JU Srednja tehnička škola Tešanj Školska 2017/2018

Građevinska škola
Tešanj

MATURSKI RAD
Predmet: Građevinske konstrukcije
Tema: Ravni krovovi na objektima

Učenik: Predmetni profesor:

Anesa Tukić Dipl. Ing. Arh. Enver Mehmedović, prof.
SADRŽAJ
Uvod.......................................................................................................................................3
Ravni krovovi.........................................................................................................................5
Vrste ravnih krovova..............................................................................................................5
Elementi ravnog krova...........................................................................................................5
Nosiva krovna ploča...............................................................................................................6
Sloj za nagib krova.................................................................................................................6
Parna brana.............................................................................................................................6
Sloj za izjednačavanje............................................................................................................6
Hidroizolacija.........................................................................................................................7
Topli ravni krov......................................................................................................................7
Hladni ravni krov....................................................................................................................8
Obrnuti ravni krov..................................................................................................................9
Neprohodni ravni krov.........................................................................................................10
Prohodni ravni krov..............................................................................................................10
Odvodnjavanje ravnog krova...............................................................................................11
Otvori na krovu....................................................................................................................13
Zeleni krovovi......................................................................................................................14
Zaključak..............................................................................................................................15
Literatura..............................................................................................................................16

2
UVOD

Krov je završni dio objekta koji služi za zaštitu od atmosferskih uticaja tog istog, Postao je
neizostavan dio svih objekata onog momenta kada su ljudi poceli da napuštaju pećine u
kojima su živjeli, tako da slobodno možemo reći da je tehnologija izrade krova
napredovala hiljadama godina ali je svrha uglavnom ostala ista. U prošlosti su krovovi
često služili za demonstraciju moći, ugleda i bogatstva svojom veličinom, načinom
izgradnje i krovopokrivačem. Tada su objekti od veće važnosti bili ogromni i samim tim su
zahtijevali veće krovove te su se ukrašavali zlatom izvana, a freskama na plafonu iznutra.
Danas kao i nekada, izgled je jako važan, a pored osnovne funkcije preusmjeravanaj i
odvođenja atmosferskih taloga, ima veliku ulogu u estetici objekta-zgrade. Uprkos tome,
osnovni oblik krova je ostao skoro nepromijenjen.
Postoje dvije osnovne vrste krova, a to su kosi i ravni krovovi. U ravne krovove svrstajemo
čiji nagib ne prelazi 15%, dok za kose krovove kažemo da su oni čiji je nagib veći od 15%.
Pored ove osnovne podjele, krovove možemo jos razvrstati i prema broju slivnih površina,
imamo: jednovodam, dvovodan, trovodan, cetverovodan krov itd.

Primjer:

Sl.br.1-primjer konstrukcije jednovonog krova Sl.br.2- izgled jednovodnog krova

3
Sl.br.3- Primjer konstrukcije Sl.br. 4- izgled dvovodnog krova na objektu
dvovodnog krova

Sl.br.5-primjer konstrukcije četverovodnog Sl.br.6 – izgled četverovodnog krova

krova na objektu
To su bili primjeri najčešće upotrebljavanih krovova što se tiče broja slivnih površina.
Pored ovih jednostavnih prostih krovova, postoje složeni kao i kupolasti krovovi koje
možete vidjeti na slj. primjerima:

Sl.br. 7- izgled složenog krova na objektu Sl. br. 8 – izgled kupolastog krova na objektu

4
Ravni krovovi
Krov je završna konstrukcija zgrade, koja štiti zgradu od vanjskih uticaja, a najviše je
izložena fizikalnim opterećenjima usljed toplode i vodene pare.
Najčešće se ovaj izbor završne konstrukcije koristi u industrijskim zonama na objektima
koji su velikog obima i zauzimaju velike površine. Razlog tome je što je ravni krov dosta
praktičniji za izgradnju za razliku od kosog krova uglavnom zbog nagiba. Još neki od
razloa za to su jeftinija ugradnja nego kosi krov na takvom objektu, estetika, a i u zadnje
vrijeme česta je izgradnja i zelenog krova zbog očuvanja životne okoline i iskoristivosti tla.
Industrijski objekti nisu jedini na kojima možemo naći ovaj oblik završne konstrukcije,
ravne krovove nalazimo na stambenim i poslovnim objektima – neboderi, stambene
zgrade, domaćinstva, tržni centri, stadioni...
Pored svoje glavne uloge zaštite objekta od atmosferskih uticaja, ravni krov se može
koristiti i u razne druge svrrhe, kao šro su: terase, zelene površine, pa čak se može izgraditi
i parking ukoliko se to pokaže kao moguća i ekonomski isplativav opcija i postoji još
mnogo drugih stvari koje bismo mogli uraditi kako bi se izvukla maksimalna potencijalna
iskoristivost ravnog krova.

Vrste ravnih krovova

Postoji nekoliko podjela ravnih krovova, a neke od njih su:
- Prema naigbu: 1) ravni krovovi sa malim nagibom od 0,5% do 2,5%
2) ravni krovovi sa normalnim nagibom od 2,5% do 4,0%
3) ravni krovovi sa velikim nagibom od 4,0% do 15,0%
- Prema načinu provjetravanja: 1) neprovjetravane tj. tople krovove
2) provjetravane tj. hladne krovove
3) obrnuti ravni krovovi
- Prema prohodnosti: 1) Prohodne ravne krovove
2) Neprohodne ravne krovove

Elementi ravnog krova

Izbor materijala je također važan za pojedine elemente krovnog pokrivača i vrši se na
osnovu proračuna, a zavisi od nosive konstrukcije, namjene objekta, klimatske zone u
kojoj se objekat nalazi, vežećih tehničkih propisa i sl. Uz to nagib krova igra veliku ulogu.
Ravni krovovi su obično teži za izvođenje te je stoga potrebno graditi ravne krovove uz
prisutnost stručno obrazovanog lica. Da bi se izbjegla fatalna greška pri izgradnji, potrebno
je klijenta informisati o opasnostima uštede na gradnji ravnog krova jer ova vrsta
pokrivanja objekta zahtijeva određene slojeve izolacija koji se ne smiju izbjeći i potrebno
je te slojeve uraditi kvalitetno jer u protivnom će krov izgubiti svoju svrhu i nastati će
velika šteta. Ti slojevi su:

5
 Nosiva konstrukcija
 Sloj za nagib krova
 Difuzna izolacija ( sloj za izjednačavanje parnih pritisaka i parna brana)
 Toplinska izolacija
 Hidroizolacija
 Zaštita hidroizolacije / završni sloj

- Nosiva krovna ploča –

Konstruktivni je dio krova. Može biti od lijevanog betona, montažnih elemenata od
armiranog betona, trapeznog lima, drvenih ploča i dr. Kada je to moguće izvodi se
u nagibu. Nosive krovne ploče veće površinske mase imaju i bolju zvučnu izolaciju
i toplinsku akumulaciju. Primjereno toplinski izoliran objekat koji ima potrebnu
toplinsku stabilnost u ljetnom razdoblju, značajno doprinosi udobnom i zdravom
boravku u prostorima zgrade.

- Sloj za nagib krova -

Kada krovna ploča nije izvedena u padu izvodi se sloj za nagib. Najpovoljnija je
izvedba sa betonom male marke i kamenim agregatom. Beton sa laganim
agregatom, kao što su keramzit upija više oborinske vode, što, prije nastavka
radova, zahtjeva duže vrijeme sušenja. Sloj za nagib treba osigurati nagib krova od
1,5% do 3,0% ovisno o namjeni krova.

- Parna brana -
Zbog velikog kretanja vodene pare tokom godišnjih doba kroz konstrukciju objekta
ugrađuju se vodene brane kako bi difuzijom odveli vodenu paru od toplinske
izolacije. Ugradnja parne brane je vezna jer spriječava ili svodi na minimum više
od dopuštenog navlaženja toplinske izolacije i moguće štete na
toplinskoizolacijskom i hidroizolacijskom sloju.
Zadatak mu je spriječiti ulazak vodene pare iz unutrašnjosti zgrade u sloj toplinske
izolacije gdje može kondenzirati. Sloj također može vrπiti funkciju privremene
hidroizolacije za vrijeme građenja. Trake parne brane moraju biti međusobno
nepropusno zabrtvljene. Za uobičajene uvjete koripštenja zgrade, mehaničko
učvrščenje slojeva kroz sloj parne brane obično ne šteti njenoj funkciji. Kod svih
priključaka, prodora i zavrπetaka radova parna brana se podiće u vertikalu do
gornje površine sloja toplinske izolacije i nepropusno

- Sloj za izjednačenje –
Ima zadatak zaštititi parnu branu od hrapave površine podloge i njezinih kemijskih
utjecaja, a također i premostiti male pukotine uslijed stezanja i naprezanja nosive
konstrukcije. Za tu svrhu se najčešće koristi sintetički voal.

6
 - Hidroizolacija -
Hidroizolacijski sloj ravnog krova vodonepropusna je neprekinuta membrana čija
je temeljna funckija zaštiti sve slojeve krova. Izložena je nepovoljnim utjecajima
kao što su: mehanička oštećenja, deformacije krovne ploče, visokim i niskim
temperaturama, utjecajima vjetra, UV zraka, sve vrste oborina i dr. Hidroizolacija
na bazi bitumena mora se zaštiti kako od atmosferskih uticaja, tako i od mehaničkih
oštećenja. Kod primjene polimernih hidroizolacijskih traka zalijepljenih ili
mehanički pričvršćenih na podlogu za neprohodne krovove nije potrebna zaštita.
Bez obzira na namjenu krov je potrebno i održavati. Svaka ušteda i ugradnja
materijala nedovoljne kvalitete, rezultira barem dvostrukom cijenom popravka.

Topli ravni krov

Topli ravni krovovi su s razvojem montažne gradnje lakih konstrukcija preuzele primarnu
ulogu u segmentu ravnih krovova. U pravilu se izvode na nosivim konstrukcijama iz
visoko profiliranog lima, a često i na betnskoj podlozi. Svakako su topli ravni krovovi
odgovarajuće rješenje kad želimo imati što lakši krov te brzu i ekonomičnu izvedbu.
Razlog tome je taj što je stropna i krovna konstrukcija spojen u jedan sloj.
Topli krovovi mogu biti pričvršćeni na nosivu konstrukciju neposredno mehanički, što je
najčešće, no slojevi mogu biti i međisobno lijepljeni. Pri većim debljinama toplinske
izolacije ponekad je potrebno odlučiti se i za posredno mehaničko učvršćivanje u više
slojeva s upotrebom dodatnih sekundarnih nosivih letvi za pričvršćivanje krovne
membrane. Mehanički pričvršćivači koji krovnu membranu i toplinsku izolaciju fiksiraju u
podlogu, probadaju parnu branu i time smanjuju njenu nepropusnost. Posljedica toga je
prodor određene količine zasićene vlage iz unutrašnjosti objekta kroz sloj toplinske
izolacije prema van, te se mora isušiti pri prolazu kroz sloj toplinske izolacije. Zaostajanje
vlage u toplinskoj izolaciji slabi njenu toplinsku izolativnost.
Sastoji se od:
 Nosiva konstrukcija
 Sloja za nagib
 Difuzna izolacija
 Toplinska izolacija
 Hidroizolacija
 Sloj za zaštitu izolacije – insolacijska izolacija

Slika br. 9 – Raspored slojeva kod toplog ravnog krova

7
Hladni ravni krov
Hladni ravni krovovi su po sastavu odnosno redoslijedu slojeva srodni toplim krovovima s
tim što je ovdje između toplinske izolacije i krovne membrane još i ventilacijski sloj. U
tom sloju mora se osigurati odgovarajući protok zraka, što ima za posljedicu da ventilirani
krovovi moraju imati određeni nagib. U praksi to znači približno 8° nagiba krovne plohe ili
više.
Ventilirani krovovi su primjereno rješenje za razvedene krovne plohe raznih nagiba i
oblika gdje je kao pokrovni materijal predviđen lim. Ako je lim ravan mora ispod sebe
imati slijepu nosivu drvenu konstrukciju, a ukoliko se radi o profiliranom limu to nije
potrebno jer se učvršćuje neposredno na odstojnik. Zračni kanal brine za odgovarajući
način isušivanja vlage koja kroz nosiv konstrukciju i parnu branu prodire iz objekta prema
van. Zračni kanal ujedno osigurava da se moguća kondenzirana vlaga koja nastaje pod
pokrovnim limom ili na slijepoj krovnoj konstrukciji dovoljno brzo isuši. Dotok i odvod
zraka iz kanala su pritom od ključnog značaja.
U sustavu ventiliranog ravnog krova toplinska izolacija nije izložena mehaničkom
opterećenju zato se u tu svrhu često koristi kamena vuna srednje gustoće. Nikako se ne
preporučuje upotreba paronepropusnih organskih izolacija jer se ne osigurava odgovarajući
protok zasićenosti vlage iz objekta prema van.
Sastoji se od:
 Noseća donja konstrukcija
 Toplinska izolacija
 Zračni međuprostor
 Noseća gornja ploča
 Hidroizolacija

Slika br. 10 – Raspored slojeva kod ventiliranog krova

8
Obrnuti ili kombinirani ravni krovovi
Obrnuti ravni krovovi se najčešće izvode na masivnoj betonskoj podlozi. Teoretski je
moguća izvedba na glatkoj podlozi od drvenih dasaka, ali ipak u praksi se drvene
konstrukcije na ravnim krovovima ne koriste za krovove velike težine. Na nosivu betonsku
konstrukciju je neposredno podložen hidroizolacijski sloj koji se može za konstrukciju
zavariti, zalijepiti ili mehanički pričvrstiti. Pri izvedbi tog sloja izvode se i svi detalji
odvodnjavanja krova. Preko hidroizolacijskog sloja se zatim polaže sloj toplinske izolacije.
Izolacija se ne pričvršćuje mehanički jer bi se time oštetio vodonepropusni hidroizolacijski
sloj, umjesto toga toplinska izolacija najčešće se opterećuje nasipanjem pijeska. Toplinska
izolacija kod obrnutih krovova nije zaštićena od kiše zato se za toplinsku izolaciju takvih
krovova koriste materijali otporni na vlagu i sa zatvorenom staničnom strukturom.
Nasipanje pijeska preko toplinske izolacije pored opterećenja ima i funkciju zaštite od UV
zraka i od neposrednog mehaničkog opterećenja u slučajevima povremenog korištenja
krova.
Sastoji se od:
 Nosiva konstrukcija
 Hidroizolacije
 Zaštita – insolacijska izolacija

Slika br. 11 – Raspored slojeva kod obrnutog krova

9
Neprohodni ravni krov
Ovaj tip krova se radi na objektima kojima krov služi samo za zaštitu od vanjskih uticaja i
nije predviđen za učestala kretanja po njemu. Dozvolu za to imaju samo oni koji su
zaduženi za održavanje krova. Završni sloja je nasip šljunka debljine 6-8cm na
hidroizolaciji ili neka mehanički otporna HI folija posuta šljunkom ili reflektirajuća
armirana vlačno otporna folija. Pored toga završni sloj kod neprohodnog krova može biti
urađen i od lima.

Slika br. 12 – Primjer neprohodnog ravnog krova

Prohodni ravni krov

Prohodni ravni krovovi završavaju se zaštitama od tvrdog materijala ( ploče na pijesku ili
podmetačima). Služe za;
 Boravak ljudi i prolaze
 Ostava materijala
 Parkirališta
Prohodni krovovi povećavaju maksimalnu efikasnost krovova, jer pružaju mogućnost
korištenja prethodno iskorištenih površina i dajući krovu jednu sasvim novu vrijednost u
ulozi terase.

Sl. br. 13 – primjeri prohodnog krova sa zelenom površinom (lijevo) i ploča od kulir
betona (desno)

10
Odvodnjavanje ravnih krovova
Ravni krovovi imaju nešto zajedničko: problem učinkovitog odvodnjavanja. Postrojenja za
odvodnjavanje kišnice dimenzioniraju se radi ekonomičnosti i osigranja sposobnosti
samočišćenja za osrednje jaku kišu. Količina padavina mora se izračunati na bazi
statističkih istraživanja. Kod površina izloženih padavinama bez planiranog zadržavanja
kišnice to je dvogodišnja petominutna kiša na lokaciji zgrade. Sustav za odvodnjavanje
kiše i preljev u nuždi mora moći na lokaciji zgrade odvodniti snažnu kišu kakva pada
jednom u 100 godina u trajanju od 5minuta.
Kod krovnih površina s jako različitom visinskom razinom koje su priključene na
zajednički silazni vod postoji u načelu opasnost da kod snažne kiše ili drugih pogonskih
stanja kišnica s krovnih površina koje se nalaze na višoj razini, na onim površinama koje
su na nižoj razini može dovesti do preplavljivanja. Iz sigurnosnih raloga preporučuje se da
se krovne površine s različitim razinama visine odvode preko separatnih silaznih vodova.
Kod krovne se konstrukcije s unutrasnjim odvodnjavanjima oluka i ravnih krovova u
laganom načinu gradnje uvijek moraju predvidjeti izljevi za nuždu. Kod svih drugih
krovnih konstrukcija se uz uvažavanje očekivanih padalina na lokaciji zgrade, krovne
nadogradnje, krovne geometrije, krovne izolacije, statike krova i karakteriske odljeva u
svakom konkretnom pojedinačnom slučaju treba ispitati jesu li potrebni izljevi za slučaj
nužde. Ako su oni potrebni kod unutarnjeg krovnog odvodnjavanja, mora na svakom
krovnom izljevu postojati slobodni odlijev na krovnom brtvljenju prema odljevu za nuždu
s dostatnom sposobnošću odlijeva. Nadalje, kod visokih zgrada treba provjeriti je li moguć
neometani izljev preko fasade. Ako nije moguća ugradnja izljeva za nuždu, moraju se za
osiguranje odvodnjavanja za nuždu koristiti dodatni sustavi odljeva za nuždu koji se
sastoje od izljeva za nuždu sa sustavima vodova. Sustavi odljeva za nuždu mogu biti u
pogonu s gravitacijskim ili sustavom tlačnog strujanja.

Slika br. 14 – Primjer odvodnjavanja kišnice

11
Slika br. 15 – Primjer vanjske odvodnje kišnice na ravnom krovu

Slika br. 16 – primjer unutarnje odvodnje na ravnom krovu

12
Otvori na krovu
Pored odvodnje postoje i drugi otvori koji se mogu naći na ravnim krovovima a neki od
njih su:
 Dimnjaci
 Otvori za ventilaciju
 Propusti za dilataciju zgrade
 Kanalizacija
 Razne vrste drugih instalacija i dr.

Slika br. 17 – Primjer dilatacionog otvora na ravnom krovu

Otvori služe kako bi dopustili širenje materijala usred „rada“ objekta to jeste, širenje
materijala tokom većih temperatura, a skupljanje tokom manjih. Zbog toga na većim
objektima, u razmaku od 40m, treba ostaviti razmak, jer ako se to ne bi uradilom tokom
ekspanzije betona usljed velikih temperatura došlo bi do pucanja tog istog.

13
Zeleni krovovi
Zeleni krov je odličan način da se izbjegne korištenje skupog crijepa za pokrivanje krova.
Ako je dobro napravljen, toplinska su izolacija s vanjske strane kuće, a i lijepi su, jer na
njima može biti travnjak, cvjetnjak ili povrtnjak. Orijentacijom kuće s obzirom na strane
svijeta omogućava se da Sunce maksimalno prodire u unutrašnji prostor i udara u neku
termalnu masu, podove i zidove, koji akumuliraju toplinu. Zelen krov zimi sprečava
gubitak topline, a ljeti osvježava stambeni prostor.
Zeleni krov može poslužiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da
voda može otjecati. Dovoljna je kosina od svega 0,5 %. Inače, nagib zelenih krovova ne bi
smio biti veći od 40º zbog erozije i očuvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje
tehnologije gradnje i na većim kosinama, ali one i koštaju. Ovisno o statici objekta, treba
paziti i na težinu zelenog krova. Postoje oni gdje je sloj zemlje debeo čak pola metra, do
onih s vrlo tankim slojem zemlje. A može se staviti i šljunak ili bale slame iz kojih s
vremenom krene vegetacija, prvo gljive, a potom žitarice iz zaostalih sjemenki u balama.
Bale s vremenom strunu, pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se
uglavnom koristi za krovišta na gospodarskim objektima.
Zeleni krovovi se dijele u dvije glavne grupe:
 ekstenzivne zelene krovove i
 intenzivne zelene krovove.
Svrha ekstenzivnog krovnog vrta jest imati prirodnu, laganu vegetaciju koja zahtijeva
minimalno održavanje. Uglavnom se koriste sedumi. Također se mogu slagati i zajednice
sa biljem i sedumima otpornim na sušu.
Intenzivno bilje nudi široki spektar mogućnosti dizajniranja, uključujući i stvaranje vrta na
krovu. Mogu se stvoriti prostori za sunčanje, a čak se može posaditi i drveće. Ukoliko je
vegetacijski sloj dovoljno dubok i osigurano je dovoljno vode i nutrijenata, uvjeti za rast
biljaka na krovu praktično mogu biti jednako dobri kao i na zemlji.

Sl. br. 18 – Zeleni krov u Chikagu (lijevo) i zeleni krov u Manhattanu ( desno)

14
ZAKLJUČAK
Kao što je već rečeno u mom maturskom radu, krov je završna konstrukcija svakog
objekta. Ravni krov za razliku od ostalih krovova ima dosta ljepši estetski izgled i s njim se
postiže ušteda materija što je u današnje vrijeme jako bitno. Ova vrsta krova nam
dozvoljava korištenje zadnje etaže u potpunosti. Ja smatram da su ravni krovovi povoljniji
i ljepši u svakom pogled od ostalih krovova.

15
LITERATURA
1. Građevinske konstrukcije, Martin Mittag
2. Građevinske konstrukcije, Tatjana Neidhardt
3. Konstruktivni elementi zgrade, Đuro Pulić
4. https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Zeleni_krov
5. http://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/168/820/ravan-krov-varijante-i-resenja
6. http://spamil.com/usluge/hidroizolacija-ravnih-krovova/

16