JPEG
Postupak kodiranja:
 Sortiraj simbole po padajućim vrijednostima
 Pronađi dva simbola s najmanjim vrijednostima
 Jednom od njih dodijeli simbol 0 a drugom 1
 Kombiniraj ta dva simbola u jedan nad simbol( vjerojatnost pojavljivanja je jednaka
zboruj vjerojatnosti pojavljivanja dvaju simbola od kojih je nastao) i zapiši ih kao
dvije grane binarnog stabla, a nad simbol kao račvanje iznad njih
 Ponavljaj postupak dok ne dobiješ samo jedan nad simbol ( mora uvijek biti 1)
 Povratkom kroz stablo očitaj kodove

17.Aritmetičko kodiranje.
Tretira čitavu poruku kao jedan simbol i preslikava je na jednu vrijednost iz intervala [0,1]
Beskonačan broj realnih vrijednosti- bilo kojoj poruci moguće je jednoznačno dodijeliti broj iz
tog intervala
Primjena: JPEG, kodiranje animacije ljudskog lica i tijela kod MPEG-4
Postupak kodiranja:
 Podijeli interval [0,1] u n pod intervala koji odgovaraju simbolima iz abecede
 Iz promatranog skupa pod intervala, odaberi pod interval koji odgovara sljedećem
simbolu u poruci
 Podjeli taj pod interval u n novih pod intervala, proporcionalno vjerojatnostima
pojavljivanja simbola iz abecede
 Ponavljaj korake dok cijela poruka nije kodirana
 Konačni kod za čitavu poruku je jedan broj iz intervala u binarnom obliku
18.Hammingova udaljenost.
Hummingova udaljenost je broj pozicija na kojima se dvije kodne riječi razlikuju. Oznaka: d.
pr. D(01101, 10110)=4
Svojstva:-d(x,y)=0 ako je x=y
-d(x,y)=d(y,x) za sve x,y element k
-d(x,y)<=d(x,z)+d(z,y) za sve x,y,z element k (nejednakost trokuta)

19.Geometrijska interpretacija kodova.

Geometrijska interpretacija kodova:
-vijest se sastoji od k informacijskih i m zalikosnih simbola(nisam sigurna za ovo
zalikosnih),
ukupno n=k+m simbola
-kodna brzina: F=k/m
𝒏−𝒍𝒐𝒈𝟐 𝑵 𝒏−𝒌
-zalihost(redundancija): 𝒓 = 𝒍𝒐𝒈𝟐 𝑵
= 𝒌
-cilj je zalihost iskoristiti za sigurniji prijenos informacije.
-geometrijski gledano potrebno je vijesti smjestiti na prikladne vrhove kocke
-pr:

Vijest U1 U2 U3 U4
Kod 000 101 011 110
Di,j = 2
-kodne riječi se razlikuju u 2 znamenke pa su i udaljenje dva
brida-
(tu ti ide skica te kocke) omogućena je detekcija jedne
pogreške

20.Distanca koda i ekvivalencija kodova.

Distanca koda K- je najmanja Hummingova udaljenost svih parova kodnih riječi koda
K:d(K)=min(d(x,y)/x≠y)
Ekvivalencija kodova-dva binarna blok koda su ekvivalentna ukoliko se jedan iz drugoga
mogu dobiti uzastopnom primjenom sljedećih postupaka:
-permutacijom simbola nad jednom ili više pozicija koda
-zamjenom dviju pozicija koda

21.Paritetno kodiranje i kod s križnim paritetom.

Paritetno kodiranje- najjednostavnija klasa blok kodova. Poruci se dodaje zalihosni bit-
paritetni bit tako da zbroj jedinica u riječi bude paran(parni paritet)ili neparni (neparni paritet)
Kod s križnim paritetom- kod kombinira križno po dva pariteta ispitivanja(po stupcima i
recima informacijskog polja)

22.Binarni kodovi s ponavljanjem.

Binarni kodovi s ponavljanjem-svaki informacijski kod se kodira u blok od n identičnih
bitova-(n,1) kod. Stvara se vremenska zalihost pa kodna brzina opada F=1/n.Na prijemnoj
strani dekodiranje se provodi na čelu većinskog odlučivanja(ima li u bloku više 1 ili 0), stoga
je poželjno da je n neparan.
-Paritetni kod(n,1) s ponavljanjem ima n-1 paritetni bit iz jednog informacijskog bita prema
jednadžbama:
 Paritetni kod (n,1) s ponavljanjem ima n -1 paritetni bit iz jednog informacijskog bita prema
jednadžbama:
i 1 + p1 = 0 Poslana riječ c= {i1, p1, p2, ... pn-1 }
i1 + p2 = 0 Primljena riječ r = {r1, r2, .... rn}
....
i1 + pn-1 = 0
Ispitivanje:
r1 + r2 = S1
r2 + r3 = S2
.....
r1 + rn = Sn-1
Kontrolna paritetna matrica H:

1 1 0 ... 0
1 0 1 … 0
H=[ ]
… … … … …
1 0 0 … 1

Pravilo kodiranja: Pravilo dekodiranja:

0
0
C HT = [ ] S = r HT S = 0  nema greške
…
0
S ≠  postoji greška
Kod može ispraviti (n-1)/2 pogrešaka.

23.Hammingovi kodovi.
 Jedan od najčešće korišteni zaštitnih kodova za otkrivanje i ispravljanje pogrešaka
 Od izvora informacije uzima se k informacijskih bitova i dodaje im se m
zaštitnih(paritetnih) bitova
 Komunikacijskim kanalom se prenose blokovi od n=k+m simbola
 Hammingovim kodom (n,k) nazivaju se kodovi za koje vrijedi n= 2m-1, k=2m-1-m
(m=3,4,5…)
 Najpoznatiji hammingovi kodovi su (7,4), (15,11), (31,26)
 Unutar bloka duljine n bita hammingov kod može ispraviti jednostruku pogrešku
 Kod Hammingovog (7,4) koda na 4 informacijska bita dolaze 3 zaštitna bita koja
dolaze na mjesta koja su potencije broja 2 (1., 2., 4., 8., …)
 U Hammingovom (7,4) paritetni bitovi se određuju na sljedeći način
 Dok za ostale kodove se mora raditi generirajuća matrica
 Neka je m pozitivan cijeli broj i neka je H matrica dimenzija m x (2r-1) čije stupce
sačinjavaju svi vektori dimenzije r različiti od 0 iz vektorskog prostora V®. Matrica H
je matrica provjere pariteta Hammingovog koda s oznakom Ham(m)
 Primjer: Matrica provjere pariteta : m=3, n=23 -1=7

 Efikasnost hamminga : k/n ( broj informacijskih kroz ukupan broj)

24.Ciklički kodovi – CRC

 Pod klasa linearnih blok kodova koje karakterizira ciklička struktura
 Blok kod K je ciklični ako je linearni blokkod i ako bilo koji ciklični posmak kodne
riječi iz K opet daje kodnu riječ iz K
 Važni su zato što:
 Generatorska matrica i matrica pariteta se ne trebaju predstavljati tablično ,
nego mogu biti generirane preko prikladnog algoritma
 Uz isti broj korekcija, ciklički kodovi mogu biti generirani uz značajno manju
redundanciju
 C= (cn-1,cn-2,…., c2,c1,c0)
 Svojstva:
 Na osnovu jedne grupe mogu se cikličkim kašnjenjem generirati druge kodne
grupe
 Cikličkim pomakom u lijevo ili desno za bilo koji broj mjesta bilo koje kodne
riječi dobiva druga kodna riječ
 CRC:
 Jedna od najčešćih metoda za detekciju pogrešaka
 Svi nizovi bitova tretiraju se kao binarni polinomi ( koeficijenti mogu biti 0 ili
1)
 Ukoliko niz bitova ima duljinu k, pripadajući polinom će biti stupnja k-1
 Pomoću binarnog polinoma dobivenog iz niza bitova P(x) i zadanog
generacijskog polinoma G(x) dobije se zaštitni niz bitova (CRC) koji se
pridružuje nizu informacijskih bitova na predajnoj strani
 Na prijemnoj strani se ponovo računa CRC koji mora odgovoriti primljenoj
vrijednosti ukoliko nije došlo do pogreške
 Postupak:
1. Iz niza info bitova formira se binarni polinom P(x)
2. Polinom P(x) množi se s vrijednošću xp gdje p predstavlja stupanj
generatorskog polinoma
3. Dobiveni umnožak dijeli se sa generatorskim polinomom pri čemu se
dobije količnik i ostatak R(x)
 4. Dobiveni polinom ostatka R(x) predstavlja CRC pa se zapisuje T(x)=
P(x)*xp + R(x)

25.Pojam, struktura i model informacijske mreže.

Informacijska mreža – skup sklopovskih i programskih elemenata koji obavljaju operacije
transmisije, komutacije i procesiranja, a međusobnim fiksnim ili varijabilnim vezama tvore
konfiguracije sredstava namijenjenih korisnicima za obavljanje traženih informacijskih usluga.
-Dijelovi (struktura) informacijske mreže
1. -Korisnički dio: za prikupljanje i predaju informacija korisnicima.
2. -Dio za posluživanje: skup sklopovskih i programskih sredstava koja se stavljaju na
raspolaganje korisnicima za izvršenje traženih informacijskih usluga
3. -Upravljački dio: upravlja usmjeravanjem informacijskih tokova sukladno postavljenim
kriterijima kvalitete usluge, uz osiguranje obavljanja tražene usluge za svakog korisnika
4. -mrežnim čvorištima pridruženi su upravljački procesorski sustavi koji su međusobno
povezani signalizacijskim kanalima.

26.Vrste komunikacijskih mreža.

Vrste komunikacijskih mreža:
-Prema rasprostranjenosti-mreže širokog područja(WAN),gradske ili metropolitanske
mreže(MAN), lokalne mreže(LAN), osobna(PAN) i tjelesna(BAN)
-Prema namjeni-javne i privatne
-Prema izvedbi-nepokretne(fiksne) i pokretne

27.Topologija mreže – prednosti i nedostaci pojedinih topologija-

-topologija mreže-određena je skupom čvorova i skupom grana koje povezuju čvorove, tj. ona
opisuje međusobnu povezanost čvorova.

Razlikujemo fizičku i logičku topologiju:

1) -fizička topologija mreže određena je stvarnom povezanošću čvorova
2) -logička topologija mreže određena je logičkom povezanošću čvorova, odnosno tokovima
informacije između čvorova.
Vrste:
1) -potpuna povezanost -učinkovito, brzo i otporno, ali i skupo zbog velikog broja grana
2) -zvijezda -manji broj grana (jeftinije), jednostavnost, ali i neotpornije na kvarove
3) -prsten -uvijek je jedan isti put, velike brzine prijenosa, problem kod dodjele prava
4) -sabirnica -jednostavno i jeftino, potrebna dodjela prava, osjetljivo
-stablo -hijerarhija u kojoj svi čvorovi nisu uvijek isti, dobar za hijerarhijske sustave

28.Način usmjeravanja informacije u mreži.

Načini usmjeravanja informacije u mreži:
-Komutacija kanala - postoji stalni put između izvora i odredišta neovisno o tome ima li ili
nema informacija za prijenos. Pogodan za usluge koje zahtijevaju kontinuiran potok
informacija, inače neučinkovit.
Primjer: telefonska mreže
-Komutacija paketa - informacija se dijele na blokove(pakete), paket zaokuplja resurse samo
onoliko vremena koliko u je potrebno da prođe kroz mrežu- veća učinkovitost .Pravila
 razmjene definira su odgovarajućim komunikacijskim protokolima. Dva načina usmjeravanja
paketa su datogramsko usmjeravanje i usmjeravanje putem virtualnih kanala.

29.Koncept slojeva i slojevitih modela – hijerarhija protokola.

-kako bi se smanjila kompleksnost sustava vertikalnom podjelom funkcija u mrežni model,
uvode se mrežni slojevi, broj slojeva, njihov sadržaj i funkcije mogu se razlikovati od mreže
do mreže, osnovna ideja je da svaki sloj koristi usluge nižeg sloja, a nudi usluge višem sloju.
Najviši je uvijek aplikacijski sloj, koji pruža usluge i aplikacije krajnjem korisniku, a najniži je
fizički sloj, koji omogućava stvarni prijenos informacije putem fizičkog medija.
Prednosti slojevitih modela:
-omogućavaju kreiranje konceptualnog modela i normiranje komunikacijskih sustava i mreža.
-omogućavaju bolju i lakšu međusobnu povezivost različitih mreža
-omogućavaju stvaranje otvorenih rješenja povezivanja

30.Komunikacija i odnosi među slojevima u slojevitim modelima.

-svaki sloj dodaje vlastito zaglavlje (H) koje sadrži odgovarajuće kontrolne informacije.
-neke od ključnih postavki pri dizajniranju mreže se razdjeljuju u više slojeva:
-mehanizmi za identificiranje predajne i prijemne strane
-pravila prijenosa podataka o -kontrola pogrešaka
Razmjena jedinica podataka može se izvoditi na dva načina:
-spojnom uslugom
-nespojnom uslugom

31.ISO-OSI slojeviti model.

-omogućava komunikaciju između otvorenih sustava .
-uključuje 7 slojeva (fizički, sloj linka podataka, mrežni, transportni, sloj sjednice, sloj
prezentacije i sloj primjene) .

32.TCP/IP slojeviti model.

-definiran 1984., revidiran 1989.
-predstavlja „de facto” standard za današnji Internet.
-model čine četiri sloja (fizički/sloj pristupa mediju, mrežni ili internetski, transportni i
aplikacijski)

33.Omeđeni metalni prijenosni mediji.

-signal se vodi putem medija (bakrena parica, koaksijalni kabel, optičko vlakno, električni
vodovi).

34.Optički prijenos podataka – optičko vlakno.

-optičkim vlaknom prenose se svjetlosni signali.
-optički kabel sadrži jedno ili više optičkih vlakana.
Prednosti optičke tehnologije:
-malo prigušenje
-veliki frekvencijski opseg
-mali šum
-mala specifična težina materijala
 -izostanak radijacije u okolinu
-ekonomski faktor

35.Linijski kodovi
-postoje dvije vrste linijske kodova:
NRZ kodovi :
-Temelje se na NRZ formatu digitalnog signala kod kojeg kodirane vrijednosti logičke
jedinice i nule traju puni interval bita.
-NRZ kodovi su binarni, a mogu biti simetrični i nesimetrični
-prednost: koncentracija spektra na nižim frekvencijama.
-nedostatak: postojanje istosmjerne komponente ako je izvorni niz asimetričan s
obzirom na broj 0 i 1.
RZ kodovi -Temelje se na RZ formatu digitalnog signala kod kojeg logička jedinica traje
samo dio intervala bita.

36.Bežični prijenos (karakteristike, frekvencijski pojasi).

-brzina rasprostiranja elektromagnetskog vala u vakuumu: c = 3 * 108 m/s

-brzina rasprostiranja u bakru i optičkom vlaknu približno je 2/3 ove vrijednosti.

-u većini slučajeva za prijenos se koristi uski frekvencijski pojas (∆f/f << 1) kako bi se
frekvencijski spektar koristio što učinkovitije, u nekim slučajevima koristi se i širi
frekvencijski pojas, s tri moguće varijante:
-FHSS (Frequency Hopping Spread Spectrum) – frekvencijski skokoviti spektar
-DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum) – direktno slijedni
-UWB (Ultra-WideBand) – ultraširokopojasna komunikacija

37.Satelitske komunikacije.
-svaki satelit sastoji se od transpondera, od kojih svaki ''sluša'' određeni dio spektra .
- satelit prima signal, pojačava ga i vraća na Zemlju na drugoj frekvenciji, kako bi se izbjegla
interferencija sa dolaznim signalima .

Ovisno o visini orbite razlikuju se tri vrste satelita:

-GEO - visina do 35800km, veliko kašnjenje , 3 satelita za cijelu
-MEO – nalaze se između dva Van Allenova, kreću se oko zemlje ,manje kašnjenje ,
najviše se koristi za potrebu navigacije sa oko 30 satelita.
-LEO– brzo se kreću , velik broj satelita za pokrivanje cijele zemlje ,jer su nisko u
orbiti manje kašnjenje ,potrebna manja snaga, svaki satelit ima 4 susjeda s kojima
izravno komunicira.

38.Digitalna modulacija (prijenos u osnovnom pojasu i pojasnopropusni prijenos).

Digitalna modulacija-postupak konvertiranja niza bitova u odgovarajući signal

-ukoliko se bitovi izravno konvertiraju u signal, koji zauzima sve moguće frekvencije radi se o
prijenosu u osnovnom pojasu

-ukoliko se za prijenos informacije koristi promjena amplitude, faze ili frekvencije signala
nosioca radi se o pojasno propusnom prijenosu, kod kojeg signal zauzima frekvencijski pojas
oko frekvencije nosioca.
39.Konstelacijski dijagrami i Grayev kod.
Postoje dvije vrste :
QPSK-koriste 4 faze signala i prenosi 2 bita informacije po jednom simbolu
QAM-bazira se na kombinacijama amplitude i faze Iz konstelacijskih dijagrama se izravno ne
vidi povezanost bitova i simbola. Prilikom pridruživanja bitova simbolu bitno je mala
praskava pogreška na prijemniku ne prouzroči grešku na puno bitova
Grayev kod- susjedni se simboli razlikuju samo u jednom bitu.

40.Tehnike multipleksiranja signala

Frekvencijsko multipleksiranje (FDM)- raspolozivi frekvencijski spektar se dijeli na
frekvencijske pojaseve(kanale), gdje svaki korisnik dobiva ekskluzivno pravo komunicirati na
jednom od njih, npr. Telfonski kanali
Vremensko multipleksiranje-2 vrste : TDM i STDM
TDM- vremensko multipleksiranje. Vrijeme se dijeli na kraće vremenske odjsečke fiksne
duljine, svaki korisnik ciklički dobiva pravo na komunikacije cijelim raspoloživim propusnim
opsegom u trajanju od jednog vremenskog odsječka.
STDM- korisnik ne dobiva pravo komunikacije prema fiksnom rasporedu i načelu
ravnopravnosti već prema statistici svojih zahtjeva
Kodno multipleksiranje- CDM- oblik komunikacije sa raspršenim spektrom, svakom
korisniku omogućena komunikacija u cijelom frekvencijskom spektru tokom cijelog vremena.
Povećava se otpornost na interferenciju, više signala dijeli frekvencijski pojas.

41.Javna komutirana telefonska mreža (funkcija, organizacija, struktura).

-fiksna ili nepokretna mreža.
Podržava dvije funkcije: prijenos (transmisiju) informacije putem transmisijske mreže i
komutaciju informacija unutar komutacijske mreže.
Transmisijska mreža - skup transmisijskih čvorova i linkova koji povezuju korisnike
telekomunikacijskih usluga i njihovu opremu s komutacijskim čvorovima(lokalnim
centralama) u pristupnoj mreži, kao i komutacijske čvorove međusobno. Da bi ostvarili
prijenos i komutaciju mora postojati informacija koja kruži mrežom.Upravljačka mreža -
signalizacijska mreža.
Fizički sloj transmisijske mreže (prijenosni medij – žica, svjetlovod, zrak) predstavlja razinu
mreže namijenjenu prijenosu informacija.

42.xDSL (ADSL, VDSL) tehnologija i primjena.

xDSL- omogućuje dvosmjernu komunikaciju velikom brzinom preko analogne
komunikacijske linije. Radi na višim frekvencijama i ne ometa telefonsku uslugu. Problemi
xDSL: slabljenje signala, premošteni odvojci između centrale i korisnika uzrokuju odjek i
refleksiju signala, preslušavanje
ADSL(Asymmetric DSL) je najpopularnija DSL tehnologija.Rraspoloživi spektar od 1.1kHz
dijeli na 256 nezavisnih kanala. Nulti kanal se koristi za klasičnu telefonsku uslugu. 1 kanal –
kontrola downstream/upstream, kanali 1-5 se ne koriste, ostali služe za podatkovnu
komunikaciju: Više kanala za downstream, nego za upstream.
ADSL2+ standard je omogućio 24 Mbit/s downstream i 1 Mbit/s upstream.
DSLAM- DSL pristupni multiplekser vrši koncentraciju pojedinačnih pretplatničkih linija od
opreme iz korisničkih prostora– na strani ISP(pružatelj usluge tcom, bnet, h1 i td)-a, NID
(Network Interface Device -ruter) – instalira se na strani korisnika, Splitter – analogni filter
koji razdvaja POTS pojas (4 kHz) od podatkovnog.
VDSL podržava najveće brzine prijenosa, ali na malim udaljenostima (55 Mbit/s downstream
i 6.4 Mbit/s upstream do 300m udaljenosti ). Koristi FEC(Forward Error Correction)- može
ispravljati pogreške bez ponovljene transmisije. Najčešće se koristi u pristupnim mrežama s
optikom dovedenim vrlo blizu korisniku.
43.Optičke pristupne mreže.
U pristupnoj mreži još uvijek dominantnu bakrenu paricu sve više zamjenjuje optičko vlakno.
Osnovne arhitekture optičke pristupne mreže (FITL, Fiber In The Loop):
FTTCab (Fiber To The Cabinet) – širokopojasni signali optičkim vlaknom dovode se
do max. 300 korisnika, gdje se nalazi ormarić u kojem se provodi optičkoelektrična
pretvorba, nakon čega se signal distribuira do krajnjeg korisnika putem VDSL (ili ADSL)
tehnologije.
FTTC (Fiber To The Curb) – optičko vlakno dovodi se na udaljenost od nekoliko
metara do nekoliko stotina metara do korisnika, max 100 korisnika
FTTB (Fiber To The Building) – verzija FTTC arhitekture, optičko vlakno dovodi se do
zgrade
FTTH (Fiber To The Home) – optičko vlakno dolazi do svakog pojedinačnog korisnika

44.Tehnike komutiranja u PSTN mreži.

Tehnike komutiranja : komutiranje kanalom i komutiranje paketa. Kod komutiranja
kanala na početku komunikacije uspostavlja se komunikacijski kanal koji se održava sve do
prekida veze,primjena u javnoj telefonskoj mreži (PSTN) i temelji se na prostornom i
vremenskom komutiranju.
Kod komutiranja paketa svaki podatkovni paket kroz mrežu se usmjerava neovisno-
>značajno bolja iskoristivost raspoloživih resursa i otpornost na kvarove.
Kod prostornog komutiranja ulazne i izlazne linije (priključci) dovode se na prostorno
odvojene točke(prospojne točke) • Prospojnim točkama izvodi se povezivanje ulaza i izlaza
komutacijskog polja.
Upravljački dio komutacije upravlja prospojnim točkama. • Omogućeno povezivanje svake
ulazne sa svakom izlaznom linijom.
Kod vremenskog komutacijskog polja svaki vremenski odsječak koji sadrži 8-bitni znak
zapisuje se u spremnik. • Upravljački spremnik određuje u kojem će vremenskom odsječku
znak biti pročitan iz spremnika. • Na ovaj način ulazni kanal može komutirati u bilo koji
izlazni kanal.

45.Funkcije i usluge sloja podatkovnog linka.

Osnovna zadaća- omogućiti pouzdan prijenos podataka između dva uređaja pri čemu se kao
podatkovna jedinica uzima okvir(frame).Funkcije podatkonog linka: uokvirivanje podataka,
detekcija greške i oporavak od greške, kontrola toka podataka.

Izgled frame-a
Usluge sloja podatkovnog linka :
1) beskonekcijska usluga bez potvrde- svaki okvir se šalje neovisno na odredište i odredište ne
potvrđuje prijem okvira
2)beskonekcijska usluga s potvrdom- svaki okvir se šalje neovisno na odredište i odredište
mora potvrditi prijem okvira
3)konekcijska usluga s potvrdom- predajnik i prijemnik uspostavljaju vezu, šalju se okviri i
dolazi potvrda od prijemnika o uspješnom prijenosu

46.Metode uokvirivanja podataka na sloju podatkovnog linka.

Prilikom uokvirivanja niza bitova u okvir podataka nužno je omogućiti prijemniku da razluči
okvire.Postoje 4 načina uokvirivanja podataka :
 1)Brojanje okteta- koristi se polje u zaglavlju gdje se upisuje broj okteta u okviru, tako
prijemnik zna početak i kraj okteta, problem: brojanje može biti poremećeno pogreškom u
prijenosu
2)Primjena oktet zastavica s nadopunjavanjem : svaki oktet počinje i završava s posebnim
oktetom, oktet-zastavicom, problem: ukoliko se u podacima pojavi oktet sličan oktet-
zastavici--> tada se ubacuje ESCAPE oktet prije takvog okteta koji se na prijemniku izbacuje
3)Primjena bit zastavica s nadopunjavanjem : umjesto 8-bitnih zastavica, uokvirivanje se
vrši na razini bita pa okviri mogu sadržavati proizvoljan broj bitova, uvijek kada u nizu
podatkovnih bitova predajnik naiđe na 5 jedinica zaredom umeće 0, a kada prijemnik naiđe na
5 jedinica praćenih 0, automatski izbacuje 0
4)Kršenje kodiranja na fizičkom sloju: prilikom kodiranja signala u pogodan oblik za
prijenos
komunikacijskim kanalom dodaje se redundancija koja pomaže prijemniku kod razlučivanja

47.Kontrola pogrešaka na sloju podatkovnog linka.

BEC (Backward error correction)- mora se dodati redundantni dio za otkrivanje pogreške, u
slučaju greške se mora izvršiti retransmisija, koristi se kod kanala s malom vjerojatnosti
greške
FEC (Forward Error Correction)- podrazumijeva dodavanje redundantne informacije koja
omogućuje detektiranje i ispravljanje greške na prijemnoj strani, koristi se kod kanala s
velikom vjerojatnosti greške

48.SW i AB protokoli.
SW protokol- Stop and Wait, pozitivna potvrda s retransmisijom, najjednostavnija tehinka
signurnog prijenosa okvira. Nakon slanja predajnik čeka potvrdu prijemnika, ako potvrda ne
dođe u određenom vremenskom roku radi se retransmisija
AB protokol- Alternating bit, okviri i potvrde numeriraju se slijedno jednim bitom: 0,1,0,1...
Predajnik numerira okvire kako bih znao razlikovati nove od starih, prijemnik numerira
potvrde kako bi predajnik znao koji su okviri potvrđeni

49.GBN protokol i njegova učinkovitost.

Go Back N protokol
Ovaj protokol omogućuje slanje novog okvira i prije nego je je primljena potvrda za ranije
poslane okvire. Koristi koncept prozora čijom je veličinom određeno koliko nepotvrđenih
okvira može poslati.

50.SR protokol.
Omogućava prijemniku prihvaćanje i pohranjivanje okvira koji slijede iza izgubljenog ili
oštećenog okvira. Najučinkovitiji protokol podatkovnog linka, koristi se kod kanala gdje su
greške češće.
Koncept prozora kod SR protokola je takav da prijemnik i predajnik reguliraju veličinu
prozora: kod predajnika se ona kreće od 0 do predefiniranog max dok je na prijemniku ona
fiksna i veličine predefiniranog max

51.PPP protokol.
Point to point protocol
Standardizirani internetski protocol- služi za prijenos datagrama različitih mreženih protokola
preko serijskih point to point linkova. Glavna svojstva su :
1)metoda uokvirivanja datagrama mrežnog sloja s nedvosmislenim granicama između okvira
i
mogućnošću otkrivanja pogreške
2) protokol za kontrolu podatkovne veze- za uspostavu, konfiguraciju i testiranje
podatkovne veze
 3) obitelj mrežnih kontrolnih protokola- za neovisnu uspostavu i konfiguraciju pojedinih
protokola
mrežnog sloja
Sastoji se od zastavice,adresnog polja, kontrolnog polja,polja protokol, podatkovno polje,
kontrolne sume i krajnje zastavice.

Uloga LCP (Link Control Protocol):

• uspostava linka i pregovaranje o konfiguraciji
• provjera kvalitete linka i provjera vjerodostojnosti
• pregovaranje o konfiguraciji protokola mrežnog sloja
• zatvaranje linka
Uloga NCP (Network Control Protocol):
• inicijalizacija IP modula (programske podrške) na oba kraja konekcije
• konfiguracija IP adrese -> dojava vlastite IP adrese ili zahtjev za dinamičkom dodjelom IP
adrese
• moguća kompresija TCP/IP zaglavlja
• oslobađanje mrežne konekcije
• oslobađanje privremene IP adrese
Primjena: ADSL, SONET

52.ALOHA protokoli pristupa dijeljenom mediju.

Protokol za višestruki pristup dijeljenom mediju. Temelji se na radio difuziji kraćeg dometa,
Nastao za potrebe povezivanja više terminala sa središnjim računalom. Svi korisnici koriste
isti
kanal za komunikaciju. Dvije varijante protokola: Pure ALOHA i Slotted ALOHA
Pure ALOHA
Slanje započinje u bilo kojem trenutku. Svaki korisnik šalje svoj okvir središnjem računalu
koje ga potom razašilje svim ostalima. Ukoliko korisnik "čuje " –okvir je stigao na odredište.
Moguća kolizija okvira- uništeni i ne stižu na odredište. Iskoristivost medija je 18% .
Slotted ALOHA
Svaki vremenski interval točno odgovara vremenu prijenosa jednog okvira. Za potrebe
sinkronizacije koristi se posebna stanica koja šalje signal na početku svakog intervala. Pojava
kolizije moguća samo na početku svakog vremenskog odsječka. Iskoristivost je 36%.

53.Perzistentni i neperzistentni CSMA protokoli.

Stanice "slušaju" medij te na taj način određuju šalje li neka druga stanica svoje podatke u tom
trenutku. (izbjegavanje kolizije i poboljšana iskoristivost medija).
Perzistentni CSMA---Stanica osluškuje medij kako bi utvrdila je li slobodan. Ako je medij
slobodan , stanica šalje podatke. Ukoliko se dogodi kolizija, stanica čeka istek slučajnog
vremenkog intervala prije nego se postupak ponovi. Stanica započinje sa transmisijom kada je
kanal 100% slobodan stoga se zove 1- prezistentni CSMA.
Neperzistentni CSMA---Ukoliko je kanal zauzet, stanica neće neprekidno osluškivati kanal,
nego čeka slučajni vremenski interval. Povećava se iskoristivost kanala, ali i kašnjenje s
obzirom na 1- perzistentni CSMA. Naziva se p-perzistentni CSMA- ukoliko je kanal slobodan
stanica započinje sa slanjem uz vjerojatnost p.

54.CSMA/CD protokol.
Mogućnost detekcije kolizije od strane stanica koje sudjeluju u komunikaciji, stanica
prekida prijenos kada uoči koliziju tj. kada detektira visok napon na prijenosom mediju.
Ukoliko
 stanice detektiraju koliziju čekaju slučajan vremenski period prije nego ponovno pokušaju->
nakon perioda transmisije natupa perioda natjecanja.
Konceptualni model CSMA/CD čine periodi prijenosa, natjecanja i slobodni periodi.

Tijekom prijenosa podataka stanica mora "slušati " što prenosi i uspoređivati s podatkom koji
prenosi, ako ima razlike došlo je do kolizije.

55.Protokoli pristupa dijeljenom mediju bez kolizija.

Protokoli koji razrješavaju natjecanje za kanal bez pojave kolizija, čak i tijekom perioda
natjecanja.
Bit-map protokol
Postoji N stanica od kojih svaka ima jedinstvenu adresu. Stanica N ubacivanje bita 1 u N-ti
slot
naznačava ostalim stanicama da ima okvire za slanje. Po završetku perioda natjecanja svaka
stanica je informirana o tome koje stanice imaju okvir za slanje. Nakon perioda natjecanja
započinje slanje okvira numeričkim poretkom(rezervacijski protkoli).
Token Passing protokoli
Dodavanjem žetona(tokena) nekoj stanici daje se dozvola za slanje- stanica kod koje je žeton
može poslati svoj podatkovni okvir prije nego proslijedi žeton. Ako nema što za poslati samo
proslijedi žeton.
Token Ring protokol
Protokol se temelji na dodavanju žetona, ali su stanice povezane prstenasto pri čemu žeton
kruži u jednom smjeru kroz mrežu(smjer odgovara prijenosu okvira).
Binary Countdown protokol
Stanice koje žele slati okvire razašilju svoju adresu kao string bitova, počevši sa bitovima
višeg reda- sve adrese su iste duljine. Bitovi se na svim pozicijama iz adresa različitih stanica
združuju pomoću logičke operacije OR i tako se poštuje binarno pravilo: čim stanica vidi da je
postavljen bit1, a u njezinoj adresi je 0, ona odustaje.

56.Protokoli pristupa dijeljenom mediju s ograničenim nadmetanjem.

Kombiniraju strategije da bi smanjili kašnjenje i povećali iskoristivost kanala- u slučaju
manjeg opterećenja koriste strategiju natjecanja(manje kašnjenje), a u slučaju većeg
opterećenja koriste strategiju bez kolizije(veća iskoristivost kanala).
Adaptive tree walk protocol
Treba smanjiti broj natjecanja da bi se povećala vjerojatnost uspješnog pristupa kanalu -
grupiranjem stanica gdje se svakom slotu pridjeljuje odgovarajuća grupa stanica. Grupiranje
temeljeno na adaptivnom obilasku stabla gdje stanice odgovaraju listovima binarnog stabla.
Za prvi vremenski slot mogu se natjecati se stanice ispod čvora 1(A-H) itd.

Wavelength Division Multiple Access protokol

Višestruki pristup po valnoj podijeli. Dijeli kanal na više manjih prema valnoj
duljini,dijeljenje kanala po potrebi – vise transmisija istovremeno. Najčešće korišten u
 optičkim mrežama. Koriste se po dva kanala za svaku stanicu- 1 za slanje podataka, 1 za
razmjenu upravljačkih informacija.

57.Pristup zajedničkom mediju u bežičnim lokalnim mrežama.

Signal na prijemniku je slabiji nego na predajniku te je teže otkriti koliziju u wless mrežama
Stanica u mreži ne može poslati okvir do bilo koje stanice u mreži zbog ograničenog dometa.
Zbog problema skirvenog i izloženog terminala nije moguće izbjegavanje kolizije na način da
stanica sluša druge transmisije i započinje sa emitiranjem ukoliko ne čuje ni jednu drugu
transmisiju.