G r e e n G a r d e n • b r o j 1 0 7 • r u j a n 2 0 1 7.

• g o d i n a X V I I I

-5Zumbuli
-5Jesenska sadnja češnjaka
-5Vinski kvasci
-5Sjetva ozimih žitarica
-5Ocjenjivanje meda

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
Postanite član Green Garden kluba
koristite pogodnosti i kupujete s popustom
1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK
Ispunite pristupnicu Preuzmite Vašu člansku karticu i Prikupljajte bodove i kupujte
vjerodostojnim podacima pripremite se na brojne pogodnosti s popustom!

Ako već imate karticu

Green Garden Kluba,
Vaša kupovina
s popustom
može početi!

TABLICA BODOVANJA
Razred: Bodovi: Popust na Vašu kupovinu:
(vrijednost kupovina u KM) *tablica boniteta može biti varijabilna
kroz bonitetno razdoblje
A 1-100 2%
*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili
B 101-500 4% pojedini posebno označeni artikli
C 501-1000 6% ne podliježu obračunu bodova
i na takve artikle nije moguće ostvariti
D 1001-više 8% dodatni popust

1 KM = 1 BOD
*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje Vrijeme trajanja
*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu
obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust
bonitetnog razdoblja:
od 01. 10. do 30. 09.

1 KM = 1 BOD
Vrijeme trajanja bonitetnog razdoblja:
od 01.10. do 30.09.
 Riječ urednika
Krajem ljeta i početkom jeseni u mnogim vrtovima, voćnja-
cima i vinogradima većina poslova je završena i predstoji ubi-
ranje plodova. Berba plodova pojedinih voćnih vrsta je završe-
na. Također, rane stolne sorte vinove loze su u fazi pune berbe,
a berba vinskih sorti započinje u prvoj dekadi mjeseca rujna.
Krajem ljeta obavlja se sjetva i sadnja mnogih povrtnih
kultura čije plodove ubiremo tijekom jeseni. Isto tako u ovom
periodu godine sadimo mnoge cvjetne vrste, posebno lukovice.
I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi
mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voću i
grožđu. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o no-
vim proizvodima koji su prisutni na tržištu u BiH. U ovom broju
donosimo nekoliko priloga za pčelare koji nam često zamjeraju
da su malo zastupljeni u glasilu.
Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje
su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji, krajem ljeta i tije-
kom jeseni, preporučujemo vam da detaljno pročitate sve pri-
loge iz ovog broja te obogatite vaše znanje novim spoznajama
ali i aktualnostima iz poljoprivrede.
Uredništvo
Sadržaj
Zumbul – lukovica intenzivnog mirisa...............4
Gladiole – ljepota u vašem vrtu..........................6
Ružmarin – dekorativna, začinska
i medonosna biljka............................................... 7
Krizanteme - tehnologija uzgoja.........................8
Sjeme za buduće naraštaje.................................10
Sjetva špinata početkom jeseni.........................12
Zdravlje u plodu rajčice........................................14
Staklo i staklena ambalaža.................................16
Novosti, obavijesti, najave!!!
U jesenjem smo ozračju, u Sjemenarna Agrocentrima i ponudi možete
pronaći sve što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimu…
Od jesenje sjetve do jesenje žetve, Od berbe do vina... i još puno više.
Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima
koje imate kao član kluba Green Garden.
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao
njegov član: jednostavno – ispunite pristupnicu vjerodostojnim poda-
cima, preuzmite Vašu člansku karticu, prikupljajte bodove i kupujte sa
popustom.
Članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentri-
ma. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete
poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
Editor’s word
In late summer and early autumn most of the works in gar-
dens, orchards and vineyards has been completed and it’s time
for harvesting. Harvest for certain fruit species is already done.
Early table grape varieties are also in full-grain phase, and
wine varieties are harvested in the first decade of September.
At the end of the summer we sow and plant many of the
vegetable crops that we harvest during the autumn. Also in
this period of year we plant many flower species as bulbs.
This issue of Green Garden brings you many interesting
articles dedicated to flowers, vegetables, fruits and grapes. In
addition, there is also a large number of useful information’s
about new products, which are present in the market. In this
issue, we make a few passages for beekeepers who often com-
plain that they are slightly represented in our newspaper.
In order to have complete information’s about all agricul-
tural activities, in late summer and during the autumn, we
recommend that you read carefully all articles in this issue
of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new
comprehensions as well as current events in agriculture.
Editor’s office
Jesen u vrtu...........................................................18 Održavanje inox posuđa..................................... 37
Jesensko suzbijanje štetnih glodavaca.............38
Ljetna sadnja kupusa.........................................20
Pitanja i odgovori................................................40
Jesenska sadnja češnjaka daje najbolji urod.... 22
Zaštita masline nakon berbe.............................42
Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća.....24
Sjetva ozimih žitarica..........................................48
Pederus (Paederus sp.) - kukac koji može
izazvati "opekline" na koži ljudi........................26 Matična mliječ.....................................................50
Zaštita voćnjaka i vinograda od ptica...............28 Virusne paralize pčela..........................................51
Kada je pravo vrijeme za berbu grožđa?..........30 Ocjenjivanje kakvoće meda................................ 52
Berba grožđa.......................................................34 Radovi u pčelinjaku tijekom listopada.............54
Vinski kvasci i njihova primjena.........................36 Zanimljivosti........................................................62
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Dado Marić,
Matea Vlaho, Danko Tolić, Mario Ćubela,
Ivica Doko
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden
oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
ZUBMUL – lukovica
intenzivnog mirisa
Ivana Markota, magistar struke
Z
umbul je tipična lukovičasta bilj-
ka koju svi ljubitelji cvijeća dobro
poznaju. Potječe iz Male Azije, a
poznata je u Europi još od 16. stoljeća.
Razlikuju se dvije osnovne vrste: rimski
zumbul (Hyacinthus orientalis albulus)
koji ima rjeđe raspoređene cvjetove na
stapki, ima intenzivniji miris i može bit
u bijeloj, ružičastoj i plavo-ljubičastoj
boji, te holandski zumbul (H.orientalis)
koji ima gusto zbijene cvjetove i može
biti u bijeloj, krem, rozoj, crvenoj, ljubi-
častoj boji.
Sadnja u jesen
Zumbul se sadi se najčešće u vrt,
tijekom jeseni. Lukovicu treba staviti
na dubinu od oko 10 centimetara. Pri-
godom sadnje lukovica pazite da vam
lijepo legnu, čvrsto ih utisnite u zemlju
kako ne bi ostao zrak ispod lukovice
koji kasnije može prouzročiti truljenje.
Razmak između lukovica bi trebao biti
od 15-20 centimetara. Posadite ih na
sunčanom mjestu i neka tlo bude boga-
to odležanim kompostom ili tresetom.
Zumbuli vole osunčana staništa. Dobro
uspijevaju i na prostorima koji su okre-
nuti prema sjeveru. Zemlja za njihov
uzgoj treba biti lagana, s dosta humusa
i pijeska. Zalijevajte je redovito, ali ne
preobilno, jednom do dva puta tjedno,
sve ovisno o tome uzgaja li se u vrtu ili
tegli.
Zumbul cvate u travnju i svibnju. Ako
ga se uzgaja kao sobna biljka može
cvjetati i zimi. Koristi se na rubovima
vrtova, za ukras gredica, kao lončanica
ili za rez.
Zumbul u posudi s vodom
Svaku lukovicu zumbula moguće je
uzgojiti kao vodenu biljku, odnosno
cvijet koji raste iz vode. Nove hibridne
lukovice, koje su razvijene upravo u ovu
svrhu, čak su i lakše za uzgoj u vodi,
a ljepota njihovog cvijeta ni po čemu
neće zaostajati za cvijetom dobivenim
na klasičan način.
Nježni, živopisni cvijet zumbula naj-
lakše je dobiti u posebnim vazama sa
suženim grlom u kojem stoji lukovica,
dodirujući vodu samo svojim dnom, na
kojem se onda razvijaju brojne žilice
preko kojih se biljka hrani.
Za uzgoj izaberite čvrstu, tešku luko-
vicu, koja u vazi može lako stajati, a da
se ne mora pričvršćivati nečim. Ako ne
možete naći specijalnu staklenu posu-
du za uzgoj zumbula u vodi, poslužit će
i obična čaša u koju lukovica stane, a
da između nje i stakla ne ostane mno-
go prostora. U posudu možete dodati
nekoliko centimetara oblutaka i njima
učvrstiti lukovicu.
Dolijte vodu u posudu, samo toliko
da jedva dodiruje lukovicu, jer bi inače
mogla prouzročiti truljenje lukovice.
Dodajte vodi punu žlicu drvenog uglje-
na, što će održati njezinu svježinu. Ako
se voda zamuti ili pozeleni, zamijenite
je svježom vodom, kojoj ćete dodati još
drvenog ugljena i nekoliko kapi kućnog
izbjeljivača.
Smjestite staklenku s lukovicom u
taman i prohladan prostor, na tempe-
raturu od 4 do 5ºC, a ako u kući nemate
takvu prostoriju, možete je smjestiti i
u hladnjak. Uskoro ćete ugledati prve
korjenčiće, a nakon tri tjedna oni će se
dovoljno razviti da staklenku s lukovi-
com zumbula možete premjestiti na
toplo, osunčano mjesto, ali bez izrav-
nog sunca. Uskoro će se pojaviti zeleni
pupoljci, a za oko šest tjedana i prvi
cvjetovi. Ako cvjetovima želite produžiti
vijek trajanja, možete to učiniti tako da
staklenku preko noći premještate na
hladnije mjesto.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
KOLEKCIJA
JESENJIH LUKOVICA
Atraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima živopisnih boja, različitim oblicima,
te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtu i uljepšati ga. U bogatoj
Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste:
tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.

Potražite u
Naše sjeme daje više! Sjemenarna
Agrocentrima.
6

Gladiole – ljepota
u vašem vrtu
Matea Pehar, dipl. ing. vrijeme cvatnje dva puta mjesečno do-
dati malo tekućega mineralnog gnojiva.

G
ladiola je vrtni cvijet koji svoje Ovisno od vrste gladiola će narasti od
podrijetlo vuče iz južnih dijelova 30 cm pa sve do 150 cm visine.
Afrike i iz područja Sredozemlja.
Ime je dobila po latinskoj riječi gladius Cvjetni aranžmani za blagdan svih
što u prijevodu znači mač. Jedna je od svetih jeseni za blagdan svih svetih 1.stude-
omiljenijih cvjetnih vrsta među ljubi- Iako gladiola prvenstveno pripada u nog za dizajniranje cvjetnih aranžmana.
teljima cvijeća zbog svojih prelijepih i skupinu proljetnih lukovica, tj. lukovice Ukoliko želite da vam gladiole procvje-
profinjenih cvjetova svih boja i nijansi koje se sada u proljeće, a cvjetaju ljeti, taju u ovom razdoblju godine lukovice
čije cvjetanje traje između 10-14 dana. njezini profinjeni cvjetovi postaju sve je potrebno posaditi već početkom ko-
Danas obuhvaća preko 2000 sorti. traženiji i popularniji i tijekom kasne lovoza.
Osim kao vrtno cvijeće koristi se i kao
rezano cvijeće. Temeljna značajka ove
biljke jest uspravna stabljika, macoliki
listovi i šesterolatični cvjetovi, koji svi
gledaju u istom smjeru.

Uzgoj i njega
Lukovice gladiola se sade na sunčano
mjesto, zaštićeno od vjetra, u bogatu i
rahlu zemlju, koja ne zadržava vlagu i
dobro je drenirana. Mora se paziti da se
lukovice ne posade previše plitko kako
ne bi kada narastu u visinu bile nesta-
bilne na vjetru. Najbolje ih je posaditi
na 12-15 cm dubine, a razmak između
gomolja ostaviti oko 20-tak centime-
tara. Kada se sade u skupini dovoljno
blizu jedna druge, međusobno se po-
dupiru i nije im potreban potporanj.
Potrebno ih je redovno zalijevati, te za
BROJ 107 • RUJAN 2017.

RUŽMARIN – dekorativna,
začinska i medonosna biljka
Ivana Markota, magistrica struke
T
ijekom povijesti u mnogim drža-
vama svijeta, ružmarin su ljudi
smatrali tajanstvenom i svetom
biljkom. Tako su svoje kućne bogove
nastrani Rimljani ukrašavali ružmari-
nom koji je u većini slučajeva bio po-
svećen božici Afroditi. I dok je u starom
vijeku bio posvećen Afroditi, božici
ljepote i ljubavi, danas je ružmarin svi-
ma poznat kao biljka koja krasi odjeću
svadbene povorke.
Više od tisuću godina cijenjeni je
začin i prirodni lijek. Latinsko mu ime
dolazi od riječi "ros marinus" što u
prijevodu znači "morska rosa". Kroz
povijest je ružmarin bio vrlo omiljena
biljka. Voljeli su ga grčki i rimski bogovi.
Grčki studenti stavljali su ga na glavu
kada su pripremali ispite. Razlog tome
je što je narodna medicina vjerovala, a i
danas vjeruje, da ružmarin potiče i jača
pamćenje. U staroj Engleskoj ružmarin
je bio simbol vjernosti pa je iz toga
nastao običaj da se na svadbi odjeća
BROJ 107 • RUJAN 2017.
kiti ružmarinom. Neka od tih svojstava
znanost je dokazala i objasnila.
Ružmarin je zimzelena biljka koja
naraste do 2 m u visinu, premda u po-
voljnim uvjetima može narasti i više.
Ima zelenkaste, ravne, oko 2 cm duge
žljebaste listove nalik na iglice te svje-
tloplave cvjetove.
Ljekovita svojstva
Biljka u našim južnim područjima
cvjeta stalno, doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka do
listopada. Za ljekovitu uporabu od lip-
nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-
rina koje treba sušiti na sjenovitom
mjestu s dosta propuha. Osušeni listovi
moraju se čuvati u kartonskim kutijama
jer ukoliko na lišće dospije vlaga, izgu-
bit će svoja ljekovita svojstva. Inače,
ružmarin se koristi kao ljekovita biljka,
sredstvo za uljepšavanje, te zbog jakog
mirisa i okusa kao začin hrani. Čajevi
od ružmarina potiču probavu i rad že-
7
luca koriste se kod kašlja i reumatskih
oboljenja premda utječu i na rast kose.
Osim toga, izvanredno jača srce, pobolj-
šava tek i cirkulaciju.
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-
mirnica koja može pomoći u prevenciji i
liječenju raka. Studije pokazuju da ulje
ružmarina može spriječiti razvoj raka
kože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenja
koja izaziva štetno sunčevo zračenje.
Na eksperimentalnim životinjama do-
kazano je da ulje ružmarina može spri-
ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća.
Medonosna biljka
Ako niste znali, ružmarin je izvr-
stan i za dobivanje meda vrhunske
kakvoće. Urod meda iznosi do 80
kg/ha a med mu je iznimno cijenjen,
kvalitetan i skup. Međutim, ružma-
rin je istodobno vrlo ukrasna biljka,
skladno se sjedinjuje i ističe na okuć-
nicama, dvorištima, parkovima, šeta-
lištima i drugim prostorima za odmor.
Stoga bi bilo korisno i lijepo što više
i češće saditi ružmarin svugdje tamo
gdje ima sunca i pčela. A barem nam
toga u Hercegovini ne manjka!
8
KRIZANTEME
tehnologija uzgoja
Krizanteme su najomiljenije rezano cvijeće zbog svojih oblika
i boja cvjetne glavice, te duge uzdržljivosti u boji. Već odavno
predstavljaju glavni ukras kućnih vrtova u kojima cvatu u ka-
sno ljeto i jesen.
Ivica Doko, dipl. ing.
N
aša kultura življenja poznaje ovu
cvjetnu vrstu kao ukras grobova
za blagdan svih svetih. U Japa-
nu krizantema predstavlja nacionalni
cvijet, a u Kini simbol dugog života. U
svjetskim razmjerima zauzima prvo
mjestu u uzgoju rezanog cvijeća, ispred
ruža i gerbera. Pod pojmom krizantema
podrazumijevaju se tri glavne podsku-
pine: špine ili spideri (bijele ili žute),
margarete kao skupina s najviše razli-
čitosti, te krupno cvjetne krizanteme
popularno nazvane Šmitovke.
Špine i magarete se uzgajaju cijelu
godinu dok se Šmitovke uzgajaju pri-
godno za blagdan svih svetih, odnosno
cvatnja mora biti tempirana od 27. do
30. listopada. Treba znati da se tri pod-
skupine razlikuju u brzini i ritmu rasta,
te se moraju saditi u različito vrijeme.
Najranije se sade krupno cvjetne kri-
zanteme (5-10. srpnja), zasjenjuju se
od 5-10. kolovoza i zasjenjivanje traje
najčešće do 10. rujna. Špine se sade
nešto kasnije (10-15.srpnja), a sjene
se od10. kolovoza do 30.rujna. Kru-
pnocvjetne krizanteme obavezno tre-
ba pincirati tj. odstraniti sve postrane
cvjetne pupoljke osim središnjeg, i to se
radi što češće da biljka ne troši na njih
snagu. Za razliku od krupnocvjetnih kri-
zantema, kod margareta i špina skida
se središnji, najrazvijeniji pup. Skidanje
se obavlja kada je pup dobro razvijen.
Bijela hrđa – najštetnija bolest
krizantema
Najštetnija i najčešća gljivična bolest
nadzemnih organa krizantema je bijela
hrđa. U relativno kratkom razdoblju bije-
la hrđa može potpuno uništiti osjetljive
kultivare krizantema. Pojavljuje se svake
proizvodne sezone različitim intenzite-
tom, a godine s natprosječno vlažnim
ljetom često ostaju zapamćene po šte-
tama od ove bolesti. Kasne ljetne kiše ti-
jekom kolovoza i rujanske razlike u tem-
peraturi zraka između toplijih dana s
hladnim noćima pogoduju dugotrajnom
vlaženju biljnih organa rosom. Bijelom
hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi
krizanteme, ali je najosjetljivije mlado
lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova,
između lisnih žila, prvo se pojavljuju
male svijetlozelene ili žućkaste pjege
promjera svega 1-5 mm. Može ih biti ne-
koliko, ali ubrzo se njihov broj povećava
pa se međusobno spajaju. S njihove do-
nje strane se razvijaju tipičnebradaviča-
ste ružičastobijele izrasline, veličine 0,5-
3 mm, po čemu je bolest dobila ime. Jače
napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a
na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji.
Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu
vrijednost, a ranija pojava bolesti na
biljkama je značajno štetnija. Zabilježe-
ne su potpune štete na krizantemama u
stakleničkom uzgoju.
Zaštita od bijele hrđe
Što se tiče zaštite od bijele hrđe
ona se uglavnom provodi kemijskim
pripravcima. Prskanja treba obavlja-
ti temeljito, a prve zaražene listove
otrgnuti i spaliti. U hrvatskoj su pro-
vedeni pokusi u cilju provjere učinko-
vitosti kemijskih pripravaka protiv bi-
jele hrđe. Značajno bolja učinkovitost
je dobijena na dijelovima pokusa koji
su prskani pripravcima: Stroby DF,
Cabrio Top DF, Amistar Extra, Quadris
SC, Artea EC, (djelotvornost veća od
95 %). Iskustva iz provedenog poku-
sa potvrđuju ispravnost propisanih
koncentracija (%) samo u slučaju
utroška vrlo velike količine škropiva
na jedinicu površine (1.900-2.500
lit./ha). U ranijim stadijima razvoja
krizantema (već tijekom mjeseca
srpnja) barem jednom preporučuje-
mo primijeniti kombinirane fungicide
koji sadrže djelatnu tvar ciprokona-
zol, npr. Amistar Extra SC (0,08%).
BROJ 107 • RUJAN 2017.
 Agril folija se koristi za zaštitu usjeva od niskih tem-
peratura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju.
Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, propusna za
svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelo-
vanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadržava prašinu
i druge nečistoće te onemogućuje napad insekata i vi-
rusa. Folija je UV-stabilizirana i može se koristiti dvije
do tri sezone ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo
je elastična tako da se njome lako rukuje, a postavlja se
vrlo jednostavno. Folija se postavlja neposredno preko
usjeva, bez nosača i zatezanja, samo se učvrsti na kra-
jevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.
Uz njezinu primjenu moguće je obaviti sjetvu dese-
Dimenzije: tak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za
određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja

1,6 x 5 m
kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna
raniji.

2,4 x 5 m
3,2 x 5 m

Potražite u
Najbolja zaštita! Sjemenarna
Agrocentrima.
10
Sjeme za buduće naraštaje
Tradicionalno se u hercegovačkim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Međutim, iako su
se pojedina sjemena izgubila još nije kasno da i ono malo naše vrtne baštine ostavimo budućim
naraštajima.
Ivica Doko, dipl. ing.
I
doista, često se može čuti pitanje
tipa imate li sjeme jabučara, ali one
starinske, «domaće» rajčice. Ili re-
doviti vapaji «e da mi je negdje pronaći
sjeme one naše starinske ilićke rajčice»,
što je pak u okolici Mostara oduvijek bio
ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova
rajčice. Stoga se samo i nameće pita-
nje kako očuvati ta naslijeđena, stara
sjemena. Prije svega treba znati da se
kod velike većine povrća sjeme nalazi u
samom plodu, kao što je slučaj primje-
rice kod rajčice. Zato je prvi i osnovni
preduvjet da za sjeme odaberemo onu
biljku, odnosno, plod koji je najljepši i
za koje već po izvanjskom izgledu uo-
čavamo da je pravi predstavnik svoje
Rajčica sorta Crvena kruška uglavnom se uzgaja iz vlastitog sjemena
vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjetove,
pravilne su građe, listovi su zdravi dok
su plodovi pravilni i lijepo oblikovani.
Dakle, u mnoštvu prilično jednakog po-
vrća trebamo izdvojiti nekoliko najljep-
ših plodova za sjeme.
Prikupljanje sjemena
Kada smo odabrali dotične biljke ili
plodove, moramo ih ostaviti malo duže
na samoj stabljici kako bi i sjemenke što
bolje dozrjele. Nakon ubiranja sočnih
plodova (rajčica, krastavci i sl.) potreb-
no ih je odgovarajuće uskladištiti kako
bi se umanjila i količina samog soka u
njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti
sjeme od sočnog mesa ploda a što se
može postići jedino ukoliko takve plo-
dove osušimo. Odvajanje sjemenki iz
suhih plodova može se provesti njiho-
vim vjetrenjem ili prosijavanjem. Poželj-
no bi bilo odvojene sjemenke prostrti u
tankom sloju nekoliko dana kako bi se
što bolje i osušile. Za tu svrhu trebamo
koristiti suhe i prozračne prostorije.
Nakon toga osušeno sjeme trebamo
prosijati kroz sita jer tim postupkom
možemo odvojiti sitno i šturo sjeme,
tako da će nam ostati samo ono ujed-
načeno i čisto. Moramo znati kako ćemo
samo suho i čisto sjeme moći uspješno
čuvati. Iako se samo sjeme može čuvati
u manjim staklenkama ili kartonskim
kutijama kućanicama su ipak najmilije
papirnate vrećice (fišeci) jer se u njima
sjeme najbolje i najuspješnije očuva.
Barem, tako kućanice tvrde.
Spremanje i čuvanje sjemena
Potpuno zrelo sjeme, očišćeno od
zemlje, prašine i ostataka pljevica,
te prosušeno na odgovarajući način
možete spremiti za iduću sezonu.
Najbolje je sjeme spremiti u male
staklenke ili papirne vrećice na koji-
ma ćete obvezno nalijepiti naljepni-
cu s naznačenom vrstom sjemena,
nadnevkom i godinom kad je i ubra-
no. Međutim, morate biti oprezni
jer sjeme uzgajano na jednoj loka-
ciji gdje uspješno raste ta vrsta bilja
možda u vašem vrtu i ne uspije baš
tako dobro. Jer treba znati da i male
promjene u zemljišnim i klimatskim
prilikama mogu dati različite rezul-
tate. Ipak, budimo optimisti!
BROJ 107 • RUJAN 2017.
12

Sjetva špinata
početkom jeseni
Nije poznato odakle potječe, jer prema nekim autorima potje-
če iz regije Irana i Afganistana, a prema drugima iz područja
Kavkaza, ali je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII.
stoljeću.
Marko Marijanović, magistar struke nego na otvorenom polju (20-25 g/m2,
razmak 10x10 cm).

Š
pinat je jednogodišnja povrtna
kultura kratke vegetacije (rane
sorte potpuno formiraju lisnu ro-
zetu 30-35 dana nakon nicanja, a kasne
nakon 45 dana) koja se uzgaja radi ze-
lenih listova. Listovi špinata su značajni
zbog toga što obiluju bjelančevinama
(2,28%), mineralima (željezom, fosfo-
rom, kalijem i kalcijem), te vitaminima
(E, B1, B2, C, i betakarotenom). Pored
toga, sadrži i oksalnu kiselinu, a pri
neodgovarajućim klimatskim uvjetima
i obilnom gnojenju dušičnim gnojivima
nagomilava štetne nitrate i nitrite, po-
sebno u mladim listovima i peteljkama,
o čemu treba voditi računa pri izboru
gnojiva ( treba više koristiti amonijačna
gnojiva).
Špinat je kultura koja dobro podnosi
niske temperature i koja dobro izdržava
naše zime, te nema velike zahtjeve pre-
ma svjetlosti. Ono na što treba posebno
obratiti pozornost (osobito u Hercego-
vini) jest da špinat ima velike zahtjeve
prema vodi. Razlog “leži” u slabo razvi-
jenom korijenovu sustavu koji se uglav-
nom prostire u površinskom sloju, te
ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat
ima kratku vegetaciju u kojoj “mora”
formirati veliku vegetativnu masu na-
meće se zaključak da je navodnjavanje
u proizvodnji špinata neizbježno.
si 3 cm, a potrebna količina sjemena 3
g/m2. Posijanu parcelu nakon sjetve
treba obavezno povaljati. Dobro je pred
sjetvu sjeme potopiti dva dana u vodi
(jer se na taj način osigurava bolje kli-
janje) uz napomenu da se sjeme pripre-
mljeno na ovaj način može sijati samo u
vlažno tlo. Inače, špinat uspijeva samo
na plodnim i dobro nagnojenim tlima i
u pravilu se sije iza kultura koje su obil-
no gnojene stajskim gnojem. Nepisano
je pravilo da je tlo na kome uspijeva
špinat pogodno za uzgoj svih povrtlar-
skih kultura.
Što se tiče vremena sjetve prakticira
se jesenska sjetva u kolovozu ili rujnu s
tim da se berba odvija u X.-XI., te ozima
proizvodnja u rujnu ili listopadu tako da
berbu možemo planirati rano u proljeće
(II.-IV.). Može se uzgajati i u plasteni-
cima, a proizvodnja je rentabilna ako
se gaji kao međuusjev u usjevu rajčice,
paprike ili krastavca. Sije se nešto gušće
Berba počinje kada biljke formiraju
5-6 krupnih listova i na manjim povr-
šinama se odvija u više navrata. Treba
imati na umu da kod ranije posijanih
usjeva jedan dio biljaka prispije za
berbu iste jeseni, a preostali dio u rano
proljeće, s tim da u Hercegovini berba
može trajati tijekom cijele zime. Nakon
berbe špinat treba odmah distribuirati
jer nije pogodan za skladištenje i može
se održati u optimalnim uvjetima svega
5-6 dana.Na našim terenima su prisut-
ne različite sorte i hibridi, ali se najviše
sije sorta Matador.
Matador je vrlo produktivna, rana
sorta brzog rasta. Pogodan podjed-
nako za proljetnu i jesensku sjetvu,
brzorastuća sorta s velikim listovima.
Listovi su deblji, ovalni, osrednje mje-
hurasti. Ova sorta jako dobro podnosi
hladnoću. Podjednako je dobar za
svježu uporabu i zamrznuti za zimnicu.

Sjetva špinata
Špinat se proizvodi izravnom sje-
tvom sjemena s tim da se sije u redove
na međuredni razmak od 25 cm, i raz-
mak u redu od 7 cm. Dubina sjetve izno-
BROJ 107 • RUJAN 2017.
ORGANSKA GNOJIVA
Fruttorto
univerzalno
gnojivo za sve
poljoprivredne
kulture

Phenix
namjensko gnojivo
za voćke i
vinovu lozu

Biorex
organsko gnojivo
za povrtne
kulture

PIC
organsko gnojivo
za lisnato povrće

Biolivo
namjensko gnojivo
za masline

Vulcano
prirodno
organsko gnojivo
sa željezom

Guanito
Namjensko organsko
gnojivo za smilje

Potražite u
Za bolji urod! Sjemenarna
Agrocentrima.
14

Zdravlje u plodu rajčice

Rajčica je jedna od važnijih poljoprivrednih kultura koja se uzgaja na području Hercegovine. Pro-
izvodnja se uglavnom odnosi na tzv. proljetni ciklus, ali zadnjih godina sve više proizvođača se
okreće ljetnoj sadnji. Jedan od bitnih sastojaka ploda rajčice je likopen.
Ivan Perić, dipl. ing.

D
anas rajčica ima široku primje-
nu kao prehrambena namirnica,
postoji na tisuće jela u kojima je
rajčica glavni sastojak. Plod rajčice za-
stupljen je u svim kuhinjama svijeta. U
prerađivačkoj industriji jedna je od pri-
marnih sirovina; prerađuje se u sokove,
koncentrate, pelate, dok se zeleni plo-
dovi mogu marinirat. Zbog hranidbene
vrijednosti ima i veoma povoljan učinak boličke i fiziološke funkcije organizma. tako postaje crvenkasta) ili u pizzi
na zdravstvene čimbenike ljudskog or- Za otkriće njegove uloge u pomaga- prelivenoj umakom od rajčice (koji je
ganizma. nju kod određenih bolesnih stanja, za- potom zapečen). Naime, tada je apsor-
Bitan sastojak ploda rajčice je i li- služni su istraživači s Harwarda koji su pcija likopena maksimalna.Od brojnih
kopen (karotenoid koji uz ksantofil i istraživali odnose karotenoida i pojave proizvoda na bazi rajčice, harwardska
karoten daje crvenu boju). Likopen je raka prostate. Oni su, naime, utvrdili da studija je pokazala da jedino sok od
prirodni antioksidans a regulira i rast od nekoliko stotina karotenoida jedino rajčice nema nikakvu aktivnost. Najveći
stanica, glavni je karotenoid u ljudskoj likopen pruža određenu zaštitu. U do- aktivitet ima kečap, gusta juha od pirea
krvi i tkivima. Rajčica i njezini proizvodi bro kontroliranoj studiji oni su utvrdili rajčice (načinjena s maslinovim uljem)
su glavni izvor likopena u ljudskoj pre- da osoba koja dnevno prima 6, 5 mg ili pizza.
hrani . Termičkom obradom se poveća- likopena smanjuje rizik za pojavu raka Osim rajčice, likopen sadrže i lube-
va njegova bioaktivnost, pa tako sok od prostate za 21% u odnosu na kontrol- nica, ružičasti grejp i guava.Oni koji
rajčice sadrži 150 mg/l dok je sadržaj nu skupinu. Znanstvenici su analizirali vole intenzivno crvenu juhu od rajčice
likopena u svježoj rajčici 30 mg/kg. tipove hrane, metode kulinarske obrade i konzumiraju je više puta tjedno ne bi
Likopen, pigment odgovoran za i druge relacije važne za procjenu učin- trebali biti zabrinuti. Talijani su spret-
crvenu boju rajčica, izaziva veliko za- kovitosti likopena, pa su došli do za- no komercijalizirali pizzu kao "ljeko-
nimanje znanstvenika zbog svojih bi- nimljivih otkrića. Za njegovo otapanje vitu" upravo zbog preljeva od rajčice.
oloških i fizikalno-kemijskih svojstava, potrebna je masna komponenta pa ga
osobito antioksidativnog djelovanja je najbolje uzimati u masnoj juhi (koja
povezanog, između ostalog, sa sma-
njenjem oštećenja bjelančevina, li-
pida i ostalih staničnih sastojaka. Uz
ostale karotene, likopen se ubraja
u sastojke hrane s potencijalnim
funkcionalnim učincima. Rajči-
ca, odnosno proizvodi
od rajčice, najvažniji
su izvor likopena, te
stoga postaju jedni
od mnogobrojnih
prehrambenih proizvoda što
se posljednjih godina svrsta-
vaju u funkcionalnu hranu, tj.
hranu koja može na bilo koji
način pozitivno utjecati na meta-
BROJ 107 • RUJAN 2017.
 PASIRKE
Pasirka je izvrstan
pomagač za obradu
rajčice i ostalog
mekog voća i povrća.
Sok dobiven iz
pasirke zadržava sve
vrijedne i hranjive
tvari, vitamine i
minerale i ne sadrži
dodane sastojke
poput konzervansa.
Izrađena je od
kvalitetnih materijala
i dugotrajna je.

Potražite u
Daje više! Sjemenarna
Agrocentrima.
16
Staklo i staklena ambalaža
Mario Ćubela, dipl. ing.
S
taklo je oduvijek fasciniralo ljude.
Nekoć se, kao jedan od prvih trgo-
vačkih proizvoda, smatralo statu-
snim simbolom faraona i careva. Dokle
sežu počeci stakla? U doba starih Egip-
ćana? Ili otkad je čovjeka? Oba odgovo-
ra su netočna. Staklo je staro koliko i
naša planeta. Može nastati na prirodan
način,ako se, primjerice,udarom munje
ili erupcijom vulkana kamenje dovoljno
zagrije. Tada nastaje „vulkansko staklo“
ili opsidijan. Tim staklastim oblikom
kamenja služili su se već ljudi kamenog
doba, naši su pretci od njega pravili
oružje, nakit i amajlije. Opsidijan je bio
izrazito omiljen kod lovaca i sakupljača,
pa se njime vjerojatno počelo trgovati
veoma rano.
Postupak proizvodnje stakla
Staklo je proizvod prirode. Izrađuje
se od kvarcnog pijeska,kalcita, sode, i
staklenog loma (koji se dobiva iz stare
staklene ambalaže). Staklo je materijal
koji se može u potpunosti reciklirati –
bezbroj puta preraditi i uporabiti kao
sirovina za proizvodnju novih staklenih
boca.
Prema recepturi, u mješaonici smjese
pripreme se svi sastojci za proizvodnju
staklenih boca (sirovine i stakleni lom).
Ta se smjesa ubacuje u peć gdje se tali
na temperaturi od 1580 oC. Najvažniji
energent za loženje peći je zemni plin.
Iz kontinuirano tekuće staklene taline
režu se užarene staklene kapi, koje se
preko žlijeba usmjeravaju u pretkalup.
Predoblik pomoću komprimiranog zra-
ka u kalupi dobiva svoj konačan oblik.
U hladnjaku se završno oblikovana
užarena boca, radi uklanjanja napeto-
sti, postupno hladi. Završno oplemenji-
vanje izvanjske površine dodatno štiti
staklenke od ogrebotina i poboljšava
otpornost na lom. Izlaskom iz hladnja-
ka boce se podvrgavaju vizualnim, me-
haničkim i elektronskim ispitivanjima,
provjerava se njihova kvaliteta. Sve što
nije u skladu sa zahtjevima odmah se
izdvaja i vraća na taljenje u staklarsku
peć. Nakon ispitivanja kvalitete sta-
klenke se automatski slažu na palete,
te se na njih stavlja termoskupljajuća
folija. Higijenski zapakirane boce se
nakon toga stavljaju u skladište gotove
robe ili izravno idu u isporuku.
Staklene zanimljivosti
- Taljenjem stakla prvi su se počeli ba-
viti drevni Egipćani 1500 godina p.K.
- Pronalaskom staklene puhaljke, u
1 stoljeću prije nove ere, počela je
proizvodnja šupljeg stakla, staklenih
posuda i boca koje su služile u sva-
kodnevnoj uporabi.
- Izumom stroja za puhanje 1905.
godine počinje era industrijske proi-
zvodnje šupljega ambalažnog stakla.
- U svijetu se dnevno proizvede preko
500 milijuna staklenih boca.
- Godišnje se baci gotovo 100 milijardi
boca.
- Potrebne su samo tri staklene boce
da bi se dobio kilogram stakla koje
možemo reciklirati
- S energijom koju uštedimo recikli-
ranjem jedne jedine boce žarulja od
100 W može svijetliti 4 sata
- U Švicarskoj se reciklira 96 % otpad-
nog stakla, u Hrvatskoj 58 %
Da staklene boce mogu koristiti i
u druge svrhe dokazali su budistički
redovnici iz Tajlanda koji su od 1984.
godine skupljali staklene boce, te od
njih izgradili hram i čitavu okolicu hra-
ma. Za taj pothvat bilo im je potrebno
približno milijun i pol recikliranih boca,
a time žele potaknuti lokalne vlasti da
im pomognu u daljnjem naumu-izgra-
diti cijeli kompleks od stakla.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
 STAKLENA
AMBALAŽA

Široka ponuda boca,

ukrasnih boca, tegla,
čepova, poklopaca…
sve što Vam je potrebno
od staklene ambalaže
možete pronaći u
Vetro asortimanu.

Potražite u
Više od trgovine! Sjemenarna
Agrocentrima.
18
Jesen u vrtu
Mladen Karačić, dipl. ing.
N
ezapamćene vrućine i duža suš-
na razdoblja tijekom srpnja ali i u
i kolovozu u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih vrtlara. Ipak,
statistički podatci pokazuju da je za
mjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika. Pod
tim podrazumijevamo sve učestalije
Sjetva povrća u toplijim područjima
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2)
ZIMSKI ŠPINAT
ZIMSKA SALATA
MRKVA
PERŠIN
RADIČ
MATOVILAC
Dolaskom jeseni radovi u po-
vrtnjaku se ponovno inten-
ziviraju jer prema kalendaru
sjetve mogu se sijati ili saditi
različite vrste povrća. Ali, ipak
sve ovisi o vladajućim klimat-
skim prilikama što najbolje
pokazuje i ova godina.
nužno ga je odmah po razbacivanju
ukopati tj. zaorati u tlo. Čak su i znan-
stvenici dokazali da stajski gnoj koji
ostaje nezaštićen u vrtu za samo tri
dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti.
Dakle, kada smo pripremili tlo i uko-
liko nam klimatske prilike to dopuštaju
vrijeme treba iskoristiti za sjetvu, od-
nosno, sadnju povrća. Rokove sjetve
trebamo poštivati jer o njima ovisi vi-
sina uroda, vodeći računa da u slučaju
oborine koje u dobroj mjeri umanjuju ekstremnih temperatura sjetvu povrća
negativne posljedice koje prouzročuje ipak možemo pomjeriti za deset do
nedostatak vlage u tlu i zraku. petnaest dana.
Osim sjetve povrća, tijekom jeseni, Osim navedenih kultura obavlja se
većina vrtlara priprema zemlju za na- i sjetva blitve, rotkvice, te sadnja pri-
rednu sezonu. Pod tim podrazumije- jesadnica artičoke, endivije, poriluka,
vamo gnojenje, odnosno, razbacivanje raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule.
stajskog gnoja ili organskih peletiranih Pored toga tijekom listopada obavlja
gnojiva. Međutim, ukoliko želimo mak- se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije
simalno iskoristiti njegovu vrijednost same sadnje potrebno potopiti u otopi-
nu fungicid – botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta. Na taj način češnjak
VRIJEME SJETVE smo u startu zaštitili od truleži.
3g 01.09.-31.10.
3g 01.09.-20.09.
4g 01.09.-31.10.
5g 01.09.-31.10.
8g 01.09.-10.09.
5g 10.10.-31.10.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
 b i t i b o gata
s va k a ko može e n G a rden
o v rtnja k u e v rste G r e
a š e m p t u ra z n
Jesen u v dovima... zato su
o
raznim pl jesenju sjetvu.
a
sjemena z

Potražite u
Za bolji urod! Sjemenarna
Agrocentrima.
20

Ljetna sadnja kupusa

Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se i proizvodi tijekom cijele godine. Kod nas je
posebno aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje

Ivica Doko, dipl. ing.

K
upus potječe iz Sredozemlja a
uzgaja se gotovo 3000 godina. U
srednjoj Europi počeo se uzgajati
u razdoblju od 8. do 15. stoljeća oda-
kle su ga trgovci i pomorci proširili po
cijelom svijetu. Za širenje kupusa naj-
zaslužnija je njegova velika hranidbena
vrijednost koja do posebnog izražaja
dolazi u zimskom razdoblju kada kiseli
kupus predstavlja jednu od nezaobila-
znih namirnica.

Odabir tla i plodoreda

U pravilu, kasni kupus najveće prino-
se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-
ko oranim, plodnim i strukturnim tlima.
Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na
težim tlima koja dobro čuvaju vlagu.
Međutim, pogrešno je mišljenje da ga
treba saditi na izrazito vlažnim tlima jer
u tom slučaju dolazi do zastoja u rastu
dok se glavice uopće ne oblikuju. Pored
toga, nužno je voditi računa i o plodo-
redu, odnosno, kupus treba saditi na
istoj površini tek za 3-4 godine. Ukoliko
je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo
pripaziti i na odabir predkultura. Najbo-
ljim pretkulturama za kupus smatraju
se mahunarke, trave, žitarice, krumpir,
krastavac i rajčica. Ovisno od područja
uzgoja, u Hercegovini se sadnja uglav-
nom obavlja odmah nakon vađenja
krumpira ili berbe ranih rajčica.
Sadnja kupusa
Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-
sa variraju od područja uzgoja. U kon-
tinentalnoj klimi kasni kupus najčešće
se sije polovicom svibnja dok se sadnja
obavlja mjesec dana kasnije, točnije
oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sje-
tva se obavlja najčešće u prvoj polovici
srpnja što znači da je sadnja moguća ti-
jekom cijelog kolovoza. Međutim, treba
znati da sadnja kasnog kupusa tijekom
rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi
formirale glavica, već samo lisne rozete.
Iako na razmak sadnje utječe izbor sor-
KEVIN
Najbrži od svih ranih kupusa. Duži-
na vegetacije 52-55 dana (vrlo rani
kupus). Hibrid pogodan za vrlo ranu
proizvodnju u plastičnim tunelima
i na otvorenom polju uz korištenje
agrotekstila ili bez njega. Razvija
uspravne listove i prozračnu rozetu.
Formira čvrste, ujednačene glavice
prosječne težine 0,8 - 1,5 kg. U dobroj
tehnologiji proizvodnje ima zadovo-
ljavajuću otpornost na pucanje i pro-
rastanje. Namijenjen je isključivo za
svežu potrošnju, ima izrazito dobar
ukus i privlačan izgled. Preporučeni
razmak sadnje: 35-50x35-50 cm (60-
80.000 biljaka/ha). Hibrid tolerantan
na rane mrazeve i procvjetavanje.
te/hibrida kao i način obrade tla, najče-
šći međuredni razmak iznosi 50-60 cm
a unutar reda 30-40 cm.
VARAŽDINSKI
Definitivno jedna od najboljih sorti
kupusa za kiseljenje. Glavica je okru-
gla i dosta spljoštena, tvrda sa tankim
listovima, žućkasto zelene boje, kada
se oljušte prvi listovi. Odličan je za
svježe salate i koristi se u mnogim
luksuznim restoranima. Također, radi
svojih tankih i širokih listova koristi se
masovno za sarme. Glavice dostižu u
prosjeku oko 3kg mada su česti pri-
mjerci koji teze i po 5 kg. Jedna izu-
zetno zahvalna i rodna sorta za uzgoj,
koja se ističe nad mnogim sortama
kupusa i koja je pojam za kupuse.

BROJ 107 • RUJAN 2017.

Stomp Aqua je selektivni kontaktni i zemljišni herbicid namijenjen suzbijanju jednogodišnjih
travnih i širokolisnih korova u malini, mrkvi, luku, češnjaku, rajčici, paprici, kupusu, brokuli,
cvjetači, grašku, grahu, slanutku, bobu, zelenoj salati, radiču, endiviji, šparogama, artičokama,
krumpiru, suncokretu, soji i duhanu.

Najbolja zaštita!
22

Jesenska sadnja češnjaka

daje najbolji urod
Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu.
Od davnina se rabi kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Na-
kon uporabe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid,
koji daje neugodan miris.
Dado Marić, dipl. ing.
Sadnja češnjaka Skladištenje češnjaka

Č
ešnjak je kao i luk sličnih zahtjeva
prema tlu i plodoredu. Uzgaja se
iza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem. Na istoj površini
može se uzgajati svake 3-4 godine.
Priprema tla za sadnju ista je kao i kod
proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali
broj selekcioniranih sorti, za proizvod-
nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka.
Kultivari i ekotipovi
Prosječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 g,
a francuski kultivari oslobođeni virusa
(virus free) imaju prosječnu masu luko-
vice 70 - 100 g, što je dovoljno ilustra-
tivan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu
se podijeliti u tri osnovne skupine, i to
- jesenski češnjak, proljetni češnjak i
alternativni češnjak.
Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen, pre-
zimljuje, i u idućoj godini razvija vege-
tativnu masu i lukovicu - glavicu. Ima
kraće razdoblje mirovanja,
pa se repromaterijal
ne može čuvati do
proljeća iduće
godine. Većina
ovih ekotipova
ima krupnije
i šire listove,
krupniju luko-
vicu s manjim
brojem krupnih
češnjeva u luko-
vici.
Sadnja češnjaka obavlja se u
jesen i proljeće. Jesenskom se sad-
njom postižu veći prirodi, glavice
su krupnije, ali se lošije čuvaju od
glavica proizvedenih proljetnom
sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka
obavlja se u listopadu, a proljetna
što ranije u proljeće, kad to zemljiš-
ni uvjeti dopuste.
Češnjak se sadi na dubinu 4-5 cm
u jesen, a u proljeće na dubinu 2-3
cm. Za sadnju se uzimaju izvanjski
češnjevi s glavice češnjaka jer su
krupniji i razvijeniji. Unutarnji češ-
njevi imaju tanji i slabiji ovojni listić,
nejednaku krupnoću, pa se stoga
ne postiže odgovarajući učinak. Za
četvorni metar potrebno je posaditi
6-8 dekagrama češnjeva.
Češnjevi se prije sadnje, zbog za-
štite od bolesti, potapaju u otopinu
nekog botriticida u trajanju desetak
minuta.
Češnjak je tehnološki sazrio kada
lišće požuti, a stabljika se počinje
sušiti. Vađenje se obavlja po suhom
i lijepom vremenu, kad je tlo umje-
reno prosušeno. Najpovoljniji rok
vađenja je kada je 30-70 % listova
suho. Nakon vađenja češnjak se
smješta u prostor zaštićen od sun-
ca, u tankom sloju da se prosuši, a
poslije se čisti i sprema za čuvanje.
U skladištu je najvažnije održava-
ti relativnu vlagu zraka manju od 70
%, da se izbjegne tjeranje korjenčića
i pojava površinske plijesni.
Prema normama kvalitete na eu-
ropskom tržištu češnjak ekstra kla-
se mora biti karakteristične boje za
tip, cijele lukovice, pravilna oblika,
dobro očišćen, korijeni moraju biti
glatko odrezani, a češnjevi moraju
biti čvrsto vezani u lukovici. Dopu-
šten je najmanji promjer lukovice 45
mm, a razlika između najviše i naj-
manje lukovice u jedinici pakiranja
najviše 20 mm.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
 SJEMENSKI LUK I ČEŠNJAK
Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima.
Teška tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naročito za proizvodnju luka iz sjemena.
Također, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povrća. Luk ima velike zahtjeve
prema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim višim kulturama.
Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajčica,
a od ratarskih kultura strne žitarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.

Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji.

Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom
i manjim brojem krupnih češnjeva.

Potražite u
Naše sjeme daje više! Sjemenarna
Agrocentrima.
24

Supstrati za sjetvu i
sadnju povrća i cvijeća
Svake godine treba na vrijeme osigurati kvalitetan supstrat za proizvodnju
povrća i cvijeća. S obzirom da biljka u supstratu provede najkritičniju fazu
svog života, od kvalitete supstrata uveliko ovisi i buduća proizvodnja.
Luka Bošnjak, magistar struke i različita hranjiva. Vermikulit je mineral
gline koji se zbog dobrih osobina vodo-

V
eći broj povrtnih, ukrasnih i cvjet-
nih vrsta proizvodi se iz presadni-
ca, odnosno reznica, a s obzirom
da od kvalitete proizvedenog rasada
ovisi u velikoj mjeri i uspješnost čitave
proizvodnje, govori nam o važnosti i
značaju odabira pravog supstrata za
proizvodnju.
Supstrat je tlo u kojem sijemo sje-
menku i gdje mlada biljka provede do-
bar dio najosjetljivije faze svog života.
Kvalitetni supstrati su lagani, imaju
reguliranu pH vrijednost, tj. kiselost,
dobro reguliran vodno-zračni režim,
dovoljno hrane za fazu kroz koju biljka
treba proći i bez prisustva štetnika, uz-
ročnika biljnih bolesti i korova. Hranjivi
supstrat treba biti blago kisele reakcije,
odnosno pH od 5,5- 6,5.Struktura i sa-
stav supstrata, odnosno veličina čestica
utiču na mnoge osobine, od vodo-zrač-
nog režima do razvoja korijena. U proi-
zvodnji presadnica koriste se supstrati
granulacije 0-5 mm za sjetvu većine
sitnosjemenih kultura poput rajčice,
paprike, patlidžana, salate, kupusa…
Za pikiranje istih kultura koristimo gra-
nulaciju 0- 20 mm. Važi pravilo da se
za veće čaše koriste supstrati krupnije
granulacije.
Veliki izbor supstrata na tržištu
Danas na tržištu postoji veliki izbor
supstrata, odnosno, na raspolaganju
su brojne kombinacije gotovih smiješa
različitih proizvođača, koje se razlikuju
po svom sastavu, osobinama, namje-
ni, ali im je zajednička osobina da su
fitosanitarno sigurni. To je
i razlog da su proizvođači
nerijetko u dvojbi za koji
se opredijeliti, tako da
bez pomoći stručne osobe
često ne mogu napraviti
pravi izbor.
Ti supstrati sadrže bijeli
i crni treset u različitim
odnosima ovisno od na-
mjene, zatim vermikulit,
perlit, kvarcni pijesak, kreč
drživosti i apsorpcije najčešće koristi i
miješa s tresetom do 30%, rjeđe 50 %.
Granulirani perlit se dodaje supstratima
kad je potrebna dobra prozračnost (kod
ožiljavanja), ali ima slabu vododržlji-
vost i sposobnost adsorpcije.
Odlike kvalitetnog supstrata
Kvalitetan supstrat po zalijevanju
zadržava određeni dio vlage, a višak
otpušta, tako da u supstratu ostaju
optimalne količine vode i dovoljno
pora u kojima se nalazi zrak. Ukoli-
ko je loš sastav i struktura smješe u
koju sijemo, često dolazi do nastan-
ka prevlažnog supstrata i gušenja
biljaka, čemu pridonose i domaće
čaše i kontejneri s premalim otvo-
rima. Količina hranjiva u supstratu
mora odgovarati zahtjevima usjeva
koji uzgajamo, jer u suprotnom do-
lazi do blokade i biljke ne napredu-
ju, a kasnije se javlja i nekroza lista.
Uzrok je u tome što uslijed velike
količine hranjiva biljka ne može
usvajati vodu, pa više ne napreduje.
Problem se obično javlja kod proi-
zvođača koji prave vlastitu smjesu
za sjetvu i pikiranje, u koju stave
više od 40% zgorjelog stajnjaka.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
HAWITA
SUPSTRATI
za sjetvu i pikiranje
povrća, cvijeća, ukrasnog
i aromatičnog bilja

Potražite u
Za bolji urod! Sjemenarna
Agrocentrima.
26

PEDERUS (Paederus sp.)

kukac koji može izazvati
"opekline" na koži ljudi nu reakciju). Na koži se javlja crvenilo
Tijekom ljetnih mjeseci, osim komaraca, muha, obada, osa i slično dermatitisu. Osobe koje često
stršljena, u vlažnim staništima postoji opasnost i od jedne borave u staništima u kojima obitavaju
vrte kukca koja može izazvati, kod alergičnih ljudi, tzv. opekli- ove vrste (kamperi, planinari, izviđači i
ne na koži. Radi se o vrsti iz roda Paederus koja na kožu ljudi dr.) vrlo često dođu u kontakt s ovim
kukcima. Naime, svjetiljke koje se često
ispušta hemolimfu koja može izazvati upalnu reakciju kože. koriste, u večernjim satima, privlače
ove vrste pa ako ste u blizini svjetla
Prof. dr. Ivan Ostojić stima, pod kamenjem, korom drveta i postoji mogućnost da pederusi slete na
sl. ili rijetko na cvjetovima biljaka. Veći- vas. Onog časka kad ih želite maknuti s

P
aederus (Paederus sp.) je vrsta iz
roda Paederus (podporodica Pae-
derinae; porodica Staphylinidae).
Domaći naziv za ovu porodicu je kuso-
krilci zato što kod predstavnika ove po-
rodice pokrilje samo djelomično pokriva
tijelo. Naime, vrste koje pripadaju ovoj
porodici imaju usko, produženo tijelo.
Leđnu stranu zatka ne pokriva pokrilje.
Tijelo kukca je najčešće obojeno jarkim
bojama (crvena, plava zelena). Uglav-
nom žive u vlažnim staništima u blizini
vodenih površina ili u šumama. Najče-
šće se zadržavaju se na mračnim mje-
nom su noćni kukci koje privlači svjetlo.
Vrste iz ove porodice su uglavnom kar-
nivorne (hrane se drugim sitnim kukci-
ma), te se u nekojmjeri mogu smatrati
i korisnim kukcima. Rasprostranjene su
diljem svijeta pa tako i kod nas.
Neke vrste mogu biti opasne
Unutar roda postoje i vrste koje ima-
ju toksin u hemolimfi koji može izazvati
iritaciju kože kod alergičnih osoba. Na-
ime, kad se osjete ugroženim pojedine
vrste ispuštaju hemolimfu na kožu ljudi
koja izaziva iritaciju kože (blagu upal-
kože ispuštaju hemolimfu koja izaziva
iritaciju kože. Crvenilo i iritacija kože ne
nastaje odmah nego kasnije, ovisno o
osobi, unutar 10-24 sata. Najveći broj
„napada“ dogodi se tijekom srpnja i
kolovoza kada je i brojnost ovih kuka-
ca najveća. Isto tako, u godinama kada
su ljeta kišovita, povećana je brojnost
pederusa. Najveći broj iritacije kože za-
bilježen je u predjelu ruku, vrata i lica.
Crvenilo i opeklina kože se najčešće
povlači u roku od tjedan dana. Najčešće
se koriste pripravci koji lokalno smiruju
upalu kože.

BROJ 107 • RUJAN 2017.

Koristiti nakon uboda insekata, protiv manjih ogrebotina,
opekotina te za njegu suhe, ispucale i tvrde kože. Melem je
vrlo izdašan i potrebna je mala količina koja se u tankom
sloju nanosi na kožu. Melem mogu koristiti i djeca.
28
Zaštita voćnjaka i
vinograda od ptica
Ivan Perić, dipl. ing.
M
eđu štetnim pticama koje čine
velike štete u vinogradima
početkom zriobe grožđa, po-
sebno se ističe čvorak. Čvorak je vrlo
rasprostranjena ptica. Staništa mu se
prostiru diljem Europe, Azije, sjeverne
Afrike i Sjeverne Amerike. Kod nas je
najčešće vrsta europski čvorak (Sturnus
vulgaris). Na našim područjima obitava
još i ružičasti čvorak (Sturnus roseus),
no on nije kritičan glede vinograda.
Iz naših krajeva čvorci se sele u sje-
vernu Afriku. Upravo tu nastaju i pro-
blemi. Završetkom ljeta njihova jata se
povećavaju na preko 1000 jedinki. Da bi
stvar bila lošija (za vinogradare), jata
se predvečer (prije spavanja) udružuju
(neki autori navode čak desetak jata)
i traže način da utaže glad. Osim toga,
skupljaju prijeko potrebnu energiju za
put.Vinogradi, odnosno grožđe koje do-
zrijeva ili je već dozrelo idealna su im
meta.
Zaštita grožđa od čvoraka,
ali i drugih ptica
U većini država čvorci su zaštićene
ptičje vrste, tako da se ne smiju ubijati
nego samo tjerati s poljoprivrednih po-
vršina. Na našim prostorima vinogradar
i čvorak se «bore» od kada datira i po-
vijest uzgoja vinove loze. Bitno je napo-
menuti da su ljudi već davno naučili da
je jato čvoraka inteligentna zajednica
koja je kadra učiti i koja rijetko ponavlja
vlastite pogrješke.
Klasično strašilo (djed napunjen sla-
mom i obučen u razne lelujave krpe)
Početkom jeseni u vrijeme
dozrijevanja plodova voća-
ka i vinove loze, ptice u po-
jedinim područjima mogu
pričiniti ozbiljne štete. Štete
su posebno izražene u vino-
gradima.
dat će rezultate prvih nekoliko dana,
no kasnije se čvorci priviknu na to, ne
smatraju ga potencijalnom opasnošću,
te bez problema dolaze u vinograde i
voćnjake.
Valja napomenuti da je čvorkovo oko
posebno osjetljivo na spektar crvenih
boja. Svjetlosni podražaji te vrste kod
njega izazivaju strah, te ih nastoji izbje-
ći.Rješenje bi bili helijem punjeni balo-
ni, obojeni u razne nijanse crvenog, koji
bi na visini od cca 5-10 m lelujali nad
vinogradom.Ovo rješenje je relativno
jeftino, a dostupni izvori govore da je
ovaj način rastjerivanja čvoraka dosta
učinkovit.
Osim vizualnih plašila danas su u
uporabi i različiti zvučni uređaji koji
emitiraju zvučne učinke koji tjeraju pti-
ce. Jedan od takvih uređaja je i rastjeri-
vač ptica sa zvučnim i svjetlosnim učin-
cima koji se može koristiti na otvorenim
ali i u zatvorenim objektima.
Balone ali i rastjerivače
ptica možete nabaviti u
Sjemenarninim agrocentrima
u Mostaru, Širokom Brijegu,
Grudama, Ljubuškom i Čitluku.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
Zaštitite voćnjake i vinograde od napada štetnih ptica!

Balon se koristi za rastjerivanje golubova, ali i drugih ptica

koje prave štete na poljoprivrednim usjevima (vrapci, čvorci,
vrane, i dr). Balon rastjerivač se treba napuhati i postaviti na
drvenu letvu ili ga objesiti na voćku. Ukoliko postoji moguć-
nost, balon napuhati helijem i pustiti ga na špagi da vijori
na visini 4-5 m iznad vinograda, voćnjaka ili drugih površina
gdje ptice pričinjavaju štete.
Balon je napravljen od kvalitetnog vinila i u žarkim boja-
ma. Kada se ptica približi balonu, „lećaste oči“ na njemu sli-
jede pticu, kreću se cijelo vrijeme i pobuđuju strah kod ptice.
Osim toga, crvene boje na balonu izazivaju strah kod ptica.

Potražite u
Daje više! Sjemenarna
Agrocentrima.
30
Kada je pravo vrijeme
za berbu grožđa?
Berba grožđa zauzima važno mjesto u tehnologiji vina, i ako
se ne ubraja u samu tehnologiju ona neposredno prethodi.
Pravilnim određivanjem časka berbe, ali i samog načina pro-
vedbe, znatno se utječe na kvalitetu vina.
Mladen Karačić, dipl. ing.
V
rijeme kad će se obaviti berba ovi-
si u prvom redu od zrelosti grož-
đa, a ona o sorti i klimi. Na zrelost
grožđa utječe i način rezidbe, gnojenje,
navodnjavanje itd. Ako je u doba sazri-
jevanja grožđa vrijeme loše, to će tako-
đer utjecati na dozrijevanje.
Grožđe počne dozrijevati poslije šare,
kada bobice mijenjaju boju, omekšaju.
U soku bobice se nakuplja sve više šeće-
ra, a količina kiselina se smanjuje. Kada
u tijeku sazrijevanja grožđe dostigne
najveću količinu šećera, koja se ne mi-
jenja, tada je vrijeme za berbu. Ova se
zrelost može odrediti po samom njego-
vu izgledu, no svakako je sigurnije i bo-
lje mjerenjem sadržaja šećera. Izvanjski
znakovi zreloga grožđa su odgovarajuća
boja karakteristična za sortu, te više ili
manje odrvenjela peteljka. Neke sorte
imaju i karakterističan miris.
Baboov i Oechslov moštomjer
Za određivanje sadržaja šećera u
grožđu, odnosno moštu postoje mo-
štne vage. Kod nas se najčešće koristi
Baboova moštna vaga koja pokazuje
utezne postotke šećera u moštu, tj.
koliko kilograma šećera ima u 100 ki-
lograma mošta.Osim nje, često se ko-
risti i Eksleov (Oechsleov) moštomjer
koji pokazuje zapravo specifičnu težinu
mošta.
Još jednostavnije je određivanje sa-
držaja šećera u grožđu, odnosno moštu
pomoću refraktometra. Rad s njime
je brz i jednostavan i može se na dan
obaviti mnogo mjerenja. Način rada re-
kasnije, jer pod utjecajem izvjesnih
bakterija jabučna kiselina prelazi u mli-
fraktometra zasniva se na lomu svjetla. ječnu, koja je manje kisela. Dakle, bolje
Kako u jednoj tekućini raste sadržaj u je ovim prirodnim načinom smanjiti
njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i sadržaj kiselina, nego to raditi pomoću
lom svjetla te tekućine. Ako broj očitan kemikalija. Ako imamo neku količinu
na refraktometru pomnožimo sa 4,25, prekiselog vina, to vino bi se moglo po-
dobijemo Eksleove stupnjeve približ- miješati s drugim, manje kiselim vinom,
no, ali ipak za praksu dovoljno točno. ali koje ima veći sadržaj alkohola.
Ako pak očitan broj na refraktometru
pomnožimo sa 0,85, dobit ćemo stup-
njeve po Baboou približno točno. Dakle,
tko hoće stručno pratiti zrenje grožđa u
vinogradu, to će najbolje moći pomoću
refraktometra. Kad se vidi da se sadržaj
šećera ne mijenja, onda je vrijeme da se
grožđe bere.
Ako se grožđe rano bere, ono ne
samo da neće imati dovoljno šećera,
nego će sadržavati i previše kiseline.
U nezrelom grožđu ima previše jabuč-
ne kiseline koja vinu daje opori okus.
Oduzimanje kiseline u vinu nije jedno-
stavan posao, za to treba vino ispitivati,
određivati sadržaj kiselina, kao i sadržaj
sredstava kojim će se vino otkiseliti. Za
to je opet potreban laboratorij i rad
stručnjaka-enologa. Ako je mošt preki-
seo, onda se prvi pretok obavlja nešto
Izgled grožđa spremnog za berbu BROJ 107 • RUJAN 2017.
KLUB

A
BESPLATNOŠTA
A L I Z A M
AN N A R N A
E
U SJEM TRIMA!
AGROCEN

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg 039 700 000

Agrocentar Sjemenarna Mostar 036 352 700
Agrocentar Sjemenarna Čitluk 036 641 700
Agrocentar Sjemenarna Grude 039 661 255
Agrocentar Sjemenarna Ljubuški 039 833 700
info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
 PROCES PROIZVODNJE BIJELIH VINA
1.
1. BERBA GROŽĐA
Berbu bi trebalo obaviti po lijepom i suhom vremenu kada nema oborina, a niti visokih
temperatura. Grožđe je najbolje brati u plastične gajbe, a u svakom slučaju treba izbjega-
vati plastične vreće ili bilo koju drugu ambalažu gdje dolazi do gnječenja bobice.

2. PREŠANJE I CIJEĐENJE
Nakon berbe, grožđe treba izmuljati da bi dobili masulj, smjesu tekućih i čvrstih sastojaka.
Danas se u malim podrumima sve više koriste jednostavne, manje muljače – runjače na
ručni ili elektromotorni pogon, tako jednostavnim runjačama odstranjuju se peteljke što je

2. prijeko potrebno. Nakon muljanja, masulju se dodaje enzim LALLYZIME HC koji olakša-
va prešanje i bistrenje bijelog mošta. Preporučena doza je 0,5 - 2 g/100 l mošta.
Nakon toga dodaje se OPTIMUM WHITE – inaktivni kvasac za stabilnost arome bijelih
vina u količini 20-40 g/100 L.
Poslije toga dodaje se Vinobran u količini 10 g/100 l masulja.
Slijedi cijeđenje i prešanje masulja. Kod proizvodnje bijelih vina, preša se neposredno iza
muljanja grožđa. Nakon prešanja, mošt se prebacuje u spremnike u kojima će se obaviti
alkoholna fermentacija. Moštu se određuje slador i kiseline, a po potrebi se obavlja
popravljanje kiselina (vinska i limunska), te doslađivanje mošta šećerom. Na 100 l mošta
dodaje se 1,7 kg šećera da bi se budući postotak alkohola u vinu povećao za 1 vol.%.
Maksimalno je dozvoljeno dodavati 3,4 kg šećera /100 l mošta.
Prije početka fermentacije, moštu se dodaje selekcionirani vinski kvasac LALVIN
EC-1118, koji je isključivo namijenjen za bijele sorte grožđa. Preporučena količina ovog
kvasca iznosi 25-40 g/100 l mošta. Nakon dodavanja kvasaca i početka fermentacije, treći
ili četvrti dan, moštu se dodaje i hrana za kvasce FERMAID E – kompletna hrana za
kvasce, u količini 20-40 g/100 l mošta, koja pomaže da kvasci dovedu fermentaciju do
kraja.

3. 3. ALKOHOLNA FERMENTACIJA
Obavlja se u inox ili drvenim bačvama. Obavezna kontrola temperature prilikom vrenja
koja ne bi smjela prelaziti 25°C. Ako temperatura prelazi tu vrijednost, mošt treba rashladi-
ti (smrznute plastične boce sa vodom).

4. PRETAKANJE VINA
Nakon završetka fermentacije vino se pretače u drvene ili inox bačve na čuvanje. Nakon
pretoka, vinu se dodaje pripravak NOBLESSE u količini 5-30 g/100 l vina koji pomaže

4. u stabilizaciji koloidnog balansa vina, što rezultira povećanjem percepcije mirisa i okusa
zrelog voća u vinu, intenzivnijom strukturom, punoćom i zaokruženim završetkom. Po
potrebi, vinu se dodaje Vinobran i kiseline, sve nakon obavljene analize vina.
Nakon punjenja inox bačvi s vinom, dodaje se Enološko ulje koje čuva vino od kvarenja.

5. 5. FILTRIRANJE I PUNJENJE VINA U BOCE

Vino koje je odležalo u drvenim ili inox bačvama, nakon filtriranja, puni se u staklene boce.

6. ČUVANJE VINA U BOCAMA

Vino se do konzumiranja čuva u bocama koje su odložene na suhom i tamnom mjestu
(podrum) u kojem je temperatura oko 15°C.
6.
 PROCES PROIZVODNJE CRNIH VINA
1.
1. BERBA GROŽĐA
Berbu bi trebalo obaviti po lijepom i suhom vremenu kada nema oborina, a niti visokih
temperatura. Grožđe je najbolje brati u plastične gajbe, a u svakom slučaju treba izbjega-
vati plastične vreće ili bilo koju drugu ambalažu gdje dolazi do gnječenja bobice.

2. MULJANJE GROŽĐA
Grožđe se izmulja i odstrani peteljka, jer bi njenim vrenjem u masulju došlo do izlučivanja
velikih količina tanina, što bi budućem vinu dalo vrlo opor okus. Prilikom muljanja dodaje
se OPTIMUM RED – inaktivni kvasac za stabilnost boje crnih vina u količini 20-40

2. g/100 L, te Vinobran u količini 10 g/100 L masulja. Boja crnih vina potječe iz kožice bobica
crnog grožđa, a kod sorti bojadisera boja je i u mesu bobice, te je maceracija - izlučivanje
obvezan postupak u proizvodnji. Da bi se pojačala maceracija, kod muljanja se obavezno
dadaje enzim LALLZYME OE – enzim za bolju maceraciju crnog masulja u količini 1-2
g/100 kg.
Masulju se određuje slador i kiseline te po potrebi obavlja korekcija kiselina (vinska i
limunska) i popravljanje sladora. Na 100 L masulja dodaje se 1,7 kg šećera da bi se
budući postotak alkohola u vinu povećao za 1 vol.%. Maksimalno je dozvoljeno dodavati
3,4 kg šećera /100 L masulja.

3. Prije početka fermentacije, masulju se dodaje selekcionirani vinski kvasac UVAFERM

BDX – vrhunski vinski kvasac za crne sorte u količini 20-30 g/100 L masulja.

Nakon dodavanja kvasaca te početka fermentacije, treći ili četvrti dan, masulju se dodaje
i hrana za kvasce FERMAID E – kompletna hrana za kvasce, u količini 20-40 g/100 L,
koja pomaže da kvasci dovedu fermentaciju do kraja.

3. ALKOHOLNA FERMENTACIJA
Obavlja se u inox ili drvenim posudama. Obavezna kontrola temperature prilikom vrenja
koja ne bi smjela prelaziti 25°C. Ako temperatura prelazi tu vrijednost, masulj treba rashla-
diti (smrznute plastične boce sa vodom). Fermentacija obično traje 8-10 dana. Obavezno
se mora paziti na „klobuk“ koji se mora potapati svakih 5-6 sati dok traje fermentacija.

4. Pogrešno je ostavljati masulj na vrenju duže vrijeme od navedenog kako bi se

dobila jača boja jer se ona u pravilu – gubi!

4. PRETAKANJE VINA
Nakon završetka fermentacije vino se pretače u drvene ili inox bačve na čuvanje. Nakon
pretoka, vinu se dodaje pripravak NOBLESSE u količini 5-30 g/100 l vina koji pomaže
u stabilizaciji koloidnog balansa vina, što rezultira povećanjem percepcije mirisa i okusa
zrelog voća u vinu, intenzivnijom strukturom, punoćom i zaokruženim završetkom. Vinu se
dodaje VINOBRAN i po potrebi kiseline, sve nakon obavljene analize vina. Nakon punjen-
ja inox bačvi s vinom, dodaje se Enološko ulje koje čuva vino od kvarenja. Poželjno je da
crno vino odleži jedan period u drvenim bačvama.

5. 5. PUNJENJE VINA U BOCE

Vino koje je odležalo u drvenim ili inox bačvama puni se u staklene boce različite zaprem-
ine (najčešće 0,75 l). Prije punjenja obavlja se filtracija fina da bi se odstranio talog.

6. ČUVANJE VINA U BOCAMA

Vino se do konzumiranja čuva u bocama koje su odložene na suhom i tamnom mjestu

6. (podrum) u kojemu je temperatura oko 15°C.

34
dobiva kvalitetniji mošt, pospješuje
početak vrenja, a i sama je berba lakša
i ugodnija Bobe, dijelove grožđa ili cijele
grozdove zaražene sivom plijesni odba-
cujemo, posebno u južnim krajevima, jer
su često zaražene octikavošću koja bi
se mogla prenijeti u mošt ili masulj. Do
mjesta prerade (podrum) grožđe prevo-
zimo najčešće u drvenim (bačve, badnje-
vi) ili plastičnim posudama (kace). No,
najvažnije je da se grožđe u vinogradu
ne gnječi i da do preše stigne neošteće-
no. Loš je običaj da se grožđe gnječi u
plastičnim vrećama ili bačvama i ostav-
lja na suncu dok berba ne završi. Vina od
takvog grožđa često posmeđe i sklona
su bolestima. Ako baš moramo grožđe
gnječiti u vinogradu, onda ga sumpori-
mo otopljenim kalijevim metabisulfitom

Berba grožđa
(vinobran) i to 10 g / 100 kg grožđa ili
sumporastom kiselinom prema upu-
ti proizvođača, no za tu istu količinu
smanjit ćemo sumporenje u podrumu.
Grožđe se do prerade drži na hladnom,
sjenovitom i prozračnom mjestu.
Samu berbu preporučljivo je obaviti za lijepa i suha vre-
Pravilan odabir posuda za berbu
mena u jutarnjim ili popodnevnim satima. Treba izbje- Grožđe se bere u plastične sanduke
gavati berbu u doba visokih dnevnih temperatura koje volumena 20-30 kg, a nikako u plastič-
imaju negativan utjecaj na daljnju preradu grožđa. ne vreće u kojima se grožđe gnječi, a
u oštećenim bobicama počinju nepo-
Marko Marjanović, magistar struke željni procesi. Stalno se naglašava da
grožđe u podrum mora doći zdravo i u
Berba po suhom vremenu određenu kakvoću mošta. Od tehnološki što kraćem vremenu nakon berbe, bez
Ponekad je berbu grožđa potrebno zrelog i zdravoga grožđa možemo oče- lišća i zemlje. Bere se onoliko grožđa
obaviti nekoliko puta (u nasadima s kivati i pravo vino, no grožđe nije uvijek koliko se istog dana može preraditi.
više sorata različite dobi dozrijevanja) ili ni tehnološki zrelo niti potpuno zdravo. Brza prerada grožđa sprječava negativ-
obratiti veću pažnju pri izboru grozdova U takvim slučajevima mošt se nadosla- ni utjecaj kisika iz zraka koji se očituje
i bobica, npr. kod izborne berbe gdje se đuje, a bolesno, odnosno neupotrebljivo u oksidaciji fenolnih spojeva-tvari boje
beru samo dobro dozreli, zdravi grozdovi grožđe odbacuje. Najbolje je grožđe bra- i tanina znanog kao smeđi prijelom ili
koji na temelju vizualne ocjene jamče ti po suhu i toplu vremenu jer se time posmeđivanje grožđa, mošta i vina.

BROJ 107 • RUJAN 2017.

VINSKI PROGRAM

Veliki izbor vinskih kvasaca, inox bačvi, muljača,

kazana i kaca za vino i rakiju, moštomjera
i ostalog vinskog programa.

Potražite u
Od berbe do vina! Sjemenarna
Agrocentrima.
36
Vinski kvasci i
njihova primjena
Selekcionirani vinski kvasac je s grožđa odabrani najbolji kva-
sac, koji vrlo dobro provodi vrenje mošta, a provrelo je vino
zdravo i bistro.Upotreba selekcioniranog kvasca preporuča se
svake godine i za svaki mošt. Neophodno je upotrijebiti se-
lekcionirani kvasac za vrenje mošta, ako je vrijeme kod zriobe
i berbe grožđa kišovito, ili ako je grožđe gnjilo.
Dado Marić, dipl. ing. ponovno se razmnožava u većoj količi-
ni mošta, a dobivena smjesa kvasca u
obliku paste, suši se i zatim plasira na
Selekcionirani vinski kvasci tržište. (SELEKCIJA = odabiranje, izbor,
Uzročnik alkoholnog vrenja je jedno- u ovom našem slučaju izabiremo naj-
stanično živo biće vinski kvasac. Kad se bolje kvasce namijenjene specifičnim
nekome nedovoljno upućenom u proi- uvjetima vrenja mošta ili isticanju sor-
zvodnju vina spomene selekcionirani tnih svojstava budućeg vina).
vinski kvasac, on smatra da je to neka
umjetna kemijska tvar. Međutim, to Lallemand – najpoznatiji
nije tako. proizvođač kvasaca u svijetu
Selekcionirani vinski kvasac, odabra- Lallemand je francuska tvrtka koja
ni je kvasac s bobice (jagode) grozda, se bavi selekcijom kvasaca i trenutno u
a u Zavodu za vinarstvo posebnim po- ponudi imaju preko 200 različitih soje-
stupkom izoliran i dalje razmnožen u va kvasaca koji se koriste diljem svijeta
sterilnom moštu. Tako dobiveni kvasac u svim vinogradarsko-vinarskim regija-
ma. Kvasci su selekcionirani iz prirode i
rezultat su istraživačkog rada najboljih
fakulteta i instituta.
Lalevin EC1118 – selekcioniran u
pokrajini Champagne, Francuska
- najpopularniji soj u cijelom svijetu za
sve bijele sorte
- odličan za pjenušce i za pokretanje
zastoja fermentacije
- vrlo pouzdan i otporan na ahkohol
do 18 vol. %
- vina sortnih značajki, vrlo čista, svje-
ža, brzo spremna za tržište
Uvaferm BDX-selekcioniran u
Bordeauxu, Francuska
- za najbolja crna vina kojima se odle-
žavanjem povećava kvaliteta
- snažna, strukturalna crna vina, voć-
nih, sortnih aroma
- odlične boje i strukture koja se godi-
nama očuva
- Merlot, Cabernet Sauvignon, Plavac
mali
Lalevin D 254-selekcioniran ICV
Montpellier, Francuska
- jedan od najomiljenijih sojeva kvasa-
ca diljem svijeta
- vrlo siguran i pouzdan kvasac
- vina prekrasnih aroma, odlične pu-
noće od polisaharida kvasaca
- za sva premium crna vina
Kako rehidrirati (pripremiti)
suhi vinski kvasac?
Potrebnu količinu vinskog kvasca
otopiti u mlakoj vodi (25-40oC) u omje-
ru 1:10 (500 gr kvasca otopiti u 5 litara
vode). Lagano promiješati i ostaviti
da bubri 15-20 minuta (ne više od 30
minuta). Nakon što je kvasac spreman
za uporabu dodajte mu manju količinu
mošta kako bi snizili temperaturu. Ra-
zlika temperature mošta i pripremlje-
nog kvasca ne smije biti veća od 10oC.
Nakon toga sve zajedno pomiješajte s
ostatkom mošta.
Doziranje kvasca
Bijelo vino: 20-40 gr./100 l mošta
Crno vino: 20-40 gr./100 l mošta
Pokretanje zastoja kod vrenja: 30-50
gr./100 l.
BROJ 107 • RUJAN 2017.

Održavanje inox posuđa
Kovinske cisterne od nehrđajućeg čelika danas su doslovce nezamjenjive u hercegovačkim po-
drumima. To je i razumljivo, ukoliko nam je poznato, da se navedene inox posude i bačve lako
održavaju te, su danas neizostavne u suvremenom podrumarstvu.
Mladen Karačić, dipl. ing.
P
rimjena kovinskog posuđa, toč-
nije inox bačvi, u Hercegovini je
posljednjih godina doživjela pra-
vu ekspanziju. Tomu svakako pridonosi
lakše čišćenje i održavanje navedenih
bačvi koje su ujedno i najpraktičnije za
uporabu. Međutim, istinski podrumari
još uvijek u svojim podrumima koriste
drvene bačve premda se uz njih obično
nalaze i sveprisutne inox posude. A pra-
nje i čišćenje posuda i bačava od inox
materijala lakše je nego pranje bačava
od drvenih materijala. Naime, duge na
drvu bačava imaju sićušne rupice tj.
pore što je posljedica anatomske građe
drveta, pa se u njima nalazi još nešto
vina koje u potpunosti ne možemo
nikada odstraniti. To praktički znači da
pokvareno vino u drvenoj bačvi tu istu
bačvu doživotno čini neuporabljivom.
S druge strane, kod inox posuda to nije
slučaj jer one nemaju ranije spomenute
pore, pa se stoga lako i peru, odnosno,
čiste i održavaju.
Postupak održavanja inox bačvi
Netom kupljena bačva od inox ma-
terijala prije same uporabe ispire se
namjenskim, blagim neutralnim sred-
stvima za čišćenje. Zapravo, sredstva za
čišćenje posuda od inox legura ne razli-
kuju se od onih koji se uporabljuju za
BROJ 107 • RUJAN 2017.
drvene sudove: hladna
i topla voda, kristalna
soda, i sl. Ipak, nužno
je znati kako se sredstva
na bazi klora nipošto ne
smiju koristiti zato što
oštećuju čelik. Također,
za dezinfekciju cisterne ne
smije se koristiti sumpora-
sta kiselina (H2SO3). Jednom kori-
štena bačva je brzo spremna za prihvat
novog vina s tim da se skidanje vinskog
kamena (sriješa) s njezine površine
učinkovito provodi mlazom tekuće
vode, i to izmjenično toplom-hladnom.
Vrenje u inox bačvi-zašto ne
Svim podrumarima je kristalno jasno
kako drvena bačva (iako zahtjevna)
predstavlja idealnu posudu za sazri-
jevanje vina. Naime, kroz pore drva
ulaze zrak i kisik, oksidiraju neke tvari
koje tako mijenjaju kemijski sastav,
dok druge tvari pak postaju teže topi-
ve, te se talože na dno i stjenke suda.
Drugim riječima, nema kvalitetnog vina
bez drvene bačve. Ali, kada je vino sa-
zrelo (nakon drugog ili trećeg pretoka)
onda se preporuča njegovo prelijeva-
nje u inox bačve. Time se izbjegavaju i
stanoviti gubitci zato što se kroz pore
(rupice) drvenih bačvi gubi alkohol i u
manjoj mjeri voda, pa mogu nastati ve-
liki gubitci, osobito u suhom podrumu.
37
Međutim, pošto na
tržištu gotovo da više
nema pravih hrastovih
(kvalitetnih) bačava,
posude od inoxa tako-
đer možemo uporabiti za
vrenje mošta jer je kovina
dobar vodič topline pa
se toplina nastala vrenjem
ne akumulira već prelazi u okoli-
cu. Uostalom, u njima se vino kasnije,
zaliveno enološkim uljem vrlo lako i
jednostavno čuva. Osim toga, prednost
kovinskih posuda ogleda se i u činjenici
kako zauzimaju vrlo malo podrumskog
prostora, te je riječ o bačvama s kojima
se u podrumu lako i manipulira. Danas
se navedene inox posude mogu pro-
naći u različitim zapreminama, već od
10 litara pa sve do 1000 i više litara.
Kakvoća im pak varira jer čelik mora sa-
državati određeni postotak kroma (Cr)
i nikla (Ni) u leguri, premda je bitna i
finoća izrade-obrade. Tako je potrebno
da čelik sadržava 18-20 posto kroma i
9-14 posto nikla jer taj omjer osigurava
otpornost materijala prema agresivnim
kiselinama vina i uopće na koroziju.
I na koncu što reći već ustvrditi kako
su cisterne od nehrđajućeg čelika bu-
dućnost jer im nije potrebna unutarnja
izolacija i izvanjski premaz, pa je njiho-
vo održavanje jednostavno, a trajnost
neograničena.
38
Jesensko suzbijanje
štetnih glodavaca
Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavla-
če se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti
velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima.
Ivan Perić, dipl. ing.
O
sim nelagode, miševi i ostali glo-
davci mogu izazvati neprocjenjive
štete u domaćinstvima. Prije sve-
ga, nastanjuju skladišta hrane (zalihe
žita i ostale namirnice) koju zagađuju
svojim izmetom, čineći je potpuno ne-
uporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju
ni elektro instalacije i drveni predmeti
koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv
je i podatak da štakor za samo godinu
dana može pojesti do 25 kg žitarica a
još više hrane uništi njezinim razvla-
čenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak,
prava opasnost prijeti od niza bolesti,
a utvrđeno je da štakori prenose više
od 20 bolesti ljudi i životinja. Izravna
opasnost prijeti od mišje groznice i
kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraže-
ni štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste
su posebice agresivne (sivi štakor) što
i dokazuju slučajevi njihova ugriza od
kojeg su znala nastradati djeca, te u
prigradskim naseljima sitnija stoka, pe-
rad, čak i mačke. Također, postoji realna
opasnost i od trihineloze kod koje se
čovjek zarazi preko inficiranoga svinj-
skog mesa kao i leptospiroze gdje izvor
zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle,
riječ je o vrlo opasnim životinjama čija-
nazočnost ne bi trebala nikoga ostaviti
ravnodušnim.
Koji su mamci najpodesniji za
obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tržištu možemo
pronaći veliki broj različitih kemijskih
pripravaka za uništavanje štetnih glo-
davaca, ne znači da su ti pripravci i naj-
podesniji za domaćinstva. Razlog leži u
činjenici što je riječ o vrlo opasnim otro-
vima s kojima treba rukovati prilično
oprezno. Obično je riječ o uljnim tekući-
nama koje treba miješati s određenom
količinom žitarica, voća i povrća i sl. Da-
kle, zbog velike otrovnosti spomenutih
pripravaka i kompliciranosti njihove pri-
preme i primjene puno su praktičniji go-
tovi mamci. Gotove mamke je dovoljno
razbacati na skrovita mjesta na kojima
se miševi i štakori obično kreću, hrane i
gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju
po ostatcima izmeta, načetim dijelo-
vima sjemenki i po ostalim otpatcima
hrane. Međutim, od velike je važnosti i
sami nadzor mamaca što podrazumije-
va njihovo nadopunjavanje i to sve dok
ih glodavci ne prestanu jesti.
U praksi su se za potrebe obiteljsko-
ga gospodarstva najpodesniji pokazali
mamci na osnovi bromadilona, brodi-
fakuma, flokumafena i diefetialona.
Spomenute mamce možete nabaviti u
manjim, praktičnim pakiranjima i to u
svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni.
Ali, svakako potražite i odgovarajuću
stručnu pomoć jer postoje tipovi ma-
maca podesni za uporabu u suhim i
zatvorenim prostorijama, za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgradama
kao i mamci namijenjeni za vlažne pro-
storije. Za domaćinstva su se posebno
djelotvornim pokazali meki mamci
MIŠOMOR s okusom jagode. Danas na
tržištu postoje posebne «zaključane
kutije» u koje se postavljaju mamci
kako bi se otklonila i svaka mogućnost
neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubi-
maca.
Uz pravilnu primjenu ovih gotovih
mamaca više nećete morati strahovati
od “nepoželjnih podstanara” koji svake
godine (kako su izračunali stručnjaci
i statističari) na području BiH načine
izravne štete u vrijednosti od cca 100
milijuna konvertibilnih maraka.
S obzirom da su glodavci životi-
nje koje veliku požnju poklanjaju
osobnoj higijeni (lizanjem čiste po-
jedine dijelove tijela: noge, krzno),
ta njihova osobina je iskorištena u
suzbijanju. Naime, danas na tržištu
postoje posebni kemijski pripravci
u obliku paste kojima se premazuju
mjesta po kojima se glodavci kreću.
Nakon što prijeđu preko takvih povr-
šina, glodavci ližući i čisteći tijelo u
probavni sustav unose kemijski pri-
pravak koji izaziva njihovo ugibanje.
Jedan od takvih pripravaka je MURIN
pasta koja je vrlo učinkovita u suzbi-
janju glodavaca.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
 MIŠOMOR

Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora.

Za unutarnju i vanjsku upotrebu.

Potražite u
Najbolja zaštita! Sjemenarna
Agrocentrima.
 PITANJA I ODGOVORI
40
Sorte maline
Planiram zasaditi jedan manji ko-
mercijalni zasad crvene maline. Kako
ne poznajem sortiment ove voćne vr-
ste, ne znam koje sorte posaditi. Bu-
dući malinjak je na nadmorskoj visini
oko 700 metara.
U proizvodnji crvene maline trenut-
no je u uporabi nekoliko sorti, ali su
najviše zastupljene dvije sorte: Vilamet
(Willamette) i Miker (Meeker) koje
čine najveći postotak površina pod
malinom.
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-
nji crvene maline.Sorta je bujna i stvara
veći broj uspravnih izdanaka koji nose
rodne grančice. Plod je krupan (oko 4
gr.), čvrst, tamnocrven, statkastokise-
log okusa i vrlo aromatičan. Plod se ko-
risti za svježu uporabu, za smrzavanje
i preradu. Zrioba počinje sredinom lip-
nja i traje nešto duže od mjesec dana.
Dobre je otpornosti prema najvažnijim
virusnim oboljenjima, ali umjerene
otpornosti prema uzročniku venuća
pupoljaka i rodnih grančica (Didymella
applanata).
Sorta Miker polagano potiskuje
sortu Vilamet. Sorta je bujna, i daje
manji broj izdanaka. Plod je krupan i
ujednačen, jarkocrvene boje, slatkog
do kiselkastog okusa i vrlo aromatičan.
Sorta Miker dozrijeva koncem lipnja.
Samooplodna je.
Sorta je osjetljiva na uzročnika venu-
ća pupoljaka i rodnih grančica (Didym-
lla applanata).
Mladen Karačić, dipl. ing.
Nova biljka u kući
Kao poklon sam dobila kućnu bilj-
ku na čijem naputku za održavanje je
stajao latinski naziv Aphelandra squ-
arrosa. S obzirom da je naputak na
stranom jeziku molim vas da mi na-
vedete njene zahtjeve za održavanje.
Osim toga, zanima me ima li navedena
biljka i naš naziv.
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci
zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka.
Kompaktnog je rasta i dosegne do 30
cm u visinu. Krupni listovi tamnozelene
boje sa žućkastokrem istaknutim žila-
ma privlačni su cijele godine. Od lipnja
do listopada društvo im prave čunjasti
cvatovi s braktejama boje zlata. A, da
bi se osjetljivi listovi održali u sobnim
uvjetima ne smijete zaboraviti na re-
dovito prihranjivanje, zalijevanje i ro-
šenje navedene zebraste biljke. Vodite
računa i da biljku zaštitite od izravna
sunca tijekom ljeta dok u zimskom
prazdoblju temperatura prostorije ne
smije biti manja od 20oC. Afelandra
se zalijeva odstajalom vodom sobne
temperature dok se od ožujka do kolo-
voza redovito prihranjuje jednom u dva
tjedna i to Flortis tekućim hranjivom
za cvjetajuće lončanice. Želite li pak da
vaša nova biljka cvate i iduće godine ne
zaboravite joj omogućiti maksimalno
osvjetljenje tijekom zime, te redovito
proljetno orezivanje. Ukoliko je potom
presadite u tresetni supstrat za lonča-
nice afelandra će dugi niz godina krasiti
vaš kućni ambijent.
Matea Vlaho, dipl. ing.
 
Naknadno vrenje vina
Zanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je iz
određenog razloga prekinuto?
Prije svega, pretpostavit ćemo da
je riječ o posve zdravom vinu koje nije
bolesno tj. octikavo. Dakle, zdravo vino
možete pokrenuti tako da mu dodate
30 gr. selekcioniranoga vinskog kvasca
na svakih 100 litara. Prije dodavanja
kvasca treba ga „pripremiti“ a to se
obavlja na način da potrebnu količinu
kvasca prelijte sa 2-3 litra istog vina i
ostavite u posudi jedan do dva sata i
tek onda ga umiješajte u vaše vino koje
se nalazi u bačvi. Ipak, vodite računa
da temperatura vina u bačvi ne smije
biti manja od 18º C jer u protivnom ne-
ćete uspjeti pokrenuti vrenje. Drugim
riječima, morate strogo voditi računa i
o temperaturi samog podruma. Postoji
još nekoliko načina za pokretanje pre-
kinutog vrenja (usisavanje zraka u vino
putem crijeva ili istakanje-utakanje
vina), pa me za dodatne informacije
možete slobodno potražiti u Sjeme-
narninu agrocentru u Mostaru.
Luka Bošnjak, magistar struke
Neobična voćka
Ovo ljeto sam ispred jedne kuće na
južnom Jadranu zamijetila neobičnu
biljku koju sam slikala. Molim vas da
mi odgovorite o kojoj biljci se radi.
Slika koju ste nam poslali nedvojbe-
no potvrđuje da ste imali razloga slika-
ti ovu egzotičnu biljnu vrstu. Radi se o
indijskoj smokvi (opunciji) koja raste
širom jadranske obale i ukrašava mno-
ge parkove i okućnice. Plod japanske
smokve, veličine jajeta, rijetko se može
naći u trgovinama, ali češće se pojav-
ljuju na tržnicama u zemljama poput
Italije, Španjolske, Portugala i dr. Po
okusu i strukturi meso ploda nalikuje
mesu banane. Prije jela treba plodove
koji su nalik smokvama osloboditi od
ljuske koja je obrasla poput tankih vlasi
tankim bodljama. Najveće plantaže ove
egzotične voćke nalaze se u San Diegu
u Kaliforniji.
Ivana Markota,master struke
Cijepljenje oskoruše
U jednom broju vašeg glasila objav-
ljen je članak o oskoruši. Pošto već
duže vremena nastojim proizvesti ovu
rijetku voćku molim vas da mi odgovo-
rite na koju podlogu se cijepi oskoruša
i kojim načinom cijepljenja?
Dobro je poznato da se sadnica
oskoruša može proizvesti cijepljenjem,
ali je malo znano koji je vid spome-
nutog postupka najučinkovitiji. Iako
se ono može izvesti na nekoliko razli-
čitih načina, u praksi se kod oskoruše
uglavnom primjenjuje ljetno okulira-
nje. Dakle, kako bi uspjeh cijepljenja
bio dobar treba ga provoditi u vrijeme
kada su podloga i plemka «u soku».
Ukoliko vam je spomenuti vid cijeplje-
nja nepoznat, preporučam vam da se
obratite lokalnoj savjetodavnoj službi
ili agronomu-voćaru iz obližnjeg ra-
sadnika. Što se tiče izbora podloge, za
razmnožavanje oskoruše najpodesnije
je izabrati bijeli glog ili divlju krušku.
Mario Ćubela, dipl. ing.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
SREDSTVA U BORBI PROTIV
MIŠEVA I ŠTAKORA
Ultrazvučni rastjerivač miševa i šta-
kora – riješite se štetnih glodavaca
na human način. 24satna zaštita,
jednostavna primjena, bez rodenticida
i mehaničkih klopki. Nema čišćenja
uginulih glodavaca. Ultrazvučni valovi
uzrokuju miševima nelagodu, te oni
napuštaju svoja skrovišta i udaljavaju
se od izvora ultrazvučnih valova.

Mišolovke
Ljepljiva ploča za miševe – klopka bez kavezi - humane
otrova za miševe i druge štetočine. mehaničke klopke
Omogućuje jednostavno suzbijanje miševa za miševe. Izaberite
u kućanstvima, kao i u javnoj i komunalnoj između pet
higijeni. Ne sadrži nikakve otrovne tvari. različitih dimenzija
Visoka kvaliteta ljepila kao i intenzivna mišolovki.
žuta boja privlači i hvata miševe, štakore
ali i ostale gmižuće i leteće insekte.

Ljepilo za miševe koristi se za suzbijanje

svih vrsta miševa i štakora, ostaje
dugo postojano (ljepljivo), ne suši se,
otporno je na vodu i vlagu te se brzo i
lako primjenjuje. Ne sadrži otrovne tvari,
nezapaljivo je i sigurno za korištenje.
Različite vrste metalnih i plastičnih mišolovki dostupne
su u više dimenzija. Ukoliko želite zaštititi prostor u
kojem borave vaši bližnji bez straha, izaberite zatvorenu
mišolovku i kutiju za mamac koje dolaze s ključem kako
djeca ili kućni ljubimci ne bi imali pristup otrovima.

Potražite u
Najbolja zaštita! Sjemenarna
Agrocentrima.
42
Zaštita masline nakon berbe
prof. dr. sc. Tihomir Miličević
N
ajraširenija bolest koja se uvijek
javlja u našim maslinicima, i koja
se obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik
je patogena gljivica Cycloconium oleagi-
num, poznata i pod nazivom Spilocaea
oleagina. Bolest je raširena u svim kra-
jevima svijeta, gdje se uzgaja maslina.
Na napad bolesti osobito su podložna
stabla maslina, koja rastu u vlažnijim
mikroklimatima i u sjeni.
Simptomi bolesti
Simptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakteri-
stičnih okruglastih, uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm.
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni
prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi
simptomi podsjećaju na oči po paunovu
perju, pa otuda dolazi naziv bolesti koji
se koristi ne samo kod nas, već i u dru-
gim zemljama gdje se uzgaja maslina.
Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list.
Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja li-
šća ili defolijacije. Na ostalim organima
masline, npr. plodovima ili grančicama,
zaraze su vrlo rijetke, a simptomi se
uočavaju kao smeđe pjegice. Zaraženi
plodovi otpadaju zajedno s peteljkama.
Zaraze na lišću javljaju se dvaput godiš-
nje, i to u jesen i proljeće. Zaraze u tijeku
jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju
s dolaskom kišnog razdoblja, kada je ve-
lika vlaga i kada su temperature niže, što
odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simp-
tomi, međutim, postaju dobro vidljivi
tek iduće godine u rano proljeće, kada
se nastavljaju nove zaraze. U proljeće
se zatim javlja i prije spomenuto opada-
nje lišća, koje obično traje od ožujka do
lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena
gljivica miruje, da bi u jesen ponovnim
dolaskom kiša započele nove infekcije.
Bitno je istaknuti da se simptomi najviše
uočavaju na donjim dijelovima krošnje,
dok gornji često ostaju zdravima.
Suzbijanje bolesti
Suzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put, prema vremenu početka infekcija, i
to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau
Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i
dr.). U svijetu se također koriste i neki
organski fungicidi na bazi cineba, dodi-
na, mankozeba i drugih, ali posve dobru
zaštitu daju prije spomenuti fungicidi
na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedi-
ni imaju dopuštenje za suzbijanje ove
bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se
za korištenje, jer dobro djeluju i na neke
druge bolesti masline, kao što je bak-
terijski rak (Pseudomonas savastanoi) i
patula (Sphaeropsis dalmatica).
Prvo prskanje mora biti u jesen, i to
potkraj rujna i početkom listopada, a
drugo u proljeće, potkraj veljače i po-
četkom ožujka. Prema istraživanjima,
jesensko prskanje je najvažnije. Prema
nekim podatcima iz literature, naše do-
maće sorte maslina dosta se razlikuju
u otpornosti na ovu bolest. Kao otpor-
nije, spominju se Oblica i Lastovka, a
kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i
Dužica. Od talijanskih sorti otporne su
npr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive
Ascolana i Moraiolo.
Zavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
BROJ 107 • RUJAN 2017.
 zaštita protiv
insekata
Klopka za
kuhinjske moljce
je ljepljiva i bez
mirisa, a moljce Klopka za mrave
privlači mamcem je idealna za brzo i
feromona. Koristi učinkovito suzbijanje
se u kuhinjama i mrava i mravinjaka
drugim skladištima u kućanstvima, na
hrane za suzbijanje balkonima, terasama,
moljaca iz žitarica, podrumima i
keksa, brašna, skladištima.
riže, čaja, hrane za Klopku otvoriti sa
ljubimce i druge suhe strane i ostaviti na
hrane. Učinkovito području na kojem
djeluje 6 tjedana. mravi borave.

Žute ljepljive
ploče za insekte
svojom intenzivnom
bojom izuzetno
privlače insekte
i štetočine koji
se lijepe za njih.
Posebno neotrovno
ljepilo se neće osušiti
Muhomlat i otporno je na
izrađen od vlagu. Za staklenike
visokokvalitetne i plastenike se
plastike, dostupan preporučuje postaviti
u 3 boje. Dužina 46 dvije ploče na
cm, udarna površina svakih 5m2 za bolju
9 x 10,6 cm. učinkovitost.

u suradnji sa
Ljepljiva klopka za žohare Motel
Kreda protiv žohara
Klopka za žohare
Žoharocid - insekticidni gel protiv žohara NOVO!
 INSEKT KILLER SPREJ
GOTOVI INSEKTICID PROTIV LETEĆIH I GMIŽUĆIH INSEKATA

Insekt killer je gotovi insekticid namijenjen za suzbijanje letećih i

gmižućih insekata (žohara, mrava, osa, muha, komaraca itd.) koji
ispoljava brzo početno djelovanje. Dostupan u spreju od 220 ml i 600 ml.
Muholovac traka je dokazano ekološko sredstvo
za suzbijanje muha i drugih letećih insekata.
Napravljena od prirodnih materijala, apsolutno
je bezopasna, nije otrovna i bez mirisa je.
Jedna traka štiti 8-10 m2 prostora a j a n učinak
r
n o - Dugot
i učinkovita je oko 8 tjedana. - Nije
otrov
okoliš
tno za
Nije šte
ez mirisa -
asno - B
zet n o efik
Izu

LJEPLJIVA LANTERNA
ZA INSEKTE
Ljepljivu lanternu za insekte možete objesiti u stanu,
vrtu, garaži, skladištu ili u uredu. Lanternu uz pomoć
držača objesite na željeno mjesto te uklonite papirni
bijeli sloj koji štiti ljepilo. Nakon što se uhvati veći
broj insekata, zamijenite lanternu s novom.
48
Mario Ćubela, dipl. ing
Sjetva ozimih žitarica
J
esen je razdoblje godine kad se pre-
klapaju dvije najvažnije aktivnosti u
poljoprivrednoj proizvodnji: ubiranje
plodova i sjetva sjemena. Zato je oso-
bito važno isplanirati svaku aktivnost
da bi se maximalno iskoristili povoljni
vremenski uvjeti, te svi poslovi završili
na vrijeme. Da bi se pripremne radnje
za sjetvu ozimih žitarica obavile kvali-
tetno, potrebno je poznavati osnovne
potrebe biljaka prema najvažnijim pri-
rodnim činiteljima razvoja.
Utjecaj toplote na razvoj biljke
Ozime žitarica nisu osobito osjetljiva
na niske zimske temperature,osim ako
nisu izražene u ekstremnim vrijednosti-
ma. Stupanj otpornosti prema niskim
temperaturama ovisi o stadiju razvoja
biljke, tj. etapi organogeneze, sorti,
vremenu sjetve, opskrbljenosti biljke
hranjivima i dr. Za usporedbu navedeni
su osnovno parametri za ozimu pše-
nicu: dužina vegetacije iznosi oko 270
dana, minimalna temperatura za klija-
nje iznosi oko 4oC, ekstremno do 1oC.
Optimalna temperatura za klijanje, rast
i razvoj je 14 – 25oC. Temperature iznad
25oC, u ranijim stadijima razvoja, ne
pogoduju odvijanju procesa fotosinteze
i razvoja biljke,pa dolazi do prijevreme-
ne zriobe.Ozima žitarice mogu izdržati
i niske temperature ispod –10oC pa do
– 20oC, ako su se pravilno pripremile za
zimu, tj. ako su se opskrbile odgovara-
jućom količinom suhe tvari prije stadija
mirovanja.
Utjecaj svjetlosti
Ozime žitarice zahtijevaju dosta
svjetlosti za svoj rast, posebno u fazi
neposredno iza sjetve. Zato je od pre-
sudne važnosti odrediti pravilan raz-
mak sjetve da bi sve biljke imale istu
količinu svjetlosti, što znači da bi se
izbjeglo zasjenjivanje pojedinih biljaka,
do čega dolazi u gustom sklopu sjetve.
To se postiže smanjenjem međurednog
prostora, a povećanjem prostora unutar
redova. Za provođenje ove metode jako
je bitna pravilna obrada tla, tj. da se
ono dobro usitni i poravna da bi dubina
sjetve bila optimalna.
Utjecaj vlažnosti
Ozima pšenica najbolje uspijeva u
područjima sa oko 700 mm padalina
godišnje po metru četvornom, dok su
ječam i raž malo otporniji na sušu. Po-
trebe za vodom najviše su izražene u
vrijeme klijanja i nicanja, te početka bu-
sanja, zatim se te potrebe reduciraju u
vrijeme zimskog razdoblja, da bi ponov-
no porasle početkom vegetacije u pro-
ljeće. U proljetnom razdoblju potrebe za
vodom su najizražajnije u doba vlatanja
do klasanja. U razdoblju dozrijevanja,
tj nakon klasanja potreba za vodom je
znatno manja. U tom razdoblju višak
vlage može biti i štetan jer može iza-
zvati polijeganje. Najkritičnijerazdoblje
u potrebi za vlagom je u doba 30 dana
prije klasanja. Nedostatak vode u kritič-
nom razdoblju prouzročuje manji broj
klasića i cvjetova te oplođenih cvjetova,
a samim time i manji prinos zrna.
Utjecaj strukture tla
U odnosu na ostale žitarice pšenica
je najzahtjevnija kad je u pitanju tlo na
kojem se gaji. Preduvjet za postizanje
visokih prinosa je da su tla duboka,
plodna i dobro strukturirana, dobrih
vodno – zračnih svojstava, sa pH 6 – 7.
To su u biti černozemi, duboke crnice,
aluvijalna tla. Također i ostale žitarice
dobro uspijevaju na ovim tlima, ali i na
manje plodnim daju zadovoljavajuće
rezultate. Zato se na višim nadmorskim
visinama, na tlima oskudnije struktu-
BROJ 107 • RUJAN 2017.

re u pravilu siju raž i ječam. Također,
na novorazoranim tlima odgovarajuće
strukture žitarice daju dobre prinose i
odlična su predkultura povrtnicama.
Sorte pšenice
MARIJA
Marija je najbolja sorta pšenice. Već
duži niz godina pri samom je vrhu za-
nimanja proizvođača. Daje konstantno
visoke prinose i stabilnu kakvoću. Ma-
rija je krušna pšenica. Srednje je rana,
patuljasta tipa, otporna na polijeganje
s potencijalnom rodnošću većom od 10
t/ha.
Zrno je krupno i dobro ispunjeno.
Optimalni rok sjetve je od 10. do 25.
listopada, norma sjetve iznosi 600-700
klijavih zrna/m2.
ŽITARKA
Najraširenija sorta pšenice u Re-
publici Hrvatskoj i Republici Sloveniji.
Vrlo je stabilna po urodu i kakvoći.
Najotpornija je sorta prema polijega-
nju u Hrvatskoj (gotovo ne poliježe).
Vrlo zahvalno uzvraća urodom i kakvo-
ćom na bogatu gnojidbu N hranjivima
(gnojnica,gnojovka). Visoke je hektoli-
tarske mase, a masa 1000 zrna iznosi
42 gr. Optimalni rok sjetve 1. 10 – 20.
10. sa 650-700 klijavih zrna/m2.
SUPER ŽITARKA
Visokorodna krušna sorta (potencijal
rodnosti iznad 10 t/ha, I. razred kakvo-
će, B1, vlažni lijepak 28 – 30 %). Masa
1000 zrna i hektolitarska masa veća
od sorte Žitarka. Vrlo otporna prema
polijeganju, niskim temperaturama i
osipanju zrna na klasu. Pogodna je i za
rani rok sjetve 25.9. Optimalni rok sje-
tve 1. 10. - 20. 10. sa 650 – 700 klijavih
zrna/m2.
BROJ 107 • RUJAN 2017.
SANA
Sana je visokorodna, srednje rana,
krušna sorta pšenice. Visina stabljike
iznosi 80 – 85 cm. Dobro je otporna
na polijeganje. Uz to otporna ili sred-
nje otporna na glavne bolesti pšenice.
Po kvaliteti s pripada u B2 – B1 grupu.
Masa 1000 sjemenki iznosi 45-49 gr.
Podnosi kasniji rok sjetve. Norma sjetve
iznosi 600 klijavih zrna/m2. Optimalni
rok sjetve isti kao i kod Marije i Žitarke.
SRPANJKA
Visoko rodna i kvalitetna krušna
sorta pšenice s potencijalom rodnosti
iznad 10 t/ha, I – II razred kakvoće,
grupa B1. Rana sorta vrlo niske sta-
bljike oko 64 cm, visoke hektolitarske
mase, masa 1000 zrna 37 gr. Otporna
je prema najčešćim bolestima pšenice
i niskim zimskim temperaturama. Brzo
se oporavlja nakon zime i vrlo dobro
produktivno busa.
Sorte ječma
REX
Najraširenija sorta ječma u Hrvatskoj
i Sloveniji, a dosta raširena u Mađarskoj
i BiH. Vrlo dobrih je pokazatelja kakvoće
slada i koristi se u industriji piva i sla-
49
da. Izvrsne je otpornosti na polijeganje.
Zrno mu je krupno, visoke hektolitarske
mase, masa 1000 zrna I klase. Optima-
lan rok sjetve 1. 10. - 15. 10. sa 450-500
klijavih zrna/m2.
ZLATKO
Sorta ozimoga dvoredog ječma. Od-
likuje se visokim i stabilnim urodom
zrna, te stabljikom izvanredene otpor-
nosti na polijeganje. U odnosu na sortu
Rex 3-5 dana je ranija u klasanju, zrno
je bolje formirano visoke hektolitarske
mase zrna s visokim udjelom zrna I
klase. Vrlo dobrih je pokazatelja kakvo-
će slada. Optimalan rok sjetve je 1. 10.
- 15. 10. sa 450-500 klijavih zrna/m2.
Ranozrela je sorta koja je izvanredna
predkultura za postrne usjeve.
LORD
Sorta ozimoga višerednog ječma vi-
sokog uroda zrna 7,5 t/ha i više. Ističe
se krupnim zrnom, visokom hektolitar-
skom masom zrna i masom 1000 zrna,
a osobito udjelom zrna I klase koji je na
razini sorti dvoredog ječma. Vrlo dobre
je otpornosti na polijeganje. Optimalni
sjetveni rok je 1. 10. - 15. 10. sa 350-400
klijavih zrna/m2.
50
Matična mliječ
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Priprema zajednice
Za proizvodnju matične mliječi uz
nazočnost matice košnice se posebno
prilagođavaju. Maticu ostavimo u plodi-
štu, a veći dio legla zajedno sa pčelama
odvojimo u medište. Plodište i medište
pregradimo tako da smanjimo dodir jed-
nih i drugih pčela. Na pregradi je otvor
veličine oko 10 x 5 cm. Na ovaj otvor sta-
vimo Hanemanovu rešetku, tako da pčele
mogu prolaziti u manjem broju, ali ne i
matica. Pološka se Hanemanovom rešet-
kom odvaja na dva dijela, i to tako da u
jedan dio stane 10 okvira na kojima je le-
glo i mlade pčele. U manji dio smještamo
ostale okvire i maticu. Kad je zajednica
razvijena, prenosimo šest okvira legla
iz plodišta u tako pripremljen nastavak,
odnosno pregrađeni dio u pološki. Okvire
u tome pregrađenom dijelu slažemo tako
da je u sredini leglo, zatim pored njega
sa svake strane jedan izgrađeni okvir, i
na kraju jedan okvir s medom. Na ovom
pregrađenom nastavku treba napraviti
malo leto da mogu izlaziti trutovi. U plo-
dište, odakle smo uzeli okvire s leglom,
stavimo prazne izgrađene okvire, a ako
ih nemamo dovoljno onda okvire sa tnim
osnovama samo ako je paša dobra da ih
pčele mogu izgraditi. Kad se na taj način
jedan dio pčela odvoji, pčele će početi
izvlačiti matičnjake i puniti ih s mliječi.
Nakon sedam dana pregledaju se svi
okviri i otrgaju svi započeti matičnjaci.
Zatim se u sredinu stavi okvir s našim
presađenim matičnjacima. Pčele će pri-
hvatiti dodane matičnjake ovisno o snazi
zajednice i pašnim prilikama. Kako bi ih
prihvatile što više, dio košnice u kojem
ih uzgajamo stalno dopunjavamo okvi-
rima s mladim leglom i pčelama koje se
na njemu nalaze. To je važno zato jer
su na mladom leglu i pčele hraniteljice
koje proizvode matičnu mliječ i u matič-
njacima. Ako ih unatoč tome prihvaćaju
samo 10-15, otvor kroz koji pčele prolaze
trebamo još više suziti i obilnije prihra-
niti. Tako ih mogu prihvatiti i izgraditi i
do 40. Presađene matičnjake dobijamo
tako da već opisane osnove matičnjaka
pričvrstimo na pokretne letvice, i to jedan
do drugog razmaknuti 2-3 cm. Tako ih na
jednu letvicu stane nešto više od deset,
a na jedan okvir između 30 i 40. U te
osnove matičnjaka kapnemo malo ma-
tične mliječi (nešto više od veličine zrna
prosa). Mliječ za tu namjenu možemo
koristiti iz matičnjaka koje su pčele same
izvukle, nakon što smo ih pregradili u po-
seban dio. Na tu kapljicu mliječi iglom za
presađivanje lagano prenesemo jednod-
nevnu ličinku koja ne smije biti starija od
24 sata. Ličinke se uzimaju s okvira koji
na sebi ima jajašca i vrlo mlado leglo, a
vadimo tako da iglu lagano podvučemo
ispod nje tako da rubovi vise preko igle
i prenese iz stanice u kojoj se izlegla na
kapljicu mliječi u osnovi matičnjaka. To
je precizan posao koji treba raditi brzo,
da se ličinke ne isuše i ne prehlade. Zato
prostorija u kojoj radimo mora biti topla i
vlažna, a kad ličinke prenesemo u nekoli-
ko matičnjaka pokrivamo ih vlažnom la-
ganom krpom ili gazom. Kad je cijeli okvir
napunjen matičnjacima i presađenim
ličinkama, moramo ga što je brže mogu-
će prenijeti na prihvaćanje i uzgoj među
okvire s leglom. Dodani matičnjaci ostaju
u košnici dva dana, odnosno ukupno od
48 do 50 sati. Nakon tog vremena okvir
se vadi, a na njegovo mjesto stavlja drugi
s presađenim matičnjacima. Dobro je pri-
godom svakoga drugog vađenja matič-
njaka dodati okvir s mladim leglom, kako
bi se održalo radno raspoloženje za proi-
zvodnju mliječi. Tako možemo proizvoditi
i dva do tri mjeseca. Tijekom proizvodnje
mogu se pojaviti lažne matice ili matice iz
skrivenih matičnjaka koje smo previdjeli,
pa ih moramo odmah uništiti. Skrivene
matičnjake pčele izvlače na saću okvira
koje dodajemo tijekom proizvodnje, pa ih
U doba prehlada i gripa pčeli-
nji proizvodi postaju popular-
niji, iako bi ih trebalo uzimati
tijekom cijele godine. Tu se
svakako ubraja i matična mli-
ječ, koja je uz med jedan od
prirodnih imunostimulatora.
zato treba stalno tražiti i izrezivati. Ako
paša oslabi na duže vrijeme, pa uzgoj ne
možemo nastaviti prihranjivanjem, treba
ga prekinuti, a proizvođačku zajednicu
spojiti s ostalim dijelom košnice.
Vađenje mliječi iz matičnjaka
Nakon što okvir s matičnjacima izvadi-
mo iz košnice, očistimo ga od pčela i sta-
vimo u sanduk za prenošenje i odnosimo
u pripremljenu prostoriju u kojoj ćemo
vaditi mliječ. Prije vađenja mliječi oštrim
nožem (može biti i zagrijan) odrežemo
rubove matičnjaka malo iznad razine do
koje je napunjen s mliječi, zatim izvadi-
mo ličinku koju ne smijemo oštetiti i tek
tad možemo vaditi mliječ. Mliječ vadimo
iglom (lopaticom) za vađenje mliječi koju
odmah stavljamo u bočice od tamnog
stakla. Ako je potrebno, možemo ju pro-
cijediti kroz sterilnu gazu. Kad izvadimo
svu mliječ ili napunimo bočicu, možemo
na nju kapnuti nekoliko kapi 40 %-tnog
alkohola koji će mliječ čuvati od kvarenja.
Od jedne zajednice koja primi do 40 ma-
tičnjaka možemo odjednom dobiti najviše
20 g mliječi. Matičnjake koji nisu oštećeni
možemo ponovno koristiti. Prema Pravil-
niku matična mliječ mora biti izvađena
između 48 i 50 sati nakon presađivanja
ličinki i ne smije potjecati iz zatvorenih
matičnjaka, niti iz legla trutova. Na trži-
šte se smije stavljati u izvornom obliku
ili liofilizirana. Kad se stavlja u izvornom
obliku, mora sadržavati najmanje 30 %
suhe tvari i 11 % bjelančevina.
BROJ 107 • RUJAN 2017.

Virusne paralize pčela
Za toplih ljetnih mjeseci mogu se ispred košnica zapaziti pčele
koje se čudno i neuobičajeno kreću. Ozbiljnim promatranjem
možemo zaključiti radi li se o slučajnosti, ili je problem ozbiljniji.
Kruno Lažec, dr. vet. med.
D
jelomičnu ili potpunu paralizu odraslih
pčela mogu prouzročititi različiti čimbe-
nici. Jedan od njih su i virusi. Napretkom
medicine, medicinskih pomagala i metoda
otkriveno je nekoliko pčelinjih bolesti koje pro-
uzročuju virusi. Osnovne dvije skupine su bole-
sti legla i bolesti odraslih pčela. Većina virusa
stalno je prisutna u pčelinjoj zajednici. Znakovi
bolesti postaju vidljivi pri slabljenju pčelinje za-
jednice, što u ljetnim mjesecima može biti pro-
uzročeno nedostatkom paše. Velika je uloga u
stresu i slabljenju zajednice i prisutnost varoe.
Najčešće vidljivi i do sada najbolje opisani obli-
ci virusnih paraliza pčela su akutna i kronična
pčelinja paraliza, uz koje se laboratorijski mogu
dokazati i pridruženi virus kronične paralize,
kao i virus polagane paralize.
Akutna paraliza pčela
Virus ove bolesti otkriven je pri laboratorij-
skom istraživanju kronične paralize pčela. Pčele
brže oštećuje na nižoj temperaturi, što se razli-
kuje od virusa kronične paralize. Nalazi se u ve-
likim količinama i u zdravim pčelinjim zajedni-
cama, bez nekih vidljivih znakova bolesti. Ako
je u zajednici ujedno i mnogo varoa, može doći
do pojave bolesti. To se događa zbog toga što
pri sisanju hemolimfe varoa svojom sisaljkom
prenosi i virus, pa kad prelazi s pčele na pčelu
ona postaje aktivatorom i prenositeljem virusa,
jer u drugu pčelu unosi dodatne količine virusa,
koje dovode do pojave bolesti. Tako je kod po-
većanog broja varoa u košnici moguća i pojava
ove bolesti od koje obolijevaju i ugibaju mlade
pčele radilice. Bolesne pčele lutaju ispred koš-
nice, ne mogu letjeti i ugibaju za nekoliko dana.
Budući da se virus nalazi i u sekretima oboljele
pčele, događa se da pri hranjenju legla mliječne
žlijezde pčele hraniteljice izlučuju s matičnom
mliječi i virus te tako zaraze leglo. Ako ličinke
na taj način prime veliku količinu virusa, ugiba-
ju prije poklapanja legla, a ako prežive mogu se
razviti u oštećene pčele. Uklanjanjem, odnosno
držanjem varoe na prihvatljivu broju smanjuje-
mo mogućnost pojave ove bolesti.
Kronična paraliza pčela
Simptomi ove bolesti bili su poznati i prije
20. stoljeća pod nazivom paraliza pčela. Ri-
ječ je o zaraznoj bolesti koja napada odrasle
pčele. Njezina pojava moguća je tijekom cijele
BROJ 107 • RUJAN 2017.
godine, ali je najčešća u kasno proljeće i ljeti.
Uzročnik je virus veličine 20x30 do 20x60 µm,
kojeg se najviše nalazi u živčanom tkivu u glavi
pčele, žljezdanom tkivu i mednom mjehuru.
Bolje se razmnožava na 30 nego na 35º C, ali
pčele oštećuje brže na višoj temperaturi. Virus
se nalazi i u zdravim pčelinjim zajednicama.
U pčelinji organizam može ući hranom, ali je
za razvoj bolesti potrebna puno veća količina
virusa. Ako su ulazna vrata kroz oštećenja na
tijelu pčele, infekcija je mnogo lakša i učinko-
vitija. Najčešća ulazna vrata su oštećenja koja
nastaju na mjestu s kojeg su ispale dlačice
sa pčele ili opet ubodi varoa. Bolest se može
redovito pojavljivati na jednom pčelinjaku u
istim zajednicama više godina, pa se zaključu-
je da ulogu igra i nasljedna sklonost. Pčelinje
zajednice koje su selekcionirane na otpornost
prema američkoj gnjiloći, prijemljivije su za vi-
rus kronične paralize. Budući da se virus nalazi
i u zdravim zajednicama, za aktiviranje bolesti
potrebno je djelovanje nekih stresogenih čim-
benika koji oslabljuju pčelinji organizam i za-
jednicu u cjelini. Najčešće je to slaba peludna
i prejaka nektarna paša. Uz hranidbene uvjete,
razvoju bolesti pogoduju i loš smještaj košnica
na jakome cjelodnevnom suncu, nedostatno
prozračivanje uz preuska leta i visoka tempera-
tura zraka. Uz slabiju pašu zajednica stagnira u
razvoju, matica polaže manji broj jajašaca, broj
pčela opada što znači da broj varoa po pčeli
raste, što također pogoduje razvoju svih bole-
sti odraslih pčela, pa tako i kronične paralize.
Kronična paraliza pčela javlja se u dva oblika,
iako u jednoj zajednici prevladava najčešće
jedan oblik. U prvom obliku bolesti javlja se
nenormalno treperenje i podrhtavanje krila i
tijela pčele uz široko razmaknute noge. Takve
pčele gube sposobnost letenja, padaju i puze
ispred košnica, zadržavaju se na vlatima trave
pojedinačno ili u skupinama dok ne uginu. Za-
dak je povećan, izdužen i ispunjen vodenastim
sadržajem. Osim ispred košnica, bolesne pčele
s povećanim zatkom mogu se u nakupinama
pronaći i unutar košnica na okvirima udaljeni-
jim od legla, gdje češće balegaju pa izmetom
51
uprljaju saće, slično kao kod nozemoze. Od po-
jave bolesti do uginuća prolazi nekoliko dana.
Kada pčelinju zajednicu gledamo kao cjelinu
uviđamo da se život pčela radilica skraćuje za
polovicu, što uzrokuje njezino slabljenje, pa se
može svesti na šaku mladih pčela i maticu.
Drugi oblik kronične paralize je karakteri-
stičan baš za ovu bolest po kojem je dobila i
dodatni naziv. Očituje se pojavom naoko ma-
njih pčela sa sjajnim crnim zatkom, pa se na-
ziva i crna bolest pčela. Pčelari najprije opaze
zdrave pčele kako iz košnica izvlače male sjajne
crne pčele koje se opiru i pokušavaju se vratiti
u košnicu. Kad im to ne uspije, zadržavaju se
na poletaljci ili padaju ispred košnica gdje se
kreću gotovo isto kao i u prvom obliku bolesti.
Razlika je u tomu što su im crijeva prazna, pa
se čine manjima od ostalih pčela. Crna boja
zatka potječe od hitina, koji nije prekriven dla-
čicama. Dlačice se gube zbog djelovanja virusa,
ali je utvrđeno i da zdrave pčele u istoj zajednici
prepoznaju bolesne i grizu im dlačice s tijela.
Poneke crne pčele još neko vrijeme mogu i le-
tjeti, često gube orijentaciju i pokušavaju ući
u druge košnice. Pri mikroskopskom pregledu
preparata virusa kronične paralize mogu se
gotovo uvijek naći i čestice promjera 12 µm,
koje se serološki razlikuju. Ako se pri pokusu
one same ubrizgaju u zdrave pčele, ne dovode
do nikakvih znakova bolesti već je za njihovo
umnažanje potreban virus kronične paralize,
pa se naziva pridružen (satelitski) virus kronič-
ne paralize.
Načini suzbijanja
Za suzbijanje ovih bolesti najvažnije je
spriječiti njezinu pojavu, odnosno treba uklo-
niti nepovoljne uvjete koji oslabljuju zajednicu
kada stalno prisutni virusi mogu buknuti i
prouzročiti pojave znakova bolesti. Košnice za
ljetnih vrućina ne smiju biti izložene izravnom
sunčevom utjecaju, leta trebaju biti otvorena
što je više moguće s obzirom na nespašno raz-
doblje i snagu zajednice, a dobro je povremeno
dodati manje količine rijetke šećerne otopine.
Treba biti osigurana svježa i higijenski ispravna
voda. Za jakih nektarnih ili medljikovih paša,
treba obratiti pozornost na pelud, pa ako ga
nema dovoljno treba ga dodati u okvirima iz
pričuve ili dodavati zamjene peluda ( sojino
brašno, mlijeko u prahu, kvasac ili gotove tvor-
ničke pripravke). Prema podatcima u literaturi,
moguće je bolesnim zajednicama dati 1 gr.
modre galice u litri šećerne otopine. Također
su određeni rezultati postignuti i dodavanjem
enzima ribonukleaze ili drugih antivirusnih
pripravaka, budući da lijeka protiv virusa za-
sad nema. Stalna zaštita protiv varoe i njezino
zadržavanje na broju podnošljivom za pčelinju
zajednicu jedan je o glavnih preduvjeta za odr-
žavanje dobroga zdravstvenog stanja i jačine
pčelinjih zajednica.
52
Ocjenjivanje kakvoće meda
Svaki med ima svoje specifičnosti i ne može se reći da je određena vrsta najbolja. Jer svaki je med
dobar, samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. Tu je i navika pojedinih krajeva. I dok se u
Bosni cijeni med od bagrema u Hercegovini pčelari kažu kako nema ništa bez kadulje ili vrijeska.
Luka Bošnjak, magistar struke
Pčele i med
Med je prirodni proizvod kojeg me-
donosne pčele dobivaju preradom nek-
tara i medljike u mednom mjehuru. Za-
pravo, pčele nektar s medonosnog bilja,
medne rose (medljike), te s površine
lišća i iglica četinara pretvaraju u med.
Proizvode ga kao hranu za dugo zimsko
razdoblje na isti način već 100 milijuna
godina. Tijekom sakupljanja, pčele po-
sjete 50 do 100 cvjetova.
Boja, okus, aroma i tekstura meda
ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je
dobiven (kadulja, lipa, kesten, djeteli-
na, vrijesak, akacija, mješavine cvijeća,
eukaliptus, lavanda, majčina dušica,
suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su
razloga različite od lokacije do lokacije.
Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u
vrijeme glavne paše, boja i okus variraju
od godine do godine čak i na istoj lo-
kaciji. Med nije jednoličan proizvod, sa-
stav mu se mijenja s obzirom na sastav
sirovina od kojih pčela proizvodi med,
te ovisno o godišnjem dobu.
Dva su izvora slatkih sokova iz kojih
pčele proizvode med: nektar i medljika
(medna rosa). Nektar je slatki sok koji
izlučuje medonosno bilje iz posebnih
žlijezda – nektarija. Med proizveden od
nektara naziva se cvjetni med. Medljika
(medna rosa) je slatki sok koji izlučuju
razne vrste lisnih uši. Med proizveden
od medljike naziva se med medljikovac.
Pčele sakupljaju slatke sokove u
prirodi i donose ih u košnicu u svome
mednom mjehuru. U mednom mjehuru
pčele nektar se miješa s tvarima koje
pčela luči iz svojih žlijezda. Time se sa-
haroza iz nektara ili medljike pretvara
u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak
sastoji se u tome da pčele odlažu nek-
tar u ćelije saća, ali samo do polovice
ćelije kako bi suvišna voda iz nektara
što prije isparila. Suvišak vode uklanja
se višekratnim prenošenjem iz stanica
saća, te prozračivanjem košnica.
Istodobno se pod djelovanjem fer-
mentacije povećava koncentracija šeće-
ra u nektaru, što kroz neko vrijeme do-
vodi do zgušnjavanja nektara i njegova
pretvaranja u med. Proizvodi od meda
su: saće, tekući med, prirodno kristali-
zirani med, kremasti med.
Nekoć se med koristio za priprav-
ljanje različitih lijekova, kao energetski
pripravak koji je omogućavao preživ-
ljavanje, dok su njegovi korisni sastojci
pridonosili i ljepoti. Danas se med kori-
sti u medicinske i kozmetičke svrhe, ali
i kao neizostavna zdrava namirnica. A
smatra se kako je pčelarstvo kao profe-
sija, a time i korištenje meda počelo na
Srednjem istoku. Stari Egipćani držali su
pčele i trgovali medom i pčelinjim vo-
skom duž obale istočne Afrike još prije
nekoliko tisuća godina. Isto tako, broj-
ne recepte lijekova koji u sebi sadrže
med pronalazimo u samim začetcima
ljekarništva i travarstva. Sve to svjedoči
u prilog činjenici kako je čovjek još od
davnina poznavao i eksploatirao hra-
njiva i ljekovita svojstva meda i drugih
pčelinjih proizvoda-propolisa, matične
mliječi i voska. Danas, suvremena medi-
cina pridaje sve više značaja medu kao
vrijednoj namirnici, i to prvenstveno u
prehrani trudnica, dojilja, djece, staraca,
bolesnika i dr. Ali, osim u medicini med
se intenzivno koristi i u kozmetičkoj
industriji kao vrijedan sastojak mnogih
pripravaka za preparativnu njegu tijela.
Kako se ocjenjuje med?
I dok svaki pčelar subjektivno svoj
med ocjenjuje kao najkvalitetniji, na
službenim natjecanjima to nije tako.
Jer na takvim i sličnim manifestacijama
med ocjenjuje posebno povjerenstvo
organoleptički i to nakon provedene
kemijske i mikroskopske analize. A sam
organizator izrađuje pravilnik ocjenji-
vanja tako što raspiše natječaj kojim
poziva pčelare, te odredi uvjete natje-
canja: vrste meda, područje s kojeg se
med ocjenjuje, način uzimanja i količinu
dostavljenih uzoraka, podatke o medu,
vrijeme i mjesto ocjenjivanja. Pčelar
pak na ocjenjivanje med dostavlja u
staklenkama u težini od po 1 kilogram.
Potrebno je dostaviti tri pakiranja meda
jer jedan odlazi u laboratorij na analizu,
drugi ide na ocjenjivanje dok se treća
staklenka meda deponira za naknadne
BROJ 107 • RUJAN 2017.
 53
potrebe (za provjeru uspješnosti ocje-
njivanja ili za analizu nakon reklama-
cije pčelara). I dok se laboratorijskom
analizom i mikroskopskim pregledom
izdvajaju patvoreni medovi i utvrđuje
botaničko podrijetlo meda, ocjenjivač-
ki sud organoleptički pregleda uzorke
meda. Obično medove ocjenjuje jedan
ili više sudova sastavljenih od 5 do 9
članova koji dnevno mogu kvalitetno
ocijeniti do 30 uzoraka meda. Pri tom
se prvo ocjenjuju lakši, a tek potom
medovi bogatiji okusom i mirisom.
Između svakog kušanja meda okus
se prekida konzumiranjem komadića
kruha ili jabuke. Službeno ocjenjivanje
meda je iznimno zanimljivo, a svrha mu
je prepoznati odlike nacionalnog meda,
istaknuti najkvalitetnije proizvode, te
nagraditi trud pčela i pčelara.

Najčešće vrste meda

Bagremov med je gotovo jedan od
najsvjetlijih vrsta meda. Čist bagremov ruča se kod upale sluznice usta, zubnog I dok vrsta meda ima iznimno mno-
med bez primjesa drugog meda sta- mesa i grla, te kod suhog kašlja. go tako da bismo ih mogli opisivati, čini
klasto je proziran, gotovo bezbojan. Vrijeskov med je karakterističan za se, u nedogled, spomenut ćemo kako
Blagog je okusa i nešto slabijeg mirisa. hercegovačko područje. Međutim, malo se posljednjih godina zamjećuje sve
Dugo se ne kristalizira. Dosta je tražen je poznato kako postoje dvije vrste vri- veća potražnja i za propolisom koji je
na tržištu i osobito se preporuča za jeska, bijeli i crveni. Od bijelog vrijeska zapravo sporedni, ali vrlo važan pčelinji
smirenje, te kao prijeko potrebna po- med je svijetle do malo žute boje koja proizvod. Zovu ga i pčelinja smola, a od
moć svim žučnim bolesnicima. se prelijeva u zelenkastu. S druge stra- davnina se izolirao i koristio za liječe-
Lipov med ima blago žutu boju koja ne, od crvenog vrijeska med je prilično nje kožnih bolesti sluznice i vlasišta
se prelijeva u zelenkastu. Jakog je i tamniji. Oba pak meda imaju jak miris (psorijaza, Candida albicons, seboreja i
ugodnog mirisa po cvijetu lipe, slatkog po vrijesku, te su ugodnoga slatkog i sl.). Tinktura propolisa također pomaže
okusa i u narodu je osobito popularan. oštrog okusa. A vrijeskov med je izni- u prevenciji gripe, prehlade, angine, te
Kristalizira se za mjesec-dva u sitne mno tražen među potrošačima. Ima blagotvorno djeluje kod kroničnih upala
kristale, te malo požuti. Preporuča se jako diuretsko djelovanje, pa se pre- nosa, nosne šupljine i sinusa. Svjetski
srčanim bolesnicima. poruča kod upale mokraćnog mjehura i poznavatelji apiterapije vjeruju da je
Livadni med - S naših livada do- bolesti mokraćnih putova, a blagotvor- propolis lijek budućnosti. Čini se da ipak
bivamo med od najrazličitijih biljaka, no djeluje i kod upale bubrega. nisu daleko od istine.
s tim da se razlikuje med s nizinskih
odnosno visinskih livada i pašnjaka.
Sukladno tomu, med može biti svijetao
do tamnožut. Miris i okus varira ovisno
o biljkama s kojih je skupljen. Upravo
zbog te kombinacije raznog bilja, livad-
ni med je veoma tražen. Uz bagremov
i kestenov med se preporuča žučnim
bolesnicima.
Kaduljin med je svjetložute boje
koja se malo prelijeva u zelenkastu.
Miriše po kadulji. Slatkog je i ugodnog
okusa i malo gorkast. Sporo se krista-
lizira, tek nakon dva do tri mjeseca,
tvoreći fine kristale. U Hercegovini je
iznimno tražen, a uz lipov med prepo-

BROJ 107 • RUJAN 2017.

54
Radovi u pčelinjaku
tijekom listopada
U listopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele inten-
zivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze
znatne promjene u životu i radu pčelinjih zajednica.
Kruno Lažec, dr. vet. med.
U
kontinentalnom dijelu zemlje li-
stopad je posljednji mjesec kada
pčelari još imaju posla oko samih
košnica. U krajevima uz more pčele će
još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz
košnica. Tijekom listopada potrošnja
meda je oko 2 kg. Toplijih dana može biti
još u prvom dijelu mjeseca, što će omo-
gućiti završetak svih radova s košnicama
u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu
propuštenog. U slučaju hladnog i kišo-
vitog vremena, osobito ujutro, u drugoj
polovici mjeseca pčele će se sve češće
početi skupljati u zimsko klupko. Zbog
toga već sada trebamo misliti na uto-
pljavanje košnica i pripremiti potrebne
materijale. Lijepi dani nam omogućavaju
završetak radova iz rujna. Još uvijek pče-
le stignemo dohraniti ako je potrebno, a
posebnu pažnju posvećujemo ovogodiš-
njim prirodnim ili umjetnim rojevima i
nukleusima. U slučaju da će meteorolozi
kroz duže razdoblje predvidjeti toplo i
lijepo vrijeme dohranu možemo obaviti
gušćim šećernim sirupom, a u slučaju
loše prognoze najbolje je koristiti med ili
standardne medno šećerne pogače (bez
stimulatora) u koje može biti dodan pri-
pravak protiv nozemoze. Obično u drugoj
polovici listopada u košnici nema legla ili
ga ima vrlo malo, pa je to vrijeme kada
obavljamo i jesensko tretiranje protiv
varoe. Sada leta zatvaramo češljevima ili
vratašcima od matične rešetke kako bi
spriječili ulazak miševa i rovki.
Zbivanja unutar košnice
Kako odmiče jesen, tako je na pčeli-
njaku sve manje posla za pčelara, na-
ravno, pod uvjetom da je sve potrebno
napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi
moglo reći i za zbivanja unutar košnice.
Sve hladniji dani donose značajne pro-
mjene u životu pčela u košnici. Nektarne
i peludne paše nema u nekoj vidljivoj
količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice
čemu pogoduju i sve kraći i hladniji dani.
Za lijepoga sunčanog vremena može
se vidjeti poneka pčela kako se vraća s
oskudnim grudicama peluda na noga-
ma. Uz pelud, pčele donose i propolis
kojim zatvaraju i posljednje pukotine
kroz koje bi mogla ulaziti hladnoća ili se
stvarati propuh. Lijepo vrijeme značajno
je i za jesenske pročisne izlete kako bi
pčele ušle u zimsko klupko sa što manje
opterećenim crijevima. Tijekom listopa-
da, u većini zajednica, izlazi posljednje
ovogodišnje leglo. Zna se da zimu pre-
žive pčele izležene koncem kolovoza, te
u rujnu i listopadu. Većina matica pre-
staje polagati jajašca već koncem rujna
iako mlade matice u jakim zajednicama
mogu produžiti zalijeganje i kasnije
čemu pogoduje toplo vrijeme. Ako je
zima blaga, leglo se u takvim zajedni-
cama može u manjoj količini neprekidno
razvijati.
Odrasle pčele raspoređuju hranu uz
mjesto na kojem će se oblikovati zim-
sko klupko. To je u većini slučajeva saće
u sredini košnice iz kojeg je izašlo po-
sljednje leglo. Kada temperatura okoline
padne ispod 12 °C, pčele se počinju sku-
pljati u klupko. Na većoj hladnoći se jače
zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko
razrahljuje ili u potpunosti raspušta.
Suzbijanje varoe
Tijekom mjeseca košnice više ne bi
trebali otvarati osim u drugoj polovici
kada zajednice počinjemo tretirati protiv
varoe. Taj zahvat nastojimo obaviti što
je brže moguće. Pogodno je da su topliji
dani uz sunčano i mirno vrijeme.
U ovom razdoblju smijemo primijeniti
sve pripravke koji su registrirani za ovu
namjenu jer nema opasnosti od zagađe-
nja meda, ali treba biti oprezan zbog za-
ostataka (rezidua) u vosku, pa je dobro
tretirati samo plodišne okvire, a izbje-
gavati one u medištu na kojima ionako
ne bi smjelo biti pčela. Ako se preparat
za suzbijanje primjenjuje prskanjem po
pčelama unutar košnice (kao organske
kiseline), temperatura zraka svakako ne
bi smjela biti ispod 10 °C.
Za primjenu bilo kojeg pripravka
moramo se držati uputa proizvođača o
koncentraciji i načinu primjene. Unatoč
oprezu, pri primjeni sredstava protiv va-
roe uvijek strada određen broj pčela i to
u prvom redu starije i slabije pa je suz-
bijanje varoe za toplijih dana poželjno
obaviti i zbog toga. To je bitno s higijen-
skog gledišta jer kada su pčele aktivne
i izlijeću iz košnica mogu iznijeti van
uginule pčele s podnice i leta, nasuprot
tretiranju za hladnijih dana.
(članak prenesen iz Gospodarskog lista)
BROJ 107 • RUJAN 2017.
Insekticid u obliku praha
za suzbijanje mrava

Ekološki prihvatljiva
klopka za suzbijanje mrava

Potražite u
Sjemenarna
Najbolja zaštita! Agrocentrima.
 CANIDAE® Grain Free PURE hrana za pse

CANIDAE® Grain Free PURE – hrana bez žitarica!

ČISTI SASTOJCI. PRAVA PREHRANA.

• Svježe meso ili riba su uvijek prvi sastojci za optimalnu razinu kvalitetnih proteina.
• Recepti se dopunjuju sa hranjivim cjelovitim namirnicama kao što su slatki krumpir,
slanutak i grašak.
• Čisti i jednostavni recepti koji sadrže samo 7 do 10 ključnih sastojaka smanjuju
šansu za razvijanje osjetljivosti i alergije na hranu.
• Canidae PURE ne sadrži: kukuruz, soju, pšenicu, punila, antibiotike, hormone,
umjetne boje, arome ili konzervanse.
• Zajamčene razine probiotika za bolju probavu psa.
• Zajamčene razine antioksidansa za zdravlje imunološkog sustava.
• Zajamčene razine Omega 3 & 6 masnih kiselina za prekrasnu kožu i krzno.

SVJEŽE MESO l CJELOVITE NAMIRNICE l JEDNOSTAVNI RECEPTI

Uvijek najvažniji sastojak Bez koncentrata biljnih proteina, škroba ili pulpe Samo 7 do 10 ključnih sastojaka
 Friend vam u svojoj ponudi nudi suhu i mokru hranu za pse
u različitim okusima kako bi udovoljio i najzahtjevnijim
ljubimcima! Hrana je namijenjena za svakodnevnu prehranu
vašeg psa. Proizvedena je od kvalitetnih i svježih sastojaka
i osigurat će vašem ljubimcu zdravlje i dobru formu te
optimalnu količinu svih sastojaka za zdrav i aktivan život.

Friend
cijenom pristupačan,
kvalitetom odličan!

Potražite u
Više od trgovine! Sjemenarna
Agrocentrima.
 Mačke su dobile reputaciju kao jako nepredvidive i izbirljive
životinje kad je u pitanju hrana. One jedu samo onoliko koliko
im treba i žele okuse koji im se sviđaju. Friend hrana za mace
pruža sve to, čak i više! Ne samo da će vaša mačka uvijek dobiti
svjež i ukusan obrok, nego i sve potrebne hranjive sastojke.

Friend
cijenom pristupačan,
kvalitetom odličan!

Potražite u
Više od trgovine! Sjemenarna
Agrocentrima.
 Poslastice za pse
o r e k ao
et k
Je li n astica’?
‘posl

Počastite svog psa!

Friend poslastice su neodoljiva, hrskava i korisna
dopunska hrana za pse različitih oblika sa žitaricama,
govedinom i dodatkom kalcija ili sa ukusnim punjenjem.
Dajte ih svom psu za zanimaciju, održavanje higijene
zubi ili kao idealnu malu nagradu između obroka.
NOVO U PONUDI

RANA
VNOTEŽENA H
POTPUNA I URAAI MINERALIMA
S VITAMINIM CIJENOM
S ODLIČNOM

Potražite u
Daje više! Sjemenarna
Agrocentrima.
 JEDINSTVEN MAGAZIN ZA
POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

LOGOTIP d.o.o.
za izdavaštvo i grafičku djelatnost

PRETPLATA I MARKETING Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH

051 325 020 065/812 315 Tel.: 00 387 39 703-841
marketing: ivana.i@cerd.ba Fax: 00 387 39 700-130
Fb: https://www.facebook.com/card.cerd e-mail: info@tiskara-logotip.com
www.tiskara-logotip.com
POSTANITE DIO NAŠE PORODICE

Krug života
Doživotno osiguranje
za slučaj smrti
Već od 6 KM/ mjesečno
Polica Krug života nudi
Vam mogućnost osiguranja
financijske stabilnosti Vaših
najmilijih u situaciji kada su
financije posljednja stvar o
kojoj bi oni trebali razmišljati.
S poštovanjem,
osigurala Croatia.

080 08 1884
www.crosig.ba
62

ZANIMLJIVOSTI
putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak
crvene ruže, po mitologiji vezan je za Adonisovu smrt. Ado-
nis lijepi pastir u koga se zaljubila Afrodita. Njega je, prema
vjerovanju, ubio vepar . Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali
se morala provući kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz nje-
zina izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne
bijele ruže

Talipot palma - cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat.
Corypha umbracu-
lifera naraste do 25
metara visine. Listo-
Dugovječnost masline vi su joj lepezasto
Pretpostavlja se da su ljudi počeli s uzgojem masline prije razdijeljeni, okruglog
oko 6.000 godina. Stabla ove voćke su dugovječna i mogu obrisa, promjera do
doživjeti i preko 2.000 godina. Najstarijim stablom masline 5 m. Lisna peteljka je
trenutno, smatra se stablo na grčkom otoku Kreti. Iako je jako snažna, dugačka
teško utvrditi njegovu točnu starost, pretpostavlja se da ima do 5 metara. Golemi listovi se koriste kao zasloni i prekri-
oko 3.000 godina. Inače, ovo stablo i dalje rađa, a plodovi s vači za krovove. Ova palma ne bi bila posebnozanimljivo da
njega postižu visoku cijenu. nema nešto neobično. Naime, taliput palma cvate jedanput
u životu, nakon otprilike 50-60 godina života. Tada stvara
Biljke mesožderke najveći cvijet u biljnom svijetu. Broj njezinih cvjetova procje-
Na svijetu postoji više
njuje se na oko 10 milijuna. Iako niti izdaleka svaki cvijet ne
od 600 vrsta biljaka me-
može dati plod, otprilike godinu dana nakon cvatnje na jed-
sožderki. One uglavnom
noj palmi mogu dozrijevati do 2 tone plodova. Za to su biljci
rastu na područjima koja
potrebne njezine posljednje rezerve, te nakon zriobe plodova
su siromašna nitratima,
ona odumire.
te su zbog toga evolucij-
ski razvile novi način da se domognu neophodnih minerala
hvatajući i probavljajući kukce i sitne životinjice. Nakon što
Mirisni pandan - sredstvo
su kolonizirale širok spektar staništa, svaka vrsta se prilago-
za mamljenje mladića
Mirisni pandam
dila određenim uvjetima okoliša i određenom načinu hvata-
(Pandanus tectori-
nja plijena. Tako npr. vrsta Cephalotus follicularis koja nase-
us), uistinu neobično
ljava dijelove jugozapadne Australije i poprilično je malena,
drvo, naraste do 10 m
odnosno ne raste visoko iznad razine tla, kada lovi, ponaša
visine, sa svjetlosivim
se kao i većina drugih mesožderki koje imaju ‘vrč’. Čekaju da
prstenastim stablom.
kukci upadnu u njega, a zatim mu onemogućuju bijeg, pro-
Listovi su plavkasto-
bavljaju ga i iz njega ekstraktiraju neophodne proteine.
sivi dugački i do 3 m,
Jedan od mitova o crvenoj ruži a široki 5-10 cm. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim
I u drevnoj Grčkoj ruže su bile biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima, ali naj-
poznate i omiljene. Prvi javni vrt češće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima
u Ateni osnovao je 306. godine više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala».
p.n.e Epikur jer je želio da svakog Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pa-
dana ubere ružin cvijet. Stari Grci cifičkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je
su prinosili Afroditi, boginji žen- dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na
ske ljepote, ljubavi i plodnosti, listovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-
ružu na oltar, dok su Afroditine le košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge
sluge prigodom vjerskih obreda svrhe. Naime, polen hale služio je havajskim djevojkama kao
nosile vjenčiće od bijelih ruža, a sredstvo za mamljenje mladića.

BROJ 107 • RUJAN 2017.

 WEB SHOP
KLUB
SJEMENARNA
k u pa ca i p o s lo v n ih p artnera nas
Zadovoljstvo naših š e g p o s lo va n ja , za to smo
a na
vodi na svim područjim b s h o p i ta k o k u pcima
we
odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine
omo
na teritoriju cijele BiH s ti v la sti to g d o ma.
d o b n o
naših proizvoda iz u

Sjemenarna web shop Vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda, Web Shop

• Jednostavno naručivanje,
• Sigurno plaćanje
(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
• Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH
(minimalna narudžba 60 KM)

u p o va ti p re ko w e b s h opa
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potražite na našoj stra
Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
DIMNJAČAR
sredstvo za
čišćenje dimnjaka
Jednostavno i bez prljanja
Vaš dimnjak će opet
prodisati

Kemijski uništava čađ, čisti peći na ugljen i drva.

Tajna praha Dimnjačar je u kemijskoj reakciji koja se
aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom ugljena
razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak te
nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe.
Za peći, peći na drva ili kamine.

Potražite u
Daje više! Sjemenarna
Agrocentrima.