HRVATSKA JEZIČNA BAŠTINA

Knjiga 3.

UREDNICA
JELENA HEKMAN MALI
S TARO SLAVENSKO-HRVATSKI
REDAKTORI
STJEPAN DAMJANOVIĆ RJEČNIK
MATEO ŽAGAR
Sastavili
Stjepan Damjanović / Ivan Jurčević /
RECENZENTI Tanja Kuštović / Boris Kuzmić I Milica Lukić /
JOSIP BRATULIĆ
Mateo Žagar
MILAN MIHALJEVIĆ

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica- Zagreb
UDK811.163.1(038)=1!i3.42
MALI staroslavensko-hrvatski Iječnik
I sastavili Stjepan Damjanović ... <et. al.>.
- zagreb : Matica hrvatska, 2004. - (Hrvatska
jezična baština; knj. 3)

ISBN 953-150-558-6

i. Damjanović, Stjepan
MATICA HRVATSKA
441105045 ZAGREB 2004

Mali staroslavensko--hrvatski rječnik izraden je u okviru znanstvehOga projekta
Encikloped\ja hrvatskoga glagoljaštva (br. 0130448) koji je fInanciralo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
UVOD
ili kako se služiti ovim rječnikom
Staroslavensko-hrvatski mali rječnik na­
mijenjen je u prvom redu studentima kroatistike i slavistike koji
se u svom studiju susreću sa staroslavenskim tekstovima, ali i
svima onima koji se zanimaju za slavensku jezičnu starinu. Kor­
pus na koji smo se naslanjali određen je u prvom redu tekstovi­
ma s kojima se studenti susreću, ponajviše onima koji se nalaze
u »Staroslavenskoj čitanci« Josipa Hamma i »Slovu iskona'(
Stjepana Damjanovića, ali i u nekim drugim, starijim izdanjima.
Studenti se u pravilu ne mogu služiti velikim rječnicima staro­
slavenskoga jezika koji su u novije doba dovršeni ili se rade u
paleoslavističkim središtima. Za tim će rječnicima posegnuti
stručnjak-specijalist, jer njega neće moći zadovoljiti građa koju
nudi naš namjenom bitno ograničen rječnik. Ipak, korisnik će i u
našem rječniku naći najveći dio riječi iz staroslavenskoga kano­
na s iznimkom osobnih i zemljopisnih imena koja smo uvrštavali
vrlo selektivno. Kanon, kao što je poznato, uključuje sve najsta­
rije staroslavenske tekstove, tj. one s kraja desetoga i iz jedanae­
stoga stoljeća, glagoljične i ćirilične. Prema njima se pišu i gra­
matike staroslavenskoga jezika.
5
1. Novost je što staroslavenske natuknice nudimo u latiničnoj
grafiji, ali držimo da će to olakšati služenje Rječnikom. U predo­
čenoj tablici čitatelj će naći slova starih slavenskih azbuka i nji­
hovu transliteraciju (preslovljavanje, tj. postupak kojim grafem
iz jednoga sustava zamjenjujemo grafemom iz drugoga po nače­
lu »znak za znak" i kojemu nije prvi cilj da posreduje izgovor
nego da iz njega točno saznamo kako je zapisano u originalu),
kao i danas očekivan način izgovaranja tih slova.
U RJečniku smo na mjestima gdje neko slovo počinje napisali
njegovo ime,brojevnu vrijednost u glagoljici i ćirilici,te očekivan
način čitanja. Ti će podaci uz neka slova biti i jedini,jer se uz njih
upućuje na stupce pod drugim slovom. Tako se riječi napisane u
originalu s početnim ćiriličnim I€ [je] koji nema svoj glagoljični
parnjak, moraju potražiti pod f [e/je], tj. ako u tekstu naidete na
riječ I€AbRd, tražit ćete je pod ed'bva, a riječi napisane s počet­
nim ćiriličnim M [ja], potražit ćete pod grafemom '"Ii (transliteri­
ra se u latinicu kao e, a čita kao valje]); npr. riječ MAĐ naći ćete
kao edb. To znači da smo prednost dali glagoljičnom dijelu kano­
na i ponašali se tako kao da je svaka riječ prvotno napisana gla­
goljicom. Time se griješi protiv realnosti jer je npr. najopsežniji
kanonski tekst Suprasaljski zbornik ćirilični (i mnoge su riječi
samo u njemu zasvjedočene), ali u suprotnome bismo iznevjerili
primjere iz g1agoljičnoga dijela kanona. Dali smo prednost stari­
joj azbuci i stoga što je hrvatska tradicija staroslavenske pisme­
nosti glagoljična. Iz praktičnih razloga primjere napisane s i
(tzv. desetično i, u glagoljici 'P/T, u ćirilici I) podveli smo pod dva­
desetično i (u glagoljici 6, u ćirilici H). Za grafem šta (u glagoljici
'lJ, u ćirilici lJ.I) upotrebljavamo znak e a ne dvoznak što Grčka
slova thita (9), ksi (a),psi Nf) dolaze kao oznaka za brojevnu vri­
jednost, a kada se javljaju u grčkim riječima (ponajviše imenima)
6 7
otisnuta su ukošenim latiničnim dvoslovima prema izgovoru:
th, ks, ps.
Onima koji se tek uvode u problematiku činit će problem i či­
tanje pojedinih latiničnih grafema koje nalaze u transliteraciji
pa ih upozoravamo na ovo:
a) Grafemom e bilježimo fonem [e], ali i skupinu [je]. Ta se sku­
pina izgovara na početku riječi i iza samoglasnika (elika se čita
kao [jeliko], moe se čita kao [moje]). Iznimka je izgovor početno­
ga e u osobnih imena neslavenskoga podrijetla (eva se čita kao
[eva]), te zacijelo u riječima koje su redovito dolazile na početku
rečenice (npr. eda, ese).
b) Grafemom 3 bilježimo glas koji je u staroslavenskom imao
status fonema, a u hrvatskom ima status pozicijski uvjetovane
inačice, tj. izgovaramo ga kad se e nade ispred zvučnoga sugla­
snika (»otac ga je poslao«), dakle kao sliveno [dz].
c) Grafemom i bilježio se fonem [i], ali i fonem Gl te skupina [ji]
pa se moi bog'b čita kao [moj bog], a izraz moi bozi kao [moji bozi].
To odgovara hrvatskom izgovoru.
d) Grafem e izgovaramo kao [št ]: moci čitamo kao [mošti].
e) Znakovi koje zovemo jerovi (jor 'b i jer b) na početku ri­
- -
ječi ne dolaze, a na kraju nječi ih ne čitamo. U sredini riječi
ostvarujemo ih predahom (pauzom). Riječ napisanu kao S'bn'b či­
tamo dvodijelno, kao [s-n], a dbnb kao [d-n]. Jer (b) može ozna­
čavati i mek izgovor prethodnoga suglasnika,tj. može sudjelova­
ti u bilježenju fonema ul i [n] pa se npr. kralb čita kao [kral], a
konb kao [kon]. Kao što se vidi, to odgovara izgovoru u hrvat­
skom standardnom jeziku.
t) Grafem y izgovara se kao stražnje i.
g) Grafem' (jat) čita se kao (je] (iza tvrdih suglasnika) i kao (ja]

I
Obrada po vrstama riječi:
(na početku riječi, iza samoglasnika i iza palatala). To znači da
mesto čitamo kao [mjesto], moe kao [moja], eko kao (jako], a vole Imenice koje pripadaju glavnim (0-, a-) deklinacijama, te u- i

I
kao [vola]. Posebno valja upozoriti na jat iza l, n, ris. i-deklinaciji obrađene su tako da se uz nominativni oblik donosi
Pogledajmo ovu tablicu: genitivni morfem, oznaka za rod i hrvatski prijevod:
žena, -y Ž. - žena
ćirilica glagoljica transliteracija čitanje syn'b, -u m. - sin
(obla)
Kod imenica koje pripadaju konsonantskim deklinacijama i
C"5AHTH 2�MDOć s&liti sjediti ženskoj v-promjeni uz nominativni donosimo potpuni genitivni
RbCIdK'h VWA!l08 Vbsek'b v-sak i dativni oblik:

EO(\'tiTH �ADOć boIeti boljeti tel�, tel�te, tel�ti, s. - tele

smoky, smok'bve, smok'bvi Ž. - smokva
BOt\ld 'lP)AJ.\ vole vola
H1iM'h .pJ.\�08 nem'b njem Imenice srednjega roda na -b(jJe treba tražiti pod istom ime­
nicom na -ie: mqčem.(j)e pod mqčenie, milosrdb(j)e pod mi­
80HldTH V)pJ.\DOć voneti vodati losrdie. Uz te imenice navodimo genitivni završetak-e iako je
p'tiKd b�>+ reka Ijeka riječ o gramatičkome morfemu -a jer želimo, koliko je moguće,
da ono što korisnik traži ima isti oblik u tekstu i u �ečniku: npr.
Odmah uočavamo da se glagoljično jat (lA) u ćiriličnom kor­ bytie, -e s. jer će u glagoljičnom tekstu korisnik naći oblik byti6 .
pusu kadšto u ovim situacijama zamjenjuje ćiriličnim jatom ('ti) pa bi ga obrada bytie, -a s. mogla zbuniti.
a kadšto digrafom ja (Id). Cirilica je preciznije od najstarije gla­ Poimeničene pridjeve obrađivali smo kao imenice:
goljice zabilježila izgovor. Već smo napomenuli da smo slijedili devae, -yj� ž. - djevica, Djevica.
glagoljični način i uvijek pisali e. Govornici hrvatskoga jezika
najbolje će postupiti ako izgovaraju (je] tamo gdje je u hrvat­ Uz zamjenice ne navodimo kojim vrstama pripadaju. Oblik za
skom jat, a (ja] gdje se i u 'hrvatskome nalazi a. koji držimo da ga korisnik neće moći dovesti u vezu s nominati­
vom donosimo i upućujemo na nominativ:
ceuu. v. k'bto
Pridjeve donosimo samo u neodređenom obliku muškoga roda
noV'b prid. - nov

8 9
 Komparativ obrađujemo uz pozitiv i to samo ako su ga glasov­
ne promjene »udaljile« od pozitiva:
. bud'b prid, komp. buždii - slab, beznačajan; malen ( ... )
buždii v. bud'b
Ako glavni brojevi imaju oblik imenice, navodimo im geni­
tivni i dativni morfem:
dev�t.., -i, -i gl. broj -devet
tysqCa, �, -i gl. broj -tisuća
Ako se sklanjaju kao pridjevi, donosimo i oblike za ženski i
srednji rod:
edin'b, edina, edino gl. broj -jedan, jedna, jedno
d'bva, d'bve, d'bve gl. broj - dva, dvije, dvoje
Redne brojeve donosimo u određenom obliku također u sva tri
roda:
V'btoryi, V'btorae, V'btoroe red. broj - drugi, druga,
drugo
Glagole donosimo samo u prezentu u prvom i drugom licu jed­
nine, i to uglavnom od posljednjeg zajedničkog grafema u konju­
giranom i osnovnom obliku. U primjerima gdje se mijenja gotovo
cijela riječ, donosili,smo pune oblike:
vr.str'bgati -ajQ, -aeši -trgati, čupati
gasiti g8ŠQ, gasiši -koriti, kuditi
Upozoravamo da kod glagola sa sufiksom -ova-/-eva- nismo
u završetku navodili zadnji suglasnik zajednički infinitivu i
prezentu jer korisnik može sufiks -ova-/-eva- jednostavno za-
10
mijeniti sufiksom -uj-, tj. »besed-ova-ti« pretvoriti u
»besed-uj-Q«. U Iječniku to izgleda ovako:
besedovati, -ujQ, -ueši -govoriti komu, razgovarati;
raspravljati s kim.
Prezentske osnove glagola koje nisu u infinitivu prepoznat­
ljive upućivali smo na infinitivni oblik oznakom v.
ved- v. vesti1
vez- v. vesti2
Ako dva oblika, ili više njih, imaju isti oblik u natuknici, ali ra­
zličitu gramatičku obradu i značenje, tada se donose zasebno, uz
dopunu natpisanih brojeva.
'
obiti,1 obidQ, obideši - obići, okružiti
obiti,2 obijQ, obieši - obaviti, oviti
nebo,1 nebese, nebesi s. - nebo
neb02 vez. -jer, budući da
Kosu crticu upotrebljavali smo kad je natuknica jedna, a
obrada ima više, npr. kod glagola koji imaju različitu konjuga­
ciju:
imeti, imamb, imaši / imejQ, imeeši -imati (. .. )
ili ako su natuknice različite po tvorbi, ali znače isto i slijede II
Rječniku jedna za drugom:
opresn'bč..n'b / opresn'bčr.sk.. prid. - beskvasni
Oznakom usp. koristili smo se da bismo s obrađene natuknice
upozorili na sinonime (balll, -a m. - liječnik; usp. vrač.. I)
vrač.., -a m. -liječnik; usp. balU), i na istoznačne lekseme koji
se morfološki razlikuju (kamenr., kamene, kameni ln. - ka-
11
men; usp. kam.y l/ kam.y, kamene, kameni m. -kamen, stijena; neskl. -nesklonjiv; nesvr. -nesvršeni;pas. part. prez -pasivni
usp. kam.eDh). Kod pridjeva i priloga tom oznakom često upuću­ particip prezenta; pl. t. - pluralia (plura1ie) tantum; prez. -
jemo na različite tvorbe te na preklapanja i razilaženja u znače­ prezent;prid. -pridjev;prid. mm. -pridjevska zamjenica;pri­
nju: jed. -prijedlog;pril. -prilog; red. broj -redni broj; s. -srednji
rod; sg. t. -singularia (singularie) tantum; svr. -svršeni; V -
različb prid. -različit, drukčiji; usp. različbn'b vokativ; vez. -veznik; mm. - zamjenica; zam. prid. -zamje­
različbn'b prid. -različit; usp. različb nički pridjev; zb. broj. -zbirni broj; zb. im. -zbirna imenica; ž.
Oznaku usp. nismo koristili kod glagola jer držimo da bi -ženski rod.
upozorenja na mnogobrojne raznovrsne veze medu glagolima
jako opteretila Rječnik.
Oznaku v. koristimo nakon »diskriminiranih« natuknica. S
njih upućujemo na uobičajenije, čeŠĆe ili etimološki pravilnije
oblike, odnosno s neobrađenih natuknica (s osnova, s promije­
njenih oblika) na mjesta gdje se obrađuju.

jutru. utr­
ty�a v. tYSQca
maten v. mati
Zagradu smo upotrebljavali kada riječ ima i svoj kraći (odno­
sno stegnuti) oblik da bismo jednom natuknicom upozorili na
oba, npr. avra( a)mlb, te kod glagola koji mogu biti povratni i ne­
. povratni: hvaliti (stV.
U gramatičkom opisu natuknica upotrebljavaju se ove krati­
ce: A -akuzativ; akt. part. pret. I - aktivni particip preterita I;
akt. part. pret. II -aktivni particip preterita II; akt. part. prez­
aktivni particip prezenta; aor. -aorist; br. im. - brojna imeni­
ca; br. prid. -brojni pridjev; čest. -čestica; D -dativ; dv. -
dvojina; dvov. -dvovidni, G -genitiv; gl. - glagol; gl. broj -
glavni broj; gl. im. -glagolska imenica; I -instrumental; im. -
imenica; imp. - imperativ; imper{. -imperfekt;jd. -jednina;
L -lokativ; m - muški rod; mn. - množina; N -nominativ;

12 13
 +Ad

a-slovo »aZb«;' +. -broj 1" cl · avra(a)m'b, -a m . - Abraham,

-broj 1 os. ime
a vez. i čest. -a, ali, no ako; pak a aV'bgust'b, -a m. - August, os.
ne n'b -a kamoli; a bi -ako ime; kolovoz
bi; a se -a evo ave prilo - javno; usp. eve
able prilo -odmah, istom, brzo aggel'b V. an'bgel'b
abLe V. abie
aggelb8k'b V. angelb8k'b
avva neskl. -oče
agnecb, -a m. - janje, Jaganjac
avel'b / aveb., -a m. - Abel, os.
(Krist)
ime
agn�, agn�te, agn�ti S. -janje
avilinie, -Q Ž. - Abilena, zemlj.
agoda v. egoda
aviti (�) V. eviti (s�)
agrikolai, -ia m. -Agrikola, os.
aviud'b / avijud'b, -a m. - Abi-
ime
jud, os. ime
avl- V. evl- agripa, -y m. -Agripa, os. ime

avoroV'b prid. -javorov agrip'b V. agripa

avra(a)mlb / avra(a)mov'b adamoV'b prid. - Adamov
prid. -Abrahamov adam'b, -a m. -Adam, os. ime

17
adoVh / adOVbn1. / adOVb8k'b
prid. -pakleni
ad'b, -a m. -pakao; usp. geona,
tn.ton.
ad'bdieVh prid. - Adijev, prema
Adi, Adije, os. ime
aen., -a m. -zrak
aetii, -a m. -Ecije, os. ime
8Zari� , � m. -Azarij(a), os. ime
8Z'b, mene, mbne mm.-ja;naziv
prvoga slova azb uke
aien. v. aen.
aice, -a s. -jaje
ain. v. iain.
akakii, -a m. - Akakij , os. ime
akov.�ko
akrid'b / akricb., -a m. -skaka­
vac
akrogoniei / akrogoniiprid. -
ugaoni
akrotom'b, -a m. - stijena
akula, -y m.-AkHa, os. ime; usp.
akila
aky vez. -kao, isto kao, kao što,
kao da bi; aky i -kao i, kao
akila, -y m. -Akila, os. ime; usp.
akula
alavastn., -a m. - posudica s
alabastrom
alguin'b, -a m. -od aloje
18
aldU v. al'bdii
aleksandriisk'b / . aleksandrb­
. sk'b prid. - aleksandrijski, . iz
Aleksandrije
aleksandri�, � ž.-Aleksandri­
ja, os. ime
aleksandroVh prid. - Aleksan­
drov
aleksandn., -a m. - Aleksan­
dar, os. ime
alelui� / alilui� / allelu� / alli­
lui� uskl. -aleluja
al'bdii, �ž.-Iađa, brod;usp.la­
dii
al'bkanie, -e s. - gladovanje;
post
al'bkati, al'bčQ, al'bčeši-biti gla-
dan, gladovati; postiti
al'bnii, � ž. -lane
al'bČbba, -y ž. -glad; post
al'bČbbbB'b prid. -postan
al'bČbn'b prid. -gladan; postan;
usp. lačbn'b
al�ksandr- v. aleksandr­
ambakum'b, -a m. - Habakuk,
os. ime
amemurmnii, � m. -kalif, usp.
amemurmnin'b
amemurmniin'b prid. -kalifov
amemurmnin'b, -a m. - kalif,
usp. amemurmnii
amen'b V. amin'b / aminb - antigrafeis'b, -a m. - nadgled­
ametust'b, -a m. -ametist
amidt.sk'b prid. - amidski, iz
Amide
aminadavoVh prid. Aminada­
-
bov, prema Aminadab, os. ime
amin'b / aminb uskl. - amen;
amin'b glagoJjQ vam'b-zai­
sta vam kažem
amori�, � ž. -Amorija, zemlj.
amos'b, -a m. -Amos, os. ime
anagnostb8tvo, -a s. - lektor-
stvo, čitačka služba
analaVh, -a m. - analav, napr­
snik (malo četverokutno platno
koje monasi nose na prsima sa
slikom Kristovih stradanja)
anani�, � m. -Ananija, os. ime
anatoilb / anatolU, a m. -Ana­
-
tolij, os. ime
anak8arh'b, -a m. - Anaksarh,
os. ime
andiohi� v. antiohi�
andrea v. an'bdr�a
angeb, -a m. -anđeo
angelb / angelb8k'b / angelb8ky
prid. -anđeoski
angelb8k'b prid. -anđeoski
ankira, -y ž. -sidro
19
nik.prihoda
antiohi�, � ž. - Antiohija,
zemlj.
antiohiisk'b prid. -antiohijski
antipasha, -yž.-Bijela nedjelja
antifon'b, ,-il m. -antifona
antihrb8t'b, -a m. - antikrist,
Antikrist
an'bdronik'b, -a m. - Andronik,
os. ime
an'btonii / an'btonin'b / an'b­
ton'b, -a m. -Antun, os. ime
anbdrei / anbdrei, -a m. - An­
drija, os. ime
anbdree, � m.-Andrija, os. ime
anbdreOVh / an�oVh / &Bb-
drieVh prid. -Andrijin
&Bbdri� , � m. -Andrija, os. ime
&Bbna, -y m, ž. -Ana, os. ime
an'btipat'b / anthipat'b, -a m. -
namjesnik
apoloni�, � ž. - Apolonija,
zemlj.
apolonoVh prid. - Apolonov
apolon'b, -a m.-Apolon, os. ime
apostol'b, -a m. -apostol; posla-
nik
apostolbsk'b prid. -apostolski
apostolb8tvovati, ujQ, ueši.
- - - arom. prid. -Aronov; usp. aro­
biti apostol, poslanik
appoloni� v. apoloni�
araviisk"b prid. -arabijski
aravi�, � ž.-Arabija, zemlj.
araVb8k"h prid. -arapski
aramoV"b prid. -Aramov
aram"b, -a m. - Aram, os. ime
arei, -ia m.-Ares, os.ime
areta laretha, -y m.- Aretas,
os. ime
ariani v. ari�ni
ariam.sk"b v. ari�ru.sk"b
arieV"b prid. ...,... Arijev; arieva
v�ra -arijanstvo
arii, -e m.-Arije, os. ime
arimate� I arimat�, � ž.
Arimateja, zemlj.
aristid"b,-am.-Aristid,os.ime
ari&ii, -"b m, mn.- arijevci, Ari­
jevi sljedbenici
ariem.sk"h priZ. -arijski; arijan­
ski
armeniiskh / armem.sk"b prid.
-armenski
aromat"b, -a m. -miomiris
aronoV"b prid. - Aronov; usp.
aroDh, arunOV"b
aron"b, -am.-Aron, os. ime
asirs..k"h prid. - asirski aha(a)V"b, -a m.-Ahab, os. ime
noV"b, arunoV"b afedron"b, -a m.- čmar; usp. aCe vez. -ako, kada; aCe li -a
artemon"b / artem"b, -a m. - Ar­ zdd.. ako; iže ace -tko god
temon, os. ime; usp. arthe­
mon"b
arunOV"b prid. - Aronov; usp.
arom., aronoV"b
arteDlh / artemi, -idy ž. - Arte-
mida, os. ime
arhangeloV"bprid.-arhanđeov
arhangel"b, -a m. -arhanđeo
arhiepislmp"b, -a m. - nadbi-
skup
arhierei, -a m, D arhiereovi -
prvosvećenik, arhijerej, sveće­
nički glavar
arhiereisk"b prid. - prvosveće­
nički, arhijerejski
arhiereoV"b prid.-prvosvećeni­
kov, arhijerejev
arthemon"b v. artemon"b / ar­
tem"b
aspida, -y ž. -zmija; usp.gad"b,
ehim.na, zmii, zmi�
aspidoV"bprid.-zmijin, zmijski
assarii, -e m. - asarij, sitan
mjeden novac, v. drahme
asurh, -a m.-Asirac
asirii, -a m.-Asirija, zemlj.
asm v. asurh

�BE
b-slovo »buky«;· �·-broj2,­
u ćirilici nema brojevne vrijed­
nosti
b&gbriti, -:tjQ, -riši -bojiti u gri-
mizno
b&gbrh, -a m. -grimiz
bagrinica, �ž. -grimizni plašt
balU, � m. -liječnik;usp.vračb
balovanie, � s.-liječenje
balb8tvo, -a s. -lijek, liječenje
bllJlb8Jn. prid.-koji se odnosi na
kupanje, kupku
ban�, � ž. -kupka
bedra, -y ž. -bedro
bei v. bez
bez prijed. s G -bez
bezakonenie / bezakonie / be-
zakoBbnie, � s. - bezbož-
22
nost, nepoštenje; prijestup,
zlodjelo
bezakonbnik'b, -a m. - bezbož­
nik;zločinac, prijestupnik
bezakoBbnovati, -ujQ, -ueši -
živjeti bezbožno, u nepoštenju,
bezakonju; činiti prijestupe,
zlodjela
bezakoBbn'b prid. - bezbožan;
nezakonit;usp.bezboibn'b
bezakoBbn� prilo -bezbožno
bezboibn'b prid. - bezbožan;
usp. bezakoBbn'b
bezboib8tvo, -a S. -bezboštvo
bez�znie, � S. - odvažnost,
neustrašivost
bezbec:b.n'b prid. - siguran, be­
zopasan
bezveCbB'b prid. - netjelesan,
nematerijalan
bezviru.n'b prid. - nevin, bez­
grešan; usp.bezgriibn'b, ne­
viBbn'b
bezvodm.n'b prid. - suh; pu­
stinjski
bezvrtlimeBbB'b prid . - bezvre­
men;nepravodoban
bezv�cb.n'b prid. -koji ne zna
bezv�rie, � s. - bezvje:tje, ne-
'I
vjera
bezvtlistbn'b prid. - nepoznat;
neizvjestan, nejasan
bezglubn'b prid.-nijem;tih
bezgn�Vbn'bprid.-miran, blag
bezgodie, � S. - neprikladno,
nezgodno vrijeme
bezgocb.n� prilo - u nepriklad­ bezmqibn'bprid.-muž samo po
no, nezgodno vrijeme
bezgradbniJn., -a m. - osoba
bez domovine, prognanik,
izbjeglica
bezgrišbn'b prid. - bezgrešan;
usp.bezviBbn'b, neviBbn'b
bezdan.stVbn'b prid. - -neza­
hvalan
bezdobb prilo -uzalud
be�Vbn'b prid.-koji nije od
drva
bezdUŠbn'b prid. - bezdušan
bezd'bidie, � S. -suša
bezd'bBa, -y Ž. -ponor, bezdan
bezd'bna�, -y� Ž. - ponor, bez-
dan
bezd'bn'b prid. - bez dna, bez
poda
bezlmeBbn'b prid. -bezimen
bezltlitbn'b prid. -koji ne stari
bezmilostiV'b prid. - nemilosr-
dan
bezmbvie, � S. - tišina; usp.
bezmbVb8tbvie
bezml'bVbn'b prid. - tih
bezml'bvb8tbvie, � S. - tišina;
usp. bezml'bvie
bezm�n.n'b prid. - neizmjeran,
nemjerljiv
imenu (Sveti Josip)
beznadeibn'b prid. - beznade­
žan
beznač�lbB'b prid. - koji nema
početka, koji je oduvijek; vje­
čan
bezokovati, -ujQ, -ueši -biti dr·
zak, bestidan. bezobrazan
bezoob8tvo, -a S. - drskost, be­
stidnost
bezumie. � S. -bezumlje, nera­
zumnost;budalaština, glupost
23
bezum(..)b. prid. - nerazuman,
lud, bezuman; usp. beZUlD.ltD....
bezumld1ik..., -a m. -bezumnik,
nerazuman čovjek
beZUDlltD.... prid. -budalast, lud,
bezuman; usp. bezum(..)b.
bez...lobie, -a s. - nevinost, ne­
dužnost; dobrota
bez...lobbJl...prid. -nevin, nedu­
žan
bez...ratii prid. -miran
bez... čltStvovati v. becltStvo-
vati
benedUn.t..., -a m. - Benedikt,
os. ime
besv6tbJl... prid. - taman, mra­
čan, bez svjetla
beskvasie, -e s. - beskvasan
kruh'
beskvM.m.n... prid. - neoskvr­
!\ien, neokaljan
beskoneč..n...v.beskOnhČbJl'"
beskonhČbJl'" prid. -beskrajan,
beskonačan
beskr1tb..n... prid. -bezbrižan
bes1ovesbJl... prid. - nijem; ne-
razborit; neobrazovan
besloVhn... prid. -nepromišljen
besl...n..n... prid. -bez sunca
besmn.tltStvo v. bes1tmn.t...
stvo
24
bespečab.n... prid. -bezgrešan
besplač..n... prid. - koji je bez
suza, bez pat!\ie
besplodt.n... prid. -neplodan
bespl...tbJlo prilo -bestjelesno
besp....ti,n... prid. -bestjelesan
besposa� prid. -neudana
bespravwUe, -e S. - nepraved-
nost, nepravda
bespraVlodJ.n... prid. -neprave­
dan
besprildadJ,n... prid. - bespri­
mjeran, neusporediv
besprestani prilo -neprestano,
postojano
bespqtbJl'"prid. -besputan, bez
puta
besramie, -e S. - besramnost,
bestidnost; usp. bestudie
besranuJn., -a m. -besramnik,
bestidnik; usp. bestudJ,nik...,
bestucb.c..
besrambn... prid. - besraman,
bestidan; usp. bestudJ,n...
bestrastie, -e S. -život bez pat­
!\ie
bestras..n... prid. - koji je bez
pat!\ie
bestudie, -e S. -bestidnost, be­
sramnost;usp. besramie
bestudJ,nUn., -a m. bestidnik,
- be�da. -y ž. - riječ, govor, raz­
besramnik; usp. besrambk...,
bestud.t.c..
bestudJ,n... prid. -bestidan, be-
sraman; usp. besram..n...
bestudJ,n6 prilo
- bestidno, be­
, sramno
bestucb.c.., -a m. - bestidnik,
besramnik; usp. besrambk",
bestudJ,nik...
best..16nie, -e S. - neraspadlji­
vost
best..16Dbn... prid. - neraspad­
ljiv; usp; neish16Dbn...
best�ž..n... prid. - strpljiv, bez
pritužbi
beshrambnib, -a m. - bes­
kućnik; Qsoba bez domovine,
prognanik, izbjeglica
beec6Dbn...v.bec6Dbn...
be8Č-v. bee-
beS'lomn.tie, -e s.- besmrtnost;
usp. bes'bDlI"'IotltStvo
be8'bDll"'lotbJl'" prid. -besmrtan
bes"'Dl1"IotltStvo, -a s. -besmrt­
nost; usp. beS'lollltl"b ie
bes...nie, -e s. - nesanica; bud­
nost
best.č--v. beC-
25
govor; tekst Evanđelja; propo­
vijed; jezik
bes6dovanie, -e s. - razgovor,
besjeda, govore!\ie
bes6dovati, -ujQ,.-ueši -govori­
ti komu, razgovarati; rasprav­
ljati
bes�men..n... prid. - bez sje­
mena
beCinie, -e S. - neobuzdanost,
razuzdanost
beCin..nica, � Ž. - neobuzda­
nost, razuzdanost; zloupo­
treba
beciDbn... prid. -razuzdan
becis1..n... prid. -bezbrojan, ne-
mjerljiv
beeismeDbn... prid. -bezbrojan
becuVltStVbn...prid. -bezosjeća-
jan
becltStvie, -e s. - obeščašće!\ie;
beCltStvie tvoriti - obešča­
šćivati
beCltStvovati, -ujQ, -u.eši -obe­
ščašćivati
beCltStbJl'" prid. -nečastan
be�e, -e s. -neplodnost; osa­
ma
�... prid. -bez <\jeca; ne­
plodan
bedm.n1t prid. dragocjen, blagov�stiti, �eQ, �stiši - pri­ čest; usp. blagodarenie, bla­ blagod�tltB1t prid. - milostiv,
skupocjen općiti radosnu vijest; navijesti­ godarie pun milosti; usp. blagoda­
beč-v. bee- ti Evanđelje tltB1t
blagodan.stviti, -bllvljQ, -bstviši
bivati, -ajQ, -aeši - ubijati; usp. blagov�8tovati / blagov�st­ blagodMnie, � s. - dobročin-
- - zahvaljivati, iskazivati za­ .
ubivati (lt8t)vovati, -ujQ, -ueši - pri­ stvo; dobro djelo
hvalnost; hvaliti, slaviti
bienie, � s.- udaranje; bičeva­ općivati Radosnu vijest; na­
blagodan.stvovati, -ujQ, -ueši blagodMti, -dejQ, -deeši -činiti
nje viještati Evanđelje .
- zahvaljivati, iskazivati za­ dobročinstvo
binu. v. byti blagov�ati, -ajQ, aeši -prioPĆi­ hvalnost; hvaliti, slaviti blagoizvoliti, -JjQ, -liši - svidje­
bis..n., -a m. - biser vati Radosnu vijest; naviještati ti se; obradovati se
biti, bbjQ, bbeši / bijQ, bieši -tući, Evanđelje blagodan.stVltn1tprid. -zahva-
lan blagoizvol..n1t prid. - ugledan,
udarati, biti blagov�enie, � s. - dobra vi­ slavan
bič.., -a m. - bič jest; Radosna vijest, Evanđelje; blagodatel.., -a m. - dobročini­
blagoizvolenie, � S. -dobrosti­
blago, l -as. -dobro, dobro djelo Navještenje telj
vost, dobrohotnost
blago2 prilo - dobro blagogol�m.n1t prid.- koji ima blagodati, -amb, -asi -činiti do­
blagoispytanie, � S. -brižnost,
blagovoliti, -ljQ, -liši - svidjeti dobre noge bro
pažnja
se, obradovati se blagodat .., -i Ž. - dobro, blago­
blagodaVltC.., -a m. -dobročini­ blagokorenltB1t prid. - pleme­
blagovolenie, -a S. -milost; do­ dat, milost; dobro djelo; usp.
telj nit, plemenita podrijetla
bra volja, dobrota blagod�t..
blagodarenie, � s. - zahval­ blagol�pltB1t prid.- dražestan,
blagovoleno prilo -blagonaklo­
nost, zahvala; Euharistija, pri­ blagodat..niIn., -a m. -dobroči­ ljubak
no, dobrostivo
čest; usp. blagodarie, blago­ nitelj; milostiva osoba
blagoobraz..no prilo - uljudno,
blagovom.n1t prid. -mirisan
dan.stvie blagodatltB1t prid. - milostiv, pristojno
blagovrimem.n1t prid. -točan,
pravodoban blagodarie, � S. - zahvalnost; ispunjen milošću; usp. blago­ blagoobraz..n1tprid. -ugledan,
usp. blagodarenie, blago­ d�t..n1t plemenit
blagov..gocb.n1t prid. - blago­
dan.stvie blagodušie, -a s. - dobro­
naklon, dobrostiv blagopriimičltB1t prid. - prigo­
blagov�rie, � S. - pobožnost, blagodariti, -IjQ, -riši - zahva­ dušnost, dobrodušje dan, prikladan; usp. blago­
bogobojaznost ljivati, iskazivati zahvalnost; blagod�tel.., -a m. - dobročini­ prij�t..n1t
blagov�l'Itn1t prid. - pobožan, hvaliti, slaviti; usp. blago­ telj, dobrotvor blagoprilež..n1t prid. - ustra­
bogobojazan dan.stviti
blagod�t.., -i Ž. - dobro, blago­ jan, postojan
blagov�l'Itn� prilo - pobožno, blagodan.stvie, � s. - zahval­ dat, milost; dobro djelo; usp. blagoprij�t..n1t prid. - prikla­
bogobojazno nost, zahvala; Euharistija, pri- blagodat.. dan; usp. blagopriimičltB1t

26 27
blagorastvorenie, � s. - pri­
kladna mješavina / otopina
blagorodie,� s. -plemenitost
blagoslovenie v. blagoslovle­
nie
blagosloven"h v . blagoslovlen"h
blagoslovesiti, --ešQ, --esiši -
blagosloviti; hvaliti, slaviti
blagoslovestvenie,� s. - bla­
gOslov; usp. blagoslovlenie,
blagoslovecvenie, blago­
sloveienie
blagoslovestviti,-eevljQ, --estvi­
ši - blagoslivljati; hvaliti, uz­
dizati
blagoslovestVltn"h prid. - bla­
goslovljen; usp. blagoslove­
s..n.... blagoslovlen"h
blagoslovestiti,-ećjQ, --estiši -
blagoslivljati; hvaliti, slaviti,
uzdizati
blagoslove8hn"h prid. - blago­
slovljen; usp. blagoslovest­
Vltn"h,blagoslovlen"h
blagosloves"hstvovati, -ujQ,
-ueši -hvaliti, slaviti, uzdizati
blagoslov.enie,� s. -blago­
slov; usp. blagoslovenie, bla­
goslovlenie, blagosloveie­
nie
28
blagosloveienie, � s. - blago­
slov; usp. blagoslovestvenie,
blagoslovlenie,blagoslove ­
evenie
blagosloviti,-vljQ, -viši -blago­
sloviti; hvaliti, slaviti, uzdizati
blagoslovienie, � s. - blago­
slov; usp. blagosiovestvenie,
blagoslovecvenie, blago­
sloveienie
blagoslovlen"h prid. - blago­
slovljen; hvaljen, slavljen, uz­
dizan; usp. blagoslovestVIt­
n"h,blagosloveshD"h
blagosl�ti v. blagoslovest­
viti,blagoslovestiti
blagostyni,� ž. - dobrota; do­
brostivost, blagonaklonost;
usp. blagost..
blagost.. , -i ž. -dobrota; dobro­
stivost, blagonaklonost; mi­
lo'st;
blagost.. n"h prid. - dobrostiv,
milostiv
blagos"htvoriti,-rjQ, -riši -uči­
niti dobro
blagotvoriti, -rjQ, -riši - činiti
dobro
blagočhStiV"h prid. - pobožan,
bogobojazan; usp. blagočb­
sthD"h
blagočhstie, � s. - pobožnost,
bogoljubnost
blagočhSthDo prilo -pobožno
blagočhst.. n"h prid. - pobožan;
usp. blagočhStiV"h
blagoqhanie,-a s. -miomiris
blagoqhan .. n"h prid. - mirisan
bl&g"h prid. - dobar, mio, drag,
umiljat, ljubazan
blagyni,� ž. -dobrota, dobro
bldenik"h,-a m. -svetac, blaže­
nik
blaienie,� s. -blaženstvo, sre­
ća; usp. blaienhStvo
blažen"h prid. - blažen, blago­
slovljen; sretan
blažeBbn"h v. blden"h
blažeBbstvo,-a s. -blaženstvo,
sreća; usp. blaženie
blažiti,-žQ, -žiši -slaviti, veliča­
ti, uzdizati
blazna,-y ž. -zabluda; pogreška
blazniti (s�), blažnjQ (�), bla­
zniši (s�) - obmanjivati (se),
dovoditi (se) u zabludu, kole­
bati (se); biti u zabludi; sabla­
žnjavati (se), izazivati negodo­
vanje
blazn"h,-a m. -pogreška, zablu­
da; grijeh; sablazan; iskušenje
blaznhDič.. prid. - bogohulnički
29
blazDhD"h prid. -kolebljiv, nesi­
guran; pogrešiv; bogohulan
blato,-a s. - blato; usp. brhna,
br..nie, kal"h
bližika,-y m. iž. -rođak, bližnji
bliž..niiprid. -blizak, bližnji
blizllbC",-a m. - blizanac
bliznbČ.. n"h prid. - blizanački;
dvojni
bliz"h / bliz.. prilo -blizu
bliskati (�), -ajQ (s�), -aeši (�)
- bljeskati (se), blještati (se),
blistati (se), svjetlucati (se)
blisk"h,-a m. -bljesak
blistanie,� s. -bljeskanje, blje­
sak; odsjaj, sjaj; usp. bliscanie
blistati �, -ajQ s�, -aeši � -
bljeskati se, blještati se, blista­
ti se, svjetlucati se
bliscanie,� s. - bljeskanje, blje­
sak; odsjaj, sjaj; usp. blistanie
bliscati (�), -ajQ (�), -aeši (s�)
- bljeSkati (se), blještati (se),
blistati (se)
blhvati, bljujQ, bljueši - povra­
ćati
blhvotina,-y ž. -bljuvotina
bl..canie,� s. -bljeskanje, blje­
sak; odsjaj; usp. blistanie
bl..cati (�), -CjQ, (�), -iiši (�)­
blještati (se), blistati (se)
bl�d... prid. -blijed
bl�d�ti,-dejQ, -deeši -blijedjeti
bJjudo, -a s. -pladanj, velik ta-
!\iur; usp. bJjud...
bJjud..., -a m. -plada!\i, velik ta­
!\iur; usp. bJjudo
bJjusti (s�), bljudQ (�), bljudeši
(�) - čuvati (se), paziti (se),
brinuti se; stražariti
bl�diV'h prid. - brbljav; usp.
bl�n...
bl�,1 -i m. -brbljavac
bl�,2 -i ž.-besmislica, brblja­
rija; koještarija
bl�k'b,-a m. -brbljavac
bl�... prid. - brbljav; usp.
bl�V'h
bl�sti, bl�Q, bl�eši - brbljati,
nejasno govoriti; bludničiti
blqdiliCe,-a s. -mjesto poroka i
razvrata, javna kuća
blQditi, blQždQ, blQdiši - lutati,
ski�ti, bluditi; bludničiti
blqd.oJjubie,� s. -razvratnost
blqd...., -a m. -razvrat, blud; pre­
ljub
blQCb.nik..., -a m. - razvratnik,
bludnik
blqd.t.nith8tvo, -a s. - bludni­
štvo, prostitucija
30
blqd.r.nica,� ž. -bludnica
blqdttničlIsft prid. -bludnički,
razvratan
blqdllno prilo -razvratno, blud­
no, razuzdano
blqdlln... prid. -razvratan, blu­
dan, razuzdan
bo vez. i čest. -jer, zato što; stoga;
pa, ta
bogatiti (�), -aĆQ (s�), -atiši (s�)
-bogatiti (se), obogaćivati (se)
bogat... prid. ---" bogat
� bogath8tvie �/ bogath8tvo, -a
S. -bogatstvo
bogat�ti �, �jQ s�, �eši � -
bogatiti, obogaćivati
bogoavlenie V. bog�vlenie
bogoborie,-a, S. -borba protiv
Boga
bogobon.n... prid. -koji se bori
protiv Boga; usp. bogoko­
torlln'b,bogosvan.n...
bogobon.cll,-a m. - borac pro­
tivBoga; usp. bog08Van.nik...
bogovesellln... prid. -koji se ra­
duje uBogu
bogovid..cll, -a m. - vidjelac
Boga
bogoV'hgodlln... prid. - bogou­
godan; usp. bogogodlln..., bo­
gol�pt>n..., bogougodlln...
bogoglasIlnO prilo - božanskim
glasom
bogogodlln... prid. - bogougo­
dan; usp. bogoV'hgodiln...,bo­
gol�plln"',bogougodlln...
bogodarenie,� S. - darBožji
bogokotorIIn'" prid. - koji se
bori protiv Boga; usp. bogo-
borlln"',bogosvan.n...
bogol�pllno prilo - nalik Bogu,
prilično Bogu
bogol�plln... prid. - bogougo­
dan; božanski; usp. bogoV'h­
godhu..., bogogodlln..., bogo­
ugodlln...
bogoJjubiV'h prid. - koji ljubi
Boga, pobožan, bogobojazan
bogoJjub..cll,-a m. -bogoljubac
bog�m.n.z'bk... prid. -koji mrzi
Boga
bogomqd.r'lo prid. - božanski
mudar
bogonaučen... prid. - od Boga
naučen
bogonosiV'h / bogonosIln... prid.
- koji nosi u sebi Boga
bogonos..cll,-a m. -koji nosi u
sebi Boga
bogoobrazlln... prid. - koji je
Bogu nalik
31
bogopoznanie / bogorazumie,
� m. -spoznaja Boga
bogorodica, � Ž. -Bogorodica .
bogorodičin... prid. -Bogorodi­
čin
bogo8Van.nib, -a m. - borac
protivBoga; usp. bogobon.cll
bogosvan.n... prid. -koji se bori
protiv Boga; usp. bogobon.­
n...,bogokotorIIn'"
bogoslovestviti,-eevljQ, -estviši
- govoriti o Bogu, hvaliti
Boga, propovijedati, naviješta­
ti Evanđelje
bogosloveslltvovati,-ujQ, -ueši
-govoriti o Bogu, teološki ra­
spravljati
bogosloviti,-vljQ, -viši -govori­
ti o Bogu, hvaliti Boga
bogoslovlenie,� S. -bogoslov­
lje
bogosloVllenie v. bogoslovle-
nie
bogosloVIIn... prid. -bogoslovni
bogosloVIICII,-a m. -bogoslov
bogoubiiclI, -a m. - ubojica
Boga
bogougodlln... prid. - bogougo­
dan; usp. bogoV'hgodlln..., bo­
gogodlln...,bogol�plln'"
bo,ou�en1tprid. -odBoga nau­ . bol�ti, boljQ, boliši - bolovati,
čen
bo,ooloStiV1t prid. - bogoboja- bol�riu1t,-a m, mn. bol�re -ve­
zan, koji Ablje Boga
bo,očJoStivepri. l
bo,očloSt..UOprilo
bo,ooMI>C",-a m. -pobožan čo-
vjek
bo,olIvlenie, � S. -Bogojavlje- bosti,bodQ, bodeši -bosti
nje; usp. epifani�
bo,..., a m -Bog, bog
- .
bogyni,� Ž. -božica
boiiiprid. -Božji
boilt8k1tprid. -božanski, Božji
boiJoStvo,-a s. -božanstvo
boi..stVl>U1t prid. - božanski,
Božji
boleprilo
bo1ii V. v:elikJ.
bol6,-i m. -bolesnik, nemoćnik braIn.,-a m. -svadba; brak
bol..ma V . bol..mi
boll>mipri. l
usp. boll>Š..mi
bo16n1tprid. -bolestan
boll>Š..mi prilo
ma; usp. bol..mi
bol�zm., -i Ž. - bolest, boležlji­ branlt8k1tprid. -ratni, borbeni
vost; bol. patnja
bol�zm.n1t prid. - bolestan, bo­
lan
biti bolestan; trpjeti bol, patiti
likaA
bol�n.sIn.prid.-velikaAki
boreme, � s.-borba; usp. bra-
me,bran..
borI>C.., -a m. -borac
bonprid. -bos
bollzu1t,-i ž. -strah, bojazan
boliti �, bojQ �, boiAi S� -bojati
se
brada,-y Ž. -brada
brady,brad'bve, brad'bvi Ž. -sje­
kira, bradva
brad�ti,-d�jQ, -d�eši -obrasta-
ti, dobivati bradu
brazda, -y Ž. -brazda
branie,� s. -borba; natjecanje;
usp.br8nl>,borenie
braniti,-n.iQ, -ni�i -braniti
br8nl>, -i Ž. - natjecarije; bitka,
boj, rat; usp. boreme, branie,
br8nl>
brati (�), boIjQ (s�), boreši (s�)
-boriti se, vojevati
bratie V. bratrie
bratoJjubutvie,� S. -bratska
ljubav; usp. bratroJjubie
bratontvorenie, � S. - brati­
mljenje; usp. bratrotvorenie
bratoubii8tvo, -a s. - bratou­
bojstvo
bratrie, � ž. - bratstvo, braća;
usp. bratrloStvo
bratroJjubie,-a S. -bratska lju­
bav; usp. bratoJjubloStvie
bratrotvorenie, -a S. - brati­
mljenje; usp. brato81ttvore­
me
bratn,-a m. -brat
bratrl>n ..prid. -bratski
bratrl>8tvo,-as. -bratstvo; usp.
bratri�
bratu��d1t,-a m. -nećak
brat- V. bratr-
bratukyprio l buest.., -i Ž. -ludost, glupost
bra�"u1tprid. -svadbeni; syno-
ve bra�..mi -svadbeni gosti
brailonO,-a S. -hrana, jelo; usp.
pica,pi�me
brai..m.ce, a s. -hrana; pričest
- bukar&,-i m. -knjigoznanac
brid1tk1tprid. -bridak, oštar
britva,-y Ž. -britva
bnVl>,-i Ž. -obrva
bnzoprilo
bnu�,brbnb Ž, mn. -oklop
br1t8elie,� s ,zb. mn. - krhoti-
ne, komadići
brysalo,-a s. -ručnik, ubrus
brl>Vl>Uo,-a S. -brvno
brl>na,-y Ž. - blato, prljavština;
usp.blato,brl>uie,kal1t
brl>nie,� s. -blato; usp. blato,
brbua,kal1t
brl>nI>U1>prid. -blatan
bri,...,-a m. -brijeg
brii..u1tprid. -bregovit
briz..u1t,-a m. -travanj
bremem.u1tprid. -opterećen
brem�, bremene, bremeni S.
-breme, teret
briCi V. uebriCi
b�canie,� s.-zveketanje, bre­
canje
bui prid. - lud, glup; usp. OI'Q­
diV1t
buistvo, -a S. -glupost, ludost,
bezumlje
buky,buk'bve, buk'bvi Ž. -slovo;
štivo, napisan tekst, listina
bunn1tprid. -buran, olujan
buri,� Ž. -bura
b'l>drost.., -i Ž. -čilost, živahnost

32 33
b1ldrJ. prid. -čio, živahan; UBp. b�diti,MždQ, bMiAi -siliti, .pri­
b"bidn. nudivati
b"bd�nie,� B. bdjenje
- becb.n"b prid. - bijedan; težak;
b"bd�ti,b'hždQ, b'hdiAi -bdjeti opasan
b�ianie, � B. - bijeg; UBp. be­
b"bidn.prid. -čio, živahan; UBp.
stvo
b1ldrJ.
b"bh"bma I b"bh"bmb prilo -uop­
blJiati, MŽQ, Mžii!i - bježati;
UBp. b�lati
'lP V B
će; UBp. b'hiijQ
b�liti,�JjQ, MliAi -bijeliti
b"bčela,-y ž. -pčela
b�lorizbCb,-a m. -laik
b'hiijQ prilo -uopće; UBp. b"bh"b­ blJlostb,-i i. bjelina; čistoća
-

ma I b"bh"bMb
byvati, -ajQ, -aeAi - nastajati;
događati se; održavati se; nala­
ziti se
bylie,-e B. -(ljekovito) bilje
bystn. prid. - bistar; čio, živa­
han
byti,esmb, esi (neBvrš) I bQdQ, bQ­
deAi (svrš), aor. byh'b, impr
Mah'b, kond. bimb byl'b akt.
part. prez. sy (m, s), sQci (i) -
biti; dogoditi se I događati se;
nastati I nastajati
bbrati,berQ, bereAi-brati, sabi­
rati
bytie,-e s. bitak, biće
-
begati,-ajQ, -aeAi -bježati; usp.
Mžati
beda,-y i. -nevolja, jad
beb prid. -bijel
b�siti �, MAQ s�, MsiAi s� -biti
valeti 8�,-1�jQ s�, -l�eši s� -va-
opsjednut demonom
ljati se
b�sovanie,� B. -bijes, bjeAnje­ v-slovo »vMy«;· 'tP. - broj 3" B·
nje - broj 2 vapa,-y i. -bara
b�SOVbSkl. prid. -demonski va -N, A dvo zam. ty varaava,-y m.-Baraba, os. ime
bestvo,-a B. bijeg; UBp. beia­ varahiin"b prid. - Varahijin,
-
vaaloVbprid. -Baalov
nie prema Varahija, os. ime
vaal"b,-a m. -Baal, os. ime
ben,-a m. -zao duh, demon variti,l varjQ, variši - ići napri­
vabiti, vabljQ, vabiši - vabiti,
be8bnovati 8�,-ujQ s�, -ueši � ­ mamiti jed, preteći; prethoditi, doći
biti opsjednut demonom ispred
vavilon"b,-a m.-Babilon, zemlj.
be8bn"b prid. - bijesan; opsjed­ variti,2 varjQ, variši-kuhati, va­
vavilonb / vavilonb8k"b prid. -
nut demonom riti
babilonski
beienie, -e S. -bijes; op�ednu- V&r"b,-a m. -vrućina, žega
tost demonom vaditi,važdQ, vadiši -tužiti, op­
tuživati, klevetati V&r"bV&r"b, -a m. - barbarin;
beien"b prid. - bijesan
vai neskl, m. mn. -palmine gra­ stranac
bQdQv. byti
ne; usp. vae v&r"btolomei, -e m. - Bartolo­
bQdQCii prid. - budući; bQ­
valiti �, valjQ s�, vališi s� -va­ mej, os. ime
dQcee -budućnost
ljati se, kotrljati se V8l'b,-i i. -palača, dvorac

34 35
variti, -6jQ, -6eAi - prethoditi,
pretjecati, dolaziti ispred
V88Dh prilo -vjerojatno, valjda
Vdb, vala, vaie zam. - vd,
vMa, vMa
v� neBkl, B. mn. - palmine gra-
ne;UBp. val
va'nie, -6 B. - kip, skulptura
ved.- V. vesti
vedro prilo -vedro
vezde V. VbIIbde
vele V. o vele
veleglasbno prilo - vrlo glasno
velericiV'b prid. - razmetljiv
velieimeBbn'h prid. -slavan
veli�d'h, -a m. - izjelica
velii prid. - velik; velii dbBb -
blagdan; us p. veliki.
veliistvo, -a B. - veličina; UBp.
velikota
velikoduibn'h prid. - velikodu­
Aan
velikol'potie, -e B. - veličan­
stvenost
velikota, -y ž. - veličina; usp.
veliistvo
velik'h prid, komp. v�Cii, boW ­
velik; velik1. dbBb -blagdan;
velika(') ned'l' - Uskrs;
usp. velii
36
veli�aV'b prid. - umiAljen, ohol;
ponosan
veli�anie, -6 B. - umiAljenost,
oholost; ponos
veli�ati (s�), -ejQ (�), -aeAi (s�)
- veličati (se), slaviti (se), uz­
dizati (se); razmetati se; UBp.
veli�iti (�)
veliMe, -6 B. - veličina; uzviAe­
nost, veličanstvenost; UBp. ve·
li�bStvie / veli�bStvo
veH�iti (�). -čQ (s�),-čiAi (�) -
veličati, slaviti, uzdbati; raz­
metati se; UBp. veli�ati (s�)
veli�bStvie / veli�bStvo, -a B. -
veličina, uzviAenost; veličan­
stvenost; usp. veličie
veli'n., -a m. - belijal, đavao
velmi v. velbmi
velbbqd'h, -a m. - deva
vebbqidb prid. - devin
velbglasbBb prid. - glasan
velbdarovanie, -6 s. - darežlji-
vost,dobrotvornost
velbz'vob / velbz'vul'h, -a m.
- Belzebub, Sotona
vebi v. velii
velbl'pota, -y ž. - veličanstve­
nost, uzvišenost
vebl'P'h / velbl'pbn'h prid. -
veličanstven, uzviAen
velbDli prilo - vrlo, veoma; jako,
glasno
velbmoj�, -b pl. t. -plemići,vel·
može
velbmqđrbStvovati, -ujQ, -ueAi
- razmetati se
velbricevati, -ujQ, -ueAi - raz­
metati se
velbriciV'b V. velericiV'b
velflnie, -e B. -zapovijed, nared­
ba, nalog, odredba; UBp. pove­
l'nie
velflti, veljQ, veliii - zapovijeda­
ti, naređivati, nalagati; htjeti,
željeti
ve�amin'h, -a m. -Benjamin,
os. ime
ve�miBb prid. -Benjaminov
vepn., -a m. - vepar
veriga, -y Ž. -lanac
ver�, � ž. - zasun, zapor
veseliti (�), -ljQ (s�),-liši (�)-
veseliti (se), radovati (se); ve­
selo živjeti
veselie, -e s. - veselje, radost;
gozba
veselo prilo -veselo,radosno
vesel'h prid. -veseo, radostan
veslo, -a s. - veslo
vesna, -y ž. - proljeće
37
ve8Bbn'h prid. - proljetni
vesti, vedQ, vedeši, 1. l.jd. Bigm.
1. aor. V�S1> -voditi
vesti (�), vezQ (s�),vezeti (s�) -
voziti (se), jahati, ploviti
veSbn- V. VbIIbn'h
vehh'hprid. -star,davni; vet'h­
hyi zavih - Stari zavjet
vet'hiati, -ajQ,-aeši - starjeti
VeCb, -i ž. - stvar, predmet; na­
rav, ćud; događaj, zgoda; po-
sao, čin
veCbn'h prid. -predmetni,stvar­
ni, materijalni
VeCbStvo, -a B. - predmetna
stvarnost
vooen., -a m. -večer
vooennii prid. - večernji
večeri, � ž. - večera, gozba
večerenie, -e B. -večeranje
vooeriti, -6jQ,-6eši - večerati
vidimo prilo vidljivo
-
vidim'h prid. - vidljiv; usp. vi­
dom'h, vidbn'h
vidovati, -ujQ,-ueAi -promatra­
ti, motriti
vidom'h prid. - vidljiv; UBp. vi­
dim'h, vidbn'h
vidsaida V. vid'h8alda
vid'h, -a m. -vid; pogled; izgled
vid'b88ida, -y ž. - Betsaida,
zemlj.
vid..saicb.sk..prid. -betsaidski
vicb.n.. prid. - vidljiv; usp. vi·
dim.., vidom..
vidJ.cob, -a m. -očevidac, svjedok
vid�nie, -tl s. - gledanje, proma­
tranje; pogled; vid; izgled
vid�ti, viždQ, vidiAi -vidjeti; gle­
dati
vina, -y ž. - krivnja, propust;
uzrok, povod; izgovor
vinarb, -a m. -vinogradar
vino, -a s. - vino; vinova loza,
grožđe; vinograd
vinoVbn.. prid. - kriv; vino­
Vbna tvoriti -okrivljavati
vinograd.., -a m. -vinograd, vi­
nova loza
vinogracb.n.. prid. - vinograd­
ski
vinodatie, -tl s. -darovanje vina
vinopiVbCa / vinopiica, � m. -
vinopija, pijanica
vinopitie, -tl s. -pijenje �na
vin&nik.., -a m. - začetnik, po­
kretač
vinbn.. prid. - kriv, okrivljen;
prouzročitelj; obvezan; vinski;
vim.na (s..)tvoriti -obveza­
ti, zadužiti
38
virb8av�, � ž. - Bat-šeba, os.
ime
vis�nie, -tl s. - viset\ie
vi�ti, viAQ, visiAi -visjeti
vitani�, � ž. -Betanija, zemlj.
vitanie, -tl s. -Qbitavanje, bora-
vak
vitati, -8jQ, -aeAi -obitavati, bo­
raviti, živjeti; navratiti
vitie v. v�tvie
vitlee-, vitleo--, vitlio--, vitl�o-­
v. vitblee-, vithbleemb
vitbleem.., -a m. - Betlehem,
zemlj.
vitbleemskiprid. -betlehemski
vitbleom.., vitbl�mb, vitbleo­
m.. v. vitbleem..
vi�lica, � ž. -vihor, oh.\ia
vithleem.. / vithbleemb v. vitb­
leem..
vlaga, -y ž. -vlaga
vladyka, -y m. - vladar, gospo­
dar; vlast
vladyčica, � Ž. -vladarica, gos­
podarica
vladyčbn.. prid. -vladarov, gos­
podarev
vladyčb8k.. prid. -vladarski
vladyčbstvie / vladyčb8tvo, -a
. vlwnqti, -nQ, -neAi - mucati
s. - vladavina, vlast, gospoda­
ret\ie
vlasvimisati, -s8jQ, -saeAi - bo­
gohuliti
vlasviml6ti, -tljQ, -tleAi - bogo-'
huliti
vlasvimi�, � ž. -hula, bogohu­
ljet\ie
vlastelin.. / vlastelb, -a m. -
gospodar, vladar
vlastelbsk.. prid. -vladarski
vlasti, vladQ, vladeAi - vladati,
upravljati
vlastb, -i ž. - vlast, sila, moć;
područje vlasti
vlasf- v. vlasv-
vlas.., -a m. -vlas, dlaka, kosa
vlasen.. prid. -od kose, dlakav
vlačiti, -čQ, -čiAi -vući, odvlačiti
vl..k.. 1, -a m. -vuk; usp. vlbk..
vl..k.. 2 usp. vl�ci
vl..na, -y ž. -val; vuna
vl..niti 8�, -t\iQ s�, -niAi s� -biti
valovit, talasati se, lelujati se
vl.. nbn.. prid. -valovit
vl..n�ti �, -tljQ s�, -tleAi s� -biti
valovit, talasati se, lelujati se
vl..nenie, -tl s. -udaranje valova
o obalu, talasanje
39
v"'hvovanie, -a s. - vračanje,
magija
vl..hvoVbn.. prid. - magijski,
čarobni
v"'hvoJjubie, -a s. - strast za
vračanjem
v"'hv.., -a m. -vrač, čarobt\iak
vl1>ČbCb, -a m. - stričak (biljka)
v"'šbba, -yž.-vračanje, magija
vl..šbbbn.. prid. -magijski
vl..šb8k.. prid. - vrački
vl"šb8tvie / vl"šb8tvo, -a s.
- vračanje, magija
vlbk.., -a m. - vuk; usp. VI..k1>l
vleci, vlekQ, vlečeAi, akt. part.
pret. l. vl'bh -vući, odvlačiti
voaniMtges.. neskl. - Boaner­
ges, os. ime
voda, -yž. -voda; vodena povrAi­
na (rijeka, jezero, more)
voditi, voždQ, vodiAi - voditi
vodono8.., -a m. - vodonoAa;
vjedro, posuda za vodu
vodono8b, -i ž. -vjedro
vodopiica, � m. - vodopija
VOdOtOOb, -a m. -vodeni tok; po-
tok
vocb.notrdovihprid. -koji bo­
luje od vodene bolesti
vodltJl1oprid. - voden
voidr., -a m. - vođa; vojvoda,
knez
vozitl.�, vožQ s�, voziAi � - vo-
ziti (se), ploviti (se)
VOZ1o, -a m. - kola
volvo vom1o
vom1o, -a m. - vojnik, ratnik,
mn. voini/voi-vojnici,vojska
voim.stvo, -a m. -vojska, vojna
služba; ot�ti voim.stvo -na­
ruliiti vojničko dostojanstvo
voieka, -yž. -rat,borba; vojska
volav. vol�
vole čest. -i gle; dakle; zar (ne),li
voliti, voljQ, volilii - htJeti, želje.
ti; davati prednost,pretpostav­
ljati
voloVbn1o prid. -volovski; 8QP-
1'Q1J'It voloVbl1yi - volovska
zaprega
vol1o, -u m. -vol
vob.n1o prid. - dragovoljan, vo­
ljan, hotimičan
vole, � ž.-volja; odluka,namje­
ra; želja,zahtjev; pohota,lako­
most; bez volt; -nenamjerno;
po voli - dobrovoljno
vol�volevez. - ili-ili, bilo-bilo
volejqprilo -rado, s voljom
40
vo�, � ž. -vonj, miris
von�ti, �jQ,�Ai - mirisati
VOOZ1o, -a m. -Booz,os. ime
VOU1o, -a m. -vosak
voe.,a, -y ž. - bič
voevati, vojujQ, vojuelii - rato­
vati
voevoda, -y m. - vojskovođa,
zapovjednik; vladar; vojvoda;
prefekt
Voevodin1o prid. - vojskovođin,
zapovjednikov; vladarov; voj­
vodin; prefektov
VoeVocb.sk1oprid. -koji se odno­
si na vojskovođu, zapovjedni­
ka, vladara, vojvodu, prefekta
voevocb.stvo, -a s. -prostor vla­
danja vladara,vojvode,prefek­
ta; vojvodstvo
vrabii, � m. - vrabac
vralJ'lt, -a m. -neprijatelj
vrdenie, � s. -vračanje, gata-
nje
vrdiiprid. -neprijateljski
vrdt.da, -y ž. - neprijateljstvo;
vrddq im�ti -mrziti
vrd&dovati, -ujQ,-uelii -nepri­
jateljevati; mrziti
vr�b8kyprilo -neprijateljski
vranoV1o prid. - gavranov; vra­
nin
vran1o, l -a m. - gavran,vrana
vran102prid. - cm
vrata, -b s,pl. t. - vrata
vratarica, � ž. -vratarica
vratan., -a m. - vratar; usp.
vratt.nik1o
vratiti (�), vraĆQ (s�), vratilii
(s�) - vratiti (se); obratiti (se)
vrat1o, -a m. -kolo,kotač (za mu­
čenje); nazupćani obrambeni
zid
vrat'lok1oprid. - kolebljiv, nepo­
stojan, nestalan
vratr.nik1o, -a m. - vratar; usp.
vratlU"b
vračevati, -ujQ, -uelii - liječiti,
ozdravljati
vračeV10prid. -liječnikov
vračevr.n1o/vračeVb8k'loprid. -
liječmčki
vračr., -a m. -liječnik; usp. balii
vračr.ba, -y ž. -liječenje, iscjelji­
vanje
vračr.br.noprilo -liječnički,me-
dicinski
vračr.br.n1oprid. -koji liječi
vrbba, -y ž. -vrba
vrbbie, � s. - vrbik
vrbVb, -i ž. - konopac, uže
vrbženie, � s. -bacanje
41
vr108ta, -yž. - životna dob; nara­
litaj
vrbtogradan., -a m. - vrtlar
vrbtograd1o / vrbt'lo / vrbt'lopO­
gracb, -a m. - vrt
vrbt'lop1o, -a m. - vrt; lipiJja, jaz­
bina
vrbt�ti 8t;, Vl"'bĆQ s�, vntilii � -
vrtJeti se
vrbhovr.n1o / vrhOVbnb prid. -
vrhovni, najviIii, glavni
vr1ohuprijed. s G - iznad, nad,
povrh
vrbhupril. - gore
vrbh1o, -u m. -vrh
.. vrr.-
vr....v.
�ti, vreždQ, vr&:lilii - ozlije­
diti; oštetiti
vred1o, -a m. - ozljeda, rana;
bolest; ne vredu 81otvoriti
,
(imeti) -odbaciti što kao ne­
vrijedno
vredr.n1oprid. -ozlijeđen
vreždati, -ajQ,-aelii -ozljeđiva­
ti, raniti
vreždenie, � s. - ozljeđivanje,
ranjavanje
vremenr.n1o prid. - vremenski,
privremen, kratkotrajan, ne­
postojan
�m�, vr�mene, vr�meni B. -
vrijeme, razdoblje; godiAnje do­
ba, trenutak; prigoda, dobra
prilika; ob m'hD.oga �­
mene - već odavno; v'h � ­
m � - navrijeme, u pravi čas
�ti v. VIt�ti
vrAtice, -a 8. - torba
�ci, VI"bgQ, VI"bžeAi - baciti
(se), vrgnuti
vs-v. V'h8-
v'h prijed. B L i A - u; VIt čemIt­
čemu, radi čega; v'h t� - protiv
tebe; v'h nezaapQ v. V'hneza­
aPQ
V'hblagovoliti, -voljQ, -voliAi -
učiniti Ato milostivo
V'hbAgati, -ajQ, -aeAi - utrčati
V'hbAgnQti, -nQ, -neAi - pobjeći u
Ato
V'hvesti, -edQ, -edeši - uvesti
(uvedem)
V'hvleci, -ekQ, -ečeAi - uvući
V'hvociiti, --oždQ, --odiši - uvoditi
V'hvreti, V'bVbrQ, V'bvbreAi - uda-
riti
V'h�ćH, -rbgQ, -rbžeAi - ubaciti
V'hveriti, -rjQ, -riši.....:. uvjeriti; po­
vjeriti
V'hvesiti, -ešQ, -esiši - objesiti
42
V'hvMti, V'bV�jQ, V'bv�Ai - upu­
hati
V'hgaidanie, -e 8. - ugađanje
V'hgaidati, -ždajQ, -ždaeAi -
ugađati
V'hglaAenie, -e 8. - poučavanje,
poduka
V'hglQbiti, -bljQ, -biAi - udubiti
V'hgnezditi �, -eždQ s�, -ezdiAi
s� - ugnijezditi se
V'hgoditi, --oždQ, --odiAi - ugoditi
V'hgod&nik...., -a m. - mio, drag,
ugodan; božii V'hgod&nik"b -
bolji ugodnik
V'hgodbJl.... prid. - ugodan
V'hdaati v. V"bdaAti
V'hdati, -amb, -asi - dati, uručiti,
predati; V'hdati s� - odati se,
predati se; podati se, potčiniti
se
V'bdaeti, -ajQ, -aeši - davati,
uručivati, predavati; V'hdaeti
s� - odavati se, predavati se;
otpravljati se
V'hdvareti �, -ejQ s�, -eeši � -
nastanjivati se, naseljavati se
V"bdvlgnQti v. V'hzdvlgnQti
V"bdvoriti �, -rjQ s�, -riši s� -
nastaniti se, naseliti se
Vhd.rqžati, -ajQ, -aeAi - usprav­
ljati, podizati
V'hdrqžiti, -žQ, -žiši - uspraviti,
podignuti
V'hdunQti /V"bd....hnQti, -nQ, -ne­
ši - puhnuti, duhnuti
v....dAti, v'bdeždQ, V'bdeždeši /
v'bd�jQ, V'bd�eAi - staviti, polo­
žiti
V'hžagati, -gajQ, -gaeAi - užizati,
paliti
V'hždelati, -ajQ, -aeši - žudjeti,
čeznuti
V'hždelAti, -lejQ, -leeši - žudjeti,
čeznuti
V'hžd�dati (�), -ajQ (s�), -aeši
(s�) - ožeđati
V'hžeci, -egQ, -ežeši - užeći, za­
paliti
V'hži3ati, -ajQ, -aeši - užizati,
paliti
V'hžizati vo V'hži3ati
V'hžltgati, -ajQ, -aeši - užeći, za­
paliti
V'hZ vo V'hz....
V'hzakoniti, -njQ, -niši - ozako­
niti, propisati zakonom
V'hzakonie, -e 8. - zakon; zako­
nodavstvo
43
V'hzal(1.)kati (s�), -l('b)ČQ (�),
-l('b)čeAi (s�) - ogladnjeti
V'hzbiti, -ijQ, -ieši - udariti
v....zblagoslovestviti, -ećtvjQ,
-estviši - blagosloviti
V'hzboeti �, --ojQ s�, --oiši s� -
uplaAiti se
V'hzbraniti, -njQ, -niAi - zabra­
niti; spriječiti; uskratiti
V'hzbraneti, -ejQ, -eeAi - zabra­
njivati, priječiti; suprotstavlja­
ti
V'hzbuditi, -uždQ, -udiši, akt. -
part. pret. lo V'bzbuždb - pro­
buditi
v....zbuždati, -ajQ, -aeši - buditi
V'hzbužd& Vo V'hzbuditi
V'hzbuenie, -e 8. - glupost, lu-
dost, budaIaAtina
V'hzb....nQti, -nQ, -neši - probudi­
ti, prenuti
V'hZbLrati, -berQ, -bereši - sa­
brati, pokupiti, skupiti
V'hzbesiti (�), -eŠQ (s�), -esiAi
(s�) - razbjesniti, razbjesnje­
ti se
V'hzbA80vati �, -ujQ s�, -ueši s�
- postajati bijesnim
V'hzbAsLneti, -n�jQ, -n�ši - raz­
bjesnjeti se
�zb6iati, -ajQ, -aeši - postajati �zvraCati (�), -ajQ (SQ), -aeAi
bijesan (s�) - vraćati (se), obraćati se;
�zb6ienie, � 8. - bijes, bje-. povlačiti unatrag
snilo �zvracenie, � 8. - vraćanje,
�zvaliti, -JjQ, -liši - navaliti, povratak
nagurati �zvriCi, -rbgQ, -rbžeši - podi­
�zvariti, -IjQ, riši - zakuhati, gnuti; položiti, povjeriti
rastaliti �zvyiiti, -yAQ, -ymši - podi­
�zveličati, -ajQ, -aeši - veliča­ gnuti
ti, hvaliti, uzdizati
�zv�rovati, -ujQ,-ueši - povje­
�zveličiti, �, --čiši - uvećati; rovati
učiniti velika (dobra) <ljela;
v'bzdsiti s�, �šQ s�, �siši � -
uzveličati, uzdići; proslaviti
objesiti se
�zveseliti (�), -seJjQ (s�), -seli­
�zv�stiti, �cQ, �stiši - priop­
ši (�) - razveseliti (se)
ćiti, navijestiti
�zvesel�ti, �jQ, �ši - razve­
�zv�cati, -ajQ, -aeAi - priopći­
seljavati
vati, navjeAćivati
�zvesti (�), -edQ (s�), -edeši
�zv�enie, � s. - priopćenje,
(s�) -odvesti gore, uzvesti; iz­
navještenje
baviti, osloboditi; uvesti, prive­
sti; podignuti; uzdignuti se; �zv��nie, � s. -puhanje
gorditi se �zv�ti, -v�jQ,-vooši -puhnuti
�zvitie, � s. - prednost �zv�zati, �žQ, �žeši -poveza-
�zvitl., -i ž. - prednost ti; pridodati
�zvl�i, �kQ, �češi - izvući �zgarati �, -rajQ s�, -raeši s�
�zvoditi, -oždQ, -ođiši - podi- - zapaliti se
zati, uzdizati �zglaVhnica, � ž. uzglavak,
- plata; odmazda; slovo V'bzda­
�vratiti (�), -acQ (�), -atiAi jastuk
(�) -uzvratiti, vratiti; poslati �zglagolati, -ljQ, -leši - progo­
natrag; vratiti se; promijeniti; voriti; �zglagolati na kolO
okrenuti se; odvratiti - optužiti koga
�zglasiti �, -aAQ s�, -asiši SQ ­
uzviknuti, oglasiti se; �zgla­
siti kogo - pozvati (dozvati)
koga
�zglaiati, -AajQ, -šaeši - uzvi­
kivati
�zglaienie, � s. - usklik, podi­
zanje glasa na kraju molitve iIi
pjesme
�zgn�titi, �CQ, �tiši -zapaliti
(vatru)
�zgnQŠati �, -ajQ �,-aem s�­
gnušati se, gaditi se
�zgo,",ti �, -IjQ s�, -riši � ­
zapaliti se
�zgraditi, -aždQ, -adiši - iz­
graditi, utvrditi
�zgraidati, -ždajQ, -ždaeši -
utvrđivati
�zgraždenie, � 8. - gradnja,
utvrda
�zgn.d�nie, � s. - nadme­
nost, oholost
V'bzgn.m�ti, -mljQ, -miši -zagr­
mjeti
V'bzdanie, � s. - naknada, na­
niju S'btvoriti - dati izvje­
štaj, dati račun
V'bzdati, -&mb, -asi -dati, izdati;
platiti, uzvratiti
�zda�nie, � s. - naplata,
(uz)vraćanje
�zda�ti, -ajQ, -aeši - vraćati,
otplaćivati; (iz)davati; �zda.
jQ hvalQ - zahvaljujem
�zdvignQti, -nQ,-neši - uzdig­
nuti, podignuti; sagraditi; pro­
buditi; ustvrditi, postaviti
�zdviienie, � s. - uzdizanje,
podizanje
�zd�ati, -ižQ, -ižeši / -ajQ,
-aeAi - uzdizati, podizati
V'bzde u. VhSbde
V'bzdiviti �, -vljQ �, -viši s� -
užasnuti se
V'bzdivi�ti, �jQ, �eši - podiv­
ljati
V'bzdirati, -ajQ,-aeši -razdirati
V'bzdradovati se, -ujQ s�, -ueši
s� - razveseliti se
V'bzciraziti, -ažQ, -aziši - odvra­
titi
V'bzdrasti, -tQ, -teši - porasti
V'bzcirastiti, -acQ, -astiši - uči­
niti da izraste; razmnožiti
V'bzciraiati, -žajQ, -žaeši - od­
vraćati
V'bzcirast'b, -a m. - pojava; uz­
rast; zrela dob

44 45
V'JJzdrJ,žati (s�), -žQ s�, -žiši s�
- zadrža(va)ti (se); suzdrža­
(va)ti (se); V'JJzdrJ.žavati s�
č..to -pridržavati se čega
V'JJzdrJ.znQti, -nQ, -neši -ohra­
briti, drznuti
V'JJzdrydati, -ajQ, -aeši -zarida­
ti, zaplakati
v ... zdr..v ..novati, -ujQ, -ueši
-pozavidjeti
V'JJzdrflmati (s�), -mljQ (s�),
-mleši (s�) - zadrijemati, us­
nuti
V'JJzdunQti, -nQ, -neši -puhnuti
V1>zduh..., -a m. -zrak, uzduh
V1>zd...hnQti, -nQ, -neši - udah-
nuti, uzdahnuti
V1>zduAl>DI> prid. -zračni
V1>zd1>hnQti, -nQ, -neši -uzdah-
nuti
Vl>zdyhanie, -e s. - uzdisanje
V1>zdyhati, -ajQ, -aeši -uzdisati
V1>zdbrati, -derQ, -dereši -išču-
pati
V1>zdfllati, -ajQ, -aeši -pružati,
protezati
V1>zdflti, -ejQ -eeši / -deždQ, dež­
deši - podignuti, protegnuti
(ruke); uzdignuti (oči)
46
V1>zigrati �, -ajQ s�, -aeši s� -
poskočiti od radosti
V'JJzimanie, -El 8. - upad, zauzi­
manje
V'JJztmati, V1>zemljQ, V1>zemleši /
-ajQ, -aeši -(pre)uzimati; ubi­
rati, skupljati; podizati; V1>zi­
mati kom...kanie - pričešći­
vati se; V1>zimati č�st.. -
sudjelovati; V1>zimati grflhy
-oduzimati grijehe
V1>zirati, -ajQ, -aeši - gledati,
motriti
V1>ziskanie, -a s. -traženje
V1>ziskateb., -a m. -istražitelj
V'JJziskati,l -ajQ, -aeši - tražiti;
istraživati; htjeti, žudjeti
V1>ziskati, 2 -iskQ, -ićeši -potra­
žiti, istražiti; poželjeti
V1>ziskovati, -ujQ, -ueši -tražiti
V1>ziti, -idQ, -ideši - popeti se;
uzići, otići gore; izrasti, nara­
sti; izići, otići
V1>zlagati, -gajQ, -gaeši - pola­
gati, stavljati
V1>zlakati, v. V1>zal(...)kati (s�)
V1>zležati, -ležQ, -Iežiši - ležati
(za stolom)
V1>zletfJti, -lećQ, -letiši - uzle­
tjeti
V1>zleci, -1�gQ, -l�žeši - leći (za V1>zmflriti, -IjQ, -riši -odmjeri­
stol), zaleći ti. izmjeriti
V1>zlivati -ajQ, -aeši -nalijevati, V1>zmfltati, -ajQ, -aeši -'- uzvitla-
izlijevati ti; bacati
V1>zUflti, -1�jQ, -leeši -nalijevati, v..zm�sti, �tQ, �teši - smesti,
izlijevati . smutiti
V1>zložiti, -žQ, -žiši - položiti, V1>zmQžati, -ajQ, -aeši - ohra­
postaviti; V1>zložiti flzvy - briti
raniti; V1>zložiti oči -uprije­
ti oči
V1>zmQtiti, -QČQ, -Qtiši -uzmuti­
ti; smesti, smutiti
V1>zlflganie, -El 8.
- zalijeganje
(za stol, pri gozbama) V1>zmQcati, -ajQ, -aeši -mutiti;
tresti; smućivati
V1>zlflsti, -ezQ, -ezeši -popeti se,
uspeti se V1>zmQilenie, -e 8. - smutnja,
V1>zJjubimyi prid. -omiljeni nemir; uzburkanost
V1>zJjubiti, -bljQ, -biši -zavolje­ V1>znak... prilo - nauznak, pole­
đice
ti; čeznuti za čime
V1>zJjublenie, -e s. -ljubav; žud­ V1>znenavidflti, -iždQ, -idiši -
zamrziti
nja, čežnja
V1>zJjublenik..., -a m. -miljenik V1>znep..cevati, -ćujQ, -eueši -
misliti što o komu, držati koga
V1>zJjublen... prid. - omiljen,
drag za što
V1>zmagati, -gajQ, -gaeši -moći, V1>znesenie, -e S. - uznesenje,
biti kadar uzdizanje
V1>zmetati v. V1>zmfltati V1>znesti, -SQ, -seši - uzvisiti,
V1>zmož..n... prid. - moguć; V1>­ uznijeti, uzdići; povisiti
zmož..na s...tvoriti -ojačati V1>zniknQti, -nQ, -neši - (iz)ni­
V1>zmooi, -ogQ, -ožeši -moći, uz­ knuti
moći; osiliti, ojačati; svladati V1>znisti, -nbZQ, -nbzeši -nadje­
V1>zm..zdie, -e s. -naknada nuti, nataknuti
47
Vltznositi, �šQ, �siši - nositi uzeti, primiti; dobiti; ukloniti; Vltla�ti �, -ajQ �, -aeši � lju­
� Vltnimati, V1>nemljQ, V1>nemleši /
gore, uznositi; uzvisivati, povi­ podići; Vltz�ti kom'hkanie - ljati se -ajQ, -aeši-opažati, razabira­
Bivati; Vltzn�i - nosač pričestiti se Vltleiati, -ŽQ, -žiši -marljivo se ti; v...nimati seb� -čuvati se
Vltzno�i v. Vltznositi Vltz�tie, -a s. -primanje baviti čime v...nisti, V1>DbZQ, V1>nbzeAi -za­
Vltznoienie, � s. - uznesenje; VItkluti, -adQ, -adeši - natova­ VItlivati, -ajQ, -aeši - ulijevati biti, zabosti, zarinuti
uzdizanje, slavljenje riti Vltlitie, � s. -ulijevanje; žrtva Vltniti, -idQ, -ideši, akt. part. pret.
VltzllbZllQti v. Vltznisti VItkopati, -ajQ, -aeši -zakopati, Vltli�ti, V1>lejQ, V1>leeši - uliti, l. v1>Šbd1> / V1>šed1> -ući, stu­
Vltzon., -a m. � izgled; pogled okopati ulijevati piti
Vltz(...) prijed. s A -za; umjesto; VItkoreniti, -njQ, -niši -ukorije­ v...loVbn"'prid. -miran, polagan V'bDitie, � s. -dolazak
blizu, pokraj; blagod�tJ. VltZ niti; Vltkoreniti � -pustiti v...loiiti, -žQ, -žiši -uložiti, po­ v...noziti, �žQ, �ziši - zabiti,
blagod�tb - milost za milost korijene staviti zabosti
Vltz... vanie, � s. -poziv; doziva­ vhlmp... / VltkuPb prilo - zajed­ v...lb8titi -bĆQ, -b8tiši -obmanu- Vltnositi, �šQ, �siši -unositi
nje, pozivanje no; istodobno; usp. Vltku� ti, prevariti v...nutiti, -ŠQ, -šiši-čuti, dočuti
VltZ'bvati, V1>zoVQ, V1>zoveši-uz­ Vltkupbn... prid. -zajednički v...l�sti, �zQ, �zeši-ući, stupiti v...nutn. prilo - unutra
viknuti, zazvati, pozvati; na­ Vltku� prilo -zajedno; istodob- v...mesti, -etQ, -eteši -baciti Vltn... prilo -van
zvati no; usp. VItkup... / VltkuPb
v...metati, -eĆQ, -ećeši/-ajQ, -seši v...n... prijed. s G - izvan; usp.
VltZ'bpiti, -ijQ, -ieši -zavapiti VItkusiti, -ušQ, -usiši -okusiti Vltn�2
-bacati
Vltz�riti �, -rjQ s�, -riši s� - VItkus..., -a m. -ukus v...nbznQti, -nQ, -neši - zabiti,
Vltmeniti, -njQ, -niši -ubrojiti;
razbjesnjeti se VItInUati, -ajQ, -aeši -kušati, je- smatrati koga za što zabosti, zarinuti
.
Vltzyvati, -ajQ, -aeAi -zvati sti
Vltn..mati V. Vltnimati
v...m�riti, -rjQ, -riši - pokoriti,
Vltzbmati v. Vltzimati Vltkuienie, � s. -kušanje, jede- poniziti Vltn� prijed. s G i prilo -izvan,
V'bZbm'" v. Vltz�ti nje
v...m�stiti, �ĆQ, �stiši - smje­ vani; usp. Vltn...
VItzbriti, -rjQ, -riši -pogledati VltkysnQti, -nQ, -neši-ukiseliti stiti; obuhvatiti v...necbnb I Vltneibnb prid. -

VltZbrinie, � s. -pogled Vltky�ti, �jQ, �eši -ukiseliti v...m�tati, -ajQ, -aeši -bacati (iz)vanjski
Vltzhriti, -rjQ, -riši -pogledati VItlagalice, -a s. -torba Vltm�cati, -ajQ, -aeši -obuhva­ Vltnejqdu prilo i prijed. s G -
Vltz�hati, �Q, �deši - izvesti VItlagati, -gajQ, -gaeši -ulagati, ćati; smještati se; shvaćati vani, izvan; usp. v...nejqde
(izvezem) umetati; naređivati v...mešenie, � s. - tijesto Vltnejqd� prilo - vani; usp.
VIt�ti, V1>ZbmQ, V1>zbmeši, 3. l. VItlaziti, -8ŽQ, -aziši -ulaziti v...nezaapq prilo - naglo, nena­ Vltn�jqdu
jd. V1>Z�t1>, aor. V1>Z�S1> / V1>Z�­ VItlaz..., -a m. -ulaz dano, iznenadno v...negda(ie) vez. -kada, uvijek
h1>, akt. part. pret. l. V1>Zbm1>- VItlati � V. Vltla�ti � v...nesti, -8Q, -seši -unijeti kada

48 49
V'hn�ti, V'bnbmQ, V'bnimei§i -
opaziti, primijetiti; V'hn�ti �
- zapaliti se
V'bnqtn. prilo - unutra
V'hnqtn.m. prid. - unutarnji
. V'hpro8iti, -oi§Q, -osiši - upitati;
v1tnqtrltjqdu / v1tnqtrltjqdA
prilo - unutra
V'hobraziti, -ažQ, -azii§i - stvori­
ti, oblikovati, napraviti
V'horqiiti, -žQ, -žii§i - naoružati
V'hpadati, -dI\iQ, -daei§i - upa­ V'hpr1tV'hzIAganie V. pr1tVOV'h­
dati
V'hpraianie, � 8. - pitanje; ispi­
tivanje
V'hprdati, -šI\iQ, -i§aeši - pitati,
ispitivati; istraživati; moliti,
zahtijevati
zamoliti
V'hpro81t, -a m. - pitanje; slučl\i
V'hpro8ltnlk.1t, -a m. - mislilac
V'hproienie, � 8. - pitanje; ono
što je izmoljeno
zleienie, pr1tvoV'hzlflganie
V'hrqeati �, -I\iQ �, -aei§i· SQ - V'hskliknqti, -njQ, -nii§i - uskli­
padati, sručivati knuti, uzviknuti
V'h�iti, -čQ, -čii§i - povjeriti V1t8k.licanie, � 8. - klicanje;
V'hS V. V'hZ1t U8p. V'bskliknoveDJe
V'hsaditi, -aždQ, -adiši - postavi­ V1t8kloniti, -njQ, -nii§i - uspra­
viti
ti; usaditi, posaditi (biljke)
V'h8veripflti, -p@jQ, -p@ei§i - ra- V'h8klonenie, � S. - uspravlja­
zbjesnjeti se nje
V'h8eliti, -ljQ, -lii§i - naseliti V1t8kolebati �, -I\iQ �, -aei§i SQ /
V'hselena, -y Ž. - svijet -bljQ SQ, -bleši SQ - zateturati
V'h8elenafl, -yjQ Ž. - svijet V'h8kori V . skorfl
V'h8kooiti, -čQ, -čii§i - uskočiti
V'h8elenie, � 8. naseobina, na-
-

V'hpadenie, � 8. -pad, upadanje V'hpriky prilo - protivno; V'h­ selje, mjesto stanovanja, obita­ V1t8krai prijed. s G - (po)kraj,
V'hpa.sti (�), -adQ (�), -adei§i prflky glagolati - proturje­ valište do, kod
(s�) - upasti čiti
V'hselenltsk1t prid. - (sve)opći, V'h8kriliti, -ljQ, -lii§i - uzbuniti
V'hperiti, -rjQ, -rii§i - poletjeti V'hp�i, �gQ, �žeši - upreći svjetski V'h8krilie, � S. - obrub (na tka-
V'hpe�aliti �, -ljQ s�, -lii§i .s� - V'hpustiti, -ucQ, -ustiši - pustiti V'hselflti, -1@jQ, -l@ei§i - useljava­ . nini)
rastužiti se u što, pripustiti ti; naseljavati V'hskri�ati, -čQ, -čiši - kriknuti,
V'hpiti, -ijQ, -iei§i - zvati, vikati V'hpucati, -I\iQ, -aei§i - puštati u
V'hsieti, �jQ, -ooši - zasjati zavapiti
što, pripui§tati
V'hplakati, -lačQ, -lačei§i - zapla­ V'hskakati, V'bskačQ, V'bskačeši - V1t8kr1tbflti, -bljQ, -bii§i - ožalo­
V'hraVltniti 8�, -njQ s�, -niši � -
kati skočiti, skakati stiti se, rastužiti se
izravnati se, izjednačiti se
V'hpl1ttiti �, -bCQ s�, -btii§i s� - V'hrazumiti, -mljQ, -miši - ra­ V'hskladati, -dI\iQ, -daei§i - shS-­ V'h8kr1tmiti, -mljQ, -miši - od­
utjeloviti se gati, polagati hraniti
zjasniti, uputiti
V'hpl1tcenie / V'hpl�enie, � 8. V'hri8niti, -njQ, -niši - ukorije­ V'hsklanflti �, �jQ SQ, -ooši SQ - V'h8kn.sati, -I\iQ, -aeši - uskrsa- .
- utjelovljenje niti se, utvrditi se uspravljati se vati
V'hpl�iti, -čQ, -čii§i - poredati V'h�diti, �ždQ, �diši - poreda­ V'hsklasti, -adQ, -adeši - složiti, V'hskritsenie / V1t8kn.snovenie,
V'hplit, -a m. - vapl\i, krik ti, uvrstiti položiti � 8. - uskrsnuće; usp. V'h­
V'hpraVltditi �, -hždQ s�, -bdiši V'h�idenie, � 8. - red, niz, po­ V'hskliknovenie, � 8. - klica­ skrešenie, V1t8tavlenie, V'h-
� - dosegnuti pravdu redak nje; usp. V1t8klicanie 8taflnie

50 51
 V'WIJ.rior.sn.q ti, -nQ, -neAi - uskr­
snuti
V'lt8krisiti, �AQ, �siAi - podići;
probuditi (za nov život), uskri­
siti
. V'WJkriSItD'h prid. - uskrsni
V'WJkriAati, -ajQ, -aeAi - uskrisi­
vati
; V'WJkriienie, � s. - uskrsnuće;
usp. V'WIkn.senie / vwkr..-
snovenie, vNtavlenie, V'h­
stdnie
V'WIkuriti �, -rjQ �, -riAi s�, -
zadimiti se
V'hskypfiti, -pljQ, -pim - uskipje­
ti, prekipjeti; biti pun
V'hskymQti, -nQ, -neAi - uski­
snuti, postati kiseo; zavreti
V'WI�ti, -sejQ, -�eAi - uski­
snuti, postati kiseo; zavreti
V'WIkQJQ prilo - zaAto
V'WIlaviti, -vljQ, -vim - proslaviti
V'WIladiti, -aždQ, -adiAi - zasla­
.
diti
V'WIlaneti s�, �jQ s�, �ši s� -
naslanjati se
Y'l>sledovati / V'WIledbstvovati,
-ujQ, -uem - slijediti
V'WIled... V. sled...
V'WIlepati, -pljQ, -pleši -izvirati
52
V'h8ID.ieti �, -m�jQ �, -m�i �
- nasmijati se
V'WIQlr'hdeti �, -'bždQ �, -'bdiAi
� - usmrdjeti se, zasmrdjeti
V'h8JDeeti � V. V'WImieti �
V'h8pitanie, � s. - domaća, ras-
plodna životinja
V'h8pitati, -ajQ, -aeši -othraniti
V'h8piteti, �jQ, �ši - othraniti
V'h8plakati (�), -lačQ (s�), -lače-
ši (�) - zaplakati
V'h8planQti, -nQ, -neši -planuti
V'h8plaCenle, � s. - naknada
V'h8pleskati, -ećlQ, -aIleši - za-
pljeskati
V'h8plicevati, -ujQ, -ueši - zabu­
čiti
V'h8pJjunQti, -nQ, -neši - plju­
nuti
V'h8pominanie, � s. - sjećanje,
pamćenje
V'hspominati, -ajQ, -aeši - sjeća­
ti se; podsjećati
V'h8pOmenQti / V'WIpom�nQti,
-nQ, -neši - sjetiti se, podsje­
titi
V'WIpopl ...zenie, � s. - posrtaj
V'WIpojQ V. V'hspeti
V'hsprieml- V. V'WIpriimati
V'h8priimati, -riemljQ, -riemleši
- primati, prihvaćati
V'h8prij�ti, -riimQ, -riimeši -
primiti, prihvatiti
VIo8prositi, -oŠQ, -osim - zapita­
ti, zatražiti
V'h8prititi, -eĆlQ, �tiši - zaprije­
titi, prekoriti; zapovjediti
V'h8precati, -ajQ, -aeši - ugroža­
vati; koriti, prekoravati
V'hspricenie, � 8. - prijekor
V'hsp�nQti, -nQ, -neši - prenuti
se, probuditi se
V'h8pr�tati, -ajQ, -aeši - zausta­
viti, priječiti
V'WIpustiti, -ućlQ, -ustiši; V'h8pU­
stiti pe8l1h - zapjevati pje­
smu
V'h8pucati, -ajQ, -aeAi; V'WIpU­
cati pe&nb - počinjati pjevati
pjesmu
V'WIpytati, -ajQ, -aeši - pokuša­
vati
V'h8p6vati, -ajQ, aeši - pjevati
V'WIpeti, -pojQ, -poeši - zapjeva­
ti, proslaviti pjesmom
V'h8p6tie, � 8. - pjevanje; kuku­
rikanje
�t.. pril. - (u)natrag
53
V'hstavati, -vajQ, -vaeAi - usta­
jati
V'hstavitel.., -8 m. - uzročnik
V'WItaviti, -vljQ, -viši - postaviti;
podići, uspraviti
V'hstavleti, -1�jQ, -l�eši - postav­
ljati; uskrsivati
V'WItavlenie, � 8. - uskrsnuće;
usp. VWlkn.senie / V'hSkns­
novenle, V'hskr6ienie, V'h.
staenie
V'WItaniV'h prid. - marljiv, spre­
man, hrabar
V'hstanie, � 8. - ustajanje, diza­
nje; ustanak
V'WItan..n'b prid. - koji se odnosi
na ustajanje, dizanje, ustanak
V'hstati, -aDQ, -aneši - ustati;
pobuniti se, suprotstaviti se
V'WItaeme, � s. - ustajanje;
uskrsnuće; usp. V'WIkriienie,
V'hskrbsenie / V'h8krwmove­
nie, V'hstavlenie
V'WItaeti, -ajQ, -aem - ustajati, .
suprotstavljati se
V'hstenati, -nQ, -neši - zaste­
njati
V'WItirati, -ajQ, -aeši - trti, tr­
ljati
V'h8tlapiti, -pljQ, -piši - umiriti,
ukrotiti
Vlt8tok'h, -a m. - izlazak (Sun-
ca); istok; usp. V'h8hoch
V'h8točiV'h prid. - bijesan
V'hStoo..n'h prid. - istočni
V'h8trepetati, -peeq, -peeeAi -
zadrhtati
V'hStrr.gatl, -ajQ, -aeAi - trgati,
čupati
V'h8trr.PQtl, -nQ, -neAi - istr­
gnuti, iAčupati
V'hStrr.3ati, -ajQ, -aeAi - trgati,
čupati
V'h8t.i �, -SQ s�, -seAi s� - za­
tresti se
V'hStrqbiti, -bljQ, -biAi - zatrubi­
ti, rastrubiti
V'hSt'hknQti, -nQ, neAi - nata­
knuti; na m8h V'h8hknQti
- raspeti
V'h8t�PQti, -nQ, -neAi -stegnu­
ti, krotiti
V'h8t�3anie, -a s. - potrebovanje
V'hS�3ati, l -ajQ, -aeši / �žQ,
�žeši -istraživati, ispitivati;
.
potrebovati
V'hSt�3ati, 2 �ŽQ, �žeši-istraži­
ti, ispitati
V'h8tQiiti, -žQ, -žiši -zateći se u
nevolji
54
V'h8tQpiti, -pljQ,. -piAi - ući, stu-
piti
V'hsud'h V. V'h8QCl'h
V'h8ue prilo - uzalud
V'h8hvaliti, -ljQ, -liAi - pohvaliti,
zahvaliti
V'h8hlQpati, -ajQ, -aeAi - prositi
V'h8hodlti, -oMQ, -odiAi - uzla­
ziti
V'h8hod'h, -a m. - izlaz; izlazak
(Sunca); istok; izvor; usp. V'h­
stok'h
V'hshoidenie, � 8. - uz lazak,
uznesenje
V'h8hoUJti, -ocQ, -oeeAi - htjeti,
poželjeti, zaželjeti
V'h8hul�ti, -1�jQ, -1�Ai - grditi,
kuditi, sramotiti
V'h8h'ht�ti V. V'h8hot�ti
V'hshytati, -ajQ, -aeši - otimati,
prisvajati, grabiti
V'h8hytlti, -ycQ, -ytiši - oteti,
prisvojiti, pograbiti
V'hshycati, -ajQ, -aeši -otimati,
grabiti
V'h8hycenie, � 8. - grabež,
pljačka
V'h8hyC..nik'h, -a m. - razbojnik,
pljačkaš
vwnJati, -ljQ, -leAi - poslati
gore, uzaslati
V'h8Ylati, -ajQ, -aeAi - slati gore;
V'h8Ylati hvalQ - zahvaljivati
se
vr.synenie, � s. -posinjenje
V1t8YPati, -ajQ, -aeAi -usuti, na-
suti
V'hdl�ti V. V'hsel�ti
V'hdsti, Vb�dQ, Vbs�eši-sjesti
V'hd�ti / V'hdti, -�jQ, -s�eši
- posijati, zasijati
V'hsQd'h, -a m. -pričest
V'h8Qdr.n'h prid. - pričesni
V'htainoinu.n'hprid. - tajno uh-
vaćen
V'htoricejQ prilo - drugi put
V'htoropn.vyi red. broj; V'hto­
ropn.va4!J sqbota - prva su­
bota poslije Uskrsa
V'htoroe prilo -drugi put; drugo
(u nabrajanju)
V'htoryi, V'htora4!J, V'htoroe red.
broj - drugi, druga, drugo;
V'htoryi na de�te - dva­
naesti; usp. drugyi, druga�,
drugoe
V'htorr.nik'h, -a m. -utorak
V'htrr.t'hrati, -ajQ, -aeši-poslati
u pakao
55
V'ht'hcepril. -nataAte; usp. tbC"
V'hhodlti, -oždQ, -odiAi - ulaziti,
stupati
V'hhod'h, -a m.-ulaz, prilaz; usp.
V'hhoidenie
V'hbodJ,n'h prid. - ulazni, prila­
zni, pristupni
V'hhoidenie, � S. -ulaz, prilaz,
pristup; usp. V'hhod'h
V'hcuditi �, -uždQ s�, -udiAi s�
- začuditi se, zadiviti se
V'hir.d'h V. V'hniti
V'hdsariti s�, -rjQ s�, -riši s� -,
postati kraljem ili carem; preu­
zeti vlast
Vl>Činiti, -njQ, -niAi - poredati,
svrstati
Vl>Čin�ti, �jQ, �Ai-redati, svr­
stavati
V'h�isti, -ČbtQ, -čbteši -pribroji­
ti, ubrojiti, uračunati
V'h�lov��enie, -a S. -počovječe­
nje
V'h�lov��iti s�, -čQ �, -čiši s� -
počovječiti se, postati čovje­
kom
VI>Č�lo, -a s. -početak
�ti, VbčbnQ, VbČbneši - po­
četi
V'hŠed'h V. V'hniti
V'ltium.6ti, �jQ, �Ai - zdumje·
ti, bučiti
Vltilid v. VItDiti
V'IIilt8t(v)ie, � s. - ulaz, pristup,
prilaz, dolazak
V'lt6hati, Vh�dQ, Vh�deAi - uvesti
(uvezem...)
Mova I vt.eiovica, -y ž. - udo·
vica
Vltd.ovičlt prid. - udovički
VItZ- v. V'ItS-
Vltniti v. Vltniti
Vltriti, -rjQ, -riAi - kipjeti, vreti
VWtaIn. v. Vlt86kI.
Vlt8evid� prid. - svevideći
Vlt8evladyka, -y m. - svevladar
Vlt8ev6dy prid. - sveznajući
Vlt8egdapril. - uvijek, stalno
Vlt8edrltžitellt, -a m. - Svemo·
gući
Vlt8edrJ.žitellt8tvo, -a 8. - sve·
moćnost, svemOĆ
VIt8edrŽ� prid. - svemogući
Vlt8eŽego:m... prid. - sažgan, po-
sve izgoren
Vlt8eličlt8ky prilo - uopće u VltČerapril. -jučer
VIt8eUlo,... prid. - svemoguć
Vlt8eĐOOltn... prid. - cjelonoćni
Vlt8eplodltn... prid. - koji se od·
nosi na žrtvu plodova
56
vlt.e.rltdlt prilo - svesrdno,
srdačno
VIt8eI1tžagae:m... prid. - žrtva
paljenica; usp. VIt8e....ieie·
Die, olokavto:ma
VIt8e....ieieDie, -a S. - žrtva pa·
ijenica; u8p. VIt8e....žagae:m...,
olokavto:ma
Vlt81t,1 -i Ž. - selo
VIt... ,2 Vlt86/V1t8a, VIt8e zam. -
sav, sva, sve; svaki, svaka,
svako
Vltllid e prilo - posvuda, svugdje
Vlt8ltžde prilo - posvuda; uopće
Vlt81tD... prid. - trgoviAni, sajam·
ski
VItslJko prilo - uopće, posve, zaci·
jelo
Vlt86kI., Vlt86ka, Vlt86ko zam. -
svaki, svaka, svako; sav, sva,
sve
VltsiJmo prilo - (po)svuda; sva·
kamo
VltslJčIt8k ... prid. - svaki; sav
VltslJčlt8ky prilo - svakako
Vlt8Qdul Vlt8Qd6prilo - (po)svuda
�erae..ntt prid. -jučerdnji
vy - vi, vas N i A mn. zam. ty
vyvl6Ci, �kQ, -ečeAi - izvući,
istrgnuti
vyvri ci, -l"bgQ, -l"bžeši - izbaci·
ti, odbaciti
vygoDiti, -njQ, -niši - izgoniti
vy,...nati, vyženQ, vyženeši -
prognati, izgnati, otjerati
vydati, -amb, -asi - dati, izdati
vyinttn...prid. - postojani, stalni
vyinQ V. vynQ
vyknQti, -nQ, -neši - naviknuti
se, naučiti
vylaaiti, -8ŽQ, -aziši - izlaziti
vyne.tt, -eSQ, -eseši - iznijeti
vym�, vymene, vymeni 8. -vime
vyinQ I vynQ prilo - neprestano,
bez prestanka
vyrinQti, -nQ, -neši - istjerati,
otjerati; izbaciti, odbaciti
vysitt, vyšQ, visiši - povisivati,
rasti
VYlOk... prid, kamp. vyiU - visok
vysota, -y Ž. r- visina, veličina
VYIOČe prilo - gore
vyBpl'b prilo - uvis, nagore, pre·
ma gore
VY8prttnb prid. - gornji, najviši
vyie pril, kamp. i prijed s G -
više, povišenije; iznad, nad; ....
viie, oh vyie - odozgo
vyiU V. visokI.
57
vyiltntt prid. - gornji; najviši;
višnji
vy6, � Ž. - vrat, šija, zatiljak
v6 - N dv. zam. az...
v6dom... prid. - poznat
v6dro, -a 8. - vjedro
V6db, -i Ž. - znanje
v6d6 V. v6d6ti
v6d6nie, � 8. - znanje
v6d6tt, vE\mb (vEldE\), vElsi, v�st'b
- znati, poznavati, biti svje·
stan čega
v6žda, � Ž. - vjeđa; U8p. v6ko
v6ie, � zb. im, S. - (mlado) gra·
nje; usp. v6tvie
v6ko, -a 8. - vjeđa; U8p. vMda
v6k..., -a m. - vrijeme, vječnost;
ot... v6ka - od vječnosti; v6k...
81t - ovo vrijeme, ovaj svijet;
VIt v6k... - u vječnost, zauvi·
jek; VIt v6k... v6ku, VIt v6kI.
v6kom... - u vijeke vjekova
v6Diti, -njQ, -niAi - prodavati
V6n1tCb, -a m. - vijenac, kruna
v6DbČati, -ajQ, -aeši - (o)vjenča·
ti, (o)kruniti
v6ra, -y Ž. - vjera; religija; v6rq
j�ti (imati) - (po)vjerovati
v6rovati, -ujQ, -ueši - vjerovati
v�roVltll... prid. - vjerovni; koji v6tn.n... I v6trhDh prid. - vje-
se odnosi na vjeru tren
v�n.nik..., -a m. - vjernik v6t..., -a m. - dogovor
v�n.no pril: - vjerno; točno v6tb8ky prilo - izmiiiJjeno
v6n.n... prid. - vjeran; istinski, v6cavati, -vajQ, -vaeiii -govoriti
v6canie, � s. - glas, zvuk
90 G
zbiljski; koji vjeruje
v6n.n6 prilo - vjerno v6aatl, -ajQ, -aeiii - govoriti, pri-
čati, pripovijedati
r
v6n.stvovati, -ujQ, -ueiii - vje­
rovati
v6ce, -a s. - vijeće
d�.. no prilo - vječno
v6st1t1 prid. - poznat; očigledan,
v6č.. n... prid. - vječan
jasan
vM, � ž. - grana (stabla); usp.
v�st1t2 v. v6d6t1
v6tVh
v6st.., -i ž. - vijest; glasina g-.slovo »glagoljQ« ; · � . -broj 4, galaad..., -a m. - Gilead, zemlj.
v�6nie, � s. - puhanje, vijanje
. r · - broj 3 galilei, � m. - Galilejac; usp. ga-
v6st..nik..., -a m. - izaslanik; d6ti, v�jQ, v�iii - puhati, vijati
gavvata I gavvath a, -y ž. - Ga­ Uie6nin...
glasnik
v�zati, v�žQ, v�žeiii / -BYQ, -aeiii - bata, zemlj. galileisk... prid. - galilejski
v6tvie, � zb. im, s. - (mlado) vezivati
grarije; usp. v6ie gavriil... , -a m. - Gabrijel, os. galile6, � ž. - Galileja, zemlj.
v�e v. m... nogo ime galile6nin... , -a m. - Galilejac;
v6tvh, -i ž. - grana (stabla); usp. v�ii v. velik... gadarbu.sJn.prid. - gadarinski, usp. galilei
vM vizan.. tiiskh prid. - bizantski zemlj. galil6- v. galile-
v6tU, � m. - govornik vis(s)on..., -a m. - fino laneno gadati v. gatati gali6, � ž. - lada, brod
v6tn., -a m. - vjetar platno; usp. UBOn ...
gad..., -a m. - gmaz; zmija; usp. gananie, � s. - zadaća, zago-
uplela, ehidhna, zmii, zmi6 netka
gadhn... prid. - odvratan, gnu- gasiti, gaiiQ , gasiši - gasiti
san gatati gatajQ, gataeši - proricati,
gaza, -y ž. - blago, dragocjenost gatati
gazofilakii v. gazofilaki6 gvozdvii, � ž. - čavao; usp.
gazofilaki6, � ž. -kutija za dra- gvozdU, gvozdh
gocjenosti gvozdviin... / gvozdein...prid. -
gai, � m. - Gaj, os. ime čavlen; usp. gvozdiin...

58 59
gvozdU, � m. - čavao; usp.
gvozdvii, gvom
gvozdiin.. prid. - čavlen; �zva
gvozdiina - rana od čavala;
usp. gvozdviin.., gvozdein..
gvozdl., -i m. -čavao; usp. gvoz-
dvil, gvozdii
gemon.. v. igemon..
geni8areh v. genisaretb
genisaretwJkJ. v. genisaretwJkJ.
pona v. geona
geom.sk.. v. geonb8k..
georgU v. geor(b)iU
gerbges� v. gerbge8ti8k..
/ ierbgesinb8b
gisten.na v. jisten.na
glava, -y ž. -glava (čovjeka, knji­
ge); poglavar; sulitina stvari;
ugaoni kamen
glavizna, -y ž. - sulitina stvari
glaVbD... prid. - glavni; glavnoe
m�o - Kalvarija
glagolanie, � s. - govor, razgo­
vor; m..nogo glagolanie -
ky / protivq glagolati - pro­
tusloviti, proturječiti; priide
glagolati - proricati; 8tn.mb
glagolati - svadljivo, nepo­
mirljivo govoriti; maly glago­
lati - likrtariti na riječima
glagol.., -a m. - riječ; govor, raz­
govor; stvar; događaj
gladiv.. prid. - gladan; usp.
glacb.n..
gladiti, glaždQ, gladilii - gladiti
glad.., -a m. - glad; usp. gladi.
glad.. k.. prid. - gladak
gladi., -i m. / -i ž. - glad; usp.
glad..
glasiti, glaiiQ, glasilii - zvati
glasovati, -ujQ, -uelii - zvati
glaS.., -a m. - glas, glasanje; ri-
ječ, govor; zV\Uk, ton
gluati, -ajQ, -aelii - zvati, nazi­
vati
g1igorii v. grigorii
glim.n.. prid. - zemljan, glinen;
usp. gniJ.bn..
gl�ati, -ajQ, -aelii - gledati, mo­
triti
glqbina, -y ž. - dubina
glqbim.n.. prid. - dubinski, pa­
klen; zmU glqbhu.ny - pod­
zemni zmaj, davao
glqblii v. glqbob
glqbok.. prid, komp. glqblii -
dubok
glqsli v. iqsli
gnati v. IfJtnati
gnesti, gnetq, gnetelii - tlačiti,
ugnjetavati
gnib.n.. prid. - zemljan, glinen;
usp. glhu.n..
gniti, gnijQ, gnielii -gnjiti, truliti
gnoi, � m. - gnoj, trulež; gnojna
rana, čir
gnoin.. prid. - gnojan; pokriven
ranama
gnu- v. gnq-
gnb8b, -i ž. - prljavština
gnevanie, � s. - gnjev, srdžba,
gn�, -a m. - gnjev, srcHba,
ljutnja
gn�Vbn.. prid. - gnjevan, srdit,
ljut
gn�zditi �, gn�ždQ �, gn�zdilii
s� - gnijezditi se, raditi gni­
jezdo; stanovati, prebivati
gn�zdo, -a s. - gnijezdo
gnqsiti �, gnQliQ s�, gnQsiši � -
gnuiiati se, gaditi se
gnqSbn.. prid. - gnjusan, odvra­
tan
gnqiati �, -ajQ s�, -aelii s� -
gnuliati se, gaditi se
gobezie v. gobb3ie
gobino, -a s. _ .obilje, pretek;
usp . gobb3ie
gobb3evati -3,jujQ, -3,juelii - obi­
lovati
gobb3ie, � s. - obilje, pretek;
usp. gobino
gObb3iti, gobbžQ, gobb3iiii - biti
bogat
gObb3b prid. - obilan, bogat

brbljanje glumiti �, -mljQ �, -milii � - ljutnja gobb3b8tvovati, -ujQ, -uem - obi-

glagolati, -ljQ, -lem - govoriti,
kazivati; zvati, nazivati; Uho
glagolati - brbljati; glagola­
ti na kOlO - govoriti protiv
koga, žaliti se na koga; v.. pre-
hvastati se, razmetati se, br­
bljati
glum.., -a m. - hvastanje, raz­
metanje, brbljanje, čavrljanje
gluh.. prid. - gluh
gn�vati (�), -ajQ (�), -aeAi (s�)
- srditi se, ljutiti se, biti gnje­
van; vrijeđati
gneviti, -vljQ, -vim - ljutiti,
razdraživati
lovati, živjeti u obilju
gobbzovati v. gobb3evati
gObbZb- V. gobb3b-
govoriti, -rjQ, -riši -bučiti, gala­
miti

60 61
govon, -a m. - galama, vika
gov�in1> prid. - pobožan, bogo­
bojazan
gov�im.stvo / gov�nie, -a s. -
pobožnost, bogobojaznost
gov�n1> v. gov�in1>
godti, �jQ, �eAi - pobožno ži­
vjeti
gov�1dh prid. - goveđi
godina, -y ž. - čas; odredeni tre­
nutak; sat
goditi, goždQ, godiAi - udovolja­
vati, goditi, ugađati
god1>, -a m. - određeno, priklad­
no vrijeme; godina; svečanost,
blagdan; vb god� (god1» byti
- pristajati, sviđati se; vb h
god1>, vb to goda - u ono vri­
jeme, onda; preide goda -
prerano, preuranjeno; ot1> go­
da do goda - svake godine;
ne vb god1>, bez goda - ne­
prikladno vrijeme; na godt! -
prikladno, primjereno; vb go­
d1> byti - biti prikladan
godt! prilo - prikladno, primjere­
no, ugodno; godt! byti - biti
prikladno, pristajati
golgota V. gol1>gota
gol1> prid. - nag, gol
gobgota, -y Ž. -Golgota, zemlj.
62
gobgotin1>prid. -koji se odnosi
na Golgotu
gol�ru., -i Ž. - golijen, cjevanica
golqbin1> / golqbim. prid. - go­
lubinji
golqbb, -i m. - golub
gomol'b8kJ. prid. - gomorski,
koji se odnosi na Gomoru
gomol'b�ne, -b m, mn. - Gomo­
rani, stanovnici Gomore
gonal ati, -žajQ, -žaeši - osloba­
đati, izbavljati
goneznqti, -nQ, -neši - spasiti
se, osloboditi se, izbaviti se
gonenie, � s. - progon
gonitelb, -a m. - progonitelj
goniti, -njQ, -niši - tjerati, goni-
ti, loviti; težiti čemu
gonoziti, -OžQ, -oziši - spasiti,
osloboditi
gon�ti, --ejQ, --eeši - dostajati,
biti dovoljno
gora, -y Ž. -brdo, brežuljak, bri­
jeg, gora; oh gory do nizu,
oh gory do dolu - odozgo
nadolje; Sb gory - otpočetka
gordi�n1>, -a m. - Gordijan, os.
ime
gore V. gore
gorti V. z1>l1>
gol'bko prilo - gorko
gol'bkJ. prid, komp. gOl'bČai -
gorak
gol'bniea, �ž. - poviAeno mjesto
(u dvorani); planina, brdovit
kraj
gol'bn1>prid. - planinski, gorski;
usp. gOl'b8kJ.
gol'bru. prid - gornji; gomil -
.
nebeski stanovnik; gorm.t!t! -
planina, gora
gorbSk1> prid. - gorski; usp.
gOl'bn1>
gorbCt! prilo - gorko
gOl'bČai V. gOl'bk1>
gort!pril i uski. - gore, uvis; jao;
. gostinbnikJ., -a m. - gostioni­
oh gory - odozgo
gOrestb, -i Ž. - gorčina
goreti, -rjQ, -riši - gorjeti
gorjuibn1> prid. - gorušičin;
znno gorjuibno - gorušiči­
no zmo
gorjuha, -y Ž. - gorušica
gosli V. gqsli
gospoda,1 -y Ž. - gostionica, ko­
načište; usp. gostiniea
gospoda,2 -y Ž. - gospoda, gos­
podstvo
gospodin1>, -a m. - gospodar;
gospodin; glava obitelji, doma­
ćin; usp. gospodb
63
gospodim. prid. - gospodarev;
gospodnji; usp. gospodbru.,
gospodbsk1>
gospodb, -i m. - Gospod, gospo­
dar; usp. gospodin1>
gospodbm. prid. - gospodarev,
gospodnji; usp . gospo dim.,
gospodb8k1>
gospodbsk1> prid. - gospodski;
usp. gospodim., gospodbm.
gospodbstvie / gospodbstvo, -a
S. - gospoda, vlast
gospoida, � .ž. - gospoda
gostiniea, � Ž. - gostionica, ko­
načište; usp. gospoda1
čar, krčmar; usp. gOStbnik1>
gostim.niea V. gostiniea
gOStim.cb, -a m. - širok put, ce­
sta
gostiti, gOĆQ, gostiši - ugošćiva­
ti, gostiti
gOStb, -i m. gost
�
gostbnikJ., -a m. - gostioničar;
usp. gostim.nik1>
gotovati -ajQ, -aeši -pripremati
gotoviti (�), -vljQ (s�), -viši (�)
- pripremati (se), spremati
(se)
gOtOVb prid. - spreman, pripra­
van, gotov
grabiti, -bJjQ, -biši - grabiti, oti­
mati
grab16nie, � 8. - grabež, otima­
čina
lP'aditi, lP'aidQ, gradiAi - ogra­
đivati, graditi
grebice, -a 8. - grob; UBp. gro ­ grudbn.., -am. -mjesec studeni grAhoVItD.. prid. - grešan; U8p.
biee, grob.. gr-.dOStb, -i Ž. - ponos; oholost; gr6ibn'b
grezn- v. grozn- U8p. gr-.dyni grAh.., -a m. - grijeh; krivnja,
greti, grebq, grebeAi, aor. gr�S'b- gr-.d.. prid. - ponosan; ohol krivica; bez grAha - nevin;
grepsti; veslati po grAhu - nažalost
gr..dyni, � ž. - ponos, oholost;
� v. 11'b6- U8p. gr..dOStb greh.. padanie, -e B. upadanje
-

gra.b.,l -a m. - (utvrđen) grad, u grijeh

griVhllB, -y Ž. -ogrlica; narukvica gr-.d6 prilo - ponosno; straAno
mjesto; gradske zidine; vrt, grAAbnik.., -a m. - greAnik
Iif1'lgorii / grigOrh, -a m. - Gr- gr-.d6ti �, gr'bždQ s�, gr'bdiši s�
ograđen prostor grAAbnica, � Ž. - greAnica
gur, OB. ime - ponositi se
grad..,2 -a m. - tuča, grid gr6A.niČb prid. - grešnikov
grobice, -a 8. - grob; usp. gro­ gr.. idenie, -e B. - ponos
gracb.nik.., -a m. - građanin; gr eA� n'b prid. - greAan; usp .
b.., grebice
U8p. graldanin.. gr..zn'b V. grozn'b gr6hoVhn'b
If1'Ob.., -a m. - grob, grobnica;
gracb.n..1 prid. - gradski gr..l ica, � Ž. - grlica grAeti, grejQ, greeši - grijati
u8p. grobice, grebice .
gracb.n..2 prid. - koji se odnosi Jr'bličicb, -a m. - mlada grlica
grobbn.. prid. - grobni; s..mtie gr�qCiiprid. -budući, dolazeći
na tuču (grid) gr..m'b, -a m. - grm
grobbDoe - silazak u grob gr�i, gr�dQ, gr�deši - ići, kora-
gradYk.. prid. - gradski; gra­
groza, -y Ž. -jeza, groza, užas gl"'bnbČ8l'b, -a m. - lončar, gm- čati; dolaziti; mimo �sti -
đanski
grozd.., -a �. - grozd; U8p. čar prolaziti; vb �qCee vrim�
gracb.skypril. - građanski; jav­
grozn.. gn,stb, -i Ž. - pregršt - u budućnosti; �sti vb
no
If1'Oznovie, -e zb. im, B. -grožđe gr.. tan'b, -a / -i m. -grlo, grkljan s16d'b koJO, gr�st i po kOmb,
gradt.cb, -a m. - gradić, manje
mjesto; manji ograđeni prostor If1'Ozn.., -a m. - grozd; UBp. grbm6ti, -mJjQ, -miši - grmjeti �sti posledb - slijediti ko­
If1'Ozd.. ga; gr�ti S'b cem.. - pratiti
graidanin'b, -a m. - građanin; grbČin'b, -a m. - Grk
groZbD.. prid. - straAan, grozan koga
U8p. gradbnik.. grbČbSk'h prid. - grčki
graidenie, � B. - gradnja, gra- If1'OmoVb prid. - gromovni, koji grqb'b prid. - grub; neobrazo-
grbČb8ky pril o - grčki van, nevješt
đevina se odnosi na grom; UBp. gro­
grhm'b V . gr.. m'b grqstok'h prid. - tegoban
graidb, -a m. - staja mbn..
grysti, gryZQ, gryzeši - gristi, gubitelb, -a m. - upropastiteJj
gran.., -a m. - stih grom.., -a m. - grom
glodati gubite1b8tvo, -a 8. - propast
grati6n.., -a m. - Gratijan, OB. grom'bglu'b, -a m. - grmJjavina
ime gr6ati V . gr6eti gubiti, -bJjQ, -biši - gubiti, kva-
grombn'b prid. - gromovni, koji
gre� v. greti se odnosi na grom; UBp. gro­ gr en V. greti riti, uništavati
grebenie, -e B. - veslanje moVb greti, grejQ, greeši - grijati gumhno, -a S. - gumno

64 65
pnati, ženQ, ženeši-goniti, tje­
rati; revno slijediti
gybati, gybJjQ, gybleši - propa­
dati
gybnQti, ":'nQ, -neši - propadati,
propasti; nestajati, nestati
gyb6lJ., -i ž. -propast, uništenje;
gubitak
IQba, -y ž. - spužva, guba
IQPI)iV'h prid. - nijem, mucav
Iqsli, -ii ž, pl. t. - citara
lfqsti, gQdQ, gQdeši - gudjeti
db D A

d -slovo »dob�«; . en, - broj 5,

. davydoV'h prid. -Davidov
· A · - broj 4 davyd'h, -a m. - David, os. ime
da vez. i čest. za tvorbu imperativa daVbcb, -a m. -davateJj, dariva-
- da; i, i tako, dakle; t'ltkmo teJj; usp. datelJ. ,
da - osim da; da prideb -
dažel vez. - dok; dok ne; preide
neka dode; za pitanje: da
daže - prije nego što
nek'hli da li; zapojačavanje:
-

tli; da ubo poslušai mene - daže2 pril. i čest. s prijed. - sve,

ta stoga poslušaj mene
daati v. daeti
daeti, dajQ, daeši - davati
david- v. davyd-
daviti, davljQ, daviši - daviti
davna prilo - odavna, odavno
daVbn'h prid. - davan; iz da-
VbDh, iz'h daVbna - odavna,
odavno; usp. izdaVbDh, iz'h­
daVbna
štoviše, čak; daže do -sve do,
čak do
daži v. daže
dale prilo komp. -dalje
daleče prilo - daleko, dalje; da­
leče S'htvoriti Čbto ot'h kOlO
- odstraniti, ukloniti. što od
koga
daleče prijed. s G - daleko od,
daJje od

66 67
dab.mathSIn. prid. - dalmatin­
sld
dab.nU prid. dalek, udaljen,
- dviienie, � s.
zabačen
dab.n'h prid. - dalek
dal6, � ž. - udaljenost
damasIn.-a m. - Damask, zemlj.
danii"", -a m. - Danijel, os. ime
dam., -i ž. - danak, dadžbina,
porez
dara, -y ž. - dar, milost
dariti, da:rjQ, dariši - davati; da­
rivati
darovanie, �s. -dar, darivanje
darovati, -ujQ, -ueši - darivati,
darovati
darlt, -a l-u m. - dar, milost; na­
grada; darlt na b6sy - spo­
sobnost liječenja bolesti, spo­
sobnost istjerivanja zlih du­
hova
dan.stvovati, -ujQ, -ueši - dari­
vati, darovati
dateb., -a m. - davatelj, dariva-
telj; usp. daVhCb
dati, damb, dasi - dati; dopustiti
�nie, � s. - davanje; dar
da6ti, dajQ, daeši - davati
dvignqti (8fil), -nQ (�), -neši (s�)
-pokrenuti (se), maknuti (se)
68
dviiati 8fil, -žQ s�, -žiši s� -
pokretati se, micati se
- pokretanje,
pomicanje
dviiim'h prid. - koji se miče, po­
kretan
dvi3ati I dvizati, -ajQ, -aeši I dvi­
žQ, dvižeši - micati, pomicati,
pokretati; opterećivati
dvon, -a m. - dvor, dvorac;
stan, dvorište
dVbI'b, -i Ž, mn. dVbri, -ii - vrata,
dveri, usp. vrata
dVbl'bnik'h, -a m. - vratar; usp.
vratan.
dVbn.nica, � ž. - vratarica; usp.
vratarica
dVbI'bC�, -b ž. pl. t. - vratašca;
prozor
debelbstvo, -a s. debljina; hra­
- de8filtistrunt.n'h prid. - deseto-
pavost, tvrdoća
dev�tb gl. broj - devet; dev�tb
na des�te - devetnaest
dev�tyi, dev�tae, dev�toe red.
broj - deveti, deveta, deveto
deždq 8fil v. d6ti s�
dekapolb, -a m. - Dekapolis,
zemlj.
dek�bl'b, -a m. prosinac; i u
- de8filtyi, de8filtae, de8filtoe red. -
inačicama dekebn I deke-
vrii I dekevn. I dek�brii I
dek�bl'b I dek�vrii I de­
k�vn / dek�vn. / dek�lDbl'b
dellDatii, � m. Delmat, os. ime
- diva divese, divesi s. - čudo
delDon'h, am. - zao duh, demon
delDODhSk'h prid. - demonski
delDun'h v. delDon'h
delDunQ:'it v. delDonsk'h
den(bn)ica v. db(l1h)nica
derv v. dbrati
desiti (s�), dešQ (s�), desiši (s�) ­
zateći (se), naći (se)
desnica, � ž. - desnica, desna
ruka
desn'h prid. - desni; o desnqjq
- po pravici
desbnica v. desnica
deSbn'h v. desn'h
des�tina, -y ž. - desetina
žični, koji ima deset struna
des�toro br. im. - desetero
des�ton v. des�toro
des�tostrunt.n'h v. de8filtistru.
I1hn'h
des�tb gl. broj - deset
de8filtb8trunt.n'h v. d�tistru·
I1hn'h
broj - deseti, deseta, deseto
69
divii prid. - divlji
diviti s�, divljQ s�, diviši s� - ču­
diti se, zaprepaštavati se
diV'h, -a m. - čudo; čuđenje, za-
prepaštenje
diVbDo prilo čudesno, divno
-
diVbD'h prid. - čudesan, divan
didrag.m.a, -y ž. - moneta od dvi-
je drahme
dilDitrii, � m. - Dimitrije, Mi­
tar, os. ime
dilDosii, � m. - javni, državni
službenik
dinarb, -a m. - denar
dioklitien'h, -a m. - Dioklecijan,
os. ime
dira, -y ž. - rupa, poderotina
dievoloV'h prid. - đavolov
dievol'h, -a m, - đavao
dievolb prid. - đavolski
diekonisa, -y ž. - đakonica
diekon'h, -a m. - đakon
diekoDhStvo, -a s. - đakonat
diek'h, -a m. - đakon
diepsal('h)IDa, -y ž. - glazbeni
znak izmedu dijelova psalama,
dijapsalma, cezura
diepsaI'hlD'h v. diepsaI('h)lDa
dlaru., -i ž.- dlan
dbgosluiie, -a s. - izdržljivost,
ustrajnost (u službi)
dbgota, y ž. - dužina
- doblest..n'b prid. - hrabar
dh.gotn.pfJliV'h prid. - vrlo str­
pljiv
dbgotr'l>pfJlie / dbgotn.pfJnie,
� s. velika strpljivost
-
dbgotl'bpfJliV'h v. dbgotn.pfJ­
liV'h
dbgotn.p�ti, -pljQ, -piši - biti
vrlo atrpljiv
dbg'h,l -a m. - dug
dbg'h2 prid, komp. dbžai -dug,
dugačak; na dl'bz� - dugo,
dugotrajno
dl'bž..nik'b, -a m. - dužnik
dl'bž..n'b prid. - dužan, obvezan;
pripadajući
dl..ž..nik'b v. dl'bž..nik'b
dl..ž..n'b v. dl'bŽ..n'b
dnes'b v. dt.nbs..
do prijed. s G - do; protiv; gotovo
do, oko; do koI�, do neliže -
dokle; do ideže, do ižd� - ko­
liko dugo; dont.deže - sve
dok; do seI� - dosad; do vra­
ga svoego - protiv svojeg ne­
prijatelja; do trii na de�te ­
oko trinaest
doblepril. - hrabro; usp. dobI..-
no
70
doblest.., -i ž. ':'" hrabrost; hrabro
djelo
dobI.. prid, komp. dobI�i - smi­
on, hrabar; jak; plemenit
dobI..no prilo - hrabro; usp.
doble
doblbStvO, -a s. - hrabro djelo
dobl�i v. dobI..
dobl�ti, �jQ, �eši - vladati
dobro,l -a s. - dobro; imovina
dobro2prilo -dobro; usp. dobri
dobrovonie, � S. - miris
dobroV'hgodt.n'b prid. - ugo-
. man, pametan, mudar
dan, dopadan
dobrogov�in'b prid. - pobožan
dobrogov�nie, � S. - pobožnost
dobrod8l'bstVbn'b prid. - za-
hvalan
dobrodn.zost..n'b prid. - koji
iskreno, otvoreno govori
dobrod�amde v. dobrod��nie
dobrod�t�l..n'b prid. - pun vr­
lina, krepostan; usp. dobro­
d��n'b
dobrod�nie, � S. - plemenito
djelo; vrlina, krepost
dobrodeen'b prid. - pun vrlina,
krepostan; usp. dobrod��'b
dobrod��ti, -d�jQ, -d�eši -činiti dobrontvorenie, � S. - dobro­
dobro činstvo, dobrotvornost
dobroli�..n'b prid. - stasit; lijep dobrota, y Ž. - dobrota; vrlina,
-
dobroobraz..n'b prid. - pristo­ krepost; ljepota; savršenost;
jan usp. dobrost..
dobropob�dt.n'b prid. - pobje­ dobrotvoriti, -rjQ, -riši - činiti
donosan dobro
dobropomoc..nica, � ž. - do­ dobrOO..stiV'h prid. - pobožan,
bra pomoćnica dobar; usp. dobroobSt..n'b
dobropotr�b..n'b prid. - kori­ dobrOObStie, � S. - pobožnost,
bogobojaznost
stan
dobro�bSt.., -i ž. - vrlina, kre­
dobropriimati, -riemljQ, -rie­
post
mleši - biti jak, biti zdrav
dobro�..st..n'b prid. - pobožan;
dobrorazumiV'h prid. - razu­
usp. dobro�bStiV'h
dobn. prid, komp. lu�ii / unii -
dobrorazumiv� prilo - razu­
mno, pametno dobar; lijep
dobri prilo - dobro; usp. dobro
dobrorodie, � S. - plemstvo,
dobrii v. dobn.
vlastela; usp. dobrorodt.stvo
dobrorod..n'b prid. - plemenit, dovesti, -edQ, -edeši - dovesti,
od dobra roda privesti (dovedem ... ; prive­
dem... )
dobrorod.bStvo, -a S. plem­
�
dovoditel.., -a m. vođa
stvo, vlastela; usp. dobroro­ -
die dovol'b, -a m. - što je dovoljno,
dobrost.., -i Ž. - dobrota; vrlina, (za)dovoljnost; skromnost
krepost; usp. dobrota dovoIt.no prilo - dovoljno, dosta
dobros'btvar�ti, -r�jQ, -r�eši - dovoI..n'b prid. dovoljan, spo­
-
činiti dobro soban; skroman, umjeren
dobrontvoriti, -rjQ, -riši - uči­ dOV'hIbStvo, -a S. - dostatna
niti dobro mjera
71
doVltl6ti, -IjQ, -IMi / -1�jQ, -1�Ai
- dos�ati, biti dovoljno
doii v. d.aie
doit.d.ati do!idQ, do!ideAi / do­
!hdQ, dO!bdeAi - pričekati
doz.riti, -IjQ, ,-riAi - ugledati,
prepoznati
doid- v. doitf1
doideie / doiide / doiideie /
doiie v. dom.de(ie)
doiliea, � ž. - dojilja; dadilja
doiti,l doidQ, doideAi, akt. part. ­
pret. I. doAhd'b, akt. part. pret.
II. doAbl'b - doći, prići, stupiti;
dosegnuti
doiti,2 dojQ, doiAi - dojiti, sisati
dokoli / dokol6 prilo - dokle, do­
kada, kako dugo
dokollltČati, -ajQ, -aeAi - svriiti,
dovrAiti; ne dokonbČal'h esi
- nedos�e ti
dolu prilo - dolje (smjer); usp.
dole
dol'h, -a m. - dol, dolina .
dol.n. prid. - donji
dol6 prilo - dolje (POložaj); usp.
dolu
domapril. - kod kuće
domac.n. / domaA.n. prid. -
domaći
72
domestik'h -a, m. - domaćin,
ukućanin
domovi prilo - kod kuće
domoVltJl'h prid. - kućni; pri- ·
stavlenie domovr.noe - up­
ravljanje kućom
dom'h, -u m. - kuća, dom; slu!in­
čad; rod
domyaliti (�), -yAljQ (s�), -ysliAi
(�) - domisliti (se)
domyil6ti (�), -lejQ (�), -1�Ai
(s�) - domiAljati (se)
doneliie / donel6ie / don6liie /
V. dom.de(ie)
dom.de(ie) vez. - (sve) dok (ne),
do, prije nego Ato (ne); u broj­
.nim inačicama, npr. donde­
(ie) / donie / donide(ie) /
don.ide(ie) / donh!e
donesti, -8Q, -seAi - donijeti
dopasti, -adQ, -adeAi - pasti
dopozd6 prilo - kasno, kasnije
dosaditel., -a m. - hulitelj; oho-
lica
dosaditi, -aždQ, -adiAi - drsko,
loše postupiti; uvrijediti, pro­
kleti
dosaidati, -!dajQ, -!daeši - dr­
sko, loše postupati; vrijeđati,
proklinjati
dosudenie, -e s. - drskost; pri-
jekor
doseli V. dosel6
dose16 prilo - dosad
dostati, -anQ, -aneAi - dostati;
dostanet'h - dosta je
dostoino prilo - dostojno, pri­
kladno, primjereno; usp. do­
stoin6
dostoinov6n.n'h prid. - vjero­
dostojan
dostoin'h prid. - dostojan, pri­
kladan, primjeren; dostoino
est. - primjereno je; dolikuje;
dopušteno je, moguće je
dostoinhn'h prid. - prikladan;
dostojan; vrijedan
dostoin.stvo, -a s. - čast, dosto­
janstvo
dostoine prilo - dostojno, pri­
kladno, primjereno; usp. do­
stoino
dostoenie, -e S. - dopuštenje;
nasljedstvo, baština; dostojan­
stvo; zasluga
dosroen'h V. dostoin'h
dostoeti, -stojQ, -stoiši - biti pri­
kladno, dostojno, primjereno
dost.d.e prilo - dovde
do�gnQti / do�ci. �gQ, �eši
- dosegnuti, doseći
73
doteei, dotekQ, dotečeAi - dosti-
ći; doteći
dotoli V. doto16
doto16 prilo - dotle, dotad
dohoditi, doho!dQ, dohodiši -
nadolaziti, stizati
doh'hton V. d'hh'hton
doAt.d.'h V. doiW
doAbStie, -e s. - dolazak
draIfJ> prid. - skup, skupocjen,
dragocjen
drag('h)ma, -y Ž. - drahma
drevIe prilo - ranije, prije; jed­
nom, nekada
drevlhn'h / drevlbn. / dreVbn. -
prid. - star, drevan, neka­
dašnji
drobiti, "':bljQ, -biši - drobiti, lo­
miti
drobbn'h prid. - sitan
droid1n'h / droidien'h prid. -
od kvasca, s kvascem
droždij�, -ii Ž, pl. t. - kvasac
druga, -y Ž. - prijateljica
drugoici / drugoe prilo - drugi
put
druIfJ>, l -a m . - drug, prijatelj
drulfJ>2 mm. prid. - drugi, dru­
gačiji; sljedeći, idući; druzii OI­
drugi, mn; v'h drugyi - drugi
 put; drup druga - jedan
drugoga; druIfb k'JJ drugu -
jedan drugomu
drugyi, drugaA, drugoe red.
broj - drugi, druga, drugo;
UBp. V'htoryi, V'htoraA, V'hto­
roe
družina, -y ž. - društvo, druži­
na, družba; pratnja
družbba, -y ž.- prijateljstvo
družltJ1'JJ / drulltJ1bprid. - prija-
teljski; drugi
drJ.va, -'b B, mn. - drva
drJ.lava, -y ž. - sila, moć, vlast
drJ.lavbn'JJ prid. - moćan, jak.;
gospodski
drJ.lanie, � B. - držanje, dotica­
nje
drJ.lati (s�), -žQ (�), -žiši (s�) ­
držati (se); ostati, izdržati;
drJ.lati ČbtO, drJ.žati � če­
so - držati se, pridržavati se,
priznavati; dr1Jžati kogo,
ČbtO- vladati, gospodariti ki­
me, čime
drJ.zati, -ajQ, -aeši- sokoliti se,
biti hrabar; imati vjere, pouz­
danja
drJ.znovenie, -a s. - smjelost,
pouzdanje
74
drJ.znQti (�), -nQ (�), -neši (S�)
-drznuti se, biti drzak.; usudi­
ti se
drJ.zo prilo - smjelo; usp. drt.zA
drJ.zovati, -uj Q, -ueši - smjelo
govoriti
drJ.zost'JJ, -i ž.- smjelost, povje­
renje
drJ.z'JJ prid. - smion; UBp. drt.-
z'JJk'JJ
drJ.zA prilo - smjelo; UBp. drt.zo
drJ.kob, -a / -i m. - toljaga
drt.žava v. drJ.lava
drt.Iati (�) v. drJ.lati (�)
drb3ati / drt.zati V. drJ.zati
drt.z'JJ V. drJ.z'JJ
drbz'JJk'JJ prid.- smion; drzak.;
usp. drJ.z'JJ
dr�vo, dr�vese, dr�vesi / -a, -u S.
- drvo, stablo; kolac
drevod�l�, � m. - tesar
dr�Vbn'JJ / drev�n'JJ prid. - dr­
ven, šumski
dremanie, � S. - drijemanje
dr�mati, -mljQ, -mleši - drije­
mati
dr�zga, -y Ž. - šuma, gaj
�selovati, -ujQ, -ueši - tugo­
vati, biti tužan
�seb / �hl'JJ prid. - tužan
�hlt.stvo, -a B. - tuga, žalost
drQlfb, -a m. - palica
drqčenie, � B. - neugodnost,
muka
dužde� v. d'JJždeV'h
dum�an'JJ V. idumAAnin'JJ
dunaV'h, -a m. - Dunav, zemlj.
dunovenie V. d'JJhnovenie
dunQti, -nQ, -neši - duhnuti,
puhnuti
dupina / duplina, -y Ž. - rupa;
špilja
duhati, dušQ, dušeši - disati; du-
hati, puhati
duhovbn'JJ prid. - duhovan
duh'JJ, -a m. - duh; dah
duša, � Ž. - duša; oh (Vbsej�)
d�- od (sveg) srca
duieVbn'JJ prid. - duševan; živ
duiegubbn'JJ prid. - za dušu po­
guban
duiepagub'JJn'JJ v. dušegubbn'JJ
duieusp�šbn'JJ prid. - koristan
za dušu
dušhn'JJ prid. duševan, dušni
-
(koji pripada duši); živ
dukBOV'h prid. - vojvodin
dukB'JJ, -a m. - vojvoda
d'JJbr& V. d&brh
75
d'JJva, Ćlv�, dv� gl. broj - dva,
dvije, dvoje; d'JJva na de�te
- dvanaest; d'JJva na d'JJva ­
dva po dva; d'JJva kraty- dva­
put
d'JJvad�tltJ1'JJ, d'JJvad�tItJ1d,
d'JJvade�tbnoe red. broj -
dvadeseti, dvadeseta, dvade­
seto
d'JJvaidyprilo -dvaput; i u inači­
cama: d'JJvai&d1 / d'JJvaci /
d'JJvudi / d'JJvaidy / d'JJVUh­
di / d'JJvut.dy / d'JJVUbti
d'JJvoglasbn'JJ prid. - dvoglasan
d'JJvodušie, � B. - dvojba, sum­
nja
d'JJvoi br. prid. - dvojak.; na
d'JJvoe - u dva dijela
d'JJvoica, � Ž.- dvojica, dvoje
d'JJvoiceju / d'JJvoicejQ prilo -
dvaput, dvostruko
d'JJvopomostih prid. - jedno­
katni
d'JJvoenade�telučhn'JJ prid. -
s dvanaest zrak.a
d'JJždeV'h prid. - kišni; usp. d'JJ­
ždeVbn'JJ
d'JJždeVbn'JJ prid. kišni; usp. d'JJ­
ždeV'h
d'JJžditi, d'bždjQ (d'bždQ)' d'bždiši
- kišiti
d...icb., -a m. - kiša
d...lcb.n... prid. - kišan
d...m:Q v. dQti
d...na, -y ž. - kostobolja
d...no, -a B. - dno
d'hBka, -y ž. - daska; ploča
d1olmovenie, � B. - dah
d'hhnQti, -nQ, -neši - dahnuti,
puhnuti
d...h... v. duh...
d...h...tol"b, -a m. -jastuk za gla-
vu
d...ci, d'bčere, d'blleri ž. - kći
d...cica, � ž. - daščica, pločica
cb.bn., -i ž. -udolina, dolina, kla-
nac
dJ.naPl"b, -a m. -Dnjepar, zemlj.
dI.neVbD... prid: - danji, dnevni;
nadnevni
dI.nesb v. dI.w.sb
dI.mca v. dI.Dbnica
dI.nijQ prilo - danju, po danu, za
' devica, � Ž. - djevojka, djevica,
dana
dI.1lb, dbne, dbni m. - dan; do
sego dI.ne - do danas; V'IO
dI.ne, V'IO dI.Db po danu, za
-
dana; dI.Db dI.ne, dI.ne dI.ne,
dI.Db ot... dI.ne. dI.Db �ce
dI.Db - dan za danom; dI.Db i
76
noe. - dan i noć; tretibm.
cb.ne - prelijučer
cb.w.nica�, ž. - zvijezda Sjever­
njača (Danica)
dbDbn... prid. - dnevni, svakod­
nevrii
dbw.sb prilo - dan8,S; doii i do
dbw.s.. - sve do danas
dI.nbSbDb / dbm.A..Db prid. - da­
našnji
dbranie, � B. - oderana koža
dbrati, derQ, dereši - drati, dera-
ti (kožu)
d.t.ska V. d....ka
dbCi v. d...ci
dym..., -a m. - dim
dym&n... prid. - dimni
dyhanie, � B. - dah, disanje;
živo biće
dyhati, -ajQ, -aeši / dyšQ, dyšeši -
disati; puhati
d�va, -y Ž . ...,-- djevica, Djevica
d�vae, -yj� Ž. - djevica, Djevica
Djevica
d�vicb / devicb8bprid. - djevi-
.
čin
d�vol... V. di�vob
d�Vb8tvo, -a S. - djevičanstvo
d�Vb8tvbn'b prid. - djevičanski
d�d..., -a m. - djed; praotac
d�dI.n... prid. - djedov, od pret­
ka, praotački
d�eAi up. čeBt. - da li (ne); deeii
moliti � trebova tbgda -
treba li se tada moliti
d�istvo, -a B. - djelatnost, djelo­
vanje
d�i8tvovati, -ujQ, -ueši - djelo­
vati, činiti
d�istVbD'" prid. - djelotvoran,
moćan
d�lanie, � S. - rad, posao; djelo
d�latel.., -a m. - radnik, stvara-
telj
d�lati, -ajQ, -aeši - činiti, raditi
d�lenie, �B. -podjela, razdioba
d�litelb, -a m. - djelitelj
deliti, d�ljQ, d�liši - dijeliti
d�lo, d�lese, d�lesi S. / -a, -u
- djelo, čin; rad, posao
d�lom�n.n... prid. - koji se od­
nosi na sredstvo za mjerenje
zemlje
d�l..., -a m. - dio
d�lbma, prijed. s G - zbog, radi;
ČbSO delma- zašto; usp. d�l�
d�lbnik..., -a m. - radionica
d�lbnica, � Ž. - radionica
dele prijed. s G - zbog, radi; UBp.
d�lbma
d�telb v. detelb
detelb, -i ž. - djelo, čin; djelo­
vanje, način; blaga� dobrd
detel.. - dobro, kreposno dje­
lo
d�ti, l -ii Ž, mn. - djeca
deti2 d�jQ. d�eši / deždQ, deždeši
- činiti, raditi, djelovati; govo­
riti, kazati; )Juby, pre)Juby
deti - činiti preljub; kup)JQ
deti - kupovati, trgovati; ne
dei - ostavi, pusti
detP s�, d�ždQ s�, d�eši s� - izgu­
biti se, nestati
d�tiCb, -a m. - dječak, djetešce
detogublenie, � S. - čedomor­
stvo
d�tb8k... prid. - dječji
d�telb, -i Ž. - čin, djelatnost; na­
S.
čin
d�nie, � S. - djelo, čin; djelat­
nost
d�ti V. deti2
dQbie, � S. -drva, stabla; UBp.
dQb...
dQbrava, -y Ž. -gaj; bjelogorična
šuma
dQbraVbn...prid. - koji se odnosi
na gaj ili bjelogoričnu šumu
77
dQbrova v. dQbrava dQla, -y ž. - duga
dQbroVhD� v. dQbra�n� dQti, d'bmQ, d'bmeši - duhati, pu­
dQb�, -a m. - stablo; hrast hati; dQti 8� - nadimati se

JE€

e - slovo " e . 3 - broj 6; e .

estb«; . . hk�mo / tOldaže elda -
.

- broj 5 čim
ebr�isk� v. evriisb egdaže1 prilo - kada,jednom, na-
evangelie, -e s. - dobra vijest; posljetku
Radosna vijest, Evanđelje eldaže2 vez. - kada
evangelii8k� prid. - evanđeo­ egum.en� V. igumen�
ski; usp. evangelbSk� egipbh, -a m. - Egipat, zemlj.
evangelish, -a m. - evanđelist egipbtbsk� prid. - egipatski
evangelbsk� prid. - evanđeo-
egipbt�nin�, -a m. - Egipćanin
ski, usp. evangeliisk�
egipbt�nyni, � Ž. - Egipćanka
evero� prid. - Eberov
eda čest. i vez. - zar, li; dane; eda
evreisk� v. evr�isb
kako / eda kogda / eda koli
evriisb prid. židovski
- da ne
-

evriisky prilo - židovski

edva v. ed�va
e�la, -y Ž. - Eva, os. ime
edeMbSk� prid. - edomski, pre­
e�prak8i�, � Ž. - Eufrazija, os.
ma Edom, zemlj.
ime
elda prilo i vez. - kada; jednom, eden v. eten
nekada; dok; zar, li; elda edinak� prid. -jednak

78 79
ecliJuWe prilo-joA; nadalje; joA k
tomu; ali, doduAe, uostalom;
usp. em.nače
edinač..n... prid. - redovnički,
monaAki
edinenie, � S. - jedinstvo; usp.
edinosqeie, edlnhstvo
eciinoglasie, � B. - suglasnost;
UBp. ec:b.noglasie
edinoduibnoprilo-jednoduAno
edinoeat..tVbn... prid. - isto­
bitan, istoga temelja; usp. ecb..
noest..tv..n...
edinomqdn.no prilo - jedno-
duAno, složno
edinosqeie, � S. - istobitnost;
usp. eciinenie, edin..tvo
edinosqCbn'" prid. - istobitan;
usp. ec:b.nosqe..n...
edinoUJnbn'" prid. - jednodu­
Aan, istoga mišljenja; UBp. em.·
noUlllbn...
edinoo�d... prid. - jedinoroden,
jedinac; osamljen, napušten
edinojq prilo - jedanput, jed­
nom; jednom zauvijek, odjed­
nom; usp. em.nojq
edin..., edina, edino gl. broj,
prid., zamj. - jedan; pojedini;
isti; jedini; sam, osamljen; ne­
ki; rijetko kao redni br: prvi;
BO
po edinomu - potanko, po
redu
edin...že prid. -jedan, sam
edin..tvo, -a oS. -jedinstvo; usp.
edinenie, edinosqeie
edinq prilo - jedanput, jednom;
UBp. ec:b.no
ednonades�tyi, ednonade�·
td, ednonades�toe red. broj
-jedanaesti, jedanaesta, jeda­
naesto
ednoroždenyi prid. - jedinoro-
deni
ed...va pril. -jedva, teško
ed",v8Že vez. - čim
em.nako prilo - zajedno
ec:b.nače prilo -još; nadalje; još k
tomu; ali, doduše, uostalom;
UBp. edinače
edbnoglasie, � B. - suglasnost;
usp. edinoJlasie
ednoduien... prid. - suglasan,
jednodušan
em.norožden... prid. - jedinoro­
den
em.nosqcbn... prid. - istobitan;
usp. edinosqC..n...
em.noumbn... prid. - jednodu­
šan, istoga mišljenja; usp. edi·
noum..n...
em.noestb8tvhn... prid.- istobi­
tan, istoga temelja; usp. edi·
noest..tVbn...
em.nq prilo - jedanput, jednom;
usp. edino
em.nojq prilo - jedanput, jed­
nom; jednom zauvijek, odjed­
nom; usp. edinojq
ežel čest. i prilo ....:. pak, i; zaista,
čak
eže2 odn. zam. - koje, što; zaAto;
eže esh- to jest; UBp. !že
ežea vez. - što; kao i; pošto, na­
kon što; jer, budući da; , ako,
ukoliko; eže aCe- što god
ezeki�, � m. - Ezekija, OB. ime
ezero, -a B. -jezero
eze�, -a m. -jezero
ei čest.- da, zaista
eklisiash, -a m.- propovjednik
ek'bdik..., -a m.-crkveni zastup-
nik, prokurator
eIen..., -a m. -jelen
eleni> prid. -jelenov
eleon... neskl, m. - Eleon, zemlJ.
' elmodanoV'lo prid. - Elmada-
eleonb8k'Jo prid. maslinski
_
eli neskl. - Bože moj!; usp. eloi
eli vez. - ako
eliakimoV'lo prid. - Elijakimov
eliko(že) prilo i vez. - koliko;
ako, kada
elikožezam.- što; � elikole
- sve što
elikrah prilo - koliko puta
elĐn., elika, elika zam.- kolik,
kolika, koliko; što god, tko god
elik'lože, elikaže, elikože zam.
- koji god, koja god, koje god;
što god
elinin... / elin... / elim.n..., -a m.
- Grk, Helen; poganin
elinb8k... prid. - grčki, helenski;
poganski
elinyni, �ž.-Grkinja, Helenka
elionWlk... V. eleom.skt.
etisavetb, -ii.-Elizabeta, os. ime
elisei, -a m. - Elizej, os. ime
elispont..., -a m. - Dardanell,
zemlJ·
elispontb8k'lo prid. - dardanel-
ski
eliud..., -a m. - Elijud, os.. ime
eliezor'lt, -a m.-Eleazar, os. ime
ellin... V. elinin... / elin... / eli-
nl>n...
mov
eloi neskl. - Bože moj!; usp. eli
elb prilo - koliko; el.. krahprilo
- koliko puta
Bl
elbDla vez. i prilo -jer, budući da;
ako; koliko
eb.maie prilo i vez. eb.maie .••
tolhmaie - što... to... ; čim...
...
tim... ; čim, kada
elr.mi(ie) prilo - kako; ne tolh'
mi.. . elbDli... - ne tako ... ka-
ko.. .
el� prilo -jedva
emanuib., -a m. - Emanuel, os.
ime
emati, emljQ, emleši - imati;
v�1'Q emati - vjerovati
emaus'h, -a m. - Emaus, zemlj.
emprism'h, -a m. - požar, vatra
enkeni�, � Ž. - svetkovina po-
svećenja hrama
enosoV'h prid. - Enosov
enohoV'h prid. - Henokov
enuan. / en..varh, -a m. - sije-
čanj
en'hnon'h, -a m. - Enon, zemlj.
em.dikt'h / endikt'h V. indikh
eparh'h, -a m. - namjesnik, pre-
fekt
eparilt8k'hprid. - namjesnički
epen('h)dih, -a m. - gornja
odjeća
epikun.prid. - epikurejski
episkop-. V. episkup'h
82
episkupi�, � Ž. biskupija, epi­
-
skopati usp. episkuph8tvo
episkuplh prid. - biskupski;
usp. episkuplt8k'h
episkup-., -a m. - biskup
episkuph8k'h prid. - biskupski;
usp. episkuplh
episkuph8tvo, -a s. - biskupija,
episkopat; usp. episkupi�
epistoli�, � Ž. - pismo, epistola
epitemi� / epitbni�, � Ž. -
crkvena kazna
epifani�, � Ž. - Bogojavljenje;
usp. bog�vlenie
erakb, -a m. - Herkul, os. ime
eremita, -y m. - isposnik, ere­
mit
eresevii, � ž. - snijet, plame­
njača
eresh, -i ž. - hereza, krivovjer­
stvo
eretik'h, -a m. - heretik, krivo­
vjerac
eretičlJsk'hprid. - heretički, kri-
vovjerni
erse, � Ž. - Hera, os. ime
erodoV'hprid. - čapljin
erusii v. eresevii
en.dam.sk'h prid. - jordanski;
usp. iord8nh8k'h
ermUnh / er-.mUnhsk'h prid. -
hermonski
esve, esta prezent, 1. i 2. l. dvo
- efeshsk'h prid. - efeški, prema
glagola byti (nesvr)
ese uski . - evo, eto
eSMl>, esi•••esvtIJ, esta V. byti
esperina, -y Ž. - večernja moli-
tva
esromoV'h / esromlh prid. -
Esromov
est'h -prezent, 3. l.j. glagola byti
(nesvr)
esthstvie, -e S. -priroda, prirod­
nost; usp. esth8tvo
esth8tvo, -a S. - priroda, prirod­
nost; biće, bit, materija, stvar­
nost; usp. esthstvie
esthstVhn'h prid. - prirodan
eter-., etera, etero zam. - neki,
neka, neko;jedan, jedna, jedno
83
etiophsk'h prid. - etiopski
etioptlJne, -'b m, mn. - Etiopljani
Efez, zemlj.
efesenin'h, -a m. - Efežanin
efim.eritIJ, �ž. -poredak, raZred
efranta, -y Ž. - Efrata, zemlj.
efremoV'hprid. - Efrajimov
efrem'h, -am. - EfrajimJ os. ime
effata uski. - otvori se!
ehicb.na, -y ž. - zmija; usp.
gad'h, aspida, zmii, zmie
ehicb.noV'hprid. - zmijski
eCe prilo -još, dosad; već; nadalje
eAa čest. - da barem
ethanarh'h, ":"a m. - namjesnik
eiroklidon'h, -a m. - sjevero-
istočni vjetar
eihi, � Ž. - molitva
eihoklidon'h V. eiroklidon'h

� Ž iK
ž - slovo »živ�ti«; . a'b - broj 7,
. želA, � Ž. - tuga
. � . - nema brojeune urijedno­
sti
žaba, -y ž. - žaba
žaliti (sl), -IjQ (si), -liAi (si) - tu-
govati; tužiti, jadikovati
žalovati, -\\iQ, -ueAi - tugovati
žalost.., -i ž. -revnost, gorljivost
žalb, -a m. / -i ž. -grob, grobnica
ždri- u. žri-
že uez. i pril. · - dakle, prema
tome; i; a, ali, nego, no; onda,
zatim; ipak
žeg-, žež- u. žeCi
želanie, � S. - želja, željenje;
usp. želfJnie
ielati, -ajQ, -aeši - željeti; usp.
želfJti
84
želAzn... prid. - željezan
želAzo, -a s. - željezo
žel6nie, � B. - želja, željenje;
usp. želanie
želiti, �jQ, �eAi - željeti; usp.
želati
žena, -y ž. - žena, supruga
ženiti (�), -njQ (s�), -niAi (�) -
ženiti (se)
ženitva, -y Ž. - ženidba; brak
ženihov... prid. - mladoženjin,
ženikov
ženih..., -a m. - mladoženja, že-
nik; usp. nevestr.nik...
žem.sk... prid. - ženski
žellh8tvo, -a s. - ženstvo
ženQ u. gr.nati
žestokoleganr.nib, -a m. -
koji leži na tvrdoj postelji
žestob prid, komp. žestočai -
tvrd
žestosn.div... prid. - nezahva­
lan
žestosn.die, � s. - okrutnost,
nemilosrdnost
žestočai u. žestok...
žeCi, žegQ, žežeAi / ŽbgQ, žbžeAi,
aor. sigm l. žah'b, 2. 1. i 3. 1.jd.
žeže - žeći
živ- u. žiti
živiti, -vljQ, -viAi - oživljavati;
usp. živAti
živleti, -1�jQ, -leeAi - oživljavati
živoh, -a m. - život; usp. Žiznr.,
žitie, žit..
život..no, -a s. -živo biće; životi­
nja, zvijer
život..noe prid. - živo biće; živo­
tinja, zvijer
životbn... prid. - živ, životan; ži­
votvoran; životinjslri
živ... prid. - živ; živ... byvati -
oživjeti; živ... byti - živjeti
živeti, -vljQ, -viAi - živjeti; usp.
živiti
žid- u. žbdati
židovin..., -a m, mn. židove - Ži­
dov; usp. evrii, ijudei
85
židoV'bSk1. prid. - židovski
židoVbstvie, � s. - židovstvo
žid... u. iidovin...
žiznodaVbC", -a m. - darovatelj
života
žiznr., -i Ž. - život; si ŽizDb I
ŽiZDb nyneibnii - zemaljski
život; usp. živoh, žitie, žit..
ŽiznbDb prid. - životvoran
žila, -y Ž. - žila, tetiva; žfiami
oslablen... -uzet, paraliziran
žiliCe, -a s. - boraviAte
žitelin... / žite"', -a m. - stanov­
nik
žiti, živQ, živeAi, aor. 2. l. i 3. I.jd.
žive, ži - živjeti, prebivati;
oživljavati
žitii8k... prid. - životni; slastb
žitii8kafJ - životna slast
žitie, � s. - život, življenje; pre­
bivalište; žitle se / žitle nyne­
ibnie - zemaljski život; usp.
živoh, žlznr., Žitb
žitr.e u. žitie
žito, -a S. - žitarica; plod
žitomerenie, � S. - Injerenje
žita
Žitb, -i Ž. - život; usp. živob,
žizDb, žitie
žit..mca, � ž. - žitnica
žitbn... prid. - životan; žitni
iiCe, -as. - prebivalište, smještaj
ilacb.ba, -y ž. - gubitak, šteta
ilasti, žladQ, žladeši - nadokna-
đivati štetu; podmirivati dug;
usp. il�.ti
ilbČb V. zlbČb
il�.ti, žIMQ, žlMeši - nadokna­
đivati štetu; podmirivati dug;
usp. ilasti
inc:b., -i ž. - koplje; toljaga; usp.
drJ,kolb
in.n...Vhn... prid. - mlinski
irbny, žl'hn'bve, žrbn'bvi Ž. - žr-
vanj, mlinski kamen
in.tva, -y Ž. - žrtva
in.tVhn... prid. - žrtven
inti v. iriti
intie, � s. - žrtvovanje
intva v. in.tva
iribii / irib.... -a m. - ždrijeb;
irebie metati (mesti, vriCi,
dati, poloiiti) - kladiti se
žribbCb, -a m. - mladunče; ždri-
jebe, magare; usp. irib�
iribbi v. irebii / ir�b...
žri�, žre�te, žreb�ti s. -.mla­
dunče; ždrijebe, magare; usp.
·ir�bbCb
žriti, žbrQ, žbreši - prinositi žr­
tvu, žrtvovati; aor. 1. l. jd.
žreh'b, 2. l. i 3. l.jd. žret'b
86
iupan... , -a m. - župan ž�lo, -a s. - žalac i�telb / i�tel�nin..., -a m. - že­
iupe"", -a m. - sumpor ž�tva, -y Ž. -žetva telac
iupelbn... prid. - sumporni ž�tVhn... prid. - žetven i�ti, ŽbnjQ, žbneši - žeti
iupl�e, -a s. - grob, grobnica
iUPb"" v. iupe....
iust... prid. - prav
ibdati, žbdQ, žbdeši / židQ, žideši
- čekati; usp. �dti
iblQ v. ieci
ibuJQ v. i�ti
ibrQ v. in.ti
ibzlie, � s, zb. im. - šiblje, pruće;
palice
ibzl... , -a m. - šiba, prut; palica;
žezlo
ibneb, -a m. - poganski sveće­
nik
ibrbČb.k...prid. - svećenički, što
se odnosi na poganskog sveće­
nika
ijupelb / ijuPblb V. iupe....
i�danie, � s. - žeđ; žudnja, če­
žnja
ž�dati, -ajQ -aeši / ž�ždQ, ž�ždeši
- žeđati; željeti, tražiti, žudje­
ti, čeznuti
ž�n... prid. - žedan; suh
i�den... prid. - željen
ž�ida, � Ž. - žeđ; suša
ž�idbn... prid. - žedan
87
 ft 3 S 9o Z 3

a - slovo »3�lo«; · . · -broj 8; · S · 3�lo �ril . - vrlo, jako z -slovo »zemli«; · 90 · -broj 9, · 3 · zabytie, � s. - zaborav; usp.
- broj 6 3- v. z- - broj 7 zabytlt, zab�venie
3V�zda v. zv�zda zaprijed. s A, I i G - za, iza; zbog; zabytlt, -i i. - zaborav; usp. za­
za utra - ujutro bytie, zab...venie
zablqditi, -QždQ, -Qdiši - zablu­ zavida, -y i. - zavist
djeti, zalutati zavidr.liVlt prid. - zavidan; usp.
zablQždenie, � s. - zabluda zavistr.iiVlt
zab...venie � s. -.zaborav; usp. zavideti, -iždQ, -idiši - zavidjeti
zabytie, zabytlt zavistIt, -i i. - zavist; zavistlt
zab1>d�l1Itn... prid. - koji bdije; imy - onaj kojemu se zavidi
molitva zab...d�nltnae - zavistltliVlt prid. - zavidan; usp.
molitva pri bdijenju zavidr.liVlt
zab...d�ti, -bždQ, -bdiši - prob­ zavistItnikr., -a m. - zavidnik
djeti zaviti, -ijQ, -ieši - zaviti
zabyvati, -ajQ, -aeši zaborav­
� zavora, -y i. - zasun, zapor, kra-
ljati čun; usp. zatvOr1>
zabyti, zahQdQ, zabQdeši - zabo­ zavreti, zaVbrQ, zaVbreši - za­
raviti tvoriti, zaprijeti, zaključati

88 89
zaV'ltlon'b, -a m. - Zabulon, os.
ime
zaV'ltlon& prid. - Zabulonov
zavfJt'b, -a m. - zavjet, ugovor,
dogovor, obećanje
zavfJCavati, -vajQ, -vaeAi - za­
vjeAtavati (zavjei§tati), ostav­
ljati u nasljedstvo; zarih
zavfJcavati - zaključivati do­
govor
zavfJcati, -ajQ, -aei§i - ostaviti u
nasljedstvo; zavfJh zav�cati
- zaključiti dogovor
zav�zati, -ajQ, -aeAi - zavezati;
mrii� zav�zati - krpati
mreže
zagladiti, -aždQ, -adiAi - izbri­
sati
zagraditi, -aždQ, ...:adiAi - zagra­
diti, prepriječiti
zagrad&n'bprid. -zagrađen; vrt
zag&nati, zaženQ, zaženei§i -
prognati, protjerati
zađi (S'b zadi) prilo - straga,
otraga, iza; unatrag
zadl'biiti, -'bžQ, -'bžiAi - produ­
žiti
zadušiti �, -AQ �, -i§iši s� -
ostati bez d8ha
zad'bhnqti S�, -nQ s�, -neši s� -
zagrcnuti se
90
zadfJti, zad�jQ, zad�eši -naložiti,
nalagati komu što
zaem'b V. zaim'b
zaida, � Ž. - leđa; zaidq dati ­
pobjeći
zaid&,l -a m. - čmar; usp. afe­
dron'b
zaid&2 V. s'bzadi / s'bzadu / S'bza-
ida
zaieei, -agQ, -ažeši - zapaliti
zaii3ati, -ajQ, -aeši - paliti
zazirati, -ajQ, -aeAi - gledati sa
sumJ\jom, optuživati
zaznamenati, -ajQ, -aeši -
označiti (pečatom)
zadfJti, zad�jQ, zad�eši '--- siliti;
nalagati
zazon, -a m. - sumJ\ja
zazor&n'bprid. - vrijedan poku­
de, prijekora
zaz&riti, -ljQ, -riAi - zamjerava­
ti, predbacivati, ljutiti se
zaimati, zaemljQ, zaemleši - po-
zajmljivati, posuđivati
zaimodaVbC&, -a m. -vjerovnik
zaim'b, -a m. - zajam, posudba
zaiti, zaidQ, zaideAi - zaći, otići
zakalati, -lajQ, -laeši - klati
zaklati, zakoJjQ, zakoleši - za-
klati
zaklenqti, -nQ, -neAi, aor. 3. l.jd.
zaklepe - zatvoriti, zaključati
zaklinanie, � s. - zakliJ\jaI\ie,
lažna prisega
zakltnati, -ajQ, -aeši - zakliJ\jati
(koga čime)
zakijučiti, -čQ, -čii§i - zatvoriti,
zaključati
zakl�ti, -lbnQ, -lbneši - prise­
gnuti komu
zakolenie, � s. - klaI\ie
zakonodaVbC&, -a m. - zakono­
davac
zakonodanie / zakonopoloie­
nie, � s. - zakonodavstvo
zakonoprfJstqplenie, � S. -
prestupaJ\je zakona
zakonopristqp&nik'b, -a m. -
prijestupnik zakona
zakonopristqp&n& prid. - pro­
tivan zakonu; bezbožan
zakonoučitel&, -a m. - učitelj
Zakona
zakonikb V. zakon&nik'b
zakon'b, -a m. - zakon, poredak
zakon&nik'b, -a m. - zakonoda-
vac; učitelj Zakona; svećenik
zakon&n'b prid. - zakonski
zakon&ne prilo - zakonito, za­
konski
91
zakroV'lt, -a m. - koprena
zakryvati, -ajQ, -aeAi - prekri­
vati, zakrivati; zastirati
zakryti, -yjQ, -yeši - zakriti
zak'bsn�ti, -J\jQ, -niAi - zadrža­
ti se
zak&hei / zak'bhfJi, � m. - Za-
kej, os. ime
zak&heoV'lt prid. - Zakejev
zalaz'b, -a m. - opasnost
zalop, -a m. - zalog
zaloiiti, -žQ, žiši - zakrčiti, pre­
priječiti; zaloieno imfJnie -
blago, dragocjenost
zamazati, zamažQ, zamažeAi -
uprljati, zamazati
zamaterfJti v. zamatorfJti
zamatoriti, -r�jQ, -r�Ai - osta­
ljeti
zamoriti, -ljQ, -riši - umoriti,
mučki ubiti
zamysl'b, -a m. - zamisao, na­
mjera
zamqditi (�), �ždQ (s�), �diši
(s�) - zadržati se
zamqdenie / zamqždenie, � s.
- zaostatak, zadržavaI\ie
zaniOS'b, -a m. - Soan, zemlj.
zane(ie) vez. - jer, budući da;
zato što
zapad1o, -a m. - zapad
zapadr.n1o I zapad.....n. prid. -
zapadni
zapaliti, -ljQ, -liAi - zapaliti
zapečab.leti, -lejQ, -leeAi - za­
pečatiti
zaplbvanie, � 8. - pljuvanje
zaplbvati, zapljujQ, zapljueAi -
zapljuvati
zapov6danie, -a 8. - naredba,
zapovijed; usp. zapov6d., za­
rolu.
zapov6dati, -ajQ, -aeAi - zapovi­
jedati
zapov6d., -i i. - naredba, zapo­
vijed; usp. zapov6danie, za­
rob
zapov6d6ti, -v�mb, -v�si - na­
rediti, zapoyjediti
zapnvapril. - isprva, prvo
zaprititi, -MQ, �tiAi - strogo
narediti, zapovjediti; zaprijeti­
ti; zaprititi duhu - uznemi­
riti se, uzbuditi se
zaprieati, -ajQ, -aeAi - strogo
naređivati, zapovijedati; prije-
.
titi
zapriCenie, � 8. - naredba, za­
povijed; zabrana; prijekor; ka­
zna
zapust6nie, � s. - (o)pustoAenje
92
zapust6ti (�), �jQ (�), �Ai
(�) - opustjeti, opustoAiti
zapItrati, zaperQ, zapereAi - iz-
' zatvar6ti, �jQ, �Ai -zatvarati
gaziti
za"ti, zapbnQ, zapbneAi - pod­
metnuti nogu, oboriti; posr­
nuti
zaraziti, -ažQ, -aziAi - ugnjetati
zareci, -ekQ, -ečem - narediti,
zapovjediti; zabraniti
zar(e)6, � ž. - bljesak, svjetlo
zarob, -a m. - naredba, zapovi­
jed; usp. zapov6danie, zapo-
v6d.
zan, -a m. - Zara, os. ime
zaskopie, � s. - podmuklost
zast06ti, -ojQ, -oiAi - mučiti,' do-
sađivati
zastQpanie, � s. - zaAtita
zastQpati, -ajQ, -aeAi - zastupa­
ti, pomagati; odstupiti, uzma­
knuti
zastQpiti, -pljQ, -piAi - zastupiti,
pomoći
zastqpienie, � 8. - pomoć, za­
Atita
zastQp1o, -a m. - pomoć, zaAtita
zastQP..nik1o, -a m. - pomoćnik,
zaAtitnik
z88'ltv�vatl, -ujQ, -uem
- {za)svjedočiti, posvjedočiti
zas6d.nlk1., -a m. - uhoda
zatvoft'lnie, � s. - zatvaranje
zatvoriti, -rjQ, -riši - zatvoriti
zatvon, -a m. - zasun, zapor,
kračun; zatvor; usp. zavora
zat'lllmQti, -nQ, -neAi - začepiti,
zataknuti
zatykatl, -ajQ, -aeši - čepiti
zautrapril. - ujutro
zaušanie I zauienie, � s. - za-
uAnica, Aamar
zaušiti, -AQ, -Aiši - oAamariti
zaharlin10 prid. - Zaharijin
zahari6, � m. -Zaharija, os. ime
zahoditi, -oždQ, -odiAi - zalaziti
zahOd1o, -am. -zalazak; nužnik
zacititel.., -a m. - zaAtitnik; usp.
zaeit..nik1o
zaeititi, zaciĆQ, zaćitiši - zašti­
titi
Zaeitr.nik1o, -a m. - zaAtitnik;
usp. zaCititelb
zacicati, -ajQ, -aeAi - zaAtićivati,
skrivati
zaeieenie, � s. - zaAtita
zacicati, -ajQ, -aeAi - nagovje­
štavati, aludirati
93
zacMiti, �ždQ, � -napojiti
za�inati, -ajQ, -aeAi - počinjati,
začinjati
Z�bDQ v. za��ti
za��lo, -a s. - početak
za��ti, začbnQ, začbneAi - početi,
začeti
za�tie, � s. - začeće
zaJ�ti, zaimQ, zaimeAi - uzeti,
pozajmiti si, posuditi si; zatvo­
riti
zaJ�c.., -a m. - zec
zvon1o, -a m. - zvuk
zv6zda, -y i. - zvijezda
zv6rl(nr.)n1o I zv6rlru.sJn. prid.
- zvjerski
ZV6rokrJ,Dlbnik1o, -a m. - hra-
nitelj zvijeri
zver06dim'lt prid. - požderan
zv6rr., -i m. - zvijer
zv6rr.n1o prid. - zvjerski
zv6stiti v. V1ozv6stiti
zv�i, zv�gQ, zv�žeAi - pričati,
govoriti
me v. 8Itde
zdelen'lt v. zelen10
zeVedeoV1o I zevedooV1o prid. -
Zebedejev, prema Zebedej, os.
ime
zevei, � m. - Zeb, os. ime
zelen1> prid. - zelen znamenovati, -ujQ, -ueši - oz­ z1>lodeistvo, -a s. - zlodjelo, zlo­
zlatonosiV1> prid. - koji nosi
.

načivati, obilježavati čin

zelie, -e s , zb. im. - raslinje, bilje; zlatni nakit
zDanie, -e s. - poznanik z1>lod��nie, -e s. - činjenje zla
povrće zlatoust'J> prid. - zlatoust; lje­
pOlječiv; ioan1> zlatoust1> - znati, znajQ, znaeši - znati, po- z1>lodeeti �, -dejQ �, -deeši s�
zemlel�ganie, -e s. - ležanje na
Ivan Zlatousti; usp. hrr.so­ znavati; doznavati - pobolijevati
zemlji
stom1> zDoi, -e m. - žega z1>lok1>znbn1> prid. - zao, opak
zem(l)wu. prid. - zemaljski, ze­
zlat(bn)'J> prid. - zlatan zora, � ž. - zora
mljan, zemni z1>lonraVbD1> prid. - pokvaren
zl1>Čb, -i ž. - žuč zorovavel1> / zorovavelb, -a m.
zem.b.sk1> / zellll>8k1> prid. - ze- z1>losloviti, -vljQ, -viši -govoriti
zmii, -a m. / � ž. - zmaj, zmija; - Zorobabel, os. ime
maljski loše o komu; omalovažavati
usp. aspida, gad1>, ehid.na, zorovaveleV1> prid. - Zorobabe-
zeml�, � ž. - zemlja, tlo z1>los1>mn.tbD1> prid. - koji za­
zmi6 lov
zem� v. zeml� služuje sramotnu smrt
zmiin1> / zmiiu. prid. - zmajski, zrak1>, -a m. -vid; pogled; izgled
zeis1>, G die, A die, dijQ - Zeus, zrbDO, -a s. - zrno z1>lotvoriti, -rjQ, -riši - grditi,
zmijski
Jupiter kuditi
zmi�V1> prid. - zmajski, zmijski zn.calo, -a s. - zrcalo
zižditeb., -a m. - tvorac, gradi­ z1>ločbstbD1> prid. - bezbožan
zmi6, � ž. - zmaj, zmija; usp. zr�i v. zbr6ti
telj zbvanie, -e s. - krik; poziv; zva­ Z1>l1>l prid. - zao
aspida, gad1>, ehid.na, zmii
ziidQ v. zi>dati zmn.na, -y ž. - smirna; Smirna, nje z1>lb,2 -i ž. - zlo, nevaljanost
zilot1>, -a m. - zelot, revnitelj, zemlj. zbvati, zOVQ, zoveši, - vikati; z1>le prilo - zlo, loše; bol�ti Zbl�
vrući pobornik, fanatik zmn.u.n1> prid. - smimski zvati, pozivati; nazivati - teško bolovati
zima, -y ž. - zima; hladnoća zmin.na, -y ž. - smirna; Smir­ z1>lo, -a s. - zlo; zlodjelo zi>danie, -e s. - zgrada, zdanje;
ziuu.n1> prid. - zimski; hladan na, zemlj; usp. zmn.na z1>loba, -y ž. - zloća; usp. z1>lobb stvaranje
zinonoV1> prid. - Zenonov zmin.n1> prid. - smimski; usp. z1>lobiV1> prid. - zao, zloban zbdatelb, -a m. - tvorac, stvara­
zmn.u.n1> z1>lobb, -iž. -zloća; usp. z1>loba telj
zinon1>, -a m. - Zenon, os. ime
znaem1> prid. - poznat z1>lob�sbD1> prid. - opsjednut zi>dati, ziždQ, ziždeši - graditi;
zinQti, -nQ, -neši - zinuti
znamenavati, -vajQ, -vaeši zlim duhom stvarati
zi�ti ziejQ, zieeši / zejQ, zeeši - zi- z1>loverie, -e / z1>loverb8tvo, -a
označivati ' zi>de v. si>de
jevati, otvarati usta s. krivovjerje, hereza
znamenati, -ajQ, -aeši - označi­ -

zi>d1>, -a m. - �brađena glina; zid

zlak1>, -a m. - zeleno raslinje z1>lod�i, -e m. - zločinac, razboj­
ti; zapečatiti
zlatik1>, -a m. - zlatnik zbd., -i ž. - obrađena glina; zid
znamenie, -e s. - znak nik
zlatica, � ž. - zlatnik z1>lod�in1> / z1>lod�isk1> prid. - zbrel1> prid. - zreo
znamenit1> prid. - poznat, ista­
zlato, -a s. zlato zločinski zbrenie, -e s. - pogled, izgled
- knut

94
95
zbriti, Z'bI:jQ, zbriAi - gledati, z6ntca, � ž. - zjenica
motriti, promatrati; na lice z�ti, z�bQ, z�bem -trgati, čupati
zbriti - biti pristran z�tr., -i m. - zet; mladoženja, že- I
zybanie, � 8. - zibaIije nik
zybati, zibljQ, zibleAi - ljuljati zqb.., -a m. - zub
z610 v. 3610 zQbr.n.. prid. - zubni

UPIT I LI I

i - slovo »iže«; o fJJ!f'1P o - broj 10, i- v. i­

o L o - broj 10

6I H
i - slovo »i« ; · 6 · - broj 20, · H · ­
broj 8
i vez. - i; takoder
i, �, e zam, iza prijedloga uvijek
dolazi s prefiksom n- (oh
nego, kb nemu); Njd. m. roda
nije potvrđen -taj, ta, to; onaj,
ona, ono; on, ona ono; koji,
koja, koje; usp. iže, �je, eje
ia s, mn. - ljubičice
iain., -a m. -Jair, os. ime
iann�eVb prid. -Janejev
iaredoVb prid. -Jaredov,prema
Jared, os. ime
ian. v. iain.
iasa, -y ž. -Jasa, zemlj.
iafet'h, -a m. -Jafet, os. ime
ibo vez. -jer, zato što; čak i; ipak
98
igemon'h v. igemon'h
igo, -a s. - jaram
igrati, -ajQ, -aeši - igrati se, za­
bavljati se; poskakivati od ra­
dosti
igr., -i ž. - igra, zabava, šala
igumeni�, � ž. - predstojnica
samostana, igumanija
igumen'h, -a m. - upravitelj, po­
glavar; predstojnik samostana,
iguman; usp. igemon'h
igumel1b prid. - upraviteljev,
poglavarev
ig'blin'h prid. - iglin
ide vez. i prilo - jer; iako; ide i /
ide ubo - iako; gdje; kada
ideje prilo -gdje; budući da; ide­
je aCe / ideže koliždo - gdje
god, ma gdje; kamo god, ma
kamo
iditum'h, -a m. - Jedutun, os.
ime
idolie, -€l s. - poganski hram
idoložn.tVhl1b prid. - prinesen
kao žrtva poganskome bogu
idoloslujenie, -€l B. - idolopo­
klonstvo
idol'h, -a m. - idol
idolb8k'h, prid. - idolov, idolski;
poganski
idum��, � ž. - Idumeja, zemlj.
idume�nin'h, -a m. - Idumejac,
stanovnik Idumeje
id�je V. ideje
iezekllb / iezekiil'h, -a m. -Eze­
kiel, os. ime
ierdanoVb prid. - jordanski
ierdan'h, -a m. - Jordan, zemlj;
usp. ion.dan'h
ierei, -€l m. - svećenik
iereisk'h prid. - svećenički
iereistvo, -a s. - svećeništvo
ieremie, � m. - Jeremija, os.
ime
ieriba, -y Ž. -Jerihon, zemlj.
ieribon'h, -a m. -Jerihon, zemlj.
ierusa1imlb prid. - jeruzalem-
ski
99
ienI88JimJ�nin'h, -a m, mn. -ml�­
ne - Jeruzalemac; usp. ieru­
sa1imfJnin
. ierusalimoVb prid. - jeruza­
lemski
ierusalim'h, -a m. - Jeruzalem,
zemlj.
ierusalimb8k'h prid. - jeruza­
lemski
ierusa1imfJnin'h, -a m, mn. -m�­
ne - Jeruzalemac; UBp. ieru­
sa1imlfJnin'h
ierii- V. ierei-
iesei, -€l m . - Jesej, os. ime .
ieseeVb / ieseoVb prid. - Jese-
jev
ižde(je)l prilo - gdj�
ijde(je)2 vez. - jer, zato što;
kada; ijdeje ace da / iždeje
kolijbdo - gdje god, ma gdje
iidenQ V. iZg'bnati
iideei, -egQ, -ežeši -spaliti, saž­
gati; zapaliti
ižditi, -ivQ, -iveši - potrošiti, ra­
suti
ije, eje, eje zam, Ajd. m. r. i -
koji, koja, koje; tko; koji (koja,
koje) god; što god; iže aCe -
tko god, koji (koja, koje) god;
im'hje obrazom'h - kako; iže
i t'h -koji (koja, koje) takoder
iz prijed. s G - iz, od, kroz; iz
V'IInu v. iZV'ltnu; iz liha v.
izliha; iz qtn.qdu v. lzq.
tn.qdu
izbavItelb, -a m. - osloboditelj,
izbavitelj, spasitelj, otkupitelj
izbaviti, -vljQ, -viAi - osloboditi,
izbaviti, spasiti, otkupiti
izbavl�ti, -ll!jQ, -ll!eAi - osloba­
đati, izbavljati, spaAavati, ot­
kupljivati
izbavl�nie, --€l s. - oslobodeJ\je,
izbavljeJ\je, spas, otkupljeJ\je
izbaVbnik'h, -a m. - osloboditelj,
izbavitelj
izbadati, -dajQ, -daeAi - izbada­
ti, probadati
izbivati, -ajQ, -aeAi - ubijati re­
dom, pobijati, istrebljivati
izbirati, -8jQ, -aeAi - izabirati,
odabirati
izbiti, -ijQ, -ieAi - pobiti
izblbvati, -ljujQ, -ljueAi - ispo­
vratiti, izbljuvati
izbon.n'h prid. - izabran, oda­
bran; usp. izbbra(Db)n'h
izbosti, -ociQ, -{)deAi - izbosti
izbyVati, -ajQ, -aeAi - obilovati;
IjeAavati se
izbytt, izbQ<lQ, izbQ<leAi - preo­
stati; obilovati; rijeAiti se
100
lzbytie, --€l s. - izbavljeJ\je, oslo-
.
bođeJ\je, otkupljeJ\je
izbyt'hkovati, -ujQ, -ueAi - obi·
lovati
izbyt'hk'h, -a m. - ostatak; pre­
tek, izobilje
izbytbČlb8tvovati, -ujQ, -ueAi -. .
obilovati
izbbranie, --€l s - izbor, odabir
. izvjeAtavati; reći, govoriti; po­
izbbra(Db)n'h prid. - izabran,
odabran; usp. izborbn'h
izbbrati, izberQ, izbereAi - iza­
brati, odabrati
izMgati, -ajQ, -aeAi - bježati
izb�gnqti, -nQ, -neAi - uteći, po- ,
bjeći; izbjeći
izb�iati, -ajQ, -aeAi - uteći, po­
bjeći
izvaliti, -aljQ, -aliAi - izvaliti, iz­
baciti
izva�ti, --€ljQ, --€leAi - isklesati
izvesti, l -edQ, -edeAi - izvesti
(izvedem ... )
izvesti,2 -eZQ, -ezeAi - izvesti
(izvezem ... ); izbaviti, oslobodi­
ti; roditi se; napraviti
izviti, -ijQ, -ieAi - svezati
izvlačiti, -ČQ, -tiAi - izvlačiti
izvl�ci, --€lkQ, -oceAi - izvući
izv�ti, -{)ždQ, -odiAi - izvoditi; izv�st.n'h prid. - siguran, za­
praviti jamčen, pouzdan; poznat
izvoliti, -ljQ, -:-liAi - izabrati; pro­ izv&ltbD� pril. - sigurno, jasno;
suditi; zavoljeti; izvoljeti, pože­ usp. izv�st'hDO
ljeti; dopustiti izv�t'h, -a m. - uzrok; izgovor
izvol�nie, --€l s. - volja, odluka,
izv�anie, --€l s. - sigurnost,
izbor
uvjerenost
izvračevati, -ujQ, -ueAi - izlije­
izv�ati, -8jQ, -aeAi - izvijestiti,
čiti, liječiti
izvreci, -l'bgQ, -rbžeAi - izbaciti;
tvrditi, potvrđivati
pobaciti
izv�enie, --€ls. - potvrda, dokaz
iZV'hDU / izV'llnqciu prilo - iz­
vana izv�zati, �žQ, �žeAi - svezati
izgan�ti, --€ljQ, --€leAi - protjeri-
iZV'hDqtn. prilo - iznutra
vati
izvyknqti, -nQ, -neAi - naučiti
napamet izgarati, -rajQ, -raeAi - izgarati
izv�d�ti, izvl!mb, izvl!si - znati, izglagolati, -{)ljQ, -{)leAi - izgo­
poznavati; prepoznavati voriti, izreći
izv�stvovati, -ujQ, -ueAi - po­ izgladiti, -aždQ, -adiAi - izgladi­
tvrđivati, svjedočiti ti, poravnati; ukrasiti
izv�titi, --€lCQ, --€lstiAi - izvijesti­ izgo.il'h prid. - izgl\iio, istrulio
ti; potvrditi, posvjedočiti; iz·
izgn.illb8tvo, -a S. - gl\iilost, tru­
vestiti si - doznati, saznati;
lež
izvestiti � - zajamčiti, osi­
izgoniti, -njQ, -niAi - protjeri-
gurati
vati
izvestovati, -ujQ, -ueAi - izvje­
izgoreti, -rjQ, -riAi - izgorjeti
šćivati
izgubiti, -bljQ, -biAi - pokvariti
izvestb prid. - zajamčen, sigu­
iZg'hnanie, --€l S. - progon, izgon
ran; poznat
izvestbDo prilo sigurno, jasno,
- izg'hnati, iždenQ, iždeneši - is-
pouzdano; usp. izv�stbDe tjerati, prognati, izgnati
101
izgybati, -bljQ, -bleši - propa­
dati
izgybnqti, -nQ, -neši - propasti
izdaV'ltDa / izdann1> prilo -
odavno
izdaleča / izdaleče prilo - izda­
leka
izdati, -amb, -asi -
. izdati, dati,
pružiti
izda�ti, -ajQ, -aeši - izdati, izda-
vati; dati, davati
izditditeb., -a m. - stvoritelj
izdrailitb8� prid. - izraelski
izdrailit�nin1>, -a m. - Izraelac;
usp. iZdrailbtin1> / izdra­
ib.t�nin1>
izdrailb, -a m. - Izrael, zemlj.
iZdrailbtin1> / iZdrailbt�nin1>,
-a m. - Izraelac; usp. izdrai­
liMnin1>
izdreci, �kQ, -ečeši - izreći, iz­
govoriti
izdrbvanie / izdrbvenie, -e s. -
istrgnuće
izciryti, -yjQ, -yeši - izriti, isko­
pati
iz�ienie, -e S. - iskupljenje
iz�db / izdr�dbno prilo - iz­
vanredno, prekomjerno; usp.
' izliha
102
i�1> prid. , - izvanredan,
prekomjeran
izd1>hnqti, -nQ, -neši - izdahnu­
ti, umrijeti
izdyhante, -e s. - izdah, izdisaj
izdyhati, -ajQ, -aeši - izdisati,
umirati
izcb.rati, izderQ, izdereši - istr­
gnuti
izd�lati, -ajQ, -aeši - napraviti,
zgotoviti
izdfJ�ti, izd�jQ, izd�eši - proizvo­
diti
izimati, izemljQ, izemleši - vadi­
ti, uzimati
iziskati, iziskQ (izićQ), iziĆeši -
tražiti, zahtijevati
iziti, izidQ, izideši, akt. part. pret.
I. iZ'bšbd'b, akt. part. pret. II.
iŠbl'b - izići; prošikJjati
izlaziti, -ažQ, ":"aziši - izlaziti;
prekoračivati
izlivati, -ajQ, -aeši - izlijevati
izliti, -ijQ, -ieši - izliti
izliha prilo - prekomjerno; usp.
izdr�/i�no
izli�ti, izlejQ, izleaši - izliti
izlomiti, -mJjQ, -miši - slomiti
izl�kovanie, -e 8. - izlječenje
izl�sti, izlezQ, izlezeši - izići
izmailit�ne, -'b m, mn. - Jišma­
elci
izmesti / izmetati, �tQ, �teši /
�, �Ćeši - izbaciti
izml1>knQti, -nQ, -neši - zamu­
knuti, zašutjeti
izmoriti, -rjQ, -riši - ubiti, istri­
jebiti
iz:mn.m1>rati, -rjQ, -reši - izje­
sti, proždrijeti
iz�ti, -mbrQ, -mbreši - izu­
mrijeti
izm1>ždati, -ajQ, -aeši - oslablji-
vati, činiti slabim
izm1>knqti, -nQ, -neši - trgnuti
izmyti, -yjQ, -yeši - umiti, oprati
izm�na, -y ž. - zamjena
izm�niti, -njQ, -niši - promijeni-
ti, izmijeniti; zamijeniti
izmqdrivati, -ajQ, -aeši - dola­
ziti na pamet
iznemagati, -gajQ, -gaeši - osla­
bJjivati, iznemagati
iznemoci, -ogQ, -ožeši - oslabje-
ti, iznemoći
iznesti, -sQ, -seši - iznijeti
iznicapril. - koso
iznositi, -oŠQ, -osiši - iznositi
izobati, -bljQ, -bleši - pOjesti
103
izobllovati, -ujQ, -ueši - obilo­
vati
izobib.n1> prid. - obilan
izobr�sti, -r�cQ, -r�ćeši - pro­
naći
izobritati, -ajQ, -aeši - pronala­
ziti
izostriti, izoĆrjQ, izostriši, pas.
part. pret. izoerep.'b - naoštri­
ti, izoštriti
izoeren1> V. izostriti
izr- V. izdrb-
izum�ti �, -ejQ s�, -eeši s� - iz­
bezumiti se, izgubiti razum
iz�ina, -y Ž. olakšanje;
-
iZ1lDbiinq tvoriti - donijeti
olakšanje
iz'b- V. iz-
iZ1>hoditi V. ishoditi
iz1>ibd1> V. iziti
iz�sniti, -ešnjQ, -esniši - rasvi­
jetliti
iz�sti, izemb, izesi - pojesti, izje­
sti
iz�ti, iZbmQ, iZbmeši - izvaditi; .
oduzeti; IZVUći
iZ�bniČb8k1> prid. - carinski
izqtr&qdupril. - iznutra
iisus1> V. isUS1>
igemon1>, -a m. - upravitelj
ikona, -y ž. - slika
ikonUsIn. prid. - ikonijski, pre-
ma Ikonij, zemU.
ikonom.. , --a m. - upravitelj
lli vez. - ili; nego
nun.. prid. - ilijin
ili�, -4i! m. - Ilija, os. ime
imanu. v. im�ti
imanie, � s. - žetva, berba
imati, emJjQ, emleAi - hvatati,
uzimati; loviti; sabirati, brati;
v�1V imati - vjerovati; usp.
j�ti
imenit.. prid. - znamenit, po­
znat
imenovati, -ujQ, -ueAi - imeno-
vati
imeii v. j�ti
imr.ie vez. -jer
in1�niice, -a s. / im�nie, -e s. -
imovina, imetak
im�m.n.. prid. - imovinski
im�ti, imamb, imaši / im�jQ,
im�eši - imati; morati; moći;
v�1V im�ti - vjerovati; b&I..
im�ti - biti opsjednut zlim
duhom; sul� im�ti - davati
prednost
im�, imene, imeni s. - ime
imQ v. j�ti (�)
104
inako prilo - drugačije
inamo prilo - drugamo
inače prilo - inače,. joA
inov�n.nik.., --a m. - heretik
inoIda prilo - jednom, nekoć; u
drugo vrijeme
inoduir.no prilo -jednoduAno
inokOItr., -i ž. - putovanje, bora­
vak u tuđini
inok.., -a m. - samotna zvijer
inomysb.n.. prid. - istoga mi­
Aljenja, složan
inomyilenie, � s. - slaganje,
sloga
inoplemem.nik.., -a m. - tuđi­
nac, stranac, barbar; usp. ino­
stram.niIn., inoj�zyčr.nik..
inoro,.. prid. -jednorog
inorožr. prid. -jednorogov
ino8ta(m.)nr.prilo - neprestano,
postojano
inostranr.nik.., -a m. - tuđinac,
stranac, barbar; usp . inople­
mem.niIn., inoj�ZYČr.nik..
inočb8k.. prid. - monaški, re­
dovnički, samostanski
inOČb8tvo, -a S. - monaštvo, re­
dovništvo
inoč�.. prid. - jedinoroden;
osamljen, napušten
inoj�zyčr.niIn., -a m. - tuđinac,
stranac, barbar; usp. inople­
menr.nik.., ino8tranr.niIn.
inOj�ZYČbD" prid. - koji govori
druge jezike, stran
in.., ina, ino zam. prid. - drugi,
druga, drugo; neki, neka, neko
in..gda V. inogda
in..de / in..žde prilo - drugdje
inqdu / inqd�prilo -:- drugim pu-
tem, drugdje
ioaVb, -a m. - Joab, os. ime
ioanane(o)Vbprid. - Jonamov
ionaeVb prid. - Joananov
ioa(n)na, -y Ž. - Ivana, os. ime
ioa(n)noVb prid. - Ivanov; !J,sp.
ioam. / ioaneVb
ioa(n)n.., -a m. - Ivan, os. ime
ioam. / ioaneVb prid. - Ivanov;
usp. ioa(n)noVb
io(a)ramoVb prid. - Aramov,
Jorimov
io(a)safat, -a ,m. - Jozafat, os.
ime
ioatam.., -a m. -Joatam, os. ime
iovoVb prid . - Jobov
iOVb, -a m. - Job, os. ime
iozi�, -4i! m. - Ozija, os. ime
iona, -y -m. Jona, os. ime
- isa(a)koVb prid. - Izakov
ionin.. prid. - Jonin
105
iorr.dan.., -am. -Jordan, zemU. ;
usp. ierbdan..
iorbdam.sk.. prid. -jordanski
i08ifOVb prid. - Josipov
ios:lfr., -a m. - Josip, os. ime
iosi� / iosU, -4i! m. - Josip; Jozija,
os. ime
iohoni�, -4i! m. - Jehonija, os.
ime
ipokrit.. V. ipokrit..
ipostur. / ipostatr. V. i�tasr. /
ipOltatr.
iraklU, � m. - Heraklij, os. ime
irakl.. / iraklr., -a m. - Herkul,
os. ime
irinei, � m. - IrenEti, os. ime
irini, -4i! ž. - Irena, os. ime
iroVb prid. - Herov
irodi�, -4i!ž. - Herodijada, os. ime
irodi�da, -y Ž. - Herodijada, os.
ime
irodi�din.. prid. - Herodijadin
irodi�ne, -nb m, mn. - hero-
dovci
irodoVb prid. - Herodov
irod.., -a m. - Herod, os. ime
irodr.Ma V. irodi�da
isa(a)voVb, -a m. - Ezavov
isa(a)In., -a m. - Izak, os. ime
isavri, -'b m; mn. - Izauri, sta-
novnici Izaurije
isavri�, � Ž. - Izaurija, zemlj.
isavn.skh prid. - izauraki
isaieV'lt / isai(i)n'h prid. - Izai-
jin; UBp. isai�
isai�, � m. - Izaija, OB. ime
isalri� v. isavri�
isatn.sk'h v. isaVl'b8k'h
iskaziti, -ažQ, -aziAi - unilItiti;
ullkopiti, ulltrojiti
iskanie, � B. - istraživanje
iskariotin'h / iskariot'h, -a m. -
Iskariot, Juda (iz Shariota)
iskariotr.sb prid. - iskariotski
iskati, iskQ, ieelli / H\Q, ieelli - tra­
žiti, istraživati; željeti
isklati, iskoljQ, iskolelli -poklati
iskoni prilo - u početku; od po­
četka
iskom.n'h prid. - iskonski
iskoDhČavati (�), -vajQ (s�) ,
-vaeši (s�) - skončavati, umi­
rati
iskoDhČati (�), -ajQ (�), -aelli
(s�) -dokrajčiti; skončati; um­
rijeti; slabjeti, iscrpljivati se;
prestajati, završavati se
iskopanie, � S. - iskopavanje
106
iskopati, -ajQ, -ael\i - iskopati;
is korene iskopati - iskori­
jeniti
iskoreniti, -njQ, -nilli - iskorije-
niti
iskočiti, -čQ, -čilli - iskočiti
iskra, -y Ž. - iskra
iskrasti, -adQ, -adelli - iskrasti
iskračUo, -a S. - sprava za IDU-
čenje
iskropyt..n� prilo - savrlleno, .'
točno
iskri> prijed. 8 G i prilo - blizu
iskrbm. prid. - bližnji
iskupiti, -pljQ, -pilli - otkupiti,
osloboditi, iskupiti
iskupovati (�), -ujQ (s�), -uel\i '
(s�) - otkupljivati, oslobađati, .
iskupljivati
iskusitel.., -a m. - napasnik,
iskušavatelj
iskusiti �, -ullQ (s�), -usiši (s�)
- iskullati, okušati, isprobati;
dovesti u napast; odbaciti
iskus'h, -a m. - ispit, provjera; .
iskustvo; iskus'h tvoriti - do­
vesti u iskušenje
iskushnik'h, -a m. - istraživač,
ispitivač
iskus..n'h prid. - iskusan, isku­
šan, provjeren, priznan, doka­
zan
iskujati, -ajQ, -aelli -iskullavati,
isprobavati; dovoditi u napast
iskujenie, � 8. - proba; iskulIe­
nje, napast; iskul\avanje
iskydati, -ajQ, -aelli - izbaciti,
izliti
iskypeti, -pljQ, -pilli - iskipjeti,
illikljati
isol'h V. is(s)op'h
isl&liti, �ždQ, �ši - pronaći
ispasti, -adQ, -adelli - ispasti, ot-
pasti
ispeci, -ekQ, -ečeši - ispeći
ispiti, ispijQ, ispieši - ispiti, po­
piti
isplesti, -etQ, -etelli - isplesti,
splesti
ispl'hniti (�), -njQ (s�), -niši (s�)
- ispuniti (se), napuniti (se);
ispl'hnen'h - ispunjen; pot­
pun
ispl'hm. prid. - pun
ispl'hm. prilo - potpuno, posve
ispl'hn�ti (�), �jQ (�), �ši (s�)
- ispunjavati (se)
ispov�e, � S. - ispovijed
(vjere); ispovijedanje (grijeha);
107
zavjet; hvalospjev; bez ispo­
vMani� - neizreciv
ispov�dati (�), -ajQ (�), -aelli
(�) - ispovijedati (se), prizna­
vati; izricati; obećavati; hvali­
ti, zahvaljivati
ispov�dovati, -ujQ, -uelli - ispo­
. vijedati, priznavati
ispov�db, -i Ž. - ispovijed (grije­
ha); ispovijedanje (vjere); pri­
znanje
ispov�dbnik'h, -a m. - ispovjed­
nik
ispovAdJ,nica, � Ž. - ispovjed­
nica
ispov�d�ti (�), -v�mb (�) (-v�­
d� /s�/), -v�si (�) - ispovjediti
(se), priznati; ispripovijedati;
objaviti, razglasiti; . obećati;
hvaliti, zahvaliti
ispodi>m. prid. - donji
ispolin'h, -a m, mn. ispoli - div;
junak
ispolupril. - napola, upola
ispočiti, -ijQ, -ieši - odmoriti se'
ispravitel.., -a m. - popravljač
ispraviti (�), -vljQ (s�), -viši (�)
- pripremiti, pripraviti; ispra­
viti; napraviti; urediti; ispravi­
ti, popraviti
ispravlenie, � 8. - ispravljenje,
izravnavanje; upravljanje; po­
stupak, <ljelo; pravilo
ispravl6ti, -1�Q, -16eAi - isprav­
ljati; upravljati, uređivati; pre­
bivati
isprazniti (�), -ažnjQ (�), -az­
niAi (s�) - isprazniti; uniAtiti
isprahn6ti, �jQ, �Ai - istruliti,
pretvoriti se u prah
isp�cl, -rbgQ, -rbžeAi - pre­
vrnuti; uniAtiti
isprositi (�), -oAQ (s�), -osiAi
(s�), - zamoliti, zatražiti
isproienie, � 8 . - moljenje, tra­
ženje
ispl'lovapril. - u početku, isprva,
najprije
ispustiti, -uĆQ, -ustiši - ispusti­
ti, pustiti; otpustiti; poslati
ispucati, -ajQ, -aeAi - ispuAtati,
puAtati; otpuAtati; slati
ispueenie, � 8. - ispuštanje, ot­
puAtanje
iapytanie, � 8 . - istraživanje, is­
pitivanje
ispytati, -ajQ, -aeši - istražiti,
istraživati; ispitati, ispitivati
ispyt&, -:-a m. - istraživanje
i�ti, ispojQ, ispoeši - otpjevati
108
iataiti, -ajQ, -aeAi - rastaliti, uni-
Atiti
ista6ti, -ajQ, -aeAi - taliti, rasta­
ljivati
iateei, --ekQ, --ečeAi - isteći, poteći
istina, -y ž. - istina; zbilja, stvar­
nost; točnost; vb istinQ / po
istin6 - zaista
istiru.n"'prid. -istinit, pravi; bi-
tan, važan
istin&n6pril. - istinito, stvarno;
sigurno, jamačno
istirati, -ajQ, -aeAi - otirati
istiskati, -ajQ, -aeAi -istiskivati
isto, istese, istesi 8. - utroba; bu-
breg
istoVb prid. - istinit; pravi, zbilj­
ski, stvaran; točan; bitan, va­
žan
istonQti, -nQ, -neAi - utonuti,
potonuti
istopiti s�, -pljQ s�, -piAi s� - po­
topiti se, potonuti
istopnQti, -nQ, -niši - potopiti
se, potonuti
istočiti, -čQ, -čiši -izliti, istočiti
istoč&nik... , -a m. - vrelo, izvor
istradati, -raždQ, -raždeAi - na-
stradati
istn.ganie, � 8. - trganje, pre­
trgnuće
, istr&gnQti, -nQ, -neAi - istrgnu­
ti, pretrgnuti
istrebiti, -bJjQ, -biAi - očistiti;
prosijati
istrebl6ti, -16jQ, -16eAi - čistiti
istreblenie, � 8. - očiAčenje
istrezviti �, -VQ �, -viAi s� -
otrijezniti se
ist�sti, -8Q, -seAi - istresti
istuka(ru.)n... prid. - isklesan
ist..., ista, isto zam. - isti, ista,
isto; istinit; pravi, zbiljski,
stvaran; taj, onaj; ist... - upra­
vo taj; U8p. sam...
ist...kati, -'bkQ, -'bčeAi - istkati,
otkati
ist1tknQti, -nQ, -neši - izbiti,
iskopati
ist&niti, -njQ, -niAi - stanjiti,
uniAtiti, učini�i nezaJnjetnim
iat...cati, -ajQ, aeši -ispražnjava­
ti; razdavati; razrušivati
ist...citi, -'bcQ, -'bstiši - oštetiti;
povrijediti
ist&liti, -b1jQ, -liši - uniAtiti; pro­
pasti
ist&lenie, � 8. - propadanje,
uništenje
istekati, -ajQ, -aeši - istjecati
ist61enie v. icelenie
109
ist6liti v. iceliti
ist�3ati, 1 -ajQ, -aeši - presluša­
vati, raspitivati; zahtijevati na­
trag
i�3ati, 2 -t�ŽQ, -t�žeAi - preslu­
šati, raspitati; iskuAati; zatra­
žiti natrag
istqpiti, -pljQ, -piši - istupiti
isunQti, -nQ, -neši - isukati,
izvući
isus...,-a m. - Isus
iruiti, --šQ, -šiši - isušiti
lshaldati, -ždajQ, -ždaeAi - izla-
ziti
iahvatiti, -acQ, -atiAI - iščupati
ishodatai / ishodatainik'b, -a
m. - posrednik, zastupnik
ishodataeti, -tajQ, -taeši - po­
sredovati, zastupati
ishoditi, -oždQ, -odlši - izlaziti
ishodice, -a 8. - ishodište; istok;
pašnjak
ishod..., -a m. - izlaz
iahodttn... prid. - izlazni
ishoždenie, � 8. - izlaženje,
izlazak
ishytiti, -YĆQ, -ytiši - istrgnuti
iac- v. ic--
isuati, iS'bšQ, iS'bWi - usahnu­
ti, isušiti
is'JJm.qti, -nQ, -neAi - usahnuti, ic.ue, � s. - potomstvo
isušiti ic�lenie, � s. - ozdravljenje
ieypati, -ajQ, -aeši - isipavati ic�litelb, -a m. - liječnik
isypati, -pljQ, pleši - isipati i�liti, -ljQ, -liši - liječiti, iscije-
i�, iS�Q, is�eši - izići liti
�i, i�kQ, is�Ai - isklesati;
istući; smaknuti, odrubiti glavu
icfilbba, -y ž. - izlječenje, ozdrav­
ljenje
ic4H6vati, -ajQ, -aeši - liječiti;
Ni G (fl)
i��enie , � s. - tuča, premlaći­
vanje ozdravljati
ic61�ti, -1�jQ, -l�eši - liječiti;
i�lmqti, -nQ, -neši - usahnuti,
ozdravljati
presahnuti, isušiti
i�eznqti v. ieeznqti
isqčiti, -čQ, -čiši - osušiti
i�istiti v. ieistiti g - slovo » derv« ; � - br. 30
. . &eona, -y ž. - pakao � geo�
itaU�, � ž. - Italija, zemlj.
i�n.pati v. ien.pati geValb, -a m. - Gebal, zemlj. ogm.na6 - paklem OganJ;
italb8k"h prid. - talijanski
i6eznqti v. ieeznqti geena v. &eona usp. ad"h, tn.ton.
iti, idQ, ideši, akt. part. pret. I. geonb8k"b prid. - pakleni
iibCi"h lJ. iziti gelbgota v. gobgota
šbd'b, akt. part. pret. II. šblb -
iAbb v. iziti gemon"h v. iiemon"h geor(b)gii, � m. -Juraj, os. ime
ići; iti po isud - slijediti
i6kovlb / i�kovoV"h prid. - Ja- genisaretb, -a m. - Genezaret, gen.gesinbsk"h / gen.ges�sk"h
Isusa
kovljev zemlj. prid. geraski, gerazenski, �­
-

iturifi, � ž. - Itureja, zemlj.

i6koV"h, -a m. - Jakov, os. ime darski, prema Gadara, zeml.J.
genisaretbsk"h prid. - geneza­
ieazati / icezati, -zajQ, -zaeši -
ijuda, -y m. - Juda, os. ime retski gehsimani neskl. - Getsemani,
iščezavati, nestajati
ijude- v. ijud6- zemlj.
ieeznqti, -nQ, -neši - iščeznuti, cisterna
ijudoV"h prid. - Judin gisterna, -y ž. -

nestati
ieisti, iCbtQ, iCbteši - izbrojiti
ieistiti, icicQ, icistiši - očistiti
ieitati, -ajQ, -aeši - brojiti
ien.pati, -pljQ, -pleši - iscrpsti,
izgrabiti
ijud6i, � m. -Židov
ijud6isk"h prid. - židovski
ijud66, � ž. - Judeja, zemlj.
ijuli6ni, � ž. - Julijana, os. ime
ijustini6n"h, -a m. - Justinijan,
os. ime

110 111

>KK
k - slovo » kako«; . > . - broj 40,
. K . - broj 20 .
kagn.ličiclt, -a m. - grličić
kadilbll... prid. - kadioni
kaditi, každQ, kadiši - kaditi
kacbmoVb prid. - Kadmov
kacb.m... , -a m. - Kadmo, os. ime
každenie, � s. - kađenje
kaženik..., -a m. - uškopljenik,
eunuh
kazanie, � s. - uputa, opomena;
propovijed
kazatellt, -a m. - odgojitelj; pro­
povjednik
kazati, kažQ, kažeši - kazivati,.
upućivati, propovijedati
kaziti, kažQ, kaziši - kvariti,
uprop8Štavati; kastrirati
112
kaznit, -i ž. - kazna; naredba
kazm.clt, -a m. - vojni zapovjed-
nik
kain..., -a m. - Kajin, os. ime
kaiMa. -y m. - Kaifa. os. ime
kai6fin... prid. - Kaifin
kakoprilo - kako, zar ne; kako... ,
kako li - kako... tako ...
kakOVb, kakova, kakovo / ka·
b, kaka, kako zam. prid. ­
kakav, kakva, kakvo; koji, ko­
ja, koje; neki, neka, neko
kalan...dy, -b ž.pl. t. - Calendae,
prvi dan u mjesecu kod Ri­
mljana
kalistb, -a m. - Kalist, os. ime
kal..., -a m . - blato, prljavština;
usp. blato, brltna, bnnie
kaleti �, �jQ S�, �ši S� - prlja- .
ti se. sramotiti se
kamel..., -a m. - deva
kamenie, -a S. - kamen; stube
kamenit, kamene, kameni m. -
kamen; usp. kamy. kamyk...
kamenItn... prid. - kamenit
kamo prilo - kamo, kuda; neka­
mo, nekuda
kamy, kamene, kameni m. ka­
-
men, stijena; usp. kamenit
kamyk..., -a m. - kamen; usp.
kamenlt, kamy
kamen... prid. - kamenit; usp.
kamenItnIt
kana neskl. - Kana, zemlj; vb
kana galileisdi - u Kani
.
Galilejskoj
kanagalilMsk... prid. - kanaga-
1ilejski
kananei, � m. - Kanaanac
kanon... , -a m. - pravilo; crkveni
zakon
kanQti, -nQ, -neši - kanuti
kapadokiisk... prid. - kapado­
cijski
kapadokie, � Ž. - Kapadocija,
zemlj.
kapati, --pljQ, -pleši / -ajQ, -aeši -
,
kapati
kapen.naum..., -a m. - Kafar­
' naum, zemlj; usp. kafen.­
naum...
113
kapiklarii, � m. - tamničar,
ključar u zatvoru
kapice, -a s. - idol. kumir; po­
ganski bog; poganski hram
kapiemea, � Ž. - poganski
hram
kapicltn"'prid. - idolopoklonski
kap16, � Ž. - kaplja
kaPit. -i Ž. - oblik, sličnost
kan.vana, -y Ž. - riznica (u hra-
mu); usp. korvan...
kasanie, � s. - dodir, ticanje
kasati �. -ajQ s�. -aeši s� - doti­
cati (se)
katapetazma. -y Ž. - zastor, za­
vjesa; usp. opona
katarotn., -a m. - balegar (ku­
kac)
katekumen... / katikumen... . -a
m. - katekumen, pripravnik
za krštenje ili za krizmu
katolikii prid. - opći
kafen.naum..., -a m. - Kafarna­
um, zemlj; usp. kapen.na-
um...
kašiea, � Ž. - kašica
kaezm., -i Ž. - pokajanje, raska­
janje; usp. ka6nie
kaenie, � s_ - pokajanje, raska­
janje; usp. kaezm.
kaeti s�, kajQ s�, kaeAi �- kajati
-
se, ogorčiti se
kvas'b, -a m. - kvas
kvasbll'b prid. - kvasni
kedrJ" -a m. - cedar
kedrb8k'b prid. - cedarski
kela novaž.- Kela Nova, zemlj.
ken'bturion'b, -a m. - stotnik,
zapovjednik nad stotinom ljudi
kerash, -a m. - poskok
kesareV'b prid.- carski, koji pri­
pada rimskom caru; usp. kesa·
roV'b
kesarie, � ž. - Cezareja (fe­
nička, palestinska, kapadocij­
ska), zemlj.
kesaroV'bprid.- carski, koji pri­
pada rimskom caru; usp. kesa·
reV'b
kesan., -a m, D jd. kesarovi / ke­
sarevi- rimski car
kivot'b, -a m. - ormarić, škri-
njica
kin'bs'b / kil1hs'b, -a m. - porez
kifa, -y m. - Kefa, os. ime
klada, -y ž. - klada
klad�3b, -a m. - studenac, zde­
nac
klaneti �, -nejQ s�, -neeši s� -
klanjati se
114
klasti, -adQ, -adeAi - ulagati
(predmete jedne ponad dru.
gih); čuvati
klas'b, -a m. - klas
klasbn'b prid. - od klasa
klati, koljQ, koleši - klati
klatiti, klaCQ, klatiAi- pokretati,
njihati, ljuljati
kleveta, y ž. - kleveta, tužba
- kovčeg, sanduk, Akrinja
klevetarb, -a m. - tužitelj
klevetati, -ajQ, -aeAi! -OOQ, -eaeAi
- klevetati, tužiti
klevetbnik'b, -a m. - klevetnik,
tužitelj
klevetbll'b prid. - klevetnički
klevret'b, -a m. - suposlužitelj,
suradnik, sudionik
klepati, -pljQ, -pleši - označiti,
objasniti
kliknovenie, � s. - kliktanje,
pocikivanje, radovanje
kliment'b, -a m. - Klement, os.
ime
klirik'b / klirosbnik'b, -a m. -
klerik, duhovnik
kliros'b, -a m. - kler
klicati, kličQ, kličeši- klicati, vi·
kati
kličb, -a m. - krik, galama
klokotati, klokoćQ, klokoćeAi - kovarb8tvo, -a s. - lukavost
klokotati; kipjeti, vreti kovati, kovQ, koveši / kujQ, kueši
kloniti (s�), -njQ (s�), -niši (s�) ­ - kovati
nagnuti (se), prikloniti (se) koV'b, -a m.- nešto kovano; pre­
klopot'b, -a m. - lupa, tutnjava pirka; spletka, buna, urota
klbcati, -ajQ, -aeši - mudrovati, kOVbnik'b, -a m. - urotnik, za­
mozgati vjerenik
klbČtati, -ČbĆQ, -čbĆeAi - cvoko-
koV'bČegr. / koVbČegr., -a m. -
tati
klbČt'b, -a m. - cvokotanje
kOVbČeihCb, -a m. - škrinjica,
klevreh v. klevreh
kovčežić
kleth, -i ž. - sobica, ćelija
kogda v. bgda
klethka, -y ž.- komorica, sobica,
koia, � ž. - koža
ćelija
kljU8�, kljus�te, kljus�ti s. - koihn'b prid. - kožan
kljuse kozari, -'b m, mn. - Kozari, Ha-
kljUČedrhihCb, -a m. - ključar zari
ključiti s�, -čQ s�, -čiši s�- dogo­ kozma, -y ž. - Kozma, os. ime
diti se; ace � ključih- na­
kozbl'b, -a m. - kozlić
primjer; možda
kozbl'b prid. - kozji
kljUČb, -i ž. / -a m. - ključ
kl�tva, -y ž.- prisega; lihokl�t­ kozbl�, kozbl�te, kozbl�ti s.- ko­
va- krivokletstvo zle
kl�ti, klbnQ, klbneši - kleti, pro­ kokotoglaienie, � s.- glasanje
klinjati; kl�ti s� - prisezati, pijetla, kukurikanje; usp. ku·
kleti se roglašenie
kl�čati, -čQ, -čiši- klečati kokot'b, -a m .- pijetao
kn�zb v. k'bn�Zb kolesbnica, � ž. - kola
kohh, -i ž. - sudbina, kob kolesbničbn'b prid. - kolni, kol-
kOVarbn'b prid. - lukav ski
115
koli prilo - kada, jednom; iie
koli - kad god; ne koli - ni­
kada
koliilodo prilo - iie koliido -
tko god; ideie koliido - gdje
god
koliko prilo - koliko
koliIn., kolika, koliko zam. -
kolik, kolika, koliko
kolo, kolese, kolesi s. - krug, ko­
tač
kol..., -a m. - kolac
kob. prilo - koliko, kako; kolh
velik... - koliki
kolhmi čest, pred komp; kolhmi
pače - to više
kol43 V. dokoli / dokol43
kol43bati (�), -bljQ (�), -bleši
(s�) - kolebati se; klatiti se,
ljuljati se
kol43no, -a s. - koljeno; pleme
kol�a, -y Ž. - koleda
komana, -y Ž. - Koman, os. ime
komisii V. komin / komih
komu... / komit..., -a m. - grof,
župan; pratitelj
kom'hkanie, -e S. - pričest
kom...kati, -ajQ, -aeši - pričešći­
vati
konob..., -a m. - kotao, kazan
116
konstantin..., -a m. - Konstan�
tin, os. ime
konstantiDh prid. - Konstanti­
nov; konstantinh grad...
Carigrad (KonstantinopoI) .
kODh, -a m. - konj
kODhn... prid. - konjski
kom.sk... prid. - konjski, jahaći
kODhCh, -a m. - kraj, završetak;
usp. kODhČina, krai
kom.čavati (8Q), -ajQ (�), -aem
(�) - završavati; puniti se
kODhČanie, -e S. - završavanje,
svršavanje
konhČati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�)
- završiti, svršiti, napuniti se
kODhČina, -y Ž. - kraj, za�še-
tak; usp. konhCh, krai
kopati, -ajQ, -aeši - kopati
kopiinik..., -a m. - kopljanik
kopie, -e S. - koplje
kopn, -a m. - kopar
korablich, -a m. - lađica
korablh, -a m. - lađa
korahh, -i Ž. - lađa
korablhniIn., -a m. - lađar, bro-
dar
korabIhn... prid. - lađarski
korabhčii, � m. - mornar, bro­
dar
korvan..., -a m. - riznica (u hra-
mU)j usp. karhvana
korenie, -e s, zb. im. -korijenje
-
korenovati, -ujQ, -ueši -usaditi
korenh, korene, koreni m. - ko-
rijen
korin'hlhi43ne, -'b m, mn. - Ko­
rinćani
korinth..., -a m. - Korint, zemU.
kOristh, -i ž. - dobitak, plijen,
korist
koriti, -t:iQ, -riši - ponižavati,
huljti, vrijeđati
kOriCf�, -b Ž, mn. - cimet
kon / korhCh -a m. - staroži­
dovska mjera za zrnatu hranu
(393 1)
k08nQti (�), -nQ (�), -neši (�)
- dotaknuti (se)
kostantin... V. konstantin...
kosth, -i ž. - kost
kOŠh, -a m. - koš
košhnica, � Ž. - košnica
kotora, -y ž. - svađa, spor
kotorati, -ajQ, -aeši - osuđivati
kotorati 8Q, -ajQ s�, -aeši s� -
sporiti se, svađati se
kotorič.. / kOtOrr.nb prid. -
svadljiv
117
kotoryi, kotora43, kotoroe zam.
- koji, koja, koje
kohka, -y ž. - sidro
kotyga, -y ž. - tunika
kOthl'h, -a m. - kotao
krabU, -e m. -košarica, ormarić
kragui, -e m. - sokol
krada, -y Ž. - lomača
kral, -em. -kraj, završetak; gra­
nica, rub; usp. kODhCh, kODh­
čina
kralh, -a m. - kralj
kramola, -y ž. - buna, ustanak
kramolhnik..., -a m. - buntov-
nik, urotnik
krasa, -y Ž. - ukras, nakit
krasiti (�), krašQ (�), krasiši
(�) - nakititi (se), ukrasiti
(se)j hvaliti se
krasovati (�), -ujQ (�), -ueši
(�) - kititi (se), ukrašavati
(se)
krasota, -y Ž. - ljepota, ukras;
naslada
krasta, -y ž. - krasta
krasti, -adQ, -adem - krasti
kras..n...prid. - lijep, divan, ugo-
dan
kratb, -a m, dolazi kao dioprilož­
nih izraza: d...va kraty - dva-
 put, kol& kraty - koliko puta.
m...nogo kraty - mnogoput
kratu... prid. - kratak; v1t
krat1tCe -ukratko, nakratko
kriV1t prid. - kriv, loš
krii&, -a m. - križ; (s...)tvoriti
krii� - prekrižiti se, načiniti
znak križa
križ&n... prid. - križni
krilat... prid. - krilat
krilo, -a s. - krilo; strana
krinica, � i. - vrč, ćup, bokal
krin..., -a m. - ljiljan
krih, -a m. - Kreta, zemlj.
krit&sk... prid. - kretski
kr1teue, -'b m, mn. - Krećani
kričava, -y i. - vika, galama
kričati, -ČQ, -8ši, 3. Z. mn. kri-
čQt'b - kričati
kriČ&, -a m. - kričanje, vika
kroV1t, -a m. - krov; stan; zašti­
ćeno mjesto
kromepriZ. i prijed. s G - izvan,
daleko; osim
krom6C&n& prid. - vanjski
kromeŠltn& v. kromec&n&
kronii I kron..., -a m. - Kronos,
os. ime
kropiti, -pljQ, -piši - škropiti,
kapati, curiti, sipiti
118
krople, � i. - kaplja
krotiti, krocQ, krotiši - krotiti,
umirivati
,
kroto)Jub&C&, -a m. - miroljubiv.
čovjek
krotost&, -i i. - nježnost, bla­
gost, krotkost
krotost&n... prid. - krotak; usp.
krot...k...
krohkoprilo - krotko, strpljivo;
usp. krot1tCe
krohk... prid. - krotak; usp.
krotost&nb
krot...ce priZ. - krotko, mirno,
smireno; usp. krot...ko
krupa, -y i. - kaša, tarana
krupica, � i. - mrvica
kr1tvaV1t prid. - krvav
kr1tvopiV1t prid. - krvožedan;
usp. kr1tvoediV1t
kr1tvotečenie, -e s. - krvotok
kr1tvotočiV1t prid. - koji boluje
od krvarenja
kr'Itvotočiti, -čQ, -čiši - bolovati
od krvarenja
kr1tvotočica, � i. - koja boluje
od krvarenja
kr1tvoMenie, ---e s. - krvožed­
nost
krbvo6diV1t prid. - krvožedan;
usp. kr1tvopiV1t
kr'Itv&, kr'bve, kr'bvi i. - krv; to-
čenie kr1tve - krvotok
krbV&n... prid. - krvni
kr'Itknqti, -nQ, -neši -oglasiti se
krbkyga, -y i. - lagana kola
kr'Itma,l -y i. - kormilo
kr'Itma,2 -y i. - hrana
krbmiti, l _mljQ, -miši -kormila­
riti
krbmiti,2 -mljQ, -miši - hraniti
kr'Itmlenikb, -a m. - dojenče,
malo dijete
krbmlenie, -a s. -hrana, namir­
nica
kr'Itmle, � i. - hrana
krbm&čae prid. Ž. - zbornik cr­
kvenoga prava
kr&m&nikb, -a m. - kormilar;
usp. kr1tm&čii
kr'Itmbčii, kr'bmbČij� m. - kor­
milar; usp. kr'Itm&nik...
kr1tčag&, -a m. - krčag, glinena
posuda; usp. Č&VlU1b
krbčaž&n& prid. - koji je u obli­
ku krčaga
kr1tčmlevati, -ajQ, -aeši - kva­
riti
119
kryti (�), kryjQ (s�), kryeši (s�)
- kriti (se), pokrivati (se)
krytilo, -a s. - krstionica, ku·
pelj
kn.stitel&, -a m. - Krstitelj
(Ivan)
krytiti, krbCQ, krbstiši - krstiti;
činiti znak križa
msti6(ni)n..., -a m, mn. krbsti·
�ne - krŠĆanin; usp. msti·
en...
kr&8ti6nyi I mstien&8k... prid.
- kršćanski
kr&8tien6 prilo - krŠĆanski
msh, -a m. - križ; krštenje
kr&8hnb prid. - krsni
kr&Cati, -ajQ, -aeši - krstiti
kr&Cenie, ---e s. - krštenje
krepiti (�), -pJjQ (s�) , -piši (s�)
- krijepiti (se) , jačati; potvrđi­
vati, utvrđivati (se)
krepost&, -i ž. - snaga, moć
kr6p...ko prilo - jako, silno; usp.
krep1tCe
kr6pu... prid. - jak, snažan,
zdrav
kr6p...ce prilo - jako, silno; usp.
krepbko
krqg&, -a m. - krug
kuditi, kuždQ, kudiši - kuditi,
grditi
kukuh, -a m. - kapa, kapuljača
kuma, -y ž. - kuma; usp. nmo­
tra, kqpetra
kum1rosluienie, � s. --..: idolopo­
klonstvo
kumirJ., -a m. - kumir, idol
kumirbnica, � Ž. - poganski
hram
ku.m.in.skb prid. - kumirski,
koji se odnosi na idole
kupiti, -pljQ, -piši - kupiti
kupb.n'h prid. - trgovački, td­
nički
kupl�, � ž. - kupovanje, trgovi­
na
kupovati, -ujQ, -ueši -kupovati
kup'h, -a m. - hrpa, gomila, kup;
VJ. kup'h, v'h ku� - zajedno,
skupa
kup'hD.o prilo - zajedno; istodob­
no; kupno utro - ujutro, u
zoru
kupbnosqCii prid. - istobitan;
usp. kupbDoSQCbn'h
kupbnosqCie, � s . -istobitnost
kuPbDosqCbn'h prid. - istobi-
tan; usp. kupbDOSQCii
120
kuPbn� prilo - opće, zajedničko,
skupno
kuPbCb, -a m. - trgovac
kurU prid. - pijetlov
kuriti �, -rjQ s�, -riši � - dimi­
ti se
kuroglaiente, � S. - glasanje
pijetla; usp. kokotoglaienie
kur'h, -a m. - pijetao
kurenie, � S. - pušenje, para
kWJiti, kuŠQ, kusiši - kušati, pi-
tati
kWJtodi�, � ž. - straža
kuci�, � ž. - koljivo, žito (sveča­
ni obrok od pšenice)
k'h prijed. s D - k(a)j prema; oko,
za; k'h večeru - predvečer;
k'h tomu ne - viAe ne; k'h po­
lud..ni - oko podneva
k'hgda prilo - kada
k'bde prilo - gdje, negdje
k'bdeie vez. - kada, tek što
k'hido mm. - svatko
k'hZDb, -i Ž. - vrebanje, zasjeda;
urota, lukavost
k'hk'hn�, � Ž. - koljeno
k'hmotra, -y Ž. - kuma; usp .
kuma, kqpetra
In.nilfbČii, � m. - knjigoznanac,
pisac
k'hnigy, -"b ž, mn. - knjiga, knji­
ge; listina; pismo
k'hniiic�, -b Ž, mn. - knjižicaj li­
stina
k'hniinik'h, -a m. - znalac zako­
naj književnik, pisac
k'hniibn'h prid. - knjižni, knji-
ževni; svetopisamski
k'hn�gyni, � Ž. - kneginja
k'hn�ienie, � S. - kneževstvo
k'hn�ib prid. - kneževski, vla-
darski
k'hn�3b, -a V k"bn�že m. - knez,
vladar, upravitelj
k'hn�Zb V. k'hn�3b
kbSn�ti, k"bšnjQ, k"bsniši - kasni­
ti, usporavati
k'hto mm, G kogo, L CElmb - tko;
k'hto )jubo .- tko god
kyzDb, -i Ž. - zasjeda, urota
kyi, ka�, koe mm. - koji, koja,
kojej kyi )jubo - bilo koji
kyiido, ka�ido, koeido zam. ­
koji god, koja god, koje godj
. svaki, svaka, svako
kyka, -y ž. - kosa, vlasi
121
kyp�ti, kypljQ, kypiši - kipjeti;
iščekivati
kyaeh I ky�l'h prid. - kiseo
ky�enie, � S. - ponos, uobraže­
nost, oholost
ky�iti �, -ČQ s�, -čiši � oholi­
-
ti se
kqdu pril. - kuda; ob kqdu ­
odakle
.
kqpetra, -y Ž. - kuma; usp.
kuma, k'hmotra
kqpina, -y Ž. - kupina
kqpinie, � S. - grmlje
kq�lb, -i Ž. - kupelj; kupaliAte
kqca, � Ž. - koliba, šator
Idmbah, -a m. - cimbal
kimin'h, -a m. - kim, kumin
Idpri�n'h, -a m. - Ciprijan, os.
ime
Idpr'h, -a m. - Cipar, zemlj.
Idpr'hsk'h prid. - ciparski
Idril'h, -a m. - Ćiril, os. ime
Idrinii, � m. - Kvirinij, os. ime
Idrini�, � Ž. - Sirija, zemlj.
Idrin�i, � m. - Cirenac
Idrin�isk'h prid. - cirenski
Idri�k'h, -a m. - Cirijak, os. ime

db L "
1 - slovo »ljudie«; eA, - broj 50,
. .
. tt · - broj 30
lavaanoVb prid. - Labaanov
lavra, -y ž. - pustinjački samo­
stan
lavn.sk'h prid. - koji se odnosi
na pustinjački samostan
ladU, � ž. - lada, brod; usp.
ai'helii
ladiica, � ž. - lađica
lazaroVb prid . - Lazarov
lazarr. I lazan., -a m. - Lazar,
os. ime
lakati, laČQ, lačeši - gladovati,
biti gladan, postiti; usp . al'h­
kati
lakom'hprid. -lakom, pohlepan
lak'b tb, -i m. - lakat
122
lamehoVb prid. - Lamekov
lanita, -y ž. - čeljust, brada; .
obraz, lice
laodikiisk'h prid. - laodicejski
laodiki6, � ž. - Laodiceja,
. zemlj.
laskanie, -e s. - laskanje, ulagi-'
vanje
laskati, -ajQ, -aeši - laskati,
ulagivati se
laskn.db, -i ž. - pohota
latinbsk'h prid. - latinski
latinbsky pril. - latinski
la6nie, -e S. - zasjeda, uhođenje
laetelb, -a m. - koji stoji u zasje-
di; uhoda, progonitelj; razboj­
nik
laeti, lajQ, laeši - biti u zasjedi;
uhoditi; lajati, psovati
levii, -e m. - Levi, os. ime; usp.
levjii, leVbgti, letili
leviin'h prid. - Levijev
levgti, -e m. - Levi, os. ime; usp.
levgiin'h, leviin'h, lelgun'h
levgiin'h prid . - Levijev; usp.
leviin'h
levbgii, -e m. - Levi, os. ime;
usp . levii, levgU, leigli
leVbgtin'h prid. - Levijev; usp.
leiilin'h
leigli, -a m. - Levi, os. ime; usp .
levii, levgti, leVbiii
leigiin'h prid. - Levijev; usp.
leVbgiin'h, levgiin'h
levgIb, -a m. - levit; usp. lew.ii­
b, lei(pt'h
levitbSk'h prid. - levitski; usp.
leVbgitbSli:'h
leVbiit'h, -a m. - levit; usp. lev­
gih, letiit'h
leVbiitbSk'hprid. -levitski; usp.
levitbSk'h
legeon'h, -a m. - legija, čata
leigJ.t'h, -a m. - levit; usp. lev­
iit'h, leVbiib
led'h, ledu, ledovi m. - led, mraz
ležati, ležQ, ležiši ---: ležati; nalazi­
ti se
lema/ lemma - zašto; usp. lima
123
lentii -e m. - laneno platno, la-
nena pregača
lepta, -y ž. - novčić
let6ti, lećQ, letiši - letjeti
leCi, l�gQ, l�žeši - leći
li čest. i vez. -li; pak; i, ili, a, nego;
priMe li - prije nego što
liva, -y ž. -jugozapad
livan'h, -a m. - tamjan; Libanon,
zemlj.
liVanbSk'h prid . - libanonski
liviisk'h prid . - libijski
liviMa, -y ž. - Libija, zemlj.
livra, � ž. - litra; usp. litra
lizati, ližQ, ližeši - lizati
likinii, -e m. - Licinije, os. ime
likovati, -ujQ, -ueši - plesati,
slaviti plesom
lik'h, -a m. - kolo, skupni ples
lik'hStvovati, -ujQ, -ueši - plesa­
ti, slaviti plesom
lima priZ. - zašto; usp. lema I
lemma
lisii prid. - lisičji
listvie, -e s, zb. im. - lišće
list'h, -a m. - list, folij
lis'h, -a m. - lisica
litie, �, ž. - zajednička usmjere­
na molitva; litanija

litostrata / litostratha / lito"
strota, -y ž. - Litostrata,
zemlj.
litra, -y ž. - litra; usp. livra
Uturgi', � i. - liturgija, obred
litu. - Leto, os. ime
libva, -y ž. - nepravedna kamata
libo prijed. s G i prilo - iznad,
nad; kamp. liie - prekomjer­
no, suvišno, pretjerano
lihovanie, � s. - lišenje; otima­
čina, pljačka
lihovati, -ujQ, -ueši - lišavati;
otimati, pljačkati
liboemati v. liboimati
liboem(b)stvo, -a S. - pohlepa,
gramzivost, škrtost; usp. libo­
imanie / lihoimie / liho­
imwJtvie / liboimbstvo / li­
hoim�nie
liboimanie, � s. - pohlepa,
gramzivost, škrtost; usp. libo­
em(b)stvo / lihoimie / libo­
imJ.stvie / lihoimlo8tvo / li­
hoim�nie
liboimati, lihoemljQ, lihoemleši
- zakidati, varati za novac; li­
hoj�mlei - škrtac
lihoimie / liboimJ.stvie / libo­
im.J.atvo / lihoim6nie, -e s. -
pohlepa, gramzivost, škrtost;
124
usp. lihoem(b)stvo, liboima­
nie
lihokl�tva, -y ž. -lažna prisega
lihomysliti, -yšljQ, -sliši - imati
zle namjere
lihos...tvoriti, -rjQ, -riši - poči­
niti zlo
libot'JJkJ., -a m. - pretek, obilje
lihoAdenie, � m. - prejedanje,
proždrljivost
lih... prid, kamp. Uiii - preko­
mjeran, obilan, suvišan; zao,
loš; iz liha -još više, previše;
lib... byti - biti lišen čega, ne­
mati
lice, -a, s. - lice, obraz; osoba;
bez lica - besramno
licem�rie, � s. - licemjerje; usp:
licem�rb8tvo
licem�n, -a m. - licemjer
licem�rbstvie v. licem�rie
licem�rIo8tvo, -a s. - licemjerje;
usp. licem6rie
liiati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�) -
oskudijevati; stajati sastrane;
otimati
liše prilo i prijed. s G - iznad,
nad; više nego; usp. libo
lišenie, -e s. - oskudica, potrebi­
tost
lišen... prid. - nedovoljan; ma­
len, slab
liiii V. lih...
lišiti (s�), liiQ (�), llilii (�) -
oskudijevati; stajati sastrane;
otimati
li6nie v. lRAnie
li�ti, l�jQ, l�eši - liti, lijevati
lob...zanie / lobyzanie, � s. -
ljubljenje, cjelivanje
lob...zati, -'bžQ, -'bžeši -poljubiti
lobyzati, -ajQ, -aeši - ljubiti, cje­
livati; usp. lob'JJzati
lovitva, -y Ž. - lov; ulov; lovitva
ryb... - ribolov; usp. lov...
loviti, -vljQ, -viši - loviti, hvata­
ti; lov�i - lovac, ribar
lov..., -a m. - lov; ulov; usp. lovi-
tva
lovbCb, -a m. - lovac
loVItČb prid. - lovački
lože, -a s. - postelja; odar; brlog,
jazbina
ložesno, -a s. - majčino tijelo
(utroba); majčino krilo; obično
u mn: ložesna; ot... (iz...) 10-
žesn... - iz majčina krila / iz
majčine utrobe
loza, -y ž. - loza
lozie, -€l s. - trsje; šiblje
125
lozbn... prid. - lozov, od loze
loky, lok'bve, lok'bvi ž. - lokva
lomiti, lomJjQ, lomiši - lomiti;
lomiti � - trsiti se
lono, -a s. - krilo, koljena; tijelo,
utroba
lopata, -y ž. - lopata
lopotiv... prid. - mrmljav, koji
mrmlja
lotOV'JJ prid. - Lotov
lot..., -a m. - Lot, os. ime
luka, -y m. - Luka, os. ime
luk..., -a m. - češnjak; luk
luna, -y Ž. - Mjesec
lunlo8k... prid. - Mjesečev
luča, � ž. - zrak, zraka, trak
lučati �, -ajQ �, -aeši � - doga-
đati se
luče V. dobro2, dobri
lučii V. dobn
lučiti �, luČQ �, lučiši s� - dogo­
diti se
l...b...n...prid. - lubanjski; m�sto
l...bbnoe - Kalvarija, zemlj.
....gati, l'bžQ, l'bžeši - lagati
l...ža, � ž. - laž; v... l...žQ kl�ti s�
- lažno prisegnuti; v... I...ŽQ
navaditi - klevetati, lažno
optužiti; l...žQ s...v�d�telb-
 stvovati (posluiati) - lažno
svjedočiti
l'hieimenitl. / 11aŽeimem.n...prid.
- lažan
l...ieposlui...tvovati, -ujQ, -ueAi
- lažno svjedočiti
I...ies...v&:l�nie, -e s. - lažno
svjedočanstvo
l'hieftv&:l�teb., -a m. - lažni
svjedok; l'hies...v�d�teb. byti
- lažno svjedočiti; usp. I...ii­
posluh...
l'hies...v�d�telbstvovati -ujQ,
-ueAi - lažno svjedočiti
' Ijubovykati, -yčQ, -yčeši - biti
l'hiiv... prid. - lažljiv; lažan; usp.
l...ib(n...)
l...iiposluh..., -a m. - lažni svje­
dok; usp. l�ies...v�d�telb
I...ib(n...) prid. - lažljiv; lažan;
usp. l'hiiv...
Ibvii prid. - lavlji; usp. lhVhSk...
IbVOv... prid. - lavov, lavlji
lbv..., -a m. - lav; Lav, os. ime
IbVfJ8k... prid. - lavlji; usp. lhvii
lbgota, -y ž. - lakoća
lbg...ko prilo - lako, bez napora;
malo
lhg...k... prid. - lak; nenaporan
IblfhČiti, -čQ, -čiši - olakšavati
lbgyni, � ž. - olillanje
126
Ib3� prilo - moguće; Ib3� est.. -
moguće je
Ibzati IbžQ, lbžeši - lizati
lbn�n... prid. - lanen; platnen
l...teCb v. l...tr.cb
l...tiv...prid. -lukav, podmukao
IbStiti (s�), lbĆQ (�), lbstiši (s�) -
obmanjivati (se), varati (se), la­
gati; zavoditi
I...tb, -i ž. - lukavština, varka;
prevara, obmana; zabluda
lbstbn... prid. - lukav, lažan
lfJ8tbC.., -a m. - varalica, luka­
vac, lažac
l..canie, -e s. - blistanje
l..cati �, IbcQ s�, IbĆiši � - lašti­
ti se
Ibcenie, -e s. - lu�vstvo, preva­
ra, obmana
l�v... prid. - lijevi
I�galbnica, � ž. - spavača soba,'
ložnica
l�gati, -ajQ, -aeši / ležQ, ležeši -
lijegati
leniv... prid. - lijen, nemaran;
usp. len...
leniti s�, IenjQ s�, leniši s� - biti
lijen, nemaran; kolebati se,
oklijevati, otezati .
lenostb, -i ž. - lijenost, nemar­ ljubim... prid. - omiljeni, lju­
nost bljeni
lim... prid. - lijen, nemaran; usp. ljubiti, -bljQ, -biši - voljeti, že­
leniv... ljeti
lepo prilo - lijepo; prilično, pri­ ljublenik..., -a m. - miljenik; po­
kladno; dobro; usp. I�p�
štovatelj
lepotno prilo - ugodno; pri­ Ijublenie, -a m. - ljubav, prija­
kladno teljstvo; dobrota
lepota, -y Ž. -ljepota; ft lepoty, ljubo vez, čest. i prilo - ili; lju­
v... l�potQ, po lepote - pri­ bo-ljubo - ili-ili; k...to ljubo
kladno, prilično
- tko god; kyi ljubo - koji
lep... prid. - lijep; prikladan god; ugodno
lepbstvovati, -ujQ, -ueAi - isti­ ljuboVhn... V . ljub...Vhn...
cati se, odlikovati se
lepe prilo - lijepo; prilično, pri-
znatiželjan
kladno; dobro; usp. lepo
ljubodei1 prid. - preljubnički
lestvica, � Ž. - ljestve
ljubod�i,2 , -e m. - preljubnik;
lesti, lezQ, lezeši - ići
razvratnik, bludnik; usp. Iju­
les..., -a m. - šuma
bod�icb
leto, a S. - ljeto; godina
-
ljubodein... prid. - preljubni,
letoraslb, -i Ž. - mladica, izda-
nak; grana preljubnički; slovo ljubode­
inoe - povod preljuba; usp.
I�tb, -i ž; let.. esti. - dopušteno
Ijubodeen&n...
, je, smije se
Ijubodeistvo, -a S. - preljub,
letbnii / letbnyi prid. - godišnji,
ljetni preljubništvo
leha, -y Ž. - gredica, lijeha; na ljubodeica, � Ž. - preljubnica;
lehy na lehy - u skupinama bludnica
I�čbba, -y Ž. - liječenje Ijubodeicb, -a m. - preljubnik;
Ijubiv... prid.- drag, mio, lju­ razvratnik, bludnik; usp. Iju­
bljeni bodei2
127
lJubod��Die, -as. -preljub, pre­
ljubništvo; blud; usp. lJubo­
d��tvo
lJubod��m.n'h prid. - preljub­
nički, razvratan; slovo ljubo­
ciMJDhnoe - povod preljuba;
usp. lJubod�in'h .
J,juboim�Dhn'h prid. - koristo­
Ijubivj pohlepan
lJuboDicb prid. - dobročinitelj­
skij suoEdećajan
IJUboPbriV'h prid. - svadljiv
lJuboslyianie, � s. - pozornost j
pozorno slušanje
lJubostram.Die, � s. - gosto­
primstvo
Jjubostran..n'h prid. - gostolju­
biv
lJub'h prid. - drag, ljubak
IJuby, Ijubbve, Ijubbvi Ž. - lju­
bav; lJuby tvoriti / d��ti - či­
niti preljub
lJubhzno prilo - ljubazno, prija­
teljski; uSp. IJUbbzn�
lJubbZn'h prid. - ljubazanj milo­
stiv, milosrdanj prijateljski
lJubbzn� prilo - ljubazno, prija­
teljskij uSp. lJubbzno
lJubhn'h prid. - ljubljen, drag,
mio
128
IJudie, ii m, mn. - ljudi; usp. '
-
lQkavyi V. IQkaV'h lQk'h, -a m. - luk (oru�e) ; svod,
člov6k'h lQkaVhno prilo - lukavo, zlura­ luk (u arhitekturi)
lJudin'h, -a m. - seljak j svjetovo do, zločesto IQčiti, -čQ, -čiši - lučiti, rastav­
njak, laik IQkaVhnovati, -ujQ, -ueši - čini­ ljati, razlučivati
lJudr.sk'h prid. - ljudski ti zlo, spletkariti lQ6a, � Ž .:.-. koplje
•
lJuto,l ljutese, Ijutesi S. - zlo lQkaVhstvie, � s. - lukavstvo, HsanU, � m. / Hsan'h, -a m. - Li­
lJuto,2 prilo - ljuto, bijesnOj usp. zloća; usp. lQkaVb8tvo zanija, os. ime
lJut�
lJutov6trr.n'h prid. - olujni
IJUtosth, -i Ž. - okrutnost, gru-
bost
ljub prid. - ljutitj strašanj zao
IJUtr.cb, -a m. - osoran čovjek
lJut6 prilo - ljuto, bijesnOj usp.
lJuto2
l�dvi�, � ž. - bubregj bedro,
bok; uobičajena je uporaba u
mn. l�vij�
l�ža�, � Ž. - kvočka
l�ati, I�Q, l�češi - postavljati
zamke
lQgh, -a m. - šumica, lug, gaj
lQžhn'hprid. - šumski, koji se od­
nosi na IQgh
lQka, -y Ž. - lukavstvo; zaljev;
bara, močvara
lQkavestvie v. lQkaVh8tvie
lQkaV'h I IQkaV'hn'hprid. - opak,
zao, lukav; IQkavyi - đavao
lQkaV'hstvo, -a S. - lukavstvo,
zloća; usp. lQkaVh8tvie
129

WMM
m - slovo » myslite«; . we . - broj
60" M · - broj 40
magdalyni, � ž. - Magdalena,
os. ime
mazati, mažQ, mažeši - mazati
makedoni(e), -i� ž. - Makedo­
nija, zemlj.
mala ne prilo - bezmalo, malne,
jedva da, skoro; ni mala -
uopće ne; ne vb mala - mno­
go, vrlo
malo pril, kamp. Dlbne - malo,
nekoliko; kratko vrijeme, ča­
sak; potODlb malo, malo po­
tomb, poseDlb malo - malo
poslije
malovremeDbD'b prid. - kra­
tak, kratkotrajan, prolazan;
usp. malogodbn'b
130
malOVel"b, -a m. - malovjernik
malogodbn'b prid. - kratkotra­
jan, prolazan; usp. malovr6-
meDbn'b
malomoob, -a m. - nemoćnik,
bogalj; gubavac
malomb prilo - komadić, nedale­
ko; malomb prežde - malo
prije
maloslovie, --fl S. - kratak govor
malos'bpanie, --fl s. - kratak san
maločismeDbn'b prid. - umje-
ren
mal'b prid, komp. mbnii - mali,
maleni; po maleh'b . dbneh'b
- za malo dana; vb mal'b čas'b
- izvjesno vrijeme; malo est'b
teh'b - malo je tih; vb male -
malo, kratko vrijeme; malo
ČbtO - nešto malo; po maly ­
sitnica; umjereno, polako, po­
stupno; na male - za kratko
vrijeme; po male - malo da­
lje; u kraćem vremenu; Dlbnii
byti - smanjivati se; mwi
diek'b - predavač, lektor
mal'bžen'b, -a m. - muž; usp.
mQžb
malbČbko prilo - sasvim malo
maly prilo - malo; predi maly,
prežde maly, pred'b simb
maly - malo prije; maly ne ­
skoro, gotovo
mana, -y Ž. - mfula
manastirb / manastyrb, -a m. -
samostan
manastynsk'b prid. - samo­
stanski
mandragora, -y Ž. - Mandrago­
ra, zemlj.
manna / man'bna / m8Dbna V.
mana
man'bdra, -y - ograda, vrt; usp.
ograda, ograd'b, ogražde­
nie, oplot'b
m8Dbtiica, � Ž. - monaški ogr­
tač (bez rukava)
mariin'b prid. - Marijin
marie, � Ž. - Marija, os. ime
131
mark'b V. m8l"bk'b
mart'b, -a m. - ožujak
m8l"bko, mar'bk'b / man.k'b, -a
m. - Marko, os. ime
maslina, -y ž. - maslina
masliDbD'b prid. - maslinski
maslo, -as. - maslo, ulje, maslac
mastiti, macQ, mastiši - mastiti,
mazati
mastit'b prid. - mastan, pretio;
zamazan
mastb, -i Ž. - mast, pomast; ulje;
mastb masliniju, masliny
mastb, oleinae mastb - ma­
slinovo ulje
matei, -a m. - Matej, os. ime
materb V. mati
materbDb prid. - majčin, mate­
rin
materbStvo, -a s. - starost, oro­
nulost
mati, matere, materi Ž. - majka,
mati
matizm'b, -a m. - haljina
matica, � Ž. - matica; matica
olDbnae - pakao
matorbStvo V. materbStvo
matusal'b, -a m. - Metuzalem,
os. ime
mat'btei / matei v. matei
medVbn.. prid. - meden, sladak
no med
medvIJdb, -i m. - medvjed
medoVItn.. v. medVItn..
medotočhIl.. prid. - medotočiv,
iz kojeg teče med; slatkorječiv
med.., -u m. - med, medovina;
med..mb teky, med.. kaplj�i
- tekući med
med..Vltn.. v. medVItn..
meida, � ž. - meda, sredina,
granica; mala ulica
meidu / meidjuprijed. s l i A -
među, između, po sredini;
meidu Simb - izmedu; me­
idu soboJu - medusoban,
uzajamni
meidumerie, � 8. - vremenski
razmak
meiduramie, �s. -leda, hrbat
meidjurečie, � s. - međuri­
ječje; Mezopotamija, zemlj.
mezebon.., -a m. - Ezebon, He-
zebon, zemlj.
mesilJ, � m. -mesija, pomazanik
mesti, metQ, meteši - mesti
metati, metajQ, metaeši / metQ,
meteši / meCQ, meeeši -bacati
mečb, -a m. - mač; mečemb
iaeci, mečemb useknqti - vanje, milost, milostinja; usp.
obezglaviti mačem
132
mDovati, -ujQ, -ueši - smilovati
(se); naći smilovanja; biti milo­
stiv; voljeti, ljubiti
milosndie, � s. - milosrđe,
smilovanje, dobrota, milost;
usp. milolll"bdbstvie
mDosndovati, -ujQ, -ueši -
smilovati se, imati sažaljenda
mDosn.d... prid. - milosrdan,
dobrodušan
milosrwb.stvie, � s. - milo­
srđe, sažaljenje; usp. milosn'"
die
milo8n.die v. mDosn.die
mDo8rwlovati v. milosn.do-
vati
milosrwl.. v. milo8n.d..
mDosrwlbnoprilo -dobrodušno
milosrwlbn.. V. milo8n.d..
milostiv.. prid. - milostiv, saža-
ljiv, dobar; pobožan
mDostiVltno prilo - milostivo
mDostyni, � Ž. - milost, smilo­
vanje, milostinja, milosrđe, do­
brotvornost; milostynJq tvo­
riti - činiti milostinju; usp.
milostb
mDostb, -i Ž. - milosrđe, smilo­
mDostynl
milostbn.. prid. - milosrdan,
milostiv
miloti, � Ž. - ogrtač
milotb, -i ž. - ogrtač
mil.. prid. - drag, mio, dostojan
sućuti; mil.. mijest.. narod..
- drag mi je narod, žao mi je
naroda; mil.. byti - biti žao;
mD.. � tvoriti / mU.. � dil­
lati - moliti milost od koga
mimo prilo - mimo, pokraj; mi­
mo iti (hoditi, �8ti) - pro­
laziti
mimo�sti, �Q, �eši _
pro-
laziti
mimoiti, -idQ, -ideši, akt. part. -
pret. l. mimošbdb - mimoići,
proći, prolaziti; prijeći, prelazi­
ti; nestajati, izgubiti se, presta­
jati
mimonesti, -sQ, -seši - mimoići;
pronijeti mimo (koga, čega)
mimoteci, -ekQ, -ečeši - otjeca­
ti, oteći
mimotekati, -ajQ, -aeši - otjeca­
ti, iscrpiti; protjecati
mimohoditi, -hoždQ, -hodiši -
mimoilaziti, prolaziti, proći, ići
okolo; nestajati, gubiti se
mimošbd.. V. mimoiti
133
minovati, -ujQ, -ueši - prolaziti,
mimoići, prelaziti
minqti, -nQ, -neši - proći, minu-
ti; propasti; prijeći
mira v. mira
miro v. miro
mirodrr.iitelb, -a m. - gospodar
svijeta
mirotVOl'bCb, -a m. - mirotvo­
rac
min, -a m. - mir, tišina; idi v..
min - idi u miru; Vb8b min
- svijet
mir&no prilo - mirno; usp. mi-
.
nnIJ
minn.. prid. - miran; svjetski
mirbnepril. - mirno; usp. m.in.no
mir&sb prid. - svjetovan
misa, -y ž. - zdjela
mitropolit.., -am. -metropolit
mite prilo - pored, uzastopno
mladenicb, -a m. - malo dijete
mladeničb prid. - dječji
nđaden.. v. mladbn..
nđadenb8tvo v. mladbnb8tvo
nđadenb8tvovati v. nđadbnb-
stvovati
mladeDhCb v. mlad.nbcb
nđadeDhČb v. nđadbn&čb
uđadeDhČbn.. v. mladbDbčbn..
m1adellbČbSkJ, V. m1adbIlbČb­
sk'h
m1ad.'h prid. - mlad, svjež
m1adbn'h prid. - mlad, dječji;
usp. m1adbllbČb
m1acb.nbStvo, -a s. - mladost,
djetinjstvo
m1acb.nbStvovati, -ujQ, -ue�i -
praviti se djetetom, mladiće­
vati
m1acb.m.cb, -a m. - maleno dije­
te, dojenče; usp. m1ad�tbCe
mlacb.llbČb prid. - dječji; usp.
m1acb.n'h
m1adbllbČbn'h prid. - djetinjski
mlacb.llbČbSk'hprid. -djetinjski
mlad�nbCb v. mlacb.nbCb
mlad.�tbce, -a s. -maleno dijete;
usp. mlacb.nbCb
mlat'h, -a m. - čekić
ml'hva, -y ž. - buka, vika, metež,
nemir; četa, mnoštvo
ml'hviti, -vljQ, -viši - bučiti, gun­
đati; boraviti
ml'hnii, � �. - munja
ml'hčaliV'h prid. - �utljiv, muča­
ljiv, miran, tih; usp. ml'hČalb-
n'h, ml'hč8llbn'h
ml'bČalbnik1., -a m. - šutljiv čo­
vjek, šutljivac
134
ml'hČalbn'h prid. - miran, tih.
usp. m1'hČaliV'h, ml'hČ8Ilbn'h
ml'hČanie, -e s. - šutnja, mir
ml'hČ8Ilbn'h prid. - tih, miran;
usp. ml'hčaliV'h, ml'hČalbn'h
ml'hČati, -čQ, -iši - šutJeti
mlbva v.·ml'hva
mlbv�ti v. ml'hviti
m1bknQtl, -nQ, -neši - umuknu-
ti, ušutjeti
mlbnii v. m1'hnii
mlbČati v. ml'hčati
ml�ko, -a s. - mlijeko
ml�sti, mlbzQ, mlbzeši - musti
ml�ti, meljQ, meleši - mljeti
mleČbn'h prid. - mliječni
mnasb v. m'hnas'h
mnih'h v. m'hnih'h
mnišbsk'h v. m'hnišbSk'h
mnog'it v. m'hnog'it
množb8tvo v. m'hnožb8tvie
m'hnOžbStvo
mog- v. moci2
modlitva v. molitva
modliti v. moliti
mož- v. moci2
moždan'h prid. - moždan
m03- / moz- v. mooi2
mozg'it, -a m. - mozak
moi, m�, moe zam. moj,
moja, moje
moisl(i) v. mosi(i)
moistl'b, -a m. -majstor; učitelj
mokrotbn'h prid. - mokar, vla-
žan
mokr'h prid. - mokar
molgranb, -a m. - mogranj, nar,
morski šipak
molenie, -e s. - molba, molitva;
usp. molitva
molitva, -y ž. - molitva, molba;
usp. molenie
molitvovati, -ujQ, -ueši -moliti
molitVbnik'h, -a m. - svećenik,
molitelj
molitVbn'h prid. - molitven
moliti (�), -IjQ (s�), -liši (s�) -
moliti (se)
molb, -a m. - moljac
molbba, -y ž. - molba
monastirb v. manastir..
monastirb8k'h v. manastyn.-
skJ,
monastyrb v. manastirb
monista, -y ž. - grivna
monisto, -a s. - kovani novac
monostyrb v. manastirb
more, -a s. - more
mor'h, -a m. - pomor, pošast,
kuga
mOl'bsk'h prid. - morski
135
mosei v. mosi
moseoV'h prid. - Mojsijev
mosi(i), mosea/mosea, -a m. -
Mojsije, os. ime
most'h, -a m. - most
mo�i v. mosi
motyka, -y ž. - motika
motyla, -y ž. - blato, glib; izme­
tine
mooi,1 -i ž. pl. t. - moći (sve­
tačke)
mooi,2 mogQ, možeši, imp. ne
m03i, ne m03ete - moći, biti u
stanju, biti jak, moćan, imati
moć
mocb, -i ž. - moć, sila, snaga
mOCbn'h prid. - moćan, silan,
sposoban; moona est'h - mo­
guće je
močiti, -čQ, -iši - močiti
mošbna, -y Ž. - putna torba
m� v. moi
mravii, � Ž. - mrav
mraziti, mražQ, mraziši - smr­
zavati
mraz'h, -a m. - mraz, led
mrazbn'h prid. - mrazovit, hla-
dan, leden
mrak'h, -a m. - mrak, tama
mramor'h, -a m. - mramor
mraČbno prilo - mračno, tamno
mraČbn'hprid. -mračan, taman
IDl'bZOstb, -i ž. - grozota, sramo­ muditi, muždQ, mudiiii - otezati,. m1tnogobolhn.l.n1t prid. -jako m1tnogoočitelbD1t prid. - mno­
ta, gadost, gadenje, odvratnost oklijevati; odugovlačiti bolestan; koji boluje od mnogih gook, koji ima mnogo očiju
mru'!.]"" prid. -grozan, sramo­ murin1t, -a m. - Etiopljanin bolesti m1tnogoplačr.n1t prid. - jako
tan, gadan, odvratan, gnjusan m1tnogovl1tnbn1tprid. -valovit tužan, koji je pun suza, pun
musild6, � Ž. - glazbena umjet-
Dlr'Itznqti, -nQ, -neiii - zepsti, m1tnogog}aVbn'h prid. - mno­ briga
nost, pjevanje, ples; poezija
mrznuti goglav, s mnogo glava m1tnogoplodbn1t prid. - jako
muha, -y Ž. - muha
Dlr'Itz6ti,
llU'bžQ, mrbziiii - biti m1tnogog}agolati, -ljQ, -leiii - plodan
muica v. m1tiica m1tnogoprisvetl1t prid. - pre­
odvratan, mrziti mnogo govoriti, brbljati
m1tzda v. mbzda m1tnogodbnbn1t prid. - viiie­ svijetao
Dlr'Itknqti,-nQ, -neiii - smrknu­
ti, pomračiti, potamnjeti m1tzdoimbCb, -a m. - carinik dnevan m...nogopM'iV'lt prid. - drzak,
m1tknqti (�) , -nQ (s�), -neiii (s�) m1tnogod6t61bD1t prid. - težak bezobrazan
Dlr'Ittviti,mn.evljQ, mn.tviiii -
ubiti, ubijati ....:.. maknuti (se) m1tnogollČbn1t prid. - raznolik; m1tnogorazličie, -e S. - različi­
m...nu1t neskl. - kovani novac, usp. m1tnogoobrazbn1t tost, raznolikost
Dlr'Ittvostb, -i ž. - umiranje,
smrt moneta m1tnogoličbneprilo - raznoliko, m1tnogorazličr.no prilo - razli­
na različite načine; usp. m1t­ čito, raznoliko
Dlr'IttV'lt prid. - mrtav mbnii v. mal1t
nogoobrazbne m1tnogorazličbn1t prid. - vrlo
Dlr'IttVbn1t prid. - smrtan m1tnih1t, l _a m. - monah, redov­
m1tnogo16tbn1t prid. - mnogo- različit
Dlr'IttVbCb, -a m. - mrtvac nik
godiiinji, koji je duga trajanja m1tnogosilr.n1t prid. - jako mo­
mncati, mrbČQ, mrbČeiii - smr- m1tnih1t,2 -a m. - oteklina, izra. ćan
m1tnogomil08tiV'lt prid. - jako
kavati se, mračit{se slina
milostiv m1tnogotrudI.n1t prid. - težak,
DlrbČenie, -e s. - zamračivanje, m1tnišb8k1t prid. - monaiiki, re­ m1tnogomlbVbn1tprid. - bučan, mučan, ispijen mnogim mu­
tama, mrak dovnički kama
nemiran; usp. m1tnogom�te­
IIll'hzostit V. Dlr'ItZOstb m1tnogaidi pril. - mnogo puta, Žbn1t m1tnogoceDbn1t prid. - vrije­
IIll'hZ1t� v. Dlr'Itz1tk1t često, katkad; u inačicama: m1tnogom�teibn1t prid. - bu­ dan, drago�en, skupo�en
m1tnogaidy / m1tnogaibdy I čan, nemiran; usp. m1tnogo­ m1tnogOČb8tbn1t prid. - visoko­
DlI'Itz6ti v. Dlr'Itzllti
m1tnogaci / m1tnog&Šbdi / mlbVbn1t uvažen
DlI'Ittvt.Cb V. Dlr'Ittvt.Cb
mnogaibdy
m1tnogoobrazbn1t prid. - koji m1tnog�sto prilo - vrlo često,
DlI'ItCati v. mncati
m1tnogo pril, komp. v�Ce - ima mnogo oblika, likova, ra­ prilično često
�ia, � Ž. - mreža mnogo, prilično znolik; usp. m1tnogoliČbn1t m1tnog'h zam. prid. - mnogi,
�korie, � ž. - dvoriiite m1tnogoboib8tvo, -a s. - mno­ m1tnogoobrazbD6prilo - razno­ brojan, velik, znatan; komp .
�ti, mbrQ, mbreiii - mrijeti goboiitvo liko; usp. m1tnogoličbne m1tnoiai I m...nožei - viiie;

136 137
 m'bJ1ogo ...rebro - mnogo
srebra; m..nolfJt VltP1J, - jak
plač; nad.. m'bJ1ogy �ie .'Ia­
tvori i8U8'h - i mnoga druga
djela učini Isus; na m..noz� ­
dugo; na m'hDoz�, po m..-
nogu - mnogo, vrlo
m..nožai v. m'hDolfJt
m..noiati, -ajQ, -aeAi - množiti,
umnožavati
m..nožiti .�, -žQ s�, -žiAi s� -
množiti se, povećavati se, raz­
množavati se; dolaziti u većem
broju
m..nožieejQ prilo - često, mnogo
puta
m..noibstvie, � / m..noib8tvo,
-a S. - mnoAtvo, izobilje
m..noiei V. m..nolfJt
m'b8k.., -a m. - mula, mazga
m'h8t.., -a m. - mastika; moAt,
slatko vino
m'hČati, m'bčQ, m'bčiAi - hitati;
razbacati
m..iiea, � Ž. - muAica, komarac,
skakavac
mbgIa, -y Ž. - magla
mr.dlostb, -i Ž. - tromost, lije­
nost
mr.zda, -y Ž. - plaća, nagrada;
osveta; dar, poklon; mbzde,
138
mr.zdam.. V'hZdatelb - ot-'
platitelj, koji vraća dug; UBp.
myto
mr.zdoVltzdatelb, -a m. - na·
gradivač, otplatitelj, koji vraća
dug
mbzdodav.cb, -a m. - otplati!
telj, koji vraća dug; usp. mr.­
zdoohdav.cb
mbzdoimbeb, -a m. - carinik
mr.zdoohdavr.cb, -a m. - otpIs"
titelj, koji vraća dug; UBp.
mr.zdodavr.cb
mr.zdbniea, � Ž. - carina, mit-
nica
mbn88b V. m..n88'h
mr.ne v. malo
nu.nii V. mal..
mr.niti (s�), mbnjQ (�), mbniA.
(s�) - smanjivati (se), oduzi­
mati
mr.nbibmi pril. - manje
mr.ne v. mne
mbne V. az..
mbnenie, � s. - namjera, miAlje­
nje, razmišljanje
mr.neti (.�), mbnjQ (s�), mbniši
(s�) - misliti, činiti se, nekoga
za nešto držati; mbnimyi -
valjda, po svoj prilici
mbrbtVlt V. mr-.tVlt
mr.reti v. mreti
mbrQ v. mreti
mbsk.. , -a m . ...:.. maska
mr.stiti, mbćQ, mbstiAi - osvetiti,
kazniti; braniti
mbstb, -ii. -osveta, kazna, obra­
na; UBp. m..cenie
mbstbnik.., -a m. - osvetitelj,
zaAtitnik
mbČb v. meilb
mbČbnik.., -a m. -nositelj mača,
zaAtitnik
mbČbh, -a m. - priviđenje, utva­
ra, halucinacija; mig okom
mlJia, � Ž. - misa, služba, litur­
gija; mlJiQ tvoriti - služiti
misu
mbiiea v. m'biiea
mr.eati, -ajQ, -aeAi - osvećivati
mr.eenie, -a s. - osveta; usp.
mb8tb
my, nas'b, nam'b zam. - mi
mysliti, myAljQ, mysliAi � misliti,
razmišljati; namjeravati
myslb, -i ž. - misao, svijest, um,
pamet; namjera
myslbn.. prid. - mišljen; duše­
van, razuman, pametan, duho­
van
139
mytarb, -a m. - carinik; usp .
mytoimr.eb
myti (�) , myjQ (s�), myeAi (�) ­
miti (se), umivati (se)
myto, -a B. - nagrada, dar, po­
klon; nadnica, plaća, dobit; no­
vac; usp. mbzda
mytoimbCb, -a m. - carinik; usp.
myt&rb
mytr.niea, � ž. -carina, mitnica
myib, -i ž. - miš
myibCa, � i. - mišica; rame
meden.. V. m&b.n..
medb, -i ž. - mjed; bakar
medbniea, � ž. - kovani novac,
moneta
m&b.n.. prid. - mjeden; bakren
meden.. v. medbn..
mei.. , -a m. - vapno, kreč
mena, -y Ž. - razmjena, promje-
na, mijena
menenie, � s. - razmjena, pro­
mjena
menen.. prid. - spomenut
meniti, m�njQ, m�niši - mijenja­
ti, promijeniti; spomenuti; vje­
rovati, misliti
mera, -y Ž. - mjera; VIt merq -
točno po mjeri
merilo, -a s. - vaga
m6riti, �rjQ, m�riii - mjeriti
m6siti, m�iQ, mAsiii - mijesiti,
pomijeAati; m68iti krt.VI> -
dopuitati mijeianje krvi; do­
puAtati incest
m6sto, -a s. - mjesto; m6sto pu­
sto - pustiJ\ja; m6sto pridl.­
nee - počasno mjesto; m6sto
stariiiee - metropola; m6-
sto giaVl>noe - Kalvarija,
zemlj.
m6�sloves..mk'b, -a m . -ka­
lendar
m6.r., -a m. - ?fjesec, mjesec;
noV'h m6�cr. - mladi ?fjesec
m6�cr.n'bprid. - mjesečni, mje­
sečev; m�r.n'b neciQll'b imy
- mjesečar
m6tati, -ajQ, -aeši - bacati (mre­
že)
m6h'b / m6šr.cr., -a m. - mješina,
mijeh
m�knqti, -nQ, -neši - smekšati,
umekšati
m�In.ko16ganie, -e 8. - mekani
ležaj, postelja
m�k'bk'bprid, kamp. m�ln.čai ­
mek; m�In.ka riza - mekana
odora
m�so, -a 8. - meso
140
m�80pu.str.n'b prid. - mesopu..,
stan
m�sti �, mQtQ SQ, mQteši SQ - mqiati �, -ajQ SQ, -aeši SQ - po­
zbuJ\jivati, smetati, ometati.
smesti se, uznemiriti se, buni
ti se
m�ta, -y l. - metvica
m�teir., -i l. - metež, ustanak"
buna, nemir
m�teir.nik'b, -a m. - buntovnik
m�teir.n'b prid. - metežan
m�ti, mbnQ, mbneši - stiskati,
gužvati
mqditi, mQždQ, mQdiši - otezati,
oklijevati; odugovlačiti
mqdriti, mQždrjQ (mQdrjQ), mQd.
riši - mudriti, činiti mudrim,
pametnim, misliti, razmisliti
mqdrovati, -ujQ, -ueši - misliti,
razmišljati, pametovati
mqdrostr., -i ž. - mudrost; S'b­
m6rena mqdrostr. - ponizna
mudrost, poniznost
mqdrJ. prid. - mudar, razuman
mqdn.stvo, -a 8. - mudrost, pre­
dumišljaj
mqdn.stvovanie, -e 8. - mudro­
vanje
mqdrr.stvovati, -ujQ, -ueši .
mudrovati, misliti, razmišljati
mqdre prilo - mudro, razumno
mqdl.n'bprid. - trom, spor, pola­
gan
stati hrabar, odvažan
mqžeblair.stvie, -e 8. - hra­
brost
mqib, -a m. - muž, muškarac,
čovjek; mqžr. k'bniir.n'b -
učeJ\jak; mqir. cesan. - kra­
ljevski činovnik; usp. mab­
žen'b
mqžr.sk'b prid. - muževljev,
muški
mqŽbskyprilo -muževno, muški
mqžr.stvo, -a 8. - muževnost,
muškost
mqka, l -y Ž. - muka, mučilo;
mqky poimati - pretrpjeti,
trpjeti muku
mqka,2 -y Ž. - brašno
mqtiti (�), mQĆQ (sQ), mQtiši (sQ)
- smućivati se, zbunjivati,
smesti
141
mqčenik'b, -a m. - mučenik
mqčenica, � ž. - mučenica
mqčeničr. prid. - mučenički
mqčeničr.sk'b prid. - mučeni-
I
čki, mučenikov
mqčenie, -e 8. - mučeJ\je, muka,
patJ\ja; mqčenie postradati
- pretrpjeti muku
mqčUr.n'b prid. - koji je predan
na mučeJ\je; mqčnr.nyi 8'b8q­
d'b - mučilo, sprava za mu­
čenje
mqčitelr., -a m. - mučitelj, vla-
dar, gospodar, tiranin
mqčitelr.stvo, -a 8. - tiranija
mqčiti, mQČQ, mQčiši - mučiti
mqčr.n'bprid. - koji se odnosi na
muku; m6sto mqčr.noe -
mjesto mučenja
mira, -y ž. / miro, -a 8. - pomast,
mirisno ulje
 nadoiti, -ojQ, -oiši - nahraniti, naznamenovati, -ujQ, -ueši -
nadojiti označavati
naduti �, -ujQ s�, -ueši � - pra­ nazJtriti, -rjQ, -riši - promotriti,
viti se važan, uzoholiti se pogledati
nad'b prijed. s A i I - (iz)nad nalvQCe pril, sup. - najviše; usp.

PN N
n - slovo »našb«; . P . - broj 70,
. H · broj 50
- knuti se, naučiti se (na što)
naprijed. s A i L - na, (iz)nad; na
�j�zyki - iznad svih naro­
da
navadUi, -aždQ, -adiši - nagovo­
riti, skloniti
navat'b, - a m. - Nabat, os. ime
navesti, -edQ, -edeši - privesti,
uvesti; navesti
navečerie, -e s. - večernjica pri­
je blagdana
navoditi, -oždQ, -odiši - navodi­
ti, uvoditi
navodie, -e s. - poplava
navodbniti �, -njQ s�, -niši s� -
poplaviti
naV'bhodonosorb, -a m. - Na­
bukodonosor, os. ime
navyknqti, -nQ, -neši - navi­
naVY80če prilo - visoko, uvis
navycati, -ajQ, -aeši - učiti se,
navikavati se
navM�ti, nav�mb, navesi - znati
nav�ždenie, -e S. - posjet
nav�t'b, -a m. - lukavstvo, zasje-
da, nagovor
nav�zati, �žQ, �žeši - prive-
zati
nagostb, -i ž. - golotinja
nagota, -y ž. - golotinja
nagotovati, -ujQ, -ueši -biti gol
nBg'b prid. - nemljeven, nag
nada, y Ž. - Nada, os. ime
-
nadežda, � Ž. - nada
nad'bležati, -žQ, -žiši - ležati
(na čemu)
nacibneVbn'b V. nadbnbVbn'b
nacibnLVbn'b prid. - svagdanji
nadymati �, -ajQ .s�, -aeši s� -
nadimati se, praviti se važnim
nadMti s�, nad�jQ s�, nadeeši s�
- nadati se
nadqti, nadbmQ, nad'bmeši - na­
duti (se)
nazarei, -e m. - Nazarećanin;
usp. nazar�i, naz�nin'b
nazareisk'b prid. - nazaretski
nazaret'b, -a m. -Nazaret, zemlj.
naz�i, -e m. - Nazarećanin;
usp. nazarei, naz�nin'b
naz�nin'b, -a m, mn. nazar�ne
- Nazarećanin; usp. nazarei,
nazar�i
nazelllbn'b prid. - zemaljski;
prolazan
nazirati, -ajQ, -aeši - motriti,
promatrati, slijediti
naznamenati, -ajQ, -aeši - oz­
načiti, naznačiti
m'bnogo
naim'b, -a m. - najam
naimbnik'b, -a m. - najamnik
nain'b, -a m. - Nain, os. ime
/zemlj.
nalti, naidQ, naideši - doći, naići
nakazanie, -e S. - pouka, opo­
mena
nakazati, nakažQ, nakažeši /
-zajQ, -zaeši - Poučiti, pouča­
vati; odgojiti, odgajati; opome­
nuti, opominjati
nakladati, -dajQ, -daeši -ulaga­
ti, tovariti, trpati
naklasti, -adQ, -adeši - uložiti,
umetnuti, natrpati
nakovalo, -a S. - kovačnica
nakrbmiti, -mljQ, -miši - nasiti­
ti, nahraniti
nakynqti, -nQ, -neši - dati znak,
signalizirati
nalagati, -ajQ, -aeši - nalijegati
naležati, -žQ, -žiši - ležati; nagr­
nuti

142 143
nali�ti, -1@jQ, -l@elii - naliti, na­
puniti
naloiiti, -žQ, -žilii - staviti, polo­
žiti
naloiiti �, -žQ �, -žiiii s� -baci­
ti se (na lito), predati se (čemu)
nal�cati, -ajQ, -aelii - natezati,
napinjati, zapinjati
nal�i, �kQ, �Ai - nategnuti,
napeti
namanovenie, � 8. - mig, opo­
mena, znak, uputa
nama�ti, -ajQ, -aeAi - davati
znak
namo6iti, -čQ, -čim - namočiti
nam�niti, -njQ, -niAi - imeno­
vati
nam�riti, -rjQ, -rim - nl1lnjeriti,
odmjeriti
namilsthnik1t, -s m. - nasljed­
nik, zamjenik
nanebeshn1t prid. - nebeski
nanesti, -8Q, -seAi - nanijeti, pri­
nijeti
nanositi, - AQ, -osiši - nanositi,
prinositi
naostriti, naocrjQ, naostriAi -
naoštriti, nabrusiti
napadati, -dajQ, -daeAi - padati,
napadati
144
napadenie, � 8. - napad
naputi, -adQ, -sdeAi - pasti,
sruiiiti se, napasti
naputh, -i l. - napast, kuAnja
naputlitvovati, -ujQ, -ueAi - či­
niti zlo komu, iskuiiavati koga
napa�ti, -ajQ, -seAi - napajati,
navodnjavati
napisati, -ajQ, -seAi - zapisivati/
popisivati, opisivati; slikati
napitati, -ajQ, -sem - nahraniti,
nasititi
napitiIti, �jQ, �eAi - nahraniti
napl'ltniti, -njQ, -niAi - napuniti,
ispuniti
nllPl'ltniln1t prid. - pun, ispu­
njen
napl'ltn�ti, �jQ, �eAi - puniti,
napunjati
napoiti, -ojQ, -oiAi - napojiti,
dati piti
napraviti, -vljQ, -viAi - usmjeri­
ti, uputiti
napravlilti, �jQ, �eAi - usmje­
ravati, voditi
napruniV'lt prid. - žestok
naprUbno prilo - iznenada, ne­
očekivano
naprun1t prid. - iznenadan,
brz
napnvoe prilo - prije svega;
usp. p�ide2
nap�idh prilo - sprijeda
na�ci, - �gQ, �žem - zategnu­
ti, zatezati; napeti, napinjati
napEt8anie, � 8. -natpis, naslov,
priopćenje, popis, tekst
napEt8ati, napiiiQ, napiAeAi - na-
pisati, popisati, priopćiti
. naraCenie, � 8. - porast
nard1t, -a m. - pomast
nardlitn1t prid. - pomastni
nareci, -ekQ, -ečeAi - imenovati,
zvati, nadjenuti
nare6enie, � s. - ime, naziv,
imenovanje
naricati (� ), -ajQ (�), -aeAi (s�)
- imenovati, nadjenuti ime,
zvati (se), apelirati
narodovodim1tprid. - predvod­
nički
narod1t, -a m. - narod, puk
naroJn., -a m. - dogovoreni ter­
min; glas (pri glasovanju); na­
rokom.h - uglavnom
nar06it1t prid. - osobit, slavan,
značajan, poznat
n�ie, � s. - odluka, rjeAenje;
prigoyor
I1BrQganie, --e s . -poruga, ruglo
145
n81'Qgati �, -ajQ s�, -selii � -
narugati se, rugati se
nasaditi, nasaždQ, nasadiAi
nasaditi, zasaditi
naseliti, -ljQ, -liAi - naseliti, za­
posjesti
nuel�ti, - l�jQ, -1�eAi - naselja­
vati, zaposjedati
naselena�, � ž. - svijet
nuiliti, -ljQ, -liAi - učiniti na­
silje (nad kime), povrijediti
(koga)
nuilie, � S. - nasilje
nasililti, -1�jQ, -1@eAi - činiti na­
silje, Atetiti
naskakati, naskaČQ, naskačeAi­
baciti se (na Mo), skočiti (na
Ato)
nasladiti, -aždQ, -adiAi - zasla­
diti
naslaidati (s�) , -ždajQ (s�),
-ždaeAi (s�) - naslađivati se,
radovati se
nas1aidenie, � S. - naslada
nasl&ti.e, � S. - naslijede, na­
sljedstvo
nasl�dovati, -ujQ, -ueAi - nasli­
jediti; slijediti
nasl&b.nik1>, -am. -nasljednik
naslflcb.stvovati, -ujQ, -ueAi -
naslijediti
nasonoV"b prid. - Naasonov
nason"', -a m. - Naason,08. ime
nastaviti, -vljQ, -viAi - naučiti,
usmjeriti
nastavlflt1, -1�jQ, -l�Ai - usmje­
ravati, upućivati
nastavlenie, � s. - vođenje,
upravljanje
nastavwrlk..., -s m. - voda, uči­
telj, znalac zakona
nastati, -tanQ, -taneAi - nastati,
početi
nastolbllib, -a m. - (prijesto-
. natruti, -rovQ, -roveAi - nahra-
lo)nasljednik
nastoflnie, � s. - nastanak, tra­
janje
nast�ti, -ojQ, -oiAi - biti tu; tek
nastati
nastblati, -teljQ, -teleAi - namje­
stiti postelju
nastqpati, -ajQ, -aeAi - stupati
(na što) .
nastqpiti, -pljQ, -piši - stupiti
(na što)
nasytiti, -y&2, -ytiši - nasititi
nasycanie, � s. - zasićenje, za­
dovoljstvo; usp. nasycenie
146
nasycati, -ajQ, -seAi -činiti koga
sitim, hraniti
nasycenie, � s. - zasićenje, za..
doyoljstvo; usp. nasycanie
nasflvati, -ajQ, -seAi - posijati,
posaditi
nasflti, �jQ, �eAi - zasijati
n�flti v. nasAti
nasqebn... prid. - nasuAan, bio.
tan, prijeko potreban
natanail..., -a m. - Natanael, os.
ime
natanoV"b prid. - Natanov
natan..., -a m. - Natan, os. ime
niti
nat...kati, -'bkQ, -'bčeAi - nabiti,
zbiti, natrpati
naum..., -a m. - Naum, os. ime
naustiti, naucQ, naustiši - nago­
voriti, navesti
naučati, -ajQ, -aeAi - učiti, nau.
čavati
naučenie, � s. - učenje, pouka;
običaj
naučiti, -ČQ, -čiAi - naučiti, pro­
učiti
nahoditi, -oždQ, -odiAi - prido­
laziti, nailaziti
načinanie, � s. - djelo, postu­ nebJjudom... prid. - koji se ne
pak može očuvati, neobranjiv .
načinati (�), -ajQ (sQ), -seši (BQ) nebo,l nebese, nebesi s. - nebo
- počinjati nebo2 vez. -jer, budući da
načn.pati �, -ajQ SQ, -aeAi BQ - nebol'bprid. -ubog, siromaAan
nagrabiti, nacrpsti nebolflzniV"b I nebolflzJibn...
načrbtanie, � s. - nacrt, znak prid. - zdrav
načr&tati, -ajQ, -aeši - nacrtati, nebrigom ... prid. - neprimije­
narisati, napisati ćen, zapostavljen
nebriCi, �gQ, �žeši - ne mariti,
nač�lo, -a s. - početak; uprava,
zanemariti
vlast
nebytie, � s. - nepostojanje, ne­
nač�lbnik..., -a m. - voda, začet­
bitak
nik
nevelik... prid. - nevelik, bezna­
nač�lbn...prid. - prednji, vodeći, čajan
glavni
nevidenie, � s. - sljepoća
na�ti, načbnQ, načbneši - po­ nevidimo prilo - nevidljivo; usp.
četi nevidimfl
nač�tie, � s. - početak, podrije­ nevidim... prid. - nevidljiv
tlo nevidimfl prilo - nevidljivo; usp.
nač�t...k..., -a m. - početak, po­ nevidimo
drijetlo nevinbn... prid. - nevin; usp.
našb, naia, naie zam. - naA, bezvinbn..., bez�bn'"
naAa, naAe nev....n�i �prid. - koji se ne uz­
naib8tvie, � s. - dolazak, na­ buđuje
vala nevod... , -a m. - velika ribarska
naj�ti, naimQ, naimeši - unaj­ mreža
miti nevoibn...prid. - nedobrovoljan,
ne čest. - ne neželjen
nebesbn... I nebe8bSln. prid. - nevolfl, -Q ž. - nevolja
nebeski nevrflda v. vred...
147
nevr�iden1> prid. - nepovrije­
đen, nedirnut
neV1>zblagodatbn1> prid. - ne­
zahvalan
neV1>zdrl.ian1> prid. - neizdr­
žljiv, neodoljiv
neV1>ZDloibn1> prid. - nemoguć
neV1>kuien1> prid. - neiskusan,
neprovjeren
neV1>m�stim1> prid. - nedoku­
čiv, nepojmljiv
neV1>m�caem1> prid. - koji ne
može ući (proći)
neV1>n�hprid. - nepojmljiv, ne­
uhvatljiv
nev�gl881>prid. - neznan, nera­
zumljiv
nevMom1>prid. - nepoznat, ne­
priznat
nevM�nie, -e s. / nev�idltstvo,
-a s. - neznanje
nev�rie, -e s. - nevjerovanje,
bezvjerstvo
nev�rltn1> prid. - nevjeran, vje­
roloman
nev�rIt8tvie, -e s. / nev�rlt8tvo,
-a s. - malovjernost, nevjer­
nost
nev�rlt8tvovati, -ujQ, -ueši - ne
vjerovati, ne povjerovati
nevesta, -y ž. - nevjesta, snaha
148
nevestb, -i ž. - neznanje
nev�stltnik1>, -a m. - mladože­
rYa, ženik; usp. iemdh1>
nev�stlt8tvo, -a s. - svadba
negasim1> prid. - neugasiv, neu.
gašen
ne,lagolanie, -e s. - šutrYa
negodovati, ujQ -ueši - proti­
- ,
viti se, negodovati
negod� prilo - neugodno, neu­
dobno, neodgovarajuće
nelfJtblb prid. - nepokoran, ne­
podatan
nelfJtli prilo i vez. - možda, valj- .
da; nego
neda čest. - neka
nedaleče prilo - nedaleko; us­
koro
nedviiim1> prid. - nepomičan,
nepokolebljiv
nedl1>Žbn1> prid. - neobavezan
nedobro / nedobri prilo - loše
nedov�dim1> prid. - neshvat-
ljiv, nepojmljiv
nedov�d�ti, -Vemb, -vesi - ne
shvacati, ne razumjeti
nedoim�ti, -mamb, -maši -
imati nedostatak
nedostati, -ajQ, -aeši - oskudije­
vati, zaostati
nedostat1>vovati, -ujQ, -ueši -
manjkati, nedostajati
nedostat1>k1>, -a m. - nedosta­
tak
nedostahčltD1> prid. - osku­
dan, potrebit
nedostoino prilo - nedostojno
nedostoin1> prid. - nedostojan,
beskoristan, nevrijedan
nedostoinlt8tvo, -a s. - nedo­
stojrlost
nedoum�nie, -a S. - nedoumica,
dvojba
nedočaeDltn1> prid. - beznadan
nedelan1> prid. - neobrađen
ned�lbn1> prid. - nedjeljni
ned�le, � Ž. - tjedan; nedjelja
(dan u tjednu)
nedQgovati, -ujQ, -ueši - bolo­
vati
nedQIfJt, -a m. - bolest, nemoć,
slabost
nedQiiV1> / nedQžbliV1> prid. -
boležljiv, slab; usp. nedQibn1>
nedQibnik1>, -a m. - bolesnik
nedQiltD1>prid. - bolestan, bole­
žljiv; usp nedQiiV1> / nedQ­
. neizglagolem1> prid. - neiska­
iliV1>
neeman1>, -a m. - Naaman, os.
ime
149
neie(l1) vez. - nego, nego li; (n)i
ne - a ipak, tim manje; pn.­
vh neie / priide
neie - prije nego
nezavidbl1V1> prid. - koji je bez
zavisti
nezavidbno prilo - bez zavisti
nezazon.n1> prid. - besprijeko-
ran, čestit
nezamQdbnoprilo -neprekidno
neznaem1> prid. - nepoznat
neZ1>van1> prid. - nepozvan
nez1>loba, -y Ž. - bezazlenost
nez1>lobiV1>prid. - bezazlen, ne-
dužan
nez1>JjubiV1> prid. - besprijeko­
ran, prostodušan, dobroćudan
nez1>lobie, -a S. - neporočnost
nezyblem1> prid. - nepokole­
bljiv, neustrašiv, postojan
neizv�st1> prid. - nepoznat, ne­
siguran
neizglagolano prii. - neizreci­
vo; usp. neizdrečeDltno
neizglagolan1> prid. - neiska­
zan
ziv
neizdaem1> prid. - neiscrpan
neizdrečen1> prid. - neizreciv
neizdrečem.no prilo - neizreci­
VO; UBp. neizglagolano
neizm6m.n.. prid. - nepromje­
njiv
neizum6em'loprid. - nedostižan
neiskwn.n'lo prid. - neiskusan,
nevješt
neis16dim'lo / neisl6cb.n'lo prid.
- neistraživ
neisl6iden'lo prid. - neistražen,
neispitan; UBp. nelspytan'lo
neispisanbn'lo prid. - neopisiv
nei8povMan'lo prid. - neiska­
zan
neu.pov6dim..prid. -neizreciv
neispytan'lo prid. - neispitan,
neistražen; UBp. neisl�iden'lo
nei8tovlenie, � B. - ludost, be­
zumlje
nei8toV'lo prid. - lud, bezuman
neistoVb8tvo, -a B. - ludilo, be­
zumlje
nei8tn.gnom'lo prid. - koji se ne
da istrgnuti / iščupati, neiskor­
jenjiv
neishl�nbn'lo prid. - neprola­
zan, neraspadljiv; usp. bĐ8tb­
lem.n'lo
neicislbn'lo / neicbten'lo prid. -
neizbrojiv, neizmjeran
nei(8)celim'lo prid. - neizlječiv
150
ne�'Ioli V. nelfJtli
neklJu6im..prid. - beskoristan,
nevaljao
nekotori6bn.. prid. - mirolju�
biv, prijateljski
nekrohk'lo prid. - neukroće�
neukrotiv
neknstbn'loprid. - nekrAĆ8nSQ
nekn.Cen'lo prid. - nekršten
nekuplen'loprid. - nepotkupljivj
iskren
nek'loniinik'lo, -a m. - neuk oo.
vjek
nelipril; oh neli / oh neliie ­
od toga vremena
nelicem6n.n'lo prid. nelice-:
mjeran, iskren
nelicem6n.ne prilo nelice-
mjerno, iskreno
nel'ložno priZ. - neprijetvomo,
istinito
nelepo prilo - nelijepo, nepri­
kladno, loše
neJjubb8tvo, -a S. - neljubav
nelQČen'lo prid. - nerazlučen,
nedjeljiv
nemilostiV'lo prid. - nemilosr­
dan, nemilostiv
nemlbČbnopriZ. - neumuknjivo,
neušutljivo
nemogy prid. - nemoćan, slab
nemoCb, -i Ž. - nemoć
nemOCbn'lo prid. - nemoćan; ne­
moguć
nemra6bn'lo prid. - nezamra­
čen, neugaAen, jasan
nemrbČem'lo prid. - jasan, svije­
tao
nem'lovenie, � 8. - nečistoća,
neurednost
nem'lono(('lo prid. - malobrojan
nemerbn'lo prid. - neizmjeran,
beskrajan
nemqdr'lo prid. - nerazuman,
nerazborit
nemqib8tVbn'lo prid. - nemuže­
van
nemQČen'lo prid. - otporan na
muke, neranjiv
nenavid6nie, � 8. - mržnja
nenavideti, -iždQ, -idiAi -mrziti
nenavistie, � B. - mržnja
nenavi8tb, -i ž. - mržnja
nenavi8tbnik'lo, -a m. -mrzitelj,
osvetoljubiv čovjek
nenavistbn'lo prid. - koji mrzi,
osvetoljubiv
nenaročih> prid. - beznačajan
nenaselenae prid. Ž. - nenase­
ljena zemlja
nenasileem'lo prid. - nenasilan
151
nenasyeen.. prid. - nenasioon;
nezasitan
nenau6en'lo prid. - neuk
neobinovati �, -ujQ s�, -ueAi �
- izravno govoriti, ne okoliAati
neobim.n'lo prid. - bezgrešan,
nepogreAiv
neobiskan'lo prid. - nepotvrđen,
neprovjeren
neobrazbn'lo prid. - bezobličan
neobrizan'lo prid. - ne()brezan
neodr'loiim'loprid. - nedostižan,
neuhvatljiv; nepostojan
neom'loven'lo prid. - neumiven,
neopran; U8p. neum'loven'lo
neo8kqd6nbn'lo prid. - neiscr­
pan, nepresušan
ne(o)uqdeem'lo prid. - obilan,
neiscrpan
neosIabim'lo prid. - neoslabljen,
istrajan
neostavim'loprid. -nenasljedan
neosqide(nb)n'lo prid. - neosu­
den, nevin
neot'loVetbn'lo prid. - nepovra-
tan; neodoljiv
neocecen.. prid. - neočiAćen
ne�zaem'lo prid. - nedokučiv
neplodovih prid. - neplodan,
nerodan
neplody, neplod'bve, neplod'bvi ž.
- nerotkinja, neplodnica
neplodJ.n'h prid. - neplodan
neplocb.stvo, -a s. - neplodnost,
nerodica
nepl'htb8ln. prid. - bestjelesan
nepoWdim'h / nepo�m. -
prid. - nepobjediv
nepoWiden'h prid. - nepobije­
đen
nepovelfln'hprid. � nedopušten
nepovinuJ�i � prid. - nepoko­
ran, nepodložan
nepovim.n'h prid. - nedužan
nepovolltD.'h prid.- nedobrovo­
ljan, prisilan
nepog!UlIUono prilo - nepre­
stano
nepog!...cen'h prid. - neprogu­
tan
nepogonenie, -e s. - neistraži­
vanje, neis1jedivanje; oprost
nepodviiim'h / nepodviir.n'h -
prid. - nepokretan, postojan
nepodobr.nikr., -a m. - bezbož­
nik, razvratnik
nepodobr.n'h prid. - neprikla­
dan, nedostojan
nepodobltD.� prilo - neprilično,
neodgovarajuće
nepozybr.n'hprid. - nepokretan
152
nepokon., -a m. - nepokorn�
neposlušnost
nepokon.n'hprid. -neposluAan
nepokorenie, -e s. - nepoko1"<
nost, neposluh
nepo13r.n'h prid. - nekoris�
beskoristan, nepotreban
nepomračqeii � prid. neza:"
- činjenje nepravde, ružan po­
tamnjen, nekasnonoćni
neJDrbCaQQcii prid. - nezatam..,
njen, neugaAen
neporočr.n'h prid. - neporočan.
nevin, besprijekoran
neporočltD.fl prilo - neporočno,
nevino
neposluir.UV'h prid. - neposlu­
Aan
nepospMr.n'h prid. - nekori­
stan, nepotreban; usp. nepo­
tribltD.'h
neposramlen'h prid. - neposra­
mJjen, nepostiđen
nepostiir.n'hprid. - nedostižan,
nepojmljiv, nedokučiv
nepostradam.n'h prid. - koji
nije stradao
nepostydr.n'h prid. - koji se
nema čega stidjeti, besprijeko­
ran, neporočan
nepostQpbn'h prid. - nepokre­
tan, nepopustljiv
nepotribr.n'h prid. - nepotre­
ban, nekoristan; usp. nepo­
spflšltD.'h
nepravr.da, -y Ž. - nepravda
nepravr.diV'h prid. - neprave­
dan; usp. nepravr.dr.n'h
nepravr.dos'htvorenie, -e s. -
stupak
nepravr.dr.nik'h, -a m. - nepra­
vednik
nepravr.dr.n'h prid. - neprave­
dan; usp. nepravr.diV'h
nepravr.dr.nfl prilo - nepraved­
no
neprazdr.naprid. - trudna
neprigvoiden'h prid. - nepribi­
jen, nerazapet
neprikosnoven'h prid. - nedo­
dirljiv, nedostupan
neprim�sltD.'h prid. - nepomije­
Aan, bez primjesa
nepri8tQpr.n'h prid. - nedostu­
pan
neprič�stltD.ik'h, -a m. - koji ne
sudjeluje
neprič�tbD'h prid. - koji ne su­
djeluje
nepri�znin'h prid. - zao, đavol­
ski
153
nepri6zm., -i Ž. zlo, đavao, zlo­
-
duh
nepriflzDltD.'h / nepri�zm.sk'h
prid. - zao, vražji, đavolski
nepri�zDb8tvo, -as. - zloba, zlo
neprodaem'h prid. - koji nije za
prodaju
neprotbkovan'h prid. ,.... neo­
bjaAnjen, neobjaAnjiv
neprohodim'h / neprohodJ.n'h ­
prid. - neprohodan, nedostu­
pan
nepriborem'h prid. - nepobje­
div
neprizorr.stvo, -a s. - skro­
mnost
nepriidom'h prid. - neodoljiv,
nenadmaAan
nepriklom.n'h prid. - neslom­
ljiv, uporan
nepriloienie, -e s. - neslomlji­
vost, upornost, nepokoleblji­
vost, stalnost
neprim�m.no prilo - neizmjen­
ljivo, nepromjenljivo
neprim�DItD.'h prid. - neizmjen­
ljiv, nepromjenljiv
nepripodobr.n'h prid. - bezbo­
žan
nepripodobltD.� prilo - bezbo­
žno
nepripltriV'b prid. - nevjeroja­
tan, neuvjerljiv
nepristam.nopril. -neprestano
nepristan&n'h prid. - nepre­
stan, neumoran
nepristQpbD'h prid. - nepovre­
div, nenarušljiv; postojan
neprihodim'h / neprihodJ.n'h
prid. - neprelazan, neprevlad­
ljiv
nep..cevanie, � s. - mišljenje,
pretpostavka, predodžba; sum­
nja, tobožnji razlog
nep..cevati, -ujQ, -ueši - misliti,
smatrati, držati za; izgovarati
se, izmotavati se
neraditi v. neroditi
nerazdriAaem'hprid. -nerješiv
nerazdriAen'h / nerazdriAim'h
prid. - ne(raz)riješen
nerazdt.ran'h prid. - nerazde­
ran, nerastrgan
nerazd�lim'h prid. - nec:ljeljiv
nerazd�len'h / nerazd�lLn'h
prid. - nepodijeljen, zajed­
nički
nerazlQČen'h prid. - neodije­
ljen, nerastavljen; usp. neraz­
lQČ&n'h
nerazlQČim'h prid. - nec:ljeljiv,
nerastavljiv
154
nerazlQČbn'hprid. -neodijeljenj
nerastavljen; usp. nerazlq-
6en'h
nerazorim'h prid. - neporušiv
nerazum.iV'b prid. - nerazu­
mljiv, nerazuman; usp. nera­
zumbliV'b, ner8ZUDlbD'h
nerazumie, � s. - nerazumnost
nerazumLliV'b prid. - nerazu­
mljiv; usp. nerazum.iVL, ne·
razumbn'h
nerazum(bn)i�bn'h prid. - ne-
razumljiv, neshvatljiv
nerazumbD'h prid. - nerazu­
man, nerazumljiv, tupoglav;
usp. nerazum.iV'b, nerazu.
mliV'b
nerazumLn�prilo - nerazumno,
tupoglavo
ner�(DL)n'h prid. - okorio,
nepopravljiv
nerBStvoren'h prid. - nerazrije­
den
neroditi, neroždQ, nerodiši - ne
brinuti se, zanemarivati
nerodJ.no prilo - nebrižljivo,
. bespomoćnost
bezbrižno
nerqkotvorLn'h prid. - koji nije
ljudskom rukom stvoren
nesažden'h prid. - neposaden
nesamovolbn'h prid. - bezvo­
ljan
nesv�tbl'h prid. � taman
neskvrbm.n'h prid. - neoskvr­
njen, neporočan
neskqdJ.n'h / neskQdhm'h prid.
- obilan, neiscrpan, neosku­
dan
neslava, -y Ž. - sramota
nesti, nesQ, neseši - nositi
neslan'h prid. - neslan, nep080-
ljen
neslove8bn'h prid. - nijem, koji
je ostao bez riječi; nerazuman
nestroenie, � 8. - nered
nes'hvr...Aen'h prid. - nesvršen,
nesavršen
nes'hv&ia, -y Ž. - bezbrojno
mnoštvo
nes'hv�dom'h prid. - neshvat­
ljiv, neopisiv
nes'hv�dLn'h prid. - neizbrojiv, nesyt'h/nesytLn'hprid. - nezasi­
neshvatljiv
neS'hV�stLn'h prid. - nesvjestan nesytbStvo, - as. - nezasitnost,
nes'hv�t'h, -a m. - zbunjenost,
nes'h�anie, � S. - zbunjenost, n.kom'h prid. - koji se ne
bespomoćnost
nes'hgonim'h prid. - beskona­
čan, nedostižan
155
neS'hdraV'b prid. - nezdrav, bo­
lestan
nes'hzLdan'h prid. - nesazdan,
nestvoren
nes'hkažem'h / nes'hkazaem'h
prid. - neiskazan, neizreciv
nes'h :m.n.tLn'h prid. -'- besmrtan
neS'hmyslLn'h prid. - nerazbo­
rit, bezuman, besmislen
nes'hmyilenie, � S. - nerazum­
nost
neS'hm�SLn'h prid. - nepomije­
šan
nes'hpov�dom'h prid. - neizre­
civ
nentvoren'h prid. - nestvoren
nes'htr...pim'h / nentr...p�n'h
prid. - nestrpljiv, netoleran­
tan
nesytostb, -i Ž. - nezasitnost,
nenadomjestivost; usp. nesy­
tbStvo
tan, neBit
nenadomjestivost; usp. nesy­
tostL
može razbiti, tvrd; neotesan
ne�t'h prid. - nezasijan, neposi­
jan
nesqeii prid. - nepostojeći nečlovekoJ,jubie, � m. - mri� nivr.n... prid. - njivski, poljski nikogda(že) V. nikoliže, nik... •

netr.l�nie, � s. - neraspadlji­
vost, neprolaznost
netr.l�nr.n...prid. -neraspadljiv,
neprolazan
neuboir.no prilo - nesiromaAno
neulJ88aem... / neulJ88im....prid.
- neugasiv
neudrr.ianr.n'b prid. - neshvat­
ljiv, nedokucrv, neobuzdan
neukrotim.... prid. - neukrotiv
neukroCen'b prid. - neukroćen,
neukrotiv
neum...ven... prid. - neumiven,
neopranj usp. neom...ven...
neupodarenie, � s. - nezahval­
nost
neUBtroen'b prid. - neureden,
neuvježban
neusypaj�iprid. - neusnuli, ne­
.umirući
neut�iim....prid. - neutješiv, ne­
utješan
neučen'b prid. - neobrazovan
nec�saruem... prid. - koji ne
vlada
nečaenie, � s. - smetenost, zbr­
ka, bespomoćnost
nečiatota, -y Ž. - nečistoća
nečist'h prid. - nečist
nja prema ljudima, nečovještVQ
nečlovek'h, -8 m. - nečovjek
nečlovečr.n...prid. -nečovječan
nečloveč..� prilo - nečovječno
nečuvr.stvo, -8 S. / nečuVblltvie,
� S. - neosjećajnost, tupost
nečuvr.stvr.n... prid. - neoBjeća·
jan
nečr.stvovati, -ujQ, -ueši - po..
našati se neodgovorno
neč..tiV1t prid. - bezbožan,
opak, nečastiv
neč..tie, � s. - beščašće, sram,
bezbožnost j usp. nečr.str.
neč..tvovati, -ujQ, -ueši - biti
nečasnim, biti bezbožnim
nečr.str., -i ž. - beščaAće, sram,
bezbožnostj usp. neč..tie
nečr.str.n... prid. - nečastan, ne·
plemenit
neč..tne prilo - nečasno, neple­
menito
neC�n... prid. - bespoštedan,
žestok
neir.ven'b prid. - nešiven, u ko·
madu, bez šavova
nej�ytr., -i Ž. - pelikan
ni vez. - ni, niti
niva, -y Ž. - njiva, oranica
niedin..., niedina, niedino mm.
- nikoji, nikoja, nikojej nije·
dan, nijedna, nijednoj nitko
nižel vez. - niti
niže2 prilo - niže
niŽr.nb prid. - donji
niziti, nižQ, niziši - ponižavati,
snižavati
nizu / niz... prilo - dolje
niz...biti, -bijQ, -bieši - skinuti,
povaliti
niz...vesti, -adQ, -adem - skinuti,
staviti dolje
niz...voditi, -oždQ, -odiši -voditi
dolje, spustiti se
niz...iti, -idQ, -ideši - sići
niz...loiiti, -žQ, -žiši - svaliti,
zbaciti
niz"'pasti, -adQ, -adeši - spasti,
upasti
niz'brinqti, -nQ, -neši - strovali­
ti, srušiti
niz...hoditi, -oždQ, -odiši - sila­
ziti, spuštati se
niz...hoždenie, � S. - silazak,
spuštanje
nikakože prilo - nikako
nikamože prilo - nikamo
nikak...že prilo - nikako
gda(ie)
nikodim..., -8 m. - Nikodem, os.
ime
niko1iie prilo - nikadaj usp. ni·
kogda(že)
nikotoryiže prilo - nijedan
niJn.deie prilo - nigdje, nikada
nik...gda(ie) prilo - (još) nikada
nik...tože mm. - nitko
nikyiže mm. - nitko, nikakav
nicati, ničQ, ničem - nicati
nicr. prilo - ničice
ničr.tože zam. - ništa
niceJ,jubie, � S. - ljubav prema
siromasima
niceJ,jubr.cb, -a m. - ljubitelj si­
romaha
niceta, -y Ž. -bijeda, siromaAtvo
nier. prid. - siromaAan, ubog, si­
romah
no v. n...
novolepnoprilo - novo i p�kra­
sno
novoosvecen... prid. - novopro­
svijećenj usp. novosvMr.n...
novopristqpiti, -pljQ, -piši - ne­
davno pristupiti
novoprihoditi, -hoždQ, -hodiši
- odnedavno dolaziti

156 157
novoroiden..prid. -novoroden
novosv�t..n.. prid. - novopro­
svijećen; usp. novoo8V�en..
nov�viti, -vljQ, -viiii - netom
javiti
nov.. prid. - nov
noga, -y ž. - noga
nogr.t.., -i m. - pandža, nokat
noi.., -a m. - nož
noir.n.. prid. - nožni
nomakanon.., -a m. - nomoka-
non, zbornik crkvenoga prava
nosilo, -a s. - nosiljka
nositi, noiiQ, nosiiii - nositi
nos.., -a m. - nos
noe.., -i Ž. - noć
noc..n.. prid. - noćni
noj�b"" -a m. - mjesec studeni
nrav.. v. n..rav-.
nucb.ma v. nqcb.mi
n.. vez. - nego, već; n.. ne -
samo ne; n.. t..kr.mo - nego
samo; n.. obače - ali ipak; n..
i - nego i, čak i; n.. da - nego
da
nr.znqti, -nQ, -žneiii - pronicati,
prodirati, probijati
nr.r�ti, nbrQ, nbreiii - roniti,
izroniti
m.Cvi, -ii Ž, mn. - naćve, korito
158
nyn6 prilo - sada
nyn�i..n.. prid. - sadaiinji
nyrice, -a s. - razvalina kuće,
iipilja, jazbina
n�kako prilo - nekako
n�kak.., n6kaka, n�kako zam.
- nekakav, nekakva, nekakvQ
n�k..to mm. - netko
n6kyi, n�ka�, n6koe mm.
neki, neka, neko
n�kr.gda pril . - nekada
n�..to zam . .....; neiito
n6movati, -ujQ, -ueiii - biti ni�
jem
n�moglagolati, -ljQ, -lem - g0-
voriti s teiikoćama, mucati
n6most.., -i Ž. - nijemost
n6m.. prid. - nijem
n6mr.c.., -a m. - Nijemac
n6Dl1tČ..sk.. prid. - njemački
nQ v. n..
nQditi, nQždQ, nQdiiii - siliti, pri­
siljavati, prinuđivati
nQduie, ot.. nqduie prilo - da-
kle, otkuda
nqcb.mi pril. - nasilu, od nužde
nQida, � Ž. - prisila, nužda
nQidr.nik.., -a m. - nasilnik
nQŽdr.n.. prid. - nasilan; nužan,
prijeko potreban, neophodan
�OO
o - slovo »onb«; ' � . -broj 80, · O ·
- broj 70
o prijed. s A, L - o; oko; glede;
kroz; zbog; radi; za; u; o
pn.st6 boiii - Božjim prs­
tom; o boz6 sqb sad61ana ­
u Bogu su učinjena; potn.pi o
mr.n6 -budi strpljiv sa mnom
oan- V. ioan­
ob v. ob..
oba, ob6, ob6gl. broj -oba, obje,
oboje
obavati, -vajQ, -vaeiii - čarati,
bajati
obaviti, -vljQ, -viiii - otkriti,
objaviti; pokazati
obavlenie, � s. - objavljivanje,
ukazivanje, pokazivanje; uka­
zanje
159
obavl�ti, -lt�jQ, -l�iii - otkrivati,
objavljivati, izdavati; pokazi­
vati
obaditel.., -a m. - tužitelj
obaditi, obaždQ, obadiiii - optu­
žiti
ob8Ždenie, -{! s. - kleveta
obače vez. i prilo - ali, no; nego; a
i; n.. obače -ali ipak, ali una­
toč tomu; obače ubo - a ipak;
zaista; samo, tek; unatoč tomu
obet....ati, -ajQ, -aeiii - ost8ljeti,
postati starim
obet'l>iiti, -iiQ, -iiiiii - ostariti,
učiniti starim
obida, -y Ž. - nepravda; pakost,
zlo; obidQ tvoriti - vrijeđati,
pakostiti
obicbJ.iV"b prid. - nepravedan
obicb.liVlo8tvo, -a s. - nepravda,
krivda
obldAti, obiždQ, obidiši - ošteti­
ti, oštećivati; naAkoditi, ško­
diti; prezreti, prezirati; pod­
cijeniti, podcjenjivati
obUle, � s. - obilje, pretek
obUo pril, kamp. obUAe - obil-
no; usp. obilltDA
obUovati, -ujQ, -ueši -obilovati
obU(ItD)'b prid. - obilan
obUItDApril. - obilno; usp. obUo
obUAe v. obUo
obimati, obemljQ, obemleši / -ajQ,
-aeAi - obujmljivati; brati,
ubirati, skupljati
obinovati �, -ujQ �, -ueši s� -
izbjegavati, kloniti se; ne obi·
nuj� � - bez okoliAanja
obinQti �, -nQ s�, -neši � -
izbjeći, uplaAiti se; ne obinQti
� - ne prezati
obiskati, -ajQ, -aeši / -iĆQ, -iceši
- promotriti; dotaknuti, opi­
pati
obitati, -ajQ, -aeši - naseljavati
se; prebivati, obitavati
obiti,l obidQ, obideši - obići;
okružiti, opkoliti; IAta obi·
160
dQCa - svakogodišnje, svake
godine
obiti, 2 obijQ, obieši - oviti, omo­
tati
obitAb., -i ž. - konačište; samo·
stan
obit6b.n'b prid. - prikladan za
obitavanje
oblagati, -ajQ, -aeši - oblagati,
prekrivati
obladanie, � s. -vladanje, vlast
obladati, -ajQ, -aeši - ovladava·
ti, vladati, upravljati
obl8Ženik'b, -a m. - svetac, bla·
ženik
obl8Ženie, � s. - blaženstvo
obl8Žen'b prid. - blažen
oblaznlti, -ažnQ, -azniši - sabla-
zniti; skrenuti (s puta)
oblak'b, -a m. - oblak
oblast'b, -i ž. - moć, vlast; po­
dručje, kraj
oblast..no prilo - silovito
oblačiti, -ačQ, -ačiši - oblačiti,
odijevati
oblač..n'b prid. - oblačan
oblačr.c.., -8 m. - oblačak
oblaš.. prid. - svjetovan, laički
oblašb8kt. prid. - svjetovni, la-
ički
obležati, -žQ, -žiši - ležati u kru·
gu, okruživati
obleci, obl�gQ, obl�žeši - preno·
ćiti
oblizati, -ižQ, -ižeši - oblizivati
oblistva.n6ti, -n�jQ, -n&ši -
prolistati
oblihovati �, -ujQ �, -ueši � -
izbaviti se
obličati, -ajQ, -aeši - osuđivati;
prekoravati
obličenie, � s. - okrivljavanje,
optužba
obličie, � s. - oblik, obličje
obličitel.., -a m. - tužitelj, kle­
vetnik
obličiti, -ČQ, -či�i - optužiti; po­
svjedočiti
oblič..niIn., -a m. - tužilac, kle­
vetnik
obliAti, oblejQ, obleeši - preliti
oblob'bzati, -bŽQ, -bžeši / -ajQ,
-aeši - poljubiti
oblobyzati, -ajQ, -aeši - ljubiti
obložiti, -žQ, -žiši - obložiti, po­
staviti uokolo; pokriti
obl'bgati / oblygati, -ajQ, -aeši ­
ogovarati, klevetati
161
obl..vati, obljujQ, obljueši - za·
povraćati se, uprljati se bljUV0-
tinom
obl"g'hČavati, -vajQ, -vaeši -
olakšavati
obb.g'hČati, -ajQ, -aeAi - olakAati
obb.g'hČiti, -ČQ, -čiši - olakšati
oblb8titi, -bCQ, -bstiši -prevariti
oblhČenie V. opbčenie
oblAdAti, -d�jQ, -d�eši - problije-
djeti
oblAniti �, -njQ s�, -niši s� -uli­
jeniti se
oblACi, �kQ, �eši - obući, odje·
nuti
obnavifJti, �jQ, �eši - obnav­
ljati
obnRŽati, -žajQ, -žaeši - razot­
kriti; razgolititi, obnažiti
obn8Ženie, � s. - nagost, razgo­
lićenje
obn8Žiti, -žQ, -žiši - razgolititi,
obnažiti
obnicati, -ajQ, -aeši - osiroma­
šiti
obnoviti, -vljQ, -viši - obnoviti
obnovlenie, � S. - obnavljanje,
obnova
obnositi, -ošQ, -osiši - nositi
ukrug
obnoowca, � ž. - cjelonoćna
liturgija
obnoobn... prid. - cjelonoćni
obogatiti, -aćQ, -atiAi - obogati­
ti, obdariti
obogacati, -ćajQ, --ćaeAi - oboga­
ćivati
oboiprid. - oboji, i ovakav i ona­
kav
obon�ti, -n�jQ, -n�eAi - omiri­
sati
oboriti, -rjQ, -riAi - sruAiti, obo­
riti: oboriti s� - nasrnuti
obo�ko prilo - u oba slučaja, na
oba načina
oboJQdupril. - dvostruko, s obi­
ju strana
obradovanie, -e s. - radost, ve­
selje
obradovati, -ujQ, -ueAi - obra­
dovati
obraziti, -RŽQ, -aziAi - oblikova­
ti: obraziti � -udariti se, su­
dariti se
obrazovati, -ujQ, -ueAi - obliko­
vati: označavati, predstavljati
obraz..., -a m. - izgled, lik, poja­
va; oblik, forma; odjeća; način;
slika, kip; simbol, znak: pri­
mjer, uzor(ak); ponašanje; ky­
Dlb obrazomb - na koji način
162
obrazbn... prid. - slikovit
obratiti, -aćQ, -atiAi - okrenut�
obrnuti; obratiti; promijeniti;
odagnati, odvratiti: obratit!
� - vratiti se
obracati, --ćajQ, --ćaeAi - okreta4
ti, obrtati; obraćati; mijenjati;
odvraćati; obracati s� - vra­
ćati se
obraeenie, -e s. - obraćenje
obrok..., -a m. - plaća; danak
obnp...titi, -P'bćQ, -p'btiAi - pro-
turječiti
obr�zanie, -e s. - obrezivanje
obr�zati, -ežQ, -ežeAi / -ajQ, -aeM
- obrezati
obr�zovati, -ujQ, -ueAi - obrezi­
vati
obrimeniti, -njQ, -niAi - optere­
titi
obr�men�ti, -n�jQ, -n�eAi - op­
terećivati
obristi, obr�cQ, obr�ceši - naći,
pronaći; ustanoviti, ustvrditi;
dosegnuti, postići; obristi �
- zateći se, naći se
obritatelb, -a m. - pronalazač;
začetnik
obr�tati, -ajQ, -aem - nalaziti,
pronalaziti; ustanovljavati, 'us­
tvrđivati; dosizati, postizati
obr�teb.nikb, -a m. - začetnik
obr�tenie, -e s. - pronalazak;
ustanovljavanje
obret�lb, -i ž. - pronalazak
obr�ci v. obrisU
obrqčiti, -čQ, -čiAi - zaručiti;
primiti
obuboiati v. ouboiati
obuiti, -ujQ, -uiAi - izluditi, pas.
part. pret. obuen'b - luđak, be­
zumnik
obuti, -ujQ, -ueAi, pas. part. pret.
obuven'b - obuti
obueti, �jQ, -eeAi - izgubiti ra­
zum, poludjeti; izgubiti okus
ob( ...) prijed. s A - kroz, na; ob...
on... pol... - na drugoj obali
(strani); ob nocb - kroz noć,
tijekom noći
ob...vet'hšati v. obet'hšati
ob'hdrbiati v. odrbžati
ob...zirati v. ozirati
ob...mati v. obimati
ob1>8rbdovanie, -e s. - srdžba
ob...st- v. ost-
ob...teci, --ekQ, --ečeši - raspro­
strijeti
163
ob...hoditi / obbhoditi, -oždQ,
-odiAi - obilaziti; okruživati,
opkoljavati
ob...hodbn... / Obbhodbn... prid.
- ophodni
obbdo, -a s. - bogatstvo, blago:
nasljedstvo, baAtina
obbmati v. obimati
obbcevati, -ujQ, -ueAi - sudjelo­
vati; saobraćati
obbCenie, -e s. - zajednica, op­
ćinstvo; pričest
obbcina, -y ž. - zajednica; zajed­
nička, opća stvar
obbCin� prilo - druAtveno
ObbCiti 8�, --ćQ s�, --ćiAi s� - sudje­
lovati
obbCie, -e s. - zajednica, dru­
Atvo; usp. ObbCb8tvo
ObbCb prid. - zajednički, oPĆi;
ObbCii manastyn. - samo­
stanska zajednica (u odnosu na
pustinjačke samostane)
ObbCbnik..., -a m. - član zajedni­
ce, druAtva; drug; sudionik
obbCbn... prid. - opći, zajednički:
koji sudjeluje
ObbCb8tVO, -a s. - zajednica,
društvo; usp. obbCie
ob�ti v. o�ti
obyknqti, -nQ, -neši - naviknu·
ti se
obyčai, � m. - običaj, navika
obyčain'h prid. - uobičajen
obyčen'h prid. - uobičajen
obyčMl'h prid. - običan, uobi·
čajen
obyč..n6 prilo - obično, uobiča·
jeno
obManie, � 8. - proždrljivost,
prežderavanje
oMdovati, -ujQ, -ueši - ručati,
objedovati
oMd'h, -a m. - objed (doručak,
ručak, večera)j gozba
ob6siti, ob�ŠQ, obasiši - objesiti
ob6sti �, obemb s�, ob�si s� -
prejesti se
ob6tovanie, � 8. - zavjet, obe·
ćanje
oMt'h, -a m. - zavjet, obećanje
ob6cati V. oMeati
ob6c6nde v. oMcanie
o�vati (�), -vajQ (s�), -vaeši
(�) - obećavati, obvezivati se
ob6ilanie, -a 8. - obećanje, za­
vjet
oMeati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�)
- obećati, obvezati se; položiti
zavjet
164
ob6iati, -ajQ, -aeši - vješati
o�zanie, � 8. - povez
o�zati, ob�žQ, o�žeši / o�z�
ob�zaeši - obvezati, obveziva.­
ti; povezati, povezivati; sveza�
ti, svezivati
ob�ti, obbmQ, obbmeši -obuhva�
titi, obujmiti; zagrliti; okružiti.
opkoliti; zahvatiti; steći, dobiti
o�triti �, -rjQ s�, -riši s� - rao
splamtjeti, užariti
o�triti 8� / o�r6ti �, -r�jl>
s�, -rMi s� - rasplamtjeti seI
žariti se
o�erende, -a 8. - buktinja
obqz'h, -a m. - teret, težina; pod
obqzom.. - nevoljko, neljuba�'
zno
obqrod6ti, �jQ, �eši - oglupje..
. OVItč.. prid. - ovčji
ti, izgubiti razum
obqhati, -ajQ, -aeši - mirisati
ovamo prilo - ovamo, tamQ,
onamo
o vele - o, jao!
ovidoV'h prid. - Obedov
ovid'h, -a m. - Obed, os. ime
ovo vez; ovo... ovo. .. - ili... ili... ;
sad... sad... , jednom... drul!lil
put.. .
ovogda pril; ovogda... ovog­
da.. . - sad... sad. . ., jednom...
drugi put...
ovoee, -a 8. / ovoe.., -a m. -plod;
voće
ovoc..n'h prid. - voćni
OV'h, ova, ovo mm. - ovaj, ova,
ovo; neki, neka, neko; OV'h
drugyi. . . / OV'h. . . OV'h. . . / OV'h...
s... .. - jedan... drugi. . . j prvi...
drugi...
oV'hde prilo - ovdje, ondje
oV'htoriti, -orjQ, -oriši -ponoviti
oyYšati �, -ajQ s�, -aeši s� - po-
višavati se
oVltde v. oV'hde
oVltn'h, -a m. - ovan
OVItnIt prid. - ovnov
ovltCa, � Ž. ovca
-
OVItČ�, oVbč�te, o�ti S. - ovči­
ca, janje
ovqdupril. - ovdje, ondje; sqdu
i ovQdu - s jedne i s drugll
strane
ogavie, � S. - neugoda; ogavie
tvoriti (d6eti) - iscrpljivati
ogaVltenie V . oglavlenie
oglavIende, � S. - glavnica; os­
novni kapital
oglagolanie, � B. - okrivljava­
nje, optuživanje; klevetanje
oglagolati, -oljQ, -oleši - okrivi·
ti, optužiti
oglasiti, -aŠQ, -asiši - poučiti u
vjeri
oglaiati, -šajQ, -šaeši - poučava­
ti u vjeri
•••
oglašenie, -e S. - poučavanje u
vjeri
ogl�dati �, -ajQ �, -aeši B� -
ogledavati se
ogntt, -i m. - vatra, oganj; gro­
znica
ognttnlt prid. - plamen, vatren,
ognjen
ogob"3iti (�), -bŽQ (�), -b3iši
(s�) - biti plodan, donijeti bo­
gat plod
ogoliti, -oljQ, -oliši - ogolititi,
obnažiti
ogotovati V. ugotovati
ograda, -y Ž. - ograda; tor, ogra­
đeni prostor; brlog; usp. ma·
n'ltdra, ograd'h, ograidenie,
oplot'h
ograditi, -aždQ, -adiši - ogradi­
ti; utvrditi
ograd'h, -a m. - ograda, vrt; usp.
man'ltdra, ograda, ograide­
nie, oplot...
165
ograždati, -žd�Q, -ždaeši -
ograđivati
ograždenie, � 8. - opkoljava­
nje, opsada; U8p. man1.tdra,
ograda, ograd�, oplot�
ogr�8ti, �dQ, �deši - obilaziti,
prolaziti; l�ta o�dqCa
svake godine
og'lt, -a m. - Og, 08. ime
odariti, -rjQ, -riši - obdariti
odežda, � ž. -odjeća, pothaljina
odeždJ.n� prid. - odjevni
odel- v. odol-
odol�vati, -�Q, -aeši - pobjeđi­
vati, svladavati, nadvladati
odol�nie, � 8. - pobjeda, svlada­
vanje, nadvladavanje
odol�ti, �jQ, �eši - pobijediti,
svladati, nadvladati
odn., -a m. - postelja, nosiljka;
lijes, odar
odrJ,žanie, � s. - vladanje
odrbžati, -žQ, -žiši - ovladavati,
zahvaćivati; okruživati; pro­
matrati
Odn.cb, -a m. - ražanj, rešetka u
peći
od�va v. ed�va
od�ždati, -ajQ, -aeši - kišiti
166
od�žditi, od'bždQ, od'bždiši
prokišiti, prosuti kišu
od�lllkb v. ohlllk�
odJ.nače v. edbnače
. riti
odJ.rati, oderQ, odereši - odrati,
ostrugati
odllvati, -�Q, -aeši - odijevati,
oblačiti
odilio, -a 8. - odjeća; U8p. odll­
nie, odlllllo, odllllnie
odllnie, � 8. - odjeća; usp.
odilio, odlllllo, odllllnie
odllti, odeždQ, odeždeši -odjenu­
ti, obući
od�lllo, -a s. - odjeća; usp.
odilio, od�nie, od�n,ie
od�nie, � 8. - odjeća; usp.
odilio, od�nie, odlllllo
odll�ti, od�jQ, od�eši - odijevati,
oblaciti
oženiti, -njQ, -niši - oženiti
ože8titi, OŽeCQ, ožestiši - otvrd­
nuti
ožestočanie, � 8. - otvrdnuće
ožestočiti, --ČQ, --čiši - otvrdnuti,
ogrubjeti
ože8t�ti, �jQ, -reši - otvrdnuti,
ogrubjeti
ožeci, ožegQ, ožežeši - opeći . okameneti v. okameniti
oživiti, -vljQ, -viši - oživiti
ožidati, -�Q, -aeši - očekivati,
čekati
ožiti, oživQ, oživeši - oživjeti
ozariti, -rjQ, -riši � obasjati, oza­
ozariti, �jQ, �eši - obasjavati,
ozarivati
ozimllnie, � 8. -prezimljavanje
ozirati (8�), -�Q (s�), -aeši (s�) ­
obazirati se
ozmbren� prid. - pomiješan s
mirisnim uljem
ozobati, -bljQ, -bleši - pozobati;
opustošiti
oz�lobiti, -bJjQ, -biši - iscrpiti,
izmučiti, oštetiti, ugnjetati; ogor­
čiti
oz�loblenie, � s . ....;. nevolja, pat-
nja
oz�lenie, � 8. - patnja
oimi, m, mn. - vojnici
-'b
oimbsk� prid. - vojnički
oimb8tvo, -a 8. - vojska
oka(a)n� v. okae(nb)n�
okamenenie, � 8. - okamenje-
nje; otvrdnuće
okameniti, -njQ, -niši - okame­
niti; otvrdnuti
okaenie, � 8. - bijeda, jad
167
okall(m.)n� prid. - bijedan, ne­
sretan, grešan
okallti, o�Q, okaeši - sažaliti,
požaliti se, oplakati
oklevetavati, -v�Q, -vaeši
klevetati; grditi
oklevetanie, � 8. - kleveta
oklevetati, -veCQ, -veeeši / -�Q,
-aeši - (o)klevetati, (po)grditi;
optužiti, optuživati
oklosniti, -ošnjQ, -osniši - osa-
katiti
oko, očeSe, očesi / -a 8. - oko; po-
gled
okovati, -ujQ, -ueši - okovati
okovi, -'b m, mn. - okovi
okonbčati, -ajQ, -aeši - svršiti,
okončati
okopati, -�Q, -aeši - okopati
okrasti, -adQ, -adeši - okrasti,
opljačkati
okratiti, -aČQ, -atiši - skratiti
okriliti, -ljQ, -liši - zakriliti, ogr­
nuti; zaštititi
okrin�, -a m. - posuda, zdjelica
okropiti, -pljQ, -piši - poprskati,
poškropiti
okročiti, --čQ, --čiši - opkoliti,
okružiti
okri.vaviti, -avljQ, -aviAi - okr­
vaviti, raniti do krvi
okri.venie, � 8. - otkrivenje,
objava
okryvati, -EYQ, aeM - otkrivati,
objavljivati
okryti, -yjQ, -yeAi - otkriti; otvo­
riti; objaviti, pokazati
okn.etb prilo - uokolo, naokolo,
ukrug
okr...tbn... / Okn.stbnt. prid. -
okolni
okrQIfb prijed. 8 G - oko, okolo
okrQlfbnb prid. - okolni
oktobn. / oktobrb / okt�bn., -a
m. - listopad
okusa, -y Ž. - kušnja, iskušenje,
napast
okuAati, -EYQ, -aeši - iskuAavati,
dovesti II napast
ok...nr.ce, -a s. - prozor; puko­
tina
oky prilo - kao (i), kako; oko, ot-
prilike
ole uski. - oh
olovo, -a s. - olovo
olovin... prid. - olovan
olokavtoma, -y Ž. - žrtva paJje-
nica; usp. Vlt8eS1>žeženie, v..­
sis...žagaem...
168
olokavtomah V. olokavtoma
olom..pii, � ž. - Olimpija, 08.
ime
oltan. V. obtan.
0lu6itl, -čQ, -čiši - pokazati, ra­
svijetliti
ob, -a m. - opojno, omamljivo
piće
obguin... V. alguin...
011>m'" V. hbm...
ol...tan., -a m. - oltar, žrtvenikj
prezbiterij
obtarbVbD... prid. - oltarni, žr­
tvenički
ollli, � m. - ulje
omakati, -kf\iQ, -kaeši - nama­
kati, močiti, vlažiti
ometa, -y Ž. - obrub, donji dio
O<ijeće
ometb, -a m. - obrub, donji dio
odjeće
omin, -a m. - Homer, os. ime
oml1>6ati, -ČQ, -čiši - zašutjeti,
umuknuti
omooiti, -ČQ, -čiM - smočiti,
umočiti, navlažiti
omraziti s�, -ažQ s�, -aziši � -
pokvariti se; postati odvratan
omra6ati, -čf\iQ, -č&eši - zatam­
njivati, zamračivati
omra61ti, -ČQ, -čili - zatamnjeti,
zamračiti; oslijepiti
omrbzllti, -ejQ, -eeši - zamrziti,
zgaditi se
omri»knQti, -nQ, -neši - smr­
knuti se, smračiti se
omr..tvllti, -ejQ, -eeši - obamrl­
jeti, umrtviti se, ukočiti se
om...venie, -e 8. - umivanje
omyvati, -EYQ, -aeši - umivati,
prati
omyti, omyjQ, omyeši - umiti,
oprati
om�6iti, -ČQ, -čiši -umekšati; iz­
baviti
omQtiti s�, omQ8Q s�, omQtiši �
- užasnuti se, preplašiti se
on&gn., -a m. - divlji magarac
onamo prilo - onamo
onudeprilo - ondje; usp. on1>de
onuea, � Ž. - sandala
on... , ona, ono zam. - onEY, ona,
ono; on... pol... - druga (su­
protna) obala
on...depril. - ondje; usp. onude
on...sica, � zam. - jedan, neki
onemliti, -lejQ, -leaši - ušutka-
vati
onemeti, -mejQ, -meaši - zanije­
mjeti
169
onQCIupril. - onuda, ondje
opaky prilo - (u)natrag; su­
protno
opaliti, -IjQ, -liši - zapaliti, spa­
liti
opaliti, -lejQ, leaM - paliti, spa-
ljivati
opasenie, � s. - brižljivost,
, skrbnost
opasiV1> prid. - brižan, skrban
opas..., -a m. - briga, skrb
OpasbDOprilo -brižljivo, skrbno
OP8Šb, -i Ž. - rep
ope6aIiti, -JjQ, -liši - ožalostiti,
rastužiti
opivati �, -EYQ �, -aeM � - opi­
jati se
oplakati, oplaČQ, oplačeši - opla­
kati
oplat..., -a m. - hostija
oplot..., -a m. - ograda; usp.
man1>dra, ograda, ograd...,
ograždenie
opl1>6ati, -EYQ, -aeši -postavljati
u bojni red
opl1>6enie, -e 8. - utaborenje
opl1>6iti, -ČQ, -čiši - utaboriti,
podići tabor; opl1>6iti � - po­
staviti se u bojne redove, pri­
praviti se za borbu
oplbvatl, opljujQ, opljueši - po­
pljuvati
oplilnenie, � s. - zatočenje
opozditi �, opoždQ �, opozdiši
s� - gubiti vrijeme
opona, -y Ž. - zastor; usp. kata­
petazma
opo sluAati, -ajQ, -aeši - posvje­
. dočiti
opraviti, -vljQ, -viši - uperiti, ci­
ljati, dati smjer
opraVbdavati, -vajQ, -vaeši -
opravdavati
opraVbdan1e, � s. - dobro djelo;
propis, odredba, naputak
opraVbdati, -dajQ, daeši - oprav­
davati, opravdati
opraVbditi, -bŽdQ, -bdiši - oprav­
dati; ne opraVbditi - počiniti
nepravdu
opražneti, �jQ, �eši - trošiti,
iscrpljivati
oprovreci, -vrbgQ, -VThžeši -
isprevrtati
opresn'bk'b, -a m . - beskvasan
kruh
Oprem'hCbn'b / opresn'bČb8k'b -
prid. - beskvasni
opreti �, opbrQ s�, opbreši s� -
oduprijeti se, oprijeti se
1 70
opustiti, opuĆQ, opustiši - oslo-
boditi, lišiti; opustoAiti
opus�ti, �jQ, �eši - opustjeti
opytati, -ajQ, -aeši - istraživati
oralo, -as. -ralo, plug; usp. ralo
orati, OIjQ, oreši - orati
oriV'b, -a m. - Oreb, os. ime
oriti, orjQ, oriši - zavoditi
ongan'b, -a m. - harfa
onmUDb sk'b prid. - hermon-
ski; prema Hermon, zemlj.
orbl'b, -a m. - orao
orb1.J, prid. - orlov
o1'Qd,ie, � s. - djelo, stvar
orqienosb stvovati, -ujQ, . -ue"
- zaštititi oružjem
orqiie, � s. - oružje; mač; bojna
kola
orqibnik'b, -a m. - naoružana
osoba
osan(n)a čest. - hosana
o svitati, -ajQ, -aeši -svitati, raz­
danjivati se
o8Vetiti, �cQ, �tiši - osvijetliti�
prosvijetliti
o8Vecavati, -vajQ, -vaeši - ()80.
vjetljivati
o8Vooati, -ajQ, -aeši - osvjetlji­
vati
osvecenie, -a s. - krštenje; usp.
krb&enie, prosvecenie
osv�titi, �cQ, �tiši - posvetiti
osv�cati, -ajQ, -aeši - posveći-
vati
o8V�cenie, � s. - posvećenje
osv�cenie v. o8V�enie
osed'blati, -ajQ, -aeši - osedlati
osli v. iosiil
osilo, -a s. - zamka
osineti, �jQ, �eši - modrjeti,
plavjeti
osie v . iosie
osieti, -ajQ, -aeši - obasjati
oskvnnaviti, -vljQ, -viši - za-
mrljati, okaljati
oskvnnenie, � s. - oskvrnuće;
mrljanje, kaljanje, prljanje
oskvnniti, -njQ, -niši - zamr­
ljati, okaljati, zaprljati
oskvrbneti, �jQ, �eši - mrljati,
kaljati, prljati
osklabiti s�, -bljQ s�, -biši s� -
nasmijati se, naceriti se
osklablenie, � s. - osmijeh
osknbiti, -bljQ, -biši - ražalo­
stiti, ožalostiti
osknbleti, -lejQ, -leeši - žalo­
stiti, tugovati
1 71
osknbeti, -bljQ, -biši - ražalo-
stiti se
o sknd'b, -a m. - pijuk, budak
o skqd1ti, --qždQ, --qdiši -oduzeti
oskQdeti, �jQ, �eši - propasti,
potrošiti; oslabjeti, malaksati
osla, -y Ž. - brus, tocilo
oslaba, -y Ž. - popuštanje, olak­
šanje
oslabiti, -bljQ, -biši - olakšati;
osloboditi, pustiti; dopustiti;
popustiti
oslablenie, � s. - popuštanje;
ublažavanje
oslablen'bprid. - oslabljen; uzet;
oslablen'b žilami - uzet, pa­
raliziran
oslabeti, �jQ, �eši - oslabjeti,
malaksati, iznemoći
osluAanie, � s. - neposluh, ne­
poslušnost; nevjerovanje, bez­
vjerje
osluAati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�)
- biti neposlušan, ne slušati
o sluAbliV'b prid. - neposlušan;
koji ne vjeruje
o slbnQti, -nQ, -neši - oslijepiti,
oslijepjeti
o slbpenie, � s. - osljepljenje
osl"pnQti, -nQ, -neAi, aor. oslbp'b/
oslbpnQh'b - oslijepiti, oslije­
pjeti
osl'piti, -pljQ, -pim - oslijepiti
osl6pl�ti, -1�jQ, -l�eši - osljeplji-
vati
osl6plenie, -a s. - sljepoća
osmi d�t'It v. osuu. de�t'It
osmodbnevr.n1> prid. - osmo-
dnevni
osmonade�tyi, osmonade�­
td, osmonad�toe red. broj
- osamnaesti, osamnaesta,
osamnaesto
osmraditi, -aždQ, -adiši - za­
smrdjeti
osm1>, osmd, osmoe red. broj ­
osmi, osma, osmo; osmy! na
des�te - osamnaesti
OSmi> gl. broj - osam; GSmb
de�t1>, osmi des�t1> - osam­
deset
osnovanie, � s. -temelj, osnova
osnovati, -VQ, -vem - utemeljiti,
osnovati
osnyvati, -ajQ, -aeAi - temeljiti,
osnivati
osn'žiti, �žQ, �žiši - zasnije­
žiti
1 72
osobiti �, -bljQ �, '-bim � -osa-
mljivati se, živjeti samotno
osob1.pril. -posebno; odijeljeno
osoliti, -oljQ, -oliši - posoliti
osramiti, -mljQ, -miAi -postidje-
ti, posramiti
osram16ti �, �jQ �, �ši s�
stidjeti se, sramiti se
osramlenie, � s. - sramota; po
sramljende; osramoćende
ostaviti, -vljQ, -viši - ostaviti,
napustiti; dopustiti; propusti­
ti, izostaviti; otpustiti, opro­
stiti
ostavlenie, � s. - napuštande,
otpuštande, oproštende
ostavl'ti, -e.iQ, �ši - ostavljati,
napuštati, dopuštati; otpušta­
ti, opraštati
ostan'bk1>, -a m. - ostatak; reli­
kvija; nasljedstvo
ostati, -anQ, -aneši - ostati; do­
pustiti; ostati � - napustiti,
odustati
ostatie, � s. - ostanak; ostatie
sini - sirotanstvo
ostat1>k1>, -a m. - ostatak
o&tat'ltčbn'b prid. - preostali
osta'ti, -ajQ, -aeši - preostajati
osto'nie, -a s. - utvrđivande;
grad1> osto'ni' - utvrđeni
grad
ost06ti, -ojQ, -oiši - okruživati,
opkoljavati
ostrastiti, -aćQ, -astiši - rastu­
žiti
-­
ostrie, -as. -oštrica; neravnost
ostriti, ofujQ, ostriši - oštriti;
.
ostriti � na ČbtO - pripre­
mati se za što
ostroV1>, -a m. - otok; usp.
oto;k1>
ostrog&, -a m. - palisada, ogra-
da od kolja
ostrostb, -i ž. - oštrina
ostrota, -y ž. -oštrina; surovost
ostnJ.iti, -ujQ, -ueši - uništiti
ostnl6ti, �jQ, �eši - uništavati,
razarati
ostn prid. - oštar
ostngati, -'bžQ, -'bžeši - oslobo­
diti, izbaviti
ostri prilo - brzo
ostbn1>, -a m. - žalac, tm, bodlji­
ka, šiljak
ost'niti, -njQ, -niši - ograditi,
podići zid
ostQpati, -ajQ, -aeši - odstupati,
otpadati
1 73
ostQpiti, -pljQ, -piši - okružiti,
opkoliti; odstupiti, udaljiti se;
odustati, ostaviti se čega; otpa­
sti
ostQPbn1>prid. -posrnuo, otpao
omiati, -ajQ, -aeši - isuAivati
OS1>pa, -y Ž. - boginje
OS1>pbn1> prid; m'sto OS1>PbDO
- pješčani prud, sipina
osypati, -pljQ, -pleši - zasipati,
posipati; osypati gnoeuu. -
gnojiti
osyriti, �jQ, �ši - usiriti se
OSb, -i Ž. - os
oSbl1>, -a m. - magarac
os..... / oSblb8k1>prid. -magareći
oSbl�, oSbl�te, oS'bI�ti s. - maga-
re, magarac
oSbl�tin1> prid. - magaretov,
magarčev
�niti, -njQ, -niši - zatamniti,
zasjeniti
o�n'ti, -nejQ, -naeši - zatam­
ndivati, zasjendivati
os'sti, os�dQ, os�deši - pritije­
sniti, opkoliti
os'ti, osejQ, oseeši - zasijati
o�gnQti, -nQ, -neši - dotaknuti,
dodirnuti
oS�3ati, os�žQ, os�žeAi -doticati,
dodirivati
oSQditi, oSQždQ, oSQdiAi - osuditi
osqcb.n'b prid. -koji se odnosi na
osudu
osqždati, -ajQ, -aeAi - osuđivati
osqždenie, -e s. - osuda
osqkat'b prid. - trnovit, bodlji-
kav
otai pril. - (po)tajno
otvoriti, -rjQ, -riAi - otvoriti
otvrhzati, -ajQ, -aem - otvarati
Otvrbnh v. ot'bvrhnh
otvresti, -nzQ, -nzeAi - otvori-
ti, rastvoriti
otimati v. ot'bimati
otirati, -ajQ, -aeAi - otirati
otiti, otidQ, otideAi, akt.part.pret.
I. oAbd'b, akt. part. pret. II.
oAbl'b - otići
otišati, -ajQ, -aeši - umirivati
otišie, -e s. - utočiAte, pristani-
šte
otl'bsteti, -ejQ, -eeši - odebljati
otnqcb. v. ot'bn(j)qdh
otok'b, -a m. - otok; usp. os­
troV'b
otoohn'b prid. - otočni; more
otoohno - ocean
otraviti, -vljQ, -viši - otrovati
1 74
otrovenie v. otrovlenie
otrovlenie, -e s. - otrovaI\ie
otrokoviea, � Ž. - djevojči�
djevica
otrok'b, -a m. - dijete, dječaki
sluga
otrooii prid. - dječji
otro�ina, -y ž. - djetinjstvo
OtrGČiCh, -a m. - djetešce
Otro�h prid. - dječji
otroohnik'b, -a m. - joA nezreo
grozd
otro��, otroč�te, otroč�ti s. - dj..
jete
otr'bti, otbrQ, otbreši - otrti,
obrisati
ot�biti, -bljQ, -biši - očistiti
ot�bleti, -IejQ, -leeAi - čistiti
ot�ti v. otr'bti
ot�šati, -ajQ, -aeAi - odvezivati
ot�šenie, -e s. - odrjeAenje, ot-
pečaćenje; razrješenje
otrešiti, -ešQ, -Miši - odvezati;
osloboditi "
ot�sti v. ot'btr�sti
ot'b prijed. s G - od, iz, zbog
ot'bbegati, -ajQ, -aeši - bježati
ot'bbegnqti, -nQ, -neši - pobjeći,
umaknuti
ot'bbežati, -žQ, -žiši - pobjeći
ot'bvaiiti, -ljQ, -liAi - odvaliti
ot'bvaieti, -ejQ, -eeši - odvaJjati
ot'bvaienie, -e s. - odvaJjenje
ot'bvesti, -edQ, -edeši - odvesti,
izvesti
ot'bvleci, -ekQ, -ečeAi � napeti
ot'bvoditi, -oždQ, -odiAi - odvo­
.
diti, izvoditi
ot'bvratiti, -8.ĆQ, -atiAi - odvra­
titi
ot'bvracati, --eajQ, --eaeAi - od­
vraćati
ot'bvrbženie, -a s. - odricaI\ie,
poricanje, nijekanje
ot'bvrhžen V. ot'bvreci
ot'bvrhzi v. ot'bvreci
ot'bvrhnh prilo - obratno, obr­
nuto
ot'bvrhSt'b prid. - otvoren
ot'bvreci, -rbgQ, -rbžeši, imp.
ot'bvr'bzi, pas. part. pret. ot'b­
vrbžen'b - odbaciti, odbiti; ot­
pasti; ot'bvreci � - odreći se
ot'bVhSQdu / ot'bVhSQde prilo -
odasvud
ot'bvetiti, -eCQ, -etiši; sigm. I.
aor. ot'bveš� - odgovoriti
ot'bvet'b, -a m. odgovor; osuda,
-
presuda; ukazanje; opravda-
1 75
nje; račun; ot'bvet'b S'btvoriti
(dati) - donijeti presudu
ot'bvecavati, -vajQ, -vaeši - od­
govarati; protusloviti; oprav­
davati se, braniti se; ot".
vecati s� - odricati se
ot'bvecanie, -a S. - odgovor
ot'bvecati, -ajQ, -aeši - odgovo-
riti, odgovarati; protusloviti,
protuslovljavati; opravdati,
opravdavati; presuditi, presu­
đivati; priznati, priznavati; op­
rostiti se, opraAtati se; ot'b­
vet'b ot'bvecati - davati od­
govor
ot'bganeti, -ejQ, -eeši - tjerati,
proganjati, protjerivati
ot'bgoniti, -onjQ, -oniši - tjerati,
proganjati, protjerivati
ot'bg'bnati, ot'bženQ, ot'bženiši -
potjerati, odagnati
ot'bdaie�e prilo izdaleka
-
ot'bdanie, -e S. - davanje, izda­
vanje; nagrada; otpuštenje
ot'bdati, -amb, -asi - predati,
dati, vratiti; otpustiti
ot'bdaeti, -ajQ, -aeši - predavati,
vraćati, otpuAtati
ot'bdes�thStvovati, -ujQ, -ueši
- plaćati desetinu
ot'bdoenoe prid. - dojenče
otwl'bienie / otwlyhanie. -a s.
- odahnuće
otwlyhati. �Q. -aeAi - disati
otwlIJUti. -IjQ. -liAi - udaljiti;
odijeliti
ot'ltimati. otbemljQ. otbemleAi -
oduzimati
ot'ltkn.venie v. okn.venie
ot'ltkryvati v. okryvati
ot'ltkryti v. okryti
ot'ltkQdu(te) / ot'ltkQdIJ(že)prilo
- odakle. otkuda
ot'ltlagati. -gajQ. -gaeAi - odlaga-
. ot'ltmb8titi, -bCQ, -bstiAi - osve­
ti, otklanjati
ot....oženie. � s. -odlagax.Ue. od-
bačenje
ot'ltlotiti. -žQ. -žiAi - odložiti
ot1.1IJk'lt, -a m. - ostatak
ot'ltlQČati, -ajQ, -aeši - odvajati,
razlučivati; isključivati
ot'ltlQčenie, �s. -odvajanje, od­
cjepljenje; isključenje
ot'ltlQČiti, -tQ, -tiši - odvojiti, ra­
zlučiti; isključiti; odijeliti, ra­
zlikovati; odrediti; ot....QČivyi
� - šizmatik
ot'ltlQČhn'lt prid. - odijeljen, is­
ključen
1 76
ot'ltmesti, -etq, -eteAi - odbaciti;
ot'ltmetyi � - otpadnik, b*
božnik
ot'ltmetanie. -a s. - odbacivanj,
odlaganje, nijekanje, poricanje
ot'ltmetati, -eCQ, -eCaM / �QJ.
-aeAi - odbaciti, otkloniti, ot�
kazati, ukidati, odstupiti
ot'ltmethnh prid. - pokvaren,
loA, nevrijedan
ot'ltmyvati. -ajQ, -aeAi - ispirati
ot'ltmyti. -myjQ, -myeAi - ispra.;.
ti, izbrisati
titi
ot'ltm..cati, -ajQ, -aeši - osveći­
vati
ot'ltmhcenie, � s. - osveta, od.
mazda
ot'ltmetati, -ajQ, -aeši - odbaci­
vati, odbijati; remetiti, naruša­
vati; ot'ltmetati s� - odreći se
ot'ltm�iti, �čQ, �iAi - smek-
šati
ot'ltneliže prilo - otkad
ot'hJleleže V. ot'ltneliže
ot'ltnemooi, -ogQ, -ožeAi - izne-
moći, onem0Ć8ti
ot'ltnositi, -ošQ, -osiši - odnositi
ot'ltn(j)Qdu(te) prilo - odakle,
otkud
ot'ltn(j)Qdhprilo - sasvim, posve;
uopće; jako; zauvijek
ot'ltn(j)Qdhn'lt prid. - tamošnji
ot'ltn(j)Qde prilo -sasvim, posve;
uopće
ot'ltn(j)Qdete prilo - odakle
ot'ltpadati. -dajQ, -daeši - otpa­
dati, odjeljivati
ot'ltpadenie, � s. - padanje,
pad, opadanje; poraz
ot'ltpasti, -adQ, -adeši - otpasti,
odijeliti; pogriješiti
ot'ltplatiti, -aćQ, -atiši -otplatiti
ot'ltpluti, -lovQ, -loviM - otplo­
viti
ot'ltpl'hva prilo - ispočetka, is­
prva
ot'ltpustiti, -uĆQ, -ustiši - (ot)pu­
stiti; osloboditi; ostaviti; opro­
stiti
ot'ltpucati, -ajQ, aeši - (ot)pušta­
ti; oslobađati; slati .
ot'ltpucenie, � s. - oslobađanje;
oproštenje
ot'ltrada, -y Ž. - otpuštanje, ot­
pust; oslobođenje; V'It ot'ltradQ
- na slobodu
1 77
ot'ltraditi, -aždQ, -adiAi - otpu­
stiti, oprostiti
ot'ltradhne prid. - podnošljivo.
lako
ot'ltraždati. -ždajQ, -ždaeši -
biti obziran, strpljiv
otvaslh, -i ž. - mladica, izdanak
ot'ltreei, -ekQ, -ĐČeši - odgovori­
ti; odbiti, otkloniti; poricati;
uskratiti; ispričati;
ot'ltreei �, -ekQ s�, -ĐČeAi s� �
odreći se; oprostiti se
ot'ltrečenie, -a s. - presuda
ot'ltrivati, -ajQ, -aeši - odgura-
vati
ot'ltrigati, -ajQ, -aeši -izbacivati
ot'ltrignQti, -nQ, -neAi - izbaciti
ot'ltrinQti, -nQ, -neši - odgurnu-
ti, odbaciti
ot'ltricati �, -ajQ �, -aeAi � -
odricati se; ispričati se
ot'ltrOOhn'lt prid. - ispričan
ot'ltl"ltvanie, � s. - otkidanje,
otrgnuće
ot'ltl"ltvati, -rbVQ, -rbveši - otki­
nuti, otrgati
ot'ltrezati, -ežQ, �žeši - odre­
zati
ot'ltrezovati, -ujQ, -ueši - odre­
zivati
ot'h�ti, -rejQ, -reeAi - odgura-
vati, odbacivati
ot'hseli v. ot'hsel�
ot'b8el� prilo - odsad
ot'hskočiti, -čQ, -čiAi - odskočiti,
otrčati
ot'hstaviti, -vljQ, -viAi - maknu­
ti, ukloniti; udaljiti
ot'hst�ti, -ojQ, -oiAi - biti dale­
ko, stajati sastrane
ot108tropiti, -pljQ, -piAi - razru­
Aiti krov sobe
ot'hst�ti, --ejQ, --eeAi - postati ne­
popravljiv
ot1081o1ati, -S'bljQ, -s'bleši - oda­
slati, poslati
ot'h8Ylati, -ajQ, -aeši - odaAiljati,
slati
ot'hsekati, -ajQ, -aeAi - odsije­
cati
ot'h�1mQti, -nQ, -neAi - odsjeći
ot'h�ci, --ekQ, --6češi - odsjeći,
ukloniti
ot'h�čenie, --e S. - odsijecanje;
bez ot1o�čenie - neobrađen,
neotesan
ot'hsqditi V. oSQditi .
ot'hsQClu / otwQCleprilo -odavde
ot'hteei, -ekQ, -ečeši - pobjeći,
uteći
1 7Ef
ot'htoli / ot'htole prilo - otad;
odatle; stoga
ot'htnpQti, -nQ, -neAi - otrlJ"
nuti
ot'htrb3ati, -ajQ, -aeAi - trgati,
kidati
ot'htribiti V. otribiti
ot'htriti V. otnti
ot1otr�sati, -ajQ, -aeAi - otresati
ot'ht�sti, -sQ, -seAi - otresti
ot'ht�3ati s�, -ajQ s�, -aeAi � -
odgađati
ot'htQdu / ot'htQd� prilo - odatle,
otud
ot'humyti, -yjQ, -yeši - braniti
ot1ohoditi, -oždQ, -odiši - odlazi­
ti, udaljavati se
ot'hhod1o, -a m. - odlazak
ot1ohodbnik1o, -a m. -pustinjak,
isposnik
ot'hhodbn1o prid. - pustinjački,
isposnički
ot1ocvisti, -vhtQ, -Vbteši - ocva­
sti
ot'hčaenie, --e S. - očajanje, bez­
nadnost
ot1očaen1oprid. -suviAe odvažan
ot'hčaeti, -ajQ, -aeši - zdvajati!
očajavati; ot'bČaeti � - polu­
djeti
ot1očisti, -ČbtQ, -čhteAi -dočitati,
iščitati
ot1ocetiti, -eĆQ, -etiši - oštetiti;
pretrpjeti Atetu
ot'hcecati, -ajQ, -aeši - ošteći-
vati
ot1oed1o, -a m. -protuotrov; lijek
ot'hj�ti V. ot�ti
otbmiti, -mljQ, -miši - potam­
njeti, zamračiti
otbmbJlen1o prid. - zatamnjen,
zamračen
otbmbneti, -ejQ, --eeši - zatam­
njeti se
OtbCb, -a m, V otbče - otac; pre­
dak; predstojnik samostana;
otbei - roditelji
otbčina, -y Ž. - domovina
Otbčb prid. - očev
otbČbSk1o prid. - očinski, očev
otbČbstvie, --e S. - porodica, rod;
domovina; otbČbstvie - rodi­
telji
otbČbStVO, -a S. - porodica, rod;
domovina
ot�got�ti, --ejQ, --eeši - otežati,
opteretiti
ot�gočati / ot�g...čati, -ajQ, -aeši
- otežati
1 79
ot�gočiti / o�,...čiti, -ČQ, -čiAi ­
pritisnuti, opteretiti
ot�žati, -ajQ, -aeši - otežati, po­
stati težak
ot�žbČavati, -vajQ, -vaeši - ote­
žavati
ot�žbČati, -ajQ, -aeši - otežati,
postati težak
ot�3ati, ot�žQ, ot�žeši - upitati,
zapitati
ot�ti, othmQ, othmeši - oteti,
oduzeti
ot�tie, --e S. - otimanje
ohl�danie, --e S. - nemar, ne­
marnost
ohod- V. ot'hhod­
ohn(m1o)nQti, -nQ, -neši - po­
stati hrom
ohuditi, -uždQ, -udiši - umanji­
ti, poniziti
ohudeti, --ejQ, --eeši - smanjiti se
ohuliti, -ljQ, -liši - pokudjeti,
oklevetati
ohQpiti, -pljQ, -piši - zgrabiti,
uhvatiti, ščepati
OCbt1o, -a m . - ocat, kiselo vino
oCbtbn1o / ocbten1oprid. - octen
oceždati, -ajQ, -aeši - cijediti,
ocjeđivati
ocApati, -ajQ, -sem - tvrdnuti;
ukrućivati se
ocApAnAvati, -ejQ, -aeAi - tvrd­
nuti; ukrućivati se
�Ati, -n�Q, -n�- (o)tvrd-
nuti; ukrotiti se, ukrućivati se
oc�stiti, oC�Q, oc�stiAi -očistiti
oc�6ati, -ajQ, -aeši - očistiti
ociCenie, � B. - očiAćenje
očesltJl... prid. - očni
očivist.. prilo - očigledno, jasno
očistiti, očiĆQ, očistiAi - očistiti
oč16ati, -ejQ, -seAi - čistiti
180
očiCenle, � B. - očiAćenje
očrr.vlen... prid. - crveno (gri­
mizno) obojen
očrr.n�ti, �jQ, �Ai -potamniti,
zacrniti
očnee, -a B. - Aator
očutiti u. oeutiti
oeutiti, -uĆQ, -utiAi - osjetiti; za-
f' p n
mijetiti
oitod.... u. otiti
Gi..b u. otiti
OiMIte.., -a m. - pustinjak, ispo­
snik p - slovo »pokoi,,; . r . - broj 90, padenie, � S. - pad, (pro)pada­
n · - broj 80
o
nje; UBp. padanie
paVbloV'b prid. - Pavlov, Sveto­ pažit..., -i Ž. - paAnjak, livada, is­
ga Pavla; UBp. paVbl.. paAa, krmivo
paVbl..., -a m. - Sveti Pavao, OB. pazneg'bt... / paznog'bt..., -a m.
ime - pandža, papak, kopito
paVbl.. prid. ...:.. Pavlov, Svetoga pazuha, -y ž. - pazuho; prsa, na­
Pavla; UBp. paVbloV'b ručje
paguba, -y Ž. - propast, pogibelj; pakost..., -i Ž. - zlo, ozljeda, po­
pokvarenost vreda, Ateta; pakosti tvoriti
pagubbnik..., -a m. - gubitnik; (d��ti) - zlostavljati, tući
upropastitelj pakostbnik..., -a m. - nasilnik,
pagubbno prilo - pogubno; po­ mučitelj
kvarljivo pak... u. paky
pagubbn... prid. - poguban; po­ paky prilo - opet, ponovno, za­
kvarljiv tim, pak, onda, joA, nadalje, ta­
padanie, -.e S. - pad, (pro)pada­ koder, osim
nje, opadanje; usp. padenie pakybytie, -.e S. -ponovno rode­
padati (�), ejQ (�), -seši (�) ­
-
nje, preobrazba (nakon sud­
padati njeg dana)
181
palatii, -a m. - dVOIjanin, dvor­
ski službenik
palatin.. v. palatU
palestin.., -a m. - Palestina,
zemlj.
palestinlt8k..prid. -palestinski
paliti, -ljQ, -liši - paliti; žariti se,
gorjeti
palica, � ž. - palica, štap
palenie, � s. - požar, gorenje
pametiV'bprid. -koji pamti, koji
se sjeća
pam�nQti v. pom�nQti
pam�tiV'b v. pametiV'b
pam�tie, � s. - sjećanje, uspo-
mena
pam�tlt, -i ž. - uspomena, sjeća­
nje; pozornost
panica, � ž. - posuda za vodu;
cisterna
pani�ica v. panica
papa, -y m. / papežlt, -a m. -
papa
papn.t.., -a m. - predvorje
paraskeVltgi(i), � ž. - petak,
dan spremanja kada se Židovi ­
uoči subote pripremaju za blag­
dan; Petka, os. ime; usp. p�­
bka
182
paremi�, � ž. - paremija, biblY­
sko čitanje koje se čita uvečer
uoči blagdana
parimi� v. paremi�
pariti, -rjQ, -riši - letjeti, lijetati
paropsida, -y ž. - zdjelica
paska v. pasha . pail.. V. pav..l..
pastva, -y ž. - stado, mnoštvo
ljudi koje nekoga slijedi
pastvina, -y ž. - ispaša
pastvin..no, -a s. - pašnjak
pastvin..n.. prid. - koji se odno-
si na ispašu; obrastao travom
pasti (�), padQ (s�), padeši (�)
- plisti
pasti, pasQ, paseši - plisti (ovce
npr.)
pastuhov.. prid. - pastirov
pastuhIt / pastyn" -a m. - pa­
stir
pasha, -y ž. i neskI. - Uskrs; pas­
halna žrtva (janje koje se jede
za Pashu)
pasy v. paky
patriarh.., -a m. - patrijarh;
praotac; rimlt8ki patriarh..
- papa
patriaršltsk.. prid. - patrijar­
ški, koji se odnosi na patrijarha
patriaršltStvo, -a s. - patri.
jarštvo
patrikii, � m. - vlastelin; Pa­
trik, os. ime
pau'" v. pav..l..
pa�e prilo -više, više nego, upra-
vo, radije, štoviše
pa(j)�ina, -y Ž. - paučina
pelena, -y Ž. - pelena
pen(..)tikosti(i) V. �tikosti
pen(..)tikosti(i)n.. V. �tiko-
stiin'b
pepe'" -a m. - pepeo
pervar1> V. fervar1>
pergamii, � m . - Pergam, zemlj.
perinii, � m. - Perinij, os. ime
persi m, mn. - Perzijanci
persidItsk.. V. persit8k1>
persiisk.. V. perslt8k..
persltSk.. prid. - perzijski
pe�nin.., -a m. - Perzijanac
perltnab prid. - pernat, krilat
per- V . pItrati
petas.., -a m. - Petason ili Petas,
ime poganskog hrama
petrov.. prid. - Petrov, Svetoga
Petra
petr1>, -a m. - Petar, os. ime
pe�aliti �, -ljQ s�, -liši s� - žalo­
stiti se, uznemirivati se, brinu­
ti se
183
pe�alovati �, -ujQ s�, -ueši � ­
tugovati
pe�allt, -i Ž. - tuga, nevolja, jad,
briga
pe�alltno prilo - brižno
�alltm. prid. tužan, brižan
-
pe�atlt, -i / -a m. - pečat
pe�atltl�ti, �jQ, �eši - zapeča-
titi
peeera, -y ž. - špilja
pecen.n.. prid. - špiljski
peei, pekQ, pečeši """""' peći
peei �, pekQ s�, pečeši s� - bri-
nuti se
pecb, -i Ž. - špilja; peć
peebnica, � Ž. - (otvorena) peć
pecltn.. prid. - koji se odnosi na
špilju ili peć
pivo, -a s. - piće; gozba; usp.
pitie
piVltca, � m. - pijanica
pigan.., -a m. - ruta, rutvica
pila, -y Ž. - pila
pilatov.. prid. - Pilatov; usp.
pilacb
pilab, -a m. - Pilat, os. ime
pilacb prid. - Pilatov; usp. pila­
tov..
pinakida, -y ž. - piočica za pisa­
nje
pinik1. / pinik...... v. ftnib
pira, y i. - putnička torba
- brai..no, pit6me
pn, -a m. - gozba, pijanka
pilBDie v. plt8anie
pisati v. plt8ati
piddon, -a m. - Posejdon, OB.
ime
plakati, -ajQ, -aeli - zvi!dati,
svirati u kakvu sviralu
piaku.pb. prid. - biskupski
pilkup.., -a m. - biskup
pismem.n.. prid. - pismovni, pi.
sani, pismeni
pismenyii prid. - pisani
pism�, pismene, pismeni s. - slo·
vo; tekst
pitaem.. v. pitati
pitati, -ajQ, -aeiii, paB. part. prez.
pitaemh - hraniti, othranji·
vati
piti, PbjQ, pbeiii / pijQ, pieiii -piti
pitie, � B. - piće; gozba; usp.
pivo
pitii prid. - pitak
pitom.. prid. - nahranjen
pit�nie, � s. - hrana; usp.
braihno, pica
piUti, -ejQ, �iii - hraniti, ot·
hranjivati
pica v. pica
184
pica, � i. - hrana; izobilje; UBJ!I.
picfon.. prid. - koji se odnosi na
hranu ili izobilje
piAQ v. plt8Bti
pi6nica, � i. - pijanac, pijanica
pi6n.. prid. - p�an, pripit
pi6ll108tvie, � s. - pijanstvo
pi6D1t8tvo, -a s. - pijanstvo, opi-
jenost
plavati, -vajQ, -vaeiii - plivati.
ploviti
plav-. prid. - !ućkast
pladr.ne1 prilo - u podne; naju"
južno
pladr.ne2, � S. - podne; UBp.
poludr.ne
plakati (�), -aČQ (s�), -ačeiii (�)
- plakati, oplakivati, naricati;
prati, propirati
plameDh V. plamy
plameDhn.. prid. - plamen, va­
tren
plamy, plamene, plameni m. -
plamen, vatra
plam�n..prid. -plamen, vatren
plah, -a m. - komad tkanine; fi­
tilj
plač.., -a m. - plač
plaeanica, � i. - veći komad,
obično lanena, platna
plaeani6t.n.. prid. - platneni,
laneni
plac.., -a m. - ogrtač, plaiit
plemeDn.. prid. - plemenski,
koji se odnosi na pleme
plem�, plemene, plemeni s. -
pleme, rod
plemca, � i. - lanac, okovi; uvo-
jak
pie_ti -eeQ, -eeeiii - pljeskati
plesna, -y i. - taban
plesDhCe, -a s. - sandala
plesti, pletQ, pleteiii - plesti
piece, -a s. - pleće, rame; pleei
v-.dati - dati se u bijeg; dv.
pleci - pleća, leđa
pleci V. piece
plinoveme, � S. - slina
plinQti, -nQ, -neiii - pljunuti
plicevati, -ujQ, -ueiii - uznemi-
rivati se, uzbuđivati se
plic.., -a m. - nemir, buka, .krik
plod1ti, ploždQ, plodiiii - ploditi,
rađati, davati plodove
plodovih prid. -plodan
plodonoslt8tvovati, -ujQ, -ueiii
- ploditi, rađati, davati plo-
dove
185
plodoprinoienie, � s. - plod­
nost
plod.., -a m . - plod, rod
plod..tvoreme, � S. - rađanje
(djece)
plodhn.. prid. - plodan
plosk.. prid. - plosnat, ravan
plot.., -a m. - plot, ograda
pluti, plovQ, ploveiii - ploviti
pluca v. plJuCa
pbzati, pl�!Q, pl�žeiii - puzati,
puziti
pl..ziti l pl..z�ti, plbžQ, plb!iiii -
puzati, puziti
pbz..k1. prid. - sklizak
pl1tk.., -a m. - odred, puk (vojna
jedinica); mnoiitvo, puk
pl..nie, � s. - (riječni) tok
pl..u.. prid. - pun
pbtolJubiv-. prid. - pohotan
pl..t06div-. prid. - koji jede me-
so, mesožder
pl..th, -i ž. - ljudsko tijelo, put
(ž.); meso
pl..t..n.. prid. - tjelesan, puten
pbth8k1. V. pl..t..n..
pl..Un.. V . pbt..n..
pl'hČiti �, pl'bČQ, pl'bčiši s� -
spremati se za borbu
pb.vanie, � S. - pljuvanje
 pb.vati, pljujQ, pljuelii - pljuvati
plltJl'h v. pl'hn'h
plflva, -y ž. - pljeva, mekinje
plflveb, -a m. - korov
plflVhnica, �ž. - litagaJj, žitnica
plflVhn'h prid. - koji se odnosi na
pljevu, mekinje
plfliq v. pbzati
plflnenie, � 8. - zarobljenilitvo,
pustolienje, zarobljavanje, pljač­
kanje
plflniti, -njQ, -nilii - zaplijeniti,
opustoliiti, zarobiti, opljačkati
plfln'h, -a m. - plijen, zaroblje-
nilitvo
plflm.nik'h, -a m. - zarobljenik
plflnbnica, � ž. - zarobljenica
plflnflti, -n�jQ, -n�elii - plijeniti,
pustoliiti, zarobljavati, plja­
čkati
plflti, pl�vQ, pl�velii - plijeviti
plysk'h v. pljusk'h
pobeditelb, -a m. - pobjednik
pljunqti, -nQ, -nelii - pljunuti
pljusk'h, -a m. - buka, galama
pljuca 8, pl. t. - pluća
pl�sanie, � 8. - plesanje, ples
pobedotvorbcb, -a m. - pobjed­
pl�sati, plfi!šQ, plfi!šelii / -f\iQ, -aeši
- plesati
pobedbliV'h prid. - pobjednički,
pl�SbCb, -a m. - plesač
186
po prijed. 8 D, A, L. PO; za, na·
-
kon; po mflsta - po mjestima;
po vas'h est'h - za vas je; po
Isusfl - za Isusom; po d'hvoju
dbnu - nakon dva dana
pobesfldovati, -ujQ, -uelii - raz­
govarati
pobivati, -ajQ, -aelii - pobijati,
ubijati
pobiti, pobbjQ, pobbeAi - pobiti,
ubiti
poboIflti, -IjQ, -lilii - osjetiti bol,
osjetiti sućut
poboriti, -rjQ, -riši - pomoći u
borbi
pobranb8k'h prid. - ratni
pob'hdflti, -'bždQ, -'bždilii - prob-
eljeti
pobytb, -i ž. - pobjeda
pobegati, -ajQ, -aelii - bježati
pobegnqti, -nQ, -nelii - pobjeći
pobeda, -y ž. - pobjeda
pobecUti, �ždQ, �dilii - pobije-
diti, poraziti, nadvladati, svla­
dati
nik
pobjedonosan
pobedbnik'h, -a m. - pobjednik
pobfldbn'h prid. - pobjednički,
pobjedonosan
pobeidati, -ajQ, -aeAi - pobjeđi­
vati, poražavati, nadvladavati,
svladavati
pobflidenie, � 8. - pobjeda; po­
raz
povaditi, .-aždQ, -adilii - prou­
zročiti, potaknuti
povaidati, -ždajQ, -ždaelii - uz­
rokovati, poticati
povapbniti, -njQ, -nilii - obijeli­
ti, premazati
povelevati, -ajQ, -aelii - zapovi­
jedati, naređivati
povelenie, � 8 . - zapovijed, na­
redba; odredba
povelem.n'h prid. - zapovjeđen,
naređen
poveleti, -IjQ, -liši - zapovjediti,
narediti
povesti, povedQ, povedeši - po­
vesti, odvesti; odvoditi
povivati, -ajQ, -aeši -uvijati, za­
matati, motati
povinovati, -ujQ, -ueši - podre­
đivati, pokoravati, podvrgavati
povim.n'h prid. pokoren, pod­
- povesiti, �šQ, �siši - objesiti,
vrgnut, podređen; kriv
187
povinqti, -nQ, -nelii - podrediti,
pokoriti, podvrgnuti
poviti, -ijQ, -ielii - uviti, zaviti,
zamotati
povieti, �Q, �elii - uvijati, za­
vijati, zamatati
povleci, �kQ, �eši - povući,
nategnuti; prevući; odvući
povodatai, � m. - vođa
povrflsti, -r'bZQ, -r'bzelii - pove­
zati, privezati
povreci, povr'bgQ, poVrDželii -
baciti, odbaciti
pOV'hpraiati, -ajQ, -aelii - raspi­
tivati (se), ispitivati
pOV'hsledovati, -ujQ, -uelii - sli­
jediti; oponaliati
povedanie, � 8. - pripovijest,
proglas, izjava, svjedočenje; po­
ticanje
povedati, -ajQ, -aeši - izjavljiva­
ti, proglašavati, svjedočiti, pri­
znavati
povedovati, -ujQ, -ueši - izjav­
ljivati, proglašavati
povem., -i ž. - uče�e, nauk
povedeti, -v�mb, -v�si - izjaviti,
proglasiti, posvjedočiti
okvačiti
 pov&ltJ" -i ž. -pripovijest, priča,
izjava
POV&ltbll"', -a m. - povijesni,
pripovijedni, izvještlijni
po,anin..., -a m, mn. pogane -
poganin
pogan... prid. - pogan
po,8.DJa8k... prid. - poganski
po,8IlIJ8tvo, -a 8. - poganstvo
poganyni, � ž. - poganka
po,an�ti, �jQ, �i - goniti, tje-
rati
po,asiti, -ašQ, -asiši - pogasiti,
ugasiti
pogladiti, -aždQ, -adiši - gladiti,
milovati; sravniti, razrušiti
poglumiti �, -mljQ SQ, -miši SQ
- porazgovarati; po,lumiti
� v1> čemb- zabaviti se čime
pogl...titi, -'bĆQ, -'btiši - progu­
tati
po,l...cati, -ajQ, -aeši - gutati
popesti, --etQ, --eteši - stisnuti,
pritisnuti
pop�vati �, -ajQ sQ, -aeši SQ -
razljutiti se
po,oniti, -njQ, -niši - goniti
pogrebenie, � 8. - pogreb, po­
kop; usp. pogrebanie
pogrebitelb, -a m . - pogrebnik
188
pogreti, --ebQ, --ebeši - pokopatit
sahraniti
popibati, -ajQ, -aeši -pokapati,
sahranjivati
pogribanie, � s. - pogreb, po­
kop; usp . pogrebenie
pogribati, -ajQ, -aeši - pokapa..
ti, sahranjivati
pogriienie, � 8. - zabluda,
ogrešenje, pogreška
pogriiiti (�), -šQ (sQ), -šiši (�)
- zalutati, propustiti, pogrije­
šiti; promašiti
po�znQti, -nQ, -neši - potopi­
ti, potonuti, uroniti
pogrqžati, -ajQ, -aeši - potapati,
tonuti, uranjati
pogrqienie, � s. - potopljenje,
potonuće, uranjanje; krštenje
:Pogrqziti, -QžQ, -Qziši -potopiti,
potonuti, uroniti
poguba v. paguba
pogubiti, -bljQ, -biši - zatrti,
uništiti, upropastiti
pogublenie, � s. - zatiranje,
uništavanje, upropaštavanje
pogubl�ti, �jQ, �eši - zatirati,
uništavati, upropaštavati
pog..nati, poženQ, poženeši -
(is)pratiti, (pro)goniti, (po}žu­
riti
pogybati, -bljQ, -bleši / -ajQ, -aeši
- ginuti, pogibati, propadati,
kvariti se
. pogybenie, � s. - propast, pro­
padanje, zatiranje, uništenje
pogybnQti, -nQ, -neši - poginu­
ti; propasti, pokvariti se
pogyb�lb, -i ž. - pogibelj, neda­
ća, propast
pogyWlbll... prid. - pogibeljan,
poguban
podavati, -vajQ, -vaeši - davati;
pružati, nuditi
podaviti, -vljQ, -viši - udaviti,
ugušiti
podavl�ti, -1�jQ, -l�ši - daviti,
gušiti
podaditelb, -a m. - davatelj, da­
rivatelj
podalie, � s. - udaljenost, raz­
mak
poctareti, -r�jQ, -r�ši - darivati
podatelb, -a m. - davalac, dari­
vatelj
podati, -am'b, -asi - dati, pružiti
poddnie, � s. -davanje, pruža­
nje
podaeti, -dajQ, -daeši - davati,
darivati; pružati, nuditi
189
podvipQti, -nQ, -neši - pokre­
nuti; podignuti, dići; potaknu­
ti, navesti na što
podvig.., -a m . - napor, trud, na­
stojanje; borba, podvig
podvižati / podvižiti, -ižQ, -ižiši
- pokretati, tresti, dizati, poti­
cati
podyižbnik..., -a m. - borac, po­
bornik
podvižbno prilo - gorljivo
podvižbn... prid. - pokretan; re­
van, gorljiv
podvi3anie, � 8. - kretnja; na­
por, naprezanje; borba
podvi3ati, -ižQ, -ižeši /-ajQ, -aeši
- pokretati se, dizati se
podiviti �, -vljQ SQ, -viši SQ - za­
diviti se
podlbg'bprijed. 8 A - uzduž
podoba, -y Ž. - način, vrsta; pri­
kladnost; podoba esb - pri­
stoji se, dolikuje; čini se, vjero­
jatno
podobati, -ajQ, -aeši - priličiti,
dolikovati, biti potrebno, tre­
bati
podobie, � S. - sličnost; isto­
vjetnost; usp. pOdobstvie
podobiti, -bljQ, -biši - prikazi­
vati, izlagati, nalikovati
 podoblenie, -e 8. - lik, slika; vr­
sta
podobnoravr.n'h prid. - sličnog
običaja
podoboličr.n'h prid. - sličan
podobstvie, -e 8. - sličnost; usp.
podobie
podobr.no prilo - slično
podobr.nostrastr.n'hprid. -koji
slično trpi
podobr.n'h prid. - sličan, prikla­
dan, dostojan
podobr.n'hv�r'h prid. - pravi,
neosporan, vjerodostojan
podragr., -a m. - porub, obrub
podražanie, -e S. - opon�anje,
ugledanje; ruganje, ismijava­
nje; usp. podraženie
podražatelr., -a m. - opon�a-
telj
podražati, -ajQ, -aeši - oponaša­
ti, ugledati se; rugati se, ismija­
vati
podraženie, -e S. - opon�anje;
usp. podražanie
podražiti, -žQ, -žiši - opon�ati;
podražiti � - uvrijediti se
podražiV'h prid. - sličan
podražr.nik'h, -a m. - opon�a­
telj
190
podrugr., -a m. - drug, sudrug;
bližnji
podružie, -e S. - brak; supruga
podrr.ianie, -� S. - upotreba, ·
korištenje
podrr.iati, -žQ, -žiši - zadriati
po�ianie V. podražanie, po­
draženie
po�iati, -ajQ, -aeši - oponaša­
ti, ugledati se; rugati se, ismija­
vati,
pocirqiiti, -žQ, -žiši - postaviti,
uspraviti
pod'h prijed. s A i I - pod, ispod
pod'hb�ga V. potr.�ga
pod'hgorie, -a S. - podgorje
pod'hdrr.iati, -žQ, -žiši - podu-
pirati, podržavati
pod'hemati V. pod'himati
pod'hzakonr.n'h prid. - podvr­
gnut zakonu
pod'hzemie, -e S. - podzemlje
pod'himati, pod'bemljQ, pod'bem­
leši - podupirati, primati, pri-
hvaĆ/iti
pod'hiti, pod'bidQ, pod'bideši -
prići, ući
pod'hkloniti, -njQ, -niši - na­
gnuti, položiti
pod'hkopavati, -vajQ, -vaeši -
potkopavati
pod'hkopati, -ajQ, -aeši - potko­
pati
pod'hlagati, -gajQ, -gaeši - pod­
lagati, postavljati ispod čega
pod'hloiiti, -žQ, -žiši - podložiti,
postaviti ispod čega
pod'hmet'h, -a m. -porub, obrub
pod'hnebesr.n'h / pod'hnebesr.s­
k'h prid. - podnebeski
pod'hnoiie, -e S. - podnožje,
podloga za noge
pod'hpadati, -dajQ, -daeši - pot­
padati, pripadati
pod'hpaliti, -JjQ, -liši - potpaliti,
upaliti
pod'hp�ga v. pot'hp�ga
pod'hryti, -yjQ, -yeši - podriti,
potkopati
pod'hstr.lati, -JjQ, -leši - poda­
strijeti, podložiti
pod'hsypati, -ajQ, -aeši - podai­
pati, sipati ispod čega
pod'hemati V . pod'himati
pod'h�telr., -a m. - podupiratelj,
zaštitnik
pod�ti, pod'bimQ, pod'bimeši -
poduprijeti, ·podići; prihvatiti
(se)
191
pod'h�tie, -e S. - potpora, po-
drška, pomoć
podymati V. pod'himati
pod�lie, -e S. - dodatak
poiagati, -gajQ, -gaeši - spaliti
poialiti si, -JjQ si, -liši si - rastu-
žiti se
poželanie, -e S. -pohota, žudnja
požeci, požegQ, požežeši / POŽbgQ,
požežeši - spaliti
požiti, -ivQ, -iveši - poživjeti
pointi / požreti,l pOžbrQ, POŽb­
reši - prinijeti žrtvu
požreti,2 požbrQ, požbreši - pro­
ždrijeti
požr.dati, pOžbdQ, požbdeši / po­
židQ, požideši - pričekati
pož�ti, požbnjQ, požbneši - po­
žeti
pozavid�ti, -iždQ, -idiši - poza-
vidjeti
pozakonr.n'h prid. - zakonski
pozdr.n'h prid. - kasan; polagan
pozd� prilo - kasno, noću
pozlatiti, -acQ, -atiši - pozlatiti
poznavati, -vajQ, -vaeši - po-
znavati
poznanie, -e S. -prepoznavanje,
znanje
poznati, -ajQ, -aeši -prepoznati
pozobati, -ajQ, -seši - pozobati
pozoratal, � m. - gledatelj
pozoriee, -a B. - arena, kazali-
. Ate, mjesto prikazivEll\i a
pozorovati, -ujQ, -ueAi - paziti
na Ato, promatrati
pozon, -a m. - prizor, kazaliAni
komad
pozon.nik..., -a m. - gledatelj
ponvanie, � B. - pozivEll\ie,
zvEll\ie
poz...vati, pozoVQ, pozoveAi - po­
zvati
pozyvati, -!ijQ, -aeAi - nazivati
pozhriti, -rjQ, -riAi - paziti,
obratiti pozornost, promotriti
poimati, poemljQ, poemleAi -
uzimati; poimati ienq - že­
niti se; poimati na kogo / . o
kom.. - okrivljavati, prekora­
vati koga
poimovati, -ujQ, -ueši - okriv­
ljavati
poiskati, poiCQ, poiceši - (po)­
tražiti; istražiti, istraživati
poiti,l pojQ, poiši - pojiti, napa­
jati
poiti,2 poidQ, poideši -poći, pola­
ziti; otići, odlaziti
pokaanie v. pokaenie
192
pokaeliti, -aždQ, -adiši - poka­
diti
pokazanie, � 8. - predznak,
upozorenje; poticanje
pokazati, pokažQ, pokažeši
-z!ijQ, -zaeši - prekoriti, ka"
zniti
pokazovati, -ujQ, -ueši - poka­
zivati, upozoravati, kažnjava­
ti, prekoravati
pokaleti �, �Q �, �eAi s� - za­
prljati se
pokaeznr., -i i. - kazna; pokora,
klijanje
pokaeznr.n... prid. - poklijnički
pokaenie, � 8. - (po)klijEll\ie, po­
kora
pokaenr.n... prid. - poklijnički
pokaeti, �jQ, �eAi s� - poklija­
ti se
poklaniti �, -njQ s�, -niši � -
nakloniti se, pokloniti se
poklanenie, � 8. - obožavanje
poklaneti, �jQ, �eši - klEll\iati
se, obožavati
poklonenie, � 8. - naklon, po­
klon
pokloniti, -njQ, -niši - nagnuti
se, nakloniti se, pokloniti se,
obožavati
poklon..., -a m. - naklon, poklon
poklom.nikJ., -a m. - obožava­
telj, poAtovatelj, poklonik
pokl,knqti, -nQ, -niAi - (po)kle­
knuti
pokovati, -VQ, -veši / -ujQ, -ueši
- okovati
pokoi, � m. - mir, odmor
pokoin... prid. - miran
pokoiti, �jQ, �iši - umiriti, od-
moriti se; pokoitl zakona -
provesti zakon
pokon..., -a m. - početak; vlast,
ugled, autoritet
pokorenie, � 8. - smjernost, po­
niznost
pokoriti, -rjQ, -riši - pokoriti,
potčiniti, podvrgnuti
pokrovitelb v. pokn.vitel..
pokrovice, -a8. -pokrivalo, veo
pokrov..., -a m. -pokrivač, krov
pokropiti, -pljQ, -piši -poprska-
ti, poškropiti
pokn.vitel.., -a m. - zaštitnik,
pokrovitelj
pokryvati, -ajQ, -aeši - pokriva­
ti, zastirati
pokryti, -yjQ, -yeši - pokriti, za­
strti
pokusiti, -uŠQ, -usiši -pokušati,
iskušati
193
polmiati, -!ijQ, -aeši - pokuAati,
nastojati, potruditi se
pokyvanie, � 8. - kimEll\ie gla­
vom
pokyvati, -!ijQ, -aeši - kimati
(glavom)
pokynovenie, � 8. - mig
pokqpati �, -pljQ s�, -pleši S� -
okupati se, umiti se, oprati se
pola, -y i. - polovica, polovina
polagati, -glijQ, -gaeši - polaga-
ti, postavljati
polata, -y i. - palača
pole, -a 8. - polje
polem... v. polemon...
polemon..., -a m. - Polemon, 08.
ime
poleteti, poleCQ, poletiši - pole­
tjeti, polijetati
polivati, -!ijQ, -aeAi - polijevati,
zalijevati
polizati, -ižQ, -ižeši - (po)lizati
polica v. palica
polieti, polejQ, poleeši - politi
poloienie, � 8. - polagEll\ie, po-
log
poloiiti, -žQ, -žiši - položiti, po­
staviti; učiniti
poludenr.n... v. poludr.nr.n...
polud.r.ne prilo - o podne, u pod­
ne; na polud.ne - na jug, na
jugu, južno; UBp. pladne
polucb.m.n1> prid. - podnevan
poludhn. / poludhn.n1> prid. -
podnevni
polunoCi prilo - o ponoći, u po-
noć
polunoCh, -i i. - ponoć
polu�ai, � m. - sudbina, sreća
polučati, -ajQ, -aeAi - primati,
uzimati
polu�enie, � B. - slučaj, sreća
polu�iV'JJ prid. - spreman, pri­
pravan
poluMti (�), � (s�), -čiši (s�) ­
primiti, dogoditi se, uspjeti
pob, polu, polovi m. - polovina,
polovica; riječna obala, strana
pol1>mapril. - napola, popola
polr.3a / pol.za, -y Ž. - korist,
dobitak
polh3evati / polh30vati, -ujQ,
-ueAi - koristiti (se)
polr.3..no prilo - korisno
polh3hn1> prid. - koristan
polr.sk1> prid. - poljski, seoski
poleti, poljQ, poliši - plamtjeti,
goljeti
194
polykarp1>, -a m. - Polikarp, OS.
ime
pomavati, -vajQ, -vaeAi - maha­
ti, domahivati
pomagati, -gajQ, -gaeAi - porna..
gati
pomazanie, � B. - pomazlllije
pomazam.ntk1>, -a m. - poma­
zanik
pomazati, -m8ŽQ, -m8ŽeAi - maw
zati
pomanqtl, -nQ, -neAi - domah.
nuti
pomdnie, � B. - mahanje, mig
pomdti, �jQ, �eAi - mahnuti
pomesti, -etQ, -eteAi - pomesti
pometati, -eCQ, -eeeAi / -ajQ, -aeti
- bacati
pomi3ati, -ajQ, -aeAi - migati.
žmirkati
pomilovati, -ujQ, -ueši - smilaw
vati se
pominanie, � S. - sjećanje
pominati, -ajQ, -aeAi - sjećati se,
pamtiti
poml�ati, -čQ, -čiši - umuknu­
ti, zašutjeti
pomoženie, � B. - pomoć
pomoliti (s�), -ljQ (s�), -HAi (s�)
- pomoliti se; zamoliti; zavje­
tovati se
pomorie, � B. - obala
pomoCi, pomogQ, pomožeAi -po-
moći
pomooi�, -ii B, pl. t. - pomoć
pomoC.. , -i i. - pomoć
pomoohnik1>, -a m. - pomoćnik
pomoehnica, � ž. - pomoćnica
pompii, � m. - Pompej, OB. ime
pom.ra�enie, � B. -pomračenje,
zamračenje
pom.ra�iti, -čQ, -čiAi -zamračiti,
smračiti se
pom.rr.znqti, -nQ, -neši - smr­
znuti, zamrznuti
pom.rr.lmqti, -nQ, -neši - smr­
knuti se, zatamnjeti
pomuditi, -uždQ, -udiAi - zadr­
žati se, zaostati, čekati
pomhneti (s�), -njQ (s�), -niši
(s�) - (u)pamtiti; sjetiti se, sje­
ćati se
pomysliti, -yšljQ, -ysliši - pomi­
sliti, razmisliti; čeznuti
pomyslh, -i m. - misao, pomi­
šljanje
pomyšlenie, � B . - pomisao, po­
miAljanje; namjera; čežnja
195
pomyjl�ti, �jQ, �eši - pomi-
Aljati, razmiAljati; ceznuti
pom�žlti, -žQ, -žiši -sklopiti oči
pom�tati V. pometati
pom�novenie, � S. - sjećanje
pom�nqti (�), -nQ (s�), -neAi
(�) - sjetiti se; napomenuti,
spomenuti
pom�tati V. pometati
pomqditi V. pomuditi
pone vez. - jer, budući da
poned�lr.nik1>, -a m. - ponedjew
ljak
poneže vez. - jer, budući da;
otad
ponesti, -sQ, -seši - ponijeti
ponilmqti, -nQ, -neši - spustiti
glavu
ponoviti, -vljQ, -viši - obnoviti;
posvetiti
ponovlenie, � S. - obnavljanje,
obnova; posveta
ponositi, -ošQ, -osiši - nositi;
koriti, grditi
ponOS1>, -a m. - sramota; poru­
ga, prijekor
ponošenie, � S. - sramota, po­
grda, poruga
ponuditi, -uždQ, -udiši - nagna­
ti, prinuditi, primorati
ponuidati, --lijQ, -aeAi - nagoni­
ti, prinuđivati, primoravati
pon..t.... prid. - Poncije (Pi-
lat), 08. ime
poni prilo - makar
pon'va, -y Ž. - platno
ponivica, � Ž. - manje platno
popaliti, -IjQ, -liAi - spaliti
popal6ti, �jQ, �Ai - spaljivati
popeb V . pepeb
pope6enie, � 8. - briga, sućut
popeci �, -ekQ SQ, -8ČeAi SQ -
brinuti se; suosjećati, sažali­
ti se
popirati, -ajQ, -aeAi - gaziti, �a­
tirati
popl6niti, -njQ, -niAi - opustoAi­
ti, opljačkati, zaplijeniti
popll>ZnQti �, -nQ SQ, -neAi SQ -
okliznuti se, spotaknuti se
popustiti, -u�, -ustiAi - dopu­
stiti, odobriti
popucati, -ajQ, -aeAi '- dopuAta­
ti, odobravati
popucenie, -e S. - dopuAtenje,
odobrenje
pop.. , -a m. - svećenik
popytati, -ajQ, -aeAi - upitati
poPbranie, -e S. - uništenje
196
popbrati, poperQ, popereAi -
zgaziti, zatrijeti
pop..riee, -a 8 . - milja; stadio�
staza za utrke
pop...tvo, -a 8. - svećenst1lq�
svećenički poziv
porabotati, -ajQ, -aeAi - sluiiti ­
komu; porobljavati, pokoravati
porabotiti, -oeQ, -otilii - pokori­
ti, porobiti
poraboCati, --lijQ, -aelii - poro­
bljavati, pokoravati
poradovati s�, -ujQ SQ, -uelii sQ
- obradovati se
poraždati s�, -ajQ SQ, -aeAi SQ -
ponovno se roditi
poraziti, -ažQ, -aziAi - udariti,
tući
porazum6ti, �jQ, -eeAi - razu-
mjeti, shvatiti; prepoznati
porasti, -tQ, -telii - porasti
po�ti, -rejQ, -reeAi - tući
porivati, -ajQ, -aeAi - gurati, po-
micati
poroda, -y Ž. - raj
poroditi, -oždQ, -odiAi - roditi
porocb.n.. prid. - rajski
porodJ.stvo, -a S. - ponovno ro-
denje, uskrsnuće
poroidenie, � 8. - rodenje; po­
novno rodenje, uskrsnuće
poroidit8tvo / poro3lt8tvo, -a 8.
-ponovno rodenje, uskrsnuće
porok.., -a m. - prigovor, sramo-
ta, prijekor, pogrda
portU.. V. porfI.rJ.
porfira V. ponftra
porfin, -a m. -POrfirij, 08. ime
portiri V. porfin
porfyrii V. pQrfI.rJ.
porfira V. ponftra
ponp..tati, -P'bćQ, -p'bćeAi -
mrmljati, hroptati; gunđati
porltt..nik.., -a m. - stražar na
vratima
porltVltJ1ovati, -ujQ, -uelii - gor­
ljivo koga slijediti
por'hftra, -y Ž. - grimiz, purpur
po�e, -e S. - poredak, redosli­
jed
porqganie, -e S. - poruga, ruga­
nje, podsmijeh
porQgati, -ajQ, -aeAi - rugati se,
podsmjehivati se
porqtiti �, � SQ, --qtilii SQ -
udariti se, razbiti se, ozlijedi­
ti se
197
porQčati, --lijQ, -aeAi - pouzdati
se, imati povjerenja; pOrQČati
� -jamčiti
pOrQČenie, � 8. - povjerenje,
preporuka; zavjeAtanje, zavjet
pOrQČiti, -eQ, -ei/iIi - preporučiti,
povjeriti; zaručiti se; zajamčiti,
narediti
porQČwb, -a m. - jamac, ta­
lac; zaručnik, ženik
posagati, -gajQ, -gaeAi - udava­
ti se
posBgnQti, -nQ, -neAi - udati se
posaditi, -aždQ, -adiši - postavi­
. ti, posjesti, odrediti
posaždati, -ždajQ, -ždaeAi - po­
stavljati, određivati
poskrJJb'ti, -bljQ, -biAi - rastu­
žiti se, biti tužan; suosjećati
poskrlti..tati, -rbCQ, -rbCeAi -
. Akrgutati, Akripiti zubima
poskQdu prilo - malo, oskudno
posluienie, -e S. - posluga
poslužiti, -žQ, -žiši - poslužiti,
uslužiti
posluhovati, -ujQ, -ueAi - svje­
dočiti
posluh.. , -a m. - svjedok
�uianie, � 8. - sluAanje, slu­
šateljstvo; poslušnost; svjedo­
čenje
posluiati, -ajQ, -aeši - (po)slu­
šati; (po)svjedočiti
posluitJiVb prid. - poslušan,
poltoran
poslui..nik'h, -a m. - sluAalac
posluir.atvo, -a s. - svjedočenje
posluir.atvovati, -ujQ, -ueAi -
slušati koga, biti poslušan; svje­
dočiti
posl&u prilo - poslije, kasnije,
naposljetku; poal6di 6ko -
nakon toga; usp. poslMr.
posl6dovati, -ujQ, -ueši - slije­
diti, pratiti
posl6d1tkJ., -a m. - kraj; na
posl6d'h1o. - naposljetku
poslMr. prilo - poslije, kasnije,
naposljetku; usp. posl6di
posl6dr.nii prid. - zadnji, po­
sljednji
posI6dr.atvovati, -ujQ, -ueši -
slijediti, pratiti
posl6žde prilo -zatim, poslije,
.
kasnije; naposljetku
posmieti s�, -mejQ s�, -meeši s�
- nasmijati se, podsmjehnu­
ti se
posobie, � S. - pomoć, savez
198
posobiti, -bljQ, -biši - pomoćit
poduprijeti
p080bovati, -ujQ, -ueši - zaštitI..
ti se čime, pridr�avati se za što
posoha, -y Ž. - batina, palica,
prut
posp6ti, �jQ, �ši - uspjeti, do.­
spjeti kamo
posp6hovatl, -ujQ, -ueši - po­
magati
pos�h'h, -a m. - uspjeh, napre­
dak; pomoć; sposobnost, vrlina
posp6iati, -ajQ, -aeši - pomaga�
ti; po�uriti se
posp6ienle, � 8. - uspjeh, na­
predak; pomoć; nastojanje
posp6iiti, -šQ, -šiši - napredo­
vati, uspjeti, pomoći, nastojati;
po�uriti
posp6i..niIn., -a m. - pomoćnik,
suradnik
pospei..stvovati, -ujQ, -ueši -
uspjeti; pomagati
pospeeti, -pejQ, -peeAi - poma­
gati
posramiti, -mljQ, -miši - zasra­
miti, postidjeti
posramleti, �jQ, -eši - sramiti,
stidjeti
posridi / posridu prilo - usred,
u sredini; izmedu; usp. pos­
r6d6
posridr.nr. prid. - središnji
posrid6 prilo - usred, u sredini;
između; usp. posrMi / po­
sr6du
postaviti, -vljQ, -viši - postaviti,
predstaviti; ustanoviti
postavlenie, � S. - građevina,
gradnja; postavljanje
postavl6ti, �jQ, �ši - postav­
ljati; ustanovljavati
postele, � Ž. - postelja; poste­
ljica
posteJjq V. post..lati
postlgnqti, -nQ, -neši - postići,
dospjeti kamo, sustići; dohva­
titi, biti sposoban
postiženie, � S. - postignuće,
shvaćanje
postUati, -ajQ, -aeši -prostirati
postiti �, pocQ s�, postiši s� -
postiti
postoenie, � S. - postojanje,
održavanje
postoeti, -ojQ, -oiši - postojati
postradanie, -a S . - jad, bolest,
bolovanje
postradati, -aždQ, -adiši - na­
stradati, pretrpjeti
199
postraienie, � s. - prijetnja
postrditi, -šQ, -šiši - u�asnuti,
zastrašiti, preplašiti
postrigati, -ajQ, -aeši - strići
postriženie, � S. - stri�nja
postri3ati, -ajQ, -aeši - strići
postrici, -igQ, -�eši - postrići,
ostrići
postrikati, -ajQ, -aeši - poticati
postr6ci V. postrici
post'h, -a m. - post
post..lati, -teljQ, -teleši - prostr-
ti, pokriti
post..niIn., -a m. - isposnik
post..nica, � ž. - isposnica
post..n'h prid. - posni
postydeti �, -y�dQ s�; -ydiši s�
- postidjeti se, zastidjeti se
pos'hlanie, � s. - poslanje, mi-
sija
pos'hlati, -ljQ, -leši - poslati
pos'hpati, -pljQ, -piši - prispati
pos'hrebriti, -brjQ, -briši - po-
srebriti
posylati, -ajQ, -aeši - slati
posypati, -pljQ, -pleši / -pajQ,
-paeši - posipati, zasipati
posedeti, pose�dQ, posemši - po­
sjediti
p�kati, -ajQ, -aeši � sjeći, posi­
jecati, odsijecati
po�niti, -I\iQ, -niši - zasjeniti,
potamniti
P08�8ti, pos�dQ, pos�eši - po­
sjesti, smjestiti
�titi, �, -etiAi - posjetiti
po�tovati, -ujQ, -ueši - žaliti,
oplakati, sažaliti se
po�eati, -ajQ, -aeši - posjeći­
vati
po�nie, -e s. - posjet, posjeći­
vaI\ie
po�ei, -ekQ, -ečeši - posjeći,
otesati; ubiti
�3ati, �žQ, �žeši - opipati,
dodirnuti
posqditi, -QždQ, -Qdiši -presudi­
ti, odlučiti; osvojiti, dobiti
posqždenie, -e s. - odlučivaI\ie,
odluka, presuda; osvajanje, do­
bitak
potaiti, -ajQ, -aiši - zatajiti, uta­
jiti, skriti
potapl�ti 8�, -ejQ �, -eeši s� -
tonuti, potapati; propadati
potvoriti, �rjQ, -riši - preinačiti,
preobraziti, pretvoriti
poteCi, -ekQ, -ečeši - (po)teći,
(po)trčati
200
potir., -a m. - čaAa, kalež
potiti �, pocQ s�, potiAi s� - zno­
jiti se
potok1., -a m. - potokj vodeni
tok
potollll>(že) prilo - zatim, poslije
togaj onda
potopiti, -pJjQ, -piši - potopiti.
utopiti j potonuti, uroniti
potop.., -a m. - potop, poplava
potoploD.lt prid. - koji se odnosi
na potop, poplavu
potruditi �, -uždQ �, -udiAi 8@
- potruditi se
potngnQti, -nQ, -neši -trgnuti;
pot....gnQti smysl.. - smi­
sliti
potr.3ati, -ajQ, �eši -trgati, ot.
kidati
potr.�ti, -pJjQ, -piši - potrpje­
ti, izdržati, podnijetij priče.
kati;
potr.�ti s�, -pljQ s�, -piši � -
biti strpJjiv
pot�ba, -y Ž. - potreba, koristj
nužda, nevolja
potr�biti, -bJjQ, -biAi - razoriti.
uništiti, zatrijeti
pot�bl�ti, -ejQ, -eeši -razarati.
uništavati, zatirati
pot�bovame, -e s, - potreba,
nužda
pot�b.noprilo nužno, prijeko
- pouvr.zenie, -es. - kajaI\ie, grl­
potrebnoj usp. pot�b.n�
pot�b.n.. prid. - nuždan, pri­
jeko potrebanj prikladan, kori­
stan
pot�b.n� prilo - nužno, prijeko
potrebno; usp. pot�b.no
potr�sati, -ajQ, -aeši - tresti, dr­
mati
pot�sti, -SQ, -seši - potresti, po-
drmati
potrqs.n.. prid. - potresen
pot.., -a m. - znojj napor, muka
pohknQti s�, -nQ s�, -neši s� -
spotaknuti se; nataknuti, za­
biti
pot'bČenie, -e S. -posrtaI\ie, spo­
ticaI\ie, pad
pot.n.. prid. - znojan, uznojen
pot.p�ga, -y Ž. - rastavljena, ot­
puštena žena; raspuštenica
poheame, -a S. - hitI\ia, žurba;
gorljivost
pot..cati �, -CQ s�, -Ciši � - žu­
riti se; nastojati
potykati, �Q, -aeši - poticati,
gurati, spoticati se
poWCiti, -CQ, --.ciši - potisnuti
201
poubožati �, -ajQ �, -aeši � -
osiromaAivati, ponižavati se
žI\ia savjesti
poum.iti �, -mljQ s�, -miši s� -
opametiti se, postati razborit
poustiti, poueQ, poustiši - pota­
knuti, bodriti j upozoriti, opo­
menuti
poust.n.. prid. - spreman; čio,
bodar
poueame, -e S. - poticanje, bo­
dreI\ie; opomena, stremJjeI\ie,
nastojaI\ie; spremnostj usp. po­
ueenie
poueati, -ajQ, -aeši -upozorava­
ti, bodriti, opomiI\iati
poueenie, -e S. - poticaI\ie, bo­
dreI\ie; opomena, stremljeI\ie,
nastojaI\ie; spremnostj usp. po­
ueame
poučaliv.. prid. - dobar u uče­
I\iu
poučati, -ajQ, -aeši - naučavati,
poučavati; poučati 8� - raz­
mišljati
poučenie, -e S. - poučavaI\ie, po­
uka; razmiAljaI\ie
poučiti, -čQ, -čiši - poučiti, nau­
čiti; poučiti � - razmisliti
pohvala, -y ž. - pohvala, slava,
ponos
pohvalenie , � B. - pohvala, za­
hvala, slava
pohvaliti, -ljQ, -liši - pohvaliti,
zahvaliti
pohvalItru. prid. - pohvalan, za­
hvalan
pohval�ti, -IAjQ, -IAeši - hvaliti,
zahvaljivati, slaviti (koga)
pohvatiti, -aćQ, -atiši -uhvatiti,
dohvatiti
pohvaeati, -ćajQ, -ćBeši - zahva­
ćati, uhvaćati
pohoda, -y ž. - šetnja
pohoditi, -oždQ, -odiši - ići ka­
mo, obilaziti; prebivati; poho­
diti nocijQ - prenoćiti
pohoh, -i ž. - pohota, požuda,
želja; UBp. hOtb1
pohotbn'bprid. -pohotan, požu­
dan, puten
poho�nie, � s. - pohota, po­
žuda
poho�ti, pohoćQ, pohoćeši - žu­
djeti
pohrizmiti, -mljQ, -miši - po­
mazati krizmom
pohulenie , � s. - prijekor, grd­
nja
202
pohuliti, -ljQ, -liši - prekoriti,
pokuditi, opsovati
pohul�ti, �jQ, �ši - kuditi,
prekoravati, kleti
pohytati, -ajQ, -aelli -obuhvać...
ti, zahvaćati
pohytiti, -yćQ, -ytilli - domoći
se, obuhvatiti, zahvatiti
pohQpiti, -pljQ, -pilli - zagrliti,
obgrliti
pooivati, -ajQ, -aelli - mirovati,
odmarati se, počivati, boraviti,
ne počivati - ne prestajati
pooisti, POČbtQ, počbtelli - izra­
čunati, izbrojiti; pročitati; po­
lItovati, počastiti
počitanie, � s. - počast
počitati, -ajQ, -aelli - računati,
brojiti; čitati; polltovati
pooiti, počbjQ, počbeši -odmoriti
se, umiriti se, počinuti
poonpalo, -a s. - vjedro, kabao
počnpalbn.ikb, -a m. - vjedro,
kabao
počnpati, -ajQ, -aelli / -pljQ, -pim
- crpsti, (za)grabiti
počriti, -rbPQ, -rbpelli - zagra­
biti, nagrabiti; zahvatiti
poouditi �, -uždQ �, -udiši 8� ­
čuditi se
počuti, -ujQ, -uelli - osjetiti, za­
mijetiti, ol?aziti
počI.tenie, � B. - počast, polIto­
vanje
POObtO vez. - zalito
poo�ti (s�), počbnQ (s�), pOčbnelli
(S�) - početi
poC�6ti, �ždQ, �illi - polIte-
djeti, počuvati
p06dati, -ajQ, -aelli -jesti
p06sti, �m'b, po�si - pojesti
po�sati, -ajQ, -aelli / po�IIQ, po�-
silli - opasati
PO�S'b, -a m. - pojas
poj�ti, poimQ, poimeIIi - uzeti,
odvesti; shvatiti; okriviti; po­
j�ti ienQ - oženiti se
pojQ v. p�ti
praveden'b v. praVbdbn'b
pravilo, -a s. - pravilo, crkveni
zakon
pravitelb, -a m. - voditelj, upra­
vitelj
praviti, -vljQ, -villi - voditi, up­
ravljati
pravlenie, � s. - pravilo; pra­
vičnost, pravednost
pravo prilo - pravilno, istinito;
usp. prave
pravoverie, � S. - pravovjerje
203
pravov6r&noprilo -pravovjerno
pravov6r&n'b prid. - pravovje­
ran
pravosloVbeb, -a m. - pravovje­
ran
pravostIt, -i ž. - pravednost, če­
stitost
pravota, -y Ž. - pravednost
praV'bprid. -pravedan, prav; ra­
van
praVb prilo - pravilno; pravo;
pravedno; amen
praVbda, -y Ž. - pravda, praved­
nost; istina; bes prav&dy -
nepravedno
prav&diVbprid. -pravedan, isti­
nit
praVbdltnik'b, -a m. -pravednik
prav&dbni(�1t prid. - praved­
nički
prav&dbno prilo - pravilno, pra­
vedno
praVbdbn'b prid. - pravedan,
istinit
pravY prilo - pravo, valjano;
ravno
pravYni, � ž. - pravednost, pra­
vičnost
prave prilo - pravilno, istinito;
usp. pravo
pr&.gb, -a m. - prag
prad&:h., -a m. - pradjed
prazcb.niIn., -a m. - blagdan,
praznik
prazcb.novatl, -ujQ, -ueši - svet­
kovati, praznovati; dokoličari­
ti, biti besposler1
prazcb.n1l prid. - prazan; bespo­
slen, dokon, lijen; prazcb.n1l
bytl - oskudijevati
prazcb.m.stvie, � s. - blagdan,
praznik; usp. prazdbm.stvo
prazdbm.stvo, -a s. - nezaposle­
nost, dokolica; praznovanje;
blagdan, praznik; usp. praz­
cb.llb8tvie
prazdbm.stvovati, -ujQ, -ueši -
svetkovati, praznovati; dokoli­
čariti
praznik1l v. prazcb.nik1l
prazn& v. prazd&n&
praotbCb, -a m. - praotac, patri­
jarh
praprqda, -y ž. / praprqd1l, -a
m. - grimiz, purpur
praprqd&n1l prid. - grimizan,
purpuran
praroditeb.n1l prid. - koji se od­
nosi na pretke
prahn�n1l prid. - truo
prah1l, -a m. - prah
204
praCati, -eajQ, ooĆaeši - oslobađa­
ti, praštati, dopuštati
pracbnik'll, -a m. - praćkaš, koji
gađa praćkom
prezvlter'll, -a m. - svećenik
prezvlten.sD prid. - sveće­
nički
prezvltel'b8tvo, -a s. - svećen­
stvo
preposit'll, -a m. - glavni k0-
mornik
pretorii, � m. - pretorij, palak
rimskih prokuratora
pretor'll, -a m. - pretor
pri prijed. s D i L - (po)kraj, pri;
oko; u pogledu; pri dev�UJi :le
godin� - oko devet sati
pribiti, -bijQ, -bieši - pribiti
približati �, -ajQ �, -aeši s� -
približavati se
pribU:liti �, -žQ �, -žiši s� -
približiti se
pribbrati, -berQ, -bereši - pri­
brojiti, priračunati
pribyvati, -ajQ, -aeši - rasti,
odrastati
pribyti, -bQdQ, -bQdeši - pridoći,
prići, pridružiti se
pribyt'bk'b, -a m. - porasti, pri­
rast; dobitak, korist
prib6ganie, � s. - pribježište,
utočište; usp. priMžice
priMgati, -ajQ, -seši - tražiti
pribježište, bježati
priMpQti, -nQ, -neši - potraži­
ti pribježište, pobjeći
priMiati, -žQ, -žiši - potražiti
pribježište, pobjeći
priMiice, -a s. - pribježište,
utočište; usp. prib�lanie
privudati, -ždajQ, -ždaeši - do­
voditi, privoditi
privaliti, -JjQ, -liši - dovaJjati
priveslati, -ajQ, -seši - privesla­
ti, prići barkom
privesti, 1 -edQ, -edeši - dovesti
(dovedem... ), privesti (prive­
dem... ), pozvati; žrtvovati; pri­
vesti � - prijeći, uputiti se
privesti,2 -eZQ, -ezeši - dovesti
(dovezem... ), privesti (prive­
zem... )
privid�nie, � s. priviđenje,
-
utvara
privitati, -ajQ, -aeši - smjesti­
ti se
privlačiti, --čQ, -čiši - povlačiti,
privlačiti
privl�ci, -ekQ, -ečeši - povući,
privući
205
privoditi, -oždQ, -odim - dovodi­
ti, privoditi; žrtvovati
privr�i, -rbgQ, -rbžeši - baciti,
položiti
priV'llpivati, -ajQ, -aeši - dozi­
vati, prizivati
priv�t1l, -am. - poziv, nagovara­
nje; namjera, nakana
priv�zanie, � s. - privez
priv�zati, 1 �ŽQ, �žeši - prive­
zati
priv�zati,2 -ajQ, -aem - vezati,
privezivati
prigvudati, -ždajQ, -ždaeši -
prikivati, pribadati; priključiti
prigvoždenie, � s. - prikivanje,
pribadanje
prigvozditi, -oždQ, -ozdiši - pri­
kovati, pribiti
prigkip,1I, -a m. - poglavar, za­
povjednik
priglasiti, -ašQ, -asiši - dozvati,
prizvati; posvetiti
priglaiati, -šajQ, -Š8eši - zvati,
dozivati, prizivati; prilagati
prigoniti, -njQ, -niši - prigoniti
prigotovati, -ajQ, -aeši - pripre­
miti, pripraviti
prigotoviti, -vljQ, -viši - pripre­
miti, pripraviti
 prilJOtovl�ti, �Q, -6eAi - pri­
premati, pripravljati
prigrach., -a m. - trijem, pred­
vorje
pridavati, -vajQ, -vaeAi -davati
' prikupl�ti, --ejQ, --eeši - vezivati,
prulati
pridati, -amb, -asi - dati
prida�ti, -ajQ, -aeAi - davati'
pružati
prid�lati, -ajQ, -aeAi - privrije­
diti, steći
prid�ti, -deldQ, -deldeAi - prilo­
liti
prid�ti, -d�jQ, -d�eAi - prila­
gati
priiagati, -gajQ, -gaeAi - paliti'
spaljivati
priii3�ti, -ajQ, -aeAi - paliti,
spaljIvati
priiiti, -livQ, -živeAi - roditi
priiitie, --e s. - rođenje, rađanje
prizirati, -ajQ, -aeAi - pogleda-
vati
prizrak'h, -a m. - prikaza, ut­
vara
priz'hvanie, --e s. - pozivanje'
prizivanje; poziv
priz'hvati, -ZOVQ, -zoveAi - po­
zvati, dozvati, sazvati, nazvati
prizbreti, -rjQ, -riAi - pogledati
206
prizyvanie u. priz'hvanie
prizyvati, -ajQ, -aeAi - prizivati
' ti, usporediti; priloiiti � -
dozivati, sazivati, nazivati
priiiditi, -MivQ, -ldiveAi - pre­
komjerno potroAiti
priimanie, --e s. - primanje, pri­
hvaćanje
priimati, priemljQ, priemleAi -
primati, prihvaćati, uzeti, obu­
hvatiti; podnositi, trpjeti
priimičbJ1'h prid. - prijemčiv
priiti u. priti
prikasati s�, -sajQ s�, -saeAi s� -
doticati (se), dodirivati (se)
prikladati, -dajQ, -daeAi - prila­
gati; uspoređivati; oponaAati
priklad'h, -a m. - simbol
prikloniti, -njQ, -niši - prikloni­
ti, nagnuti
priklupl�ti u. prikupl�ti
prikJju�ai, --e m. - slučaj; po
prikJju�&ju slučajno
- primati u. priimati
prikJju�iti �, �Q s�, �iši s� -
dogoditi se; nastati, postati;
pristajati; prikJju�ii � ro­
-
đak
prikosnovenie, --e s. - dodiriva­
nje, doticanje
prikosnqti (�), -nQ (s�), -neAi
(s�) - dotaknuti (se), dodirnu­
ti (se)
prikr'hvenie, --e s. - pokrivač
prikryvati, -ajQ, -aeAi - prekri­
vati
prikryti, -yjQ, -yeAi - prekriti
sjedinjavati
prikup'h, -a m. - dobit, dobitak;
korist
prilagati, -gajQ, -gaeši - pri­
lagati, dodavati; pridrulivati,
pripajati; uspoređivati
prileianie, --e s. - briga, njega,
skrb; gorljivost, ustrajnost
prileiati, -IQ, -žiAi - nalaziti se
kod čega, posvetiti se čemu,
brinuti se o komu / čemu, nava­
ljivati na koga
prileibno prilo - brižno, savje­
sno; gorljivo, usrdno; usp. pri­
leibn�
priležbn'h prid. - brižan, savje­
stan; gorljiv, ustrajan
priležbne prilo - brižno, sav­
jesno, gorljivo, usrdno; usp.
priležbno
prilog'h, -a m. - dodatak, prilog;
prilog'h nepMznin'h - ne­
volja, nesreća
priloženie, --e s. - dodatak, pri­
log; usporedba
207
priloiiti, -žQ, -žiAi - dodati, do­
metnuti; nametnuti; pridruži­
ovisiti (o komu / čemu)
prilu�ai, --e m. - slučaj; položaj
prilu�iti �, �Q �, �iAi s� - do­
goditi se
prilbnqti, -nQ, -neAi - prionuti;
prilijepiti, pričvrstiti
prilbpati / prilbpeti, -pljQ, -pleši
- prilijepiti, pričvrstiti
prilepiti, -pljQ, -piši - prionuti,
prilijepiti
prilepleti �, -pl�jQ s�, -pl�eAi s�
- prianjati, priljepljivati, pri­
pajati; pridruživati
prilepbn'h prid. - povezan, spo-
jen
priJjubleti, --ejQ, --eeši - voljeti
priJjublenie, --e s. - ljubav
primetati � u. prim�tati �
primiriti, -rjQ, -riAi - izmiriti,
pomiriti
primorie, --e s. - primorje
p�rak'h, -am. - sumrak, tanta
primysliti, -yšljQ, -ysliši - sjetiti
se, smisliti što
primyšlei, --e m. - zamisao
prim.yi16ti, �jQ, -iWi - izmi­
Aljati, smiAljati
prim.yilenie, -a s. - pomisao,
smiAljanje
prim6niti, -njQ, -niAi - pribroji­
ti, priračunati
prim6siti, �AQ, �siAi - priklju­
čiti, ujediniti, združiti, primije­
Aati
prim6tati �, -ajQ �, -aeAi � -
bacati (se) ustranu
prim6iati, -ajQ, -aeAi - priklju­
čivati, ujedinjavati, združivati,
mijeAati
prim�tati s�, -ajQ s�, -aeAi s� -
pojaviti se (slučajno)
prinesenie � 8. -prineseni dar,
žrtva; U8p. prinos..
prinesti, -sQ, -seši - prinijeti,
donijeti; položiti; prinijeti žr­
tvu; upotrijebiti, iskoristiti; na­
voditi
prinilmQti, -nQ, -neAi - nagnu­
ti, prikloniti, prignuti
prinositi, -oAQ, -osiši - donaAa­
ti; prinaAati (žrtvu); upotre­
bljavati, koristiti se
prinon., -a m . -žrtva, prineseni
' telj, predstojnik
dar, hostija; usp. prinesenie
prinošenie, -e s. - prinoAenje
(žrtve)
208
prinuditi, -uždQ, -udiAi - prinu­
diti, primorati
prinuidati, -ajQ, -aeti - prinu­
đivati, primoravati
priobr6sti, -�ĆQ, -� - steQ,
dobiti, privrijediti; prouzročiti
priobr6tati, -ajQ, -aeAi - stjeca­
ti, dobivati
priobr6telt.niln., -a m. - začet­
nik, pokretač
priobr6tenie, � s. - stjecanje,
dobitak, korist
priobr6t6lh, -a m. - dobitak, ko­
rist
priob..cavati �, -vajQ �, -vaeti
s� - saobraćati, komunicirati
priob..cati �, -ajQ �, -aeAi � -
sudjelovati; saobraćati, komu­
nicirati
priob..citi, -eQ, -eiAi - početi su­
djelovati; početi saobraćati, ko­
municirati
pripadati, -ajQ, -aeAi - padati
prema čemu, prikloniti se
pripasti, -adQ, -adeAi - pasti (na
koljena); pristupiti
priplesti, -etQ, -eteši - preple­
sti, splesti
priploditi, -oždQ, -odiši - roditi,
donijeti plod
pripod.obiti, -bJjQ, -biAi - sličiti,
odgovarati; uspoređivati
prip�i, �gQ, �žeAi - pripojiti,
spojiti; �ediniti
prip6vatt, -ajQ, -aeAi - pripj e­
vati, pjevati refren
pri�ti, -phnQ, -phneAi - sjedini­
ti, pripojiti
priPQt..nrr. prid. - koji je na
putu; usputan
prirazitt s�, -8ŽQ s�, -aziAi sQ -
udariti o Ato
priristatt, pririćQ, pririćeAi
pritrčavati, dotrčavati
prirok.., -a m. - nadimak
prisvoenie, � - prisvojenje;
8.
priključenje, sjedinjenje
prisvoistviti, -vljQ, -viAi - pri­
svojiti
prisv�d.. v. prisv�noti
prisv�nQti, -nQ, -neši, aor. pris­
v�d'h - uvenuti, usahnuti
priseUti s�, -ljQ �, -liši s� - na-
staniti se, naseliti se
priska v. priskil-.Ia
priskočiti, --eQ, --eiši -priskočiti
priskr-.b..n.. prid. - vrlo tužan
,
priskil..Ia, -y ž. - Priscila, os.
ime
209
prisno prilo - uvijek, nepresta­
no, vječno; istinski, prisno
prisnod6va, -y Ž. -Vazda Djevi-
ca, Bogotodica
prisnod6va6 V. prisnod6va
prisnost.., -i Ž. - vječnost
prisnonvrr.stnica, � ž. - vječ.
na družica
prisnosy prid. - vječni, nepre­
stani
prisnotekyprid. - uvijek tekući
prisn.. prid. vječan, trajan, ne­
-
prolazan; pravi, vlastiti
prisp6ti, �jQ, -eeši - prispjeti,.
doći
pristaviti, -vJjQ, -viši - pristavi­
ti, postaviti, namjestiti
pristavIenie, -e s. - dodatak;
zakrpa; postavljanje, odre­
đenje, namještanje; pristanak,
odobravanje; pristavIenie
domovr.noe - upravljanje,
uprava
pristavI6ti, --ejQ, -eeši - pristav­
ljati, postavljati, namještati
pristavr.nikr., -a m . - upravi­
pristanice, -as. -luka, pristani­
šte
pristati, -anQ, -aneAi -prići, pri­
stupiti; pristati, usidriti se,
iskrcati se; suglasiti se
priBtrIliiti, -AQ, -AiAi - prestra­
Aiti
pristrubn'b prid. - prestraAen;
strašan
pristroiti, -ojQ, -oiAi - pripojiti,
povezati, sjediniti; dobaviti
pristqpati, -I:\iQ, -aeAi - pristu­
pati, prilaziti
pristqpiti, -pljQ, -piAi -pristupi­
ti, prići
pristqplenie -a s. - pristup, pri­
spjeće, dolazak
pri8'bVbkupiti, -pljQ, -piAi - pri­
pojiti, povezati, sjediniti
pris&ieti, -seždQ, -sediAi - zadr­
žati se, ostati
prisetiti, �Q, �tiAi - posjetiti
prisecenie, -a s. - posjet; isku­
Aenje
pri�ga, -y ž. - prisega
pri�gnqti, -nQ, -neAi - dota­
knuti
pri�ienie, -a s. - dodirivanje,
doticanje; prisega
p�3ati, �žQ, �žeAi - prise­
zati
pri�ci (�), �Q (s�), �žeAi (�)
- dotaknuti
210
prisqditi, -QždQ, -QdiAi - o8uditi
pritvariti, �Q, �eAi - pridava­
ti, pribavljati, prilagati
pritvariti s�, �jQ 8�, �eAi � -
pripremati se, pripravljati ae
pritvoriti, -ljQ, -riAi - pridati.
pribaviti, priložiti
pritVOr'b, -a m. - trijem, pred·
volje
priteci, -ekQ, -ečeAi - pritrčava­
ti, dotrčavati; potražiti utoči.
Ate kod koga
priti, pridQ, prideAi, akt. part. -
prez. priAhd'b - doći, prići
pritok!. v. prit'bk'b
pritOr'b v. pretorii
prit'bk!., -a m. - karika
prit'bk'b prid. - oAtar; hrapav
prit'bča, � ž. - usporedba, para-
bola, priča, alegorija
pritbča v. prit'bča
pritekati, -I:\iQ, -aeAi - pritrča­
vati, dotrčavati, tražiti kod ne·
koga utočište
prit�ianie, � s. - stjecanje; do­
bit, posjed
pri�iati, -žQ, -žiši - steći, pri.
vrijediti
pritqiati, -I:\iQ, -aeši - mučiti
prihodati, -ždI:\iQ, -ždaeAi - do­
laziti, prilaziti
prihoditi, -oždQ, -odiAi - dolazi­
ti, prilaziti
prihod'b, -a m. - dolazak
prihoždenie, � s. - dolazak, na­
pad
pričaeti, -čajQ, -čaeši -očekivati
pričetati, -I:\iQ, -aeAi - prilagati,
pribrojiti
pričiniti, -njQ, -niši - pridružiti,
priključiti, pripojiti; opremiti
pričisti, -ČhtQ, -čhteši - pribroji­
ti, priračunati
pričitati, -ajQ, -aeši - priključi­
ti, pribrojiti, priračunatij pri­
znavati
pričbtbnik'b, -a m. - duhovnik,
klerik
prič�stie, -e s. - zl:\iednica; su­
djelovanje; nasljeđe, baština;
sudbina; dio, udio
prič�stiti S�, �cQ s�, �stiši s� ­
postati sudionik, uključiti se,
uzeti udio u čemu
prič�tbnik'b, -a m. - drug; su­
dionik
prič�stbn'b prid. - koji sudjelu­
je, prisutan
prič�canie, -e s. - pričest
211
prič�cati, -I:\iQ, -aeši - omoguća­
vati komu da sudjeluje, uklju­
čivati
prič�enie, -a s. - 8udjelovanje,
zl:\iednica; udio, primanje
priibd'b v. priiti
priiblbstvie, -e / priiblbstvo, -a
8. - boravak u tuđini; egzil
priiblbStvovati, -ujQ, -ueši -
boraviti u u tuđini, putovati u
tuđinu
prilblbcb, -a m. - došljak, stra­
nac
priibstvie, -e s. - dolazak; bora­
vak, prebivanje; napad; puto­
vanje u tuđinu
priib&tie, � s. - dolazak
pribmati v. priimati
priezniV'b prid. - prijateljski
prieZDb, -i ž. - naklonost, prija-
teljstvo, odanost
prietelb, -a m. - prijatelj
prieti, pri�jQ, priooši - biti na­
klonjen komu
prij�mJjq v. priimati
prij�ti, priimQ, priimeši - primi­
ti, dobiti, steći; dostići, postići;
uzeti, uhvatiti; ovladati, uzeti
koga u zaštitu; potrpjeti
prij�tie, -e s. - primanje, pri­
jam; dolazak, trpljenje
priJ�t1tprid. -primljen; ugodan
priJ�tJ.n... prid. - ugodan
probaviti, -vljQ, -viši - produ-
žiti
probiti, -ijQ, -ieši - probiti;
glavq probiti - raniti, ozlije­
diti glavu
problqditi �, -QždQ s�, -Qdiši s�
- počiniti preljub; potrpjeti
probosti, -bodQ, -bodeši - pro­
bosti
probrizlJ'lt, -a m. - zora, svita­
nje
pro�gnqti, -nQ, -neši -pobjeći,
uteći
provaidati, -ždajQ, -ždaeši -
pratiti, provoditi vrijeme
provesti, -edQ, -adeši _ provesti,
dovesti
provoditi, -oždQ, -odi ši _ prokaienie, � s. - guba
(do)pratiti; dovesti, dovoditi;
provesti, provoditi
provr6ti, -rQ, -reši - prodrijeti
proV'h, -a m. - Prob, os. ime
proV'h8trqbiti, -bljQ, -biši _ za-
trubiti
prov6cati, -ajQ, -aeši - (pro)go- prodlr.žiti, -žQ, -žiši - produžiti
voriti; objaviti, objavljivati; pro- · prodrqžiti, -žQ, -žiši - probosti,
glasiti, proglašavati
212
provHti, -v�jQ, -vAeši - prop�
havati
propn6ti, �jQ, ,�eši - proga.
njati, �erati
proglagolati, -IjQ, -liši - prop
voriti, spomenuti
proglasiti, -8ŠQ, -asiši - uzbudi­
ti, ogorčiti; pretkazati; pjevati.
pred kime
progn6vanie, � s. - ljutnja,
srdžba, uzbuđenje, ogorčelije
progn6vati, -ajQ, -aeši - razlju­
titi
progoniti, -njQ, -niši - progoni.
ti, proganjati; pro�erivati; slio
jediti
progonenie, � s. - progon
prolJ'ltnati, proženQ, proženeši -
prognati
prodanie, � s. - prodaja
prodati, -amb, -asi - prodati
proda6ti, -ajQ, -aeši -prodavati
prodh.žati, -ajQ, -aeši - produ-
žiti, širiti
prodlr.ženie, � s. - dužina, pro-
duženje, širenje
prodrijeti
prodr.Uti, -IjQ, -liši - produljiti,
rastegnuti
prozviten. II. prezviten
promati, -ajQ, -aeši - progle­
dati, prozirati; predviđati ,
prozorr.n... prid. - oprezan; pro­
nicav, vidovit
proz...vati, -zoVQ, -zoveši - pro­
zvati, nazvati
prozr.rinie, � B. - povratak
vida; predviđanje; odluka
prozr.riti, -rjQ, -riši -progledati
pro�bati, -ajQ, -aeši - klijati,
nicati
proz�benie, � s. klica, mladi­
-
ca, izdanak
proz�bnqti, -bnQ, -neši - pro­
klijati, niknuti
proiti, -idQ, -ideši - proći; proši-
riti se
prokažen1> prid. - gubav
prokaza, -y ž. - zlo, zao duh;
guba
prokaziV'hprid. - lukav, pokva­
ren
prokaziti, -ažQ, -aziši - upropa­
stiti, uništiti
prokazr.16ti, �jQ, �eši - splet­
kariti
213
prokazr.stvo, �a B. - lukavost,
spletka, prevara
proldmen..., -a m. - prokimen
(kratak stih iz psalama koji se
čita prije Evanđelja u Istočnoj
crkvi)
proklinati, -ajQ, -aeši - kleti,
proklinjati i
prokl�ti, -lbnQ" -lbneši -.:.. prokle­
ti, ekskomunicirati
prokopati, -ajQ, -aeši - proko­
pati
prokoj�pril. -�adaJje, ubuduće
prokuda, -y ž. -'- uništenje, raza­
ranje; ljaga; oskvrnjenje
prokuditi, -uždQ, -udiši - uni­
štiti, oštetiti
prokudr.nik"', -a m. - upropa­
stitelj, uništavatelj
prokudr.n... prid. - štetan
prokuždati, -ajQ, -aeši - uništa­
vati, oštećivati
prok..., -a m. - ostatak
prokyi, proka�, prokoe prid. -
(pre)ostali, (pre)ostala, (pre)­
ostalo
prolivati, -ajQ; -aeši - prolije-
vati
proliti, -ijQ, -ieši - proliti
proli�nie, � s. - prolijevanje
proli6ti, -1�jQ, -l�eši -prolijevati
prologos'b, -a m. - prolog
prom'blmQti s�, -nQ s�, -neAi s�
- raAiriti, rasprostraniti, ra­
zglasiti
promysliti, -yAljQ, -ysliAi - po­
brinuti se
promysh" -i ž. - namjera, naka­
na, promiAljenost; providnost;
skrb
promysl..nik'b, -a m . - skrbnik,
učitelj
promyšlfJi, -a m. - skrb, briga
promyšleme, � s. - namjera,
nakana; providnost; skrb, briga
pronesti, -8Q, -seAi - proAiriti,
pronijeti, rasprostraniti
pronisti, -nbZQ, -nbzeAi - probo­
sti, prodrijeti
pronositi, -noAQ, -nosiši - pro­
nositi, širiti
pronr.znQti, -znQ, -zneAi - pro­
biti, prodrijeti, probosti
pronyriV'b prid. - zao, podao,
zloban
pronyrie, � s. - zlo, podlost,
zlobnost, lukavost
pronyriti, -IjQ, -riši - postići lu­
kavstvom
pronyr'b, -a m. - zlo
pronyrr.stvo, -a s. - zlo, pakost
214
proobražeme, � s. - uvod, po.­
četak; prikazivanje, slika
proobraziti, -a!Q, -aziAi - pre.­
dočiti, predstaviti, pokazati
proobrazovanie, � s. - uvod,
početak; primjer, uzor
propadr. / propast.., -i Ž. - I»'
nor, provalija, jama
propinati, -ajQ, -aeAi - rasteza­
ti, razapinjati, napinjati
proplakati �, -lačQ s�, -lačeAi �
- proplakati, rasplakati se.
propovfJdanie, � s. - proglas;
zagovor; propovijedanje; pred­
vidanje
propovfJdatel.., -a m . - glasnik,
propovjedatelj, proglasitelj
propovfJdati, -ajQ, -aeAi - pro­
glašavati; pretkazivati; propo­
vijedati; zagovarati
propovfJdovati, -ujQ, -ueAi -
proglaAavati, zagovarati
propovfJdr., -i Ž. - proglas, pro­
povijed
propovfJdr.nik'b, -a m. gla­
-
snik, propovjednik, proglasi­
telj
propovfJdfJti, -vemb (-vede),
-vesi -proglasiti, prop�vijeda-­
ti, pretkazati
pro�ti, -pbnQ, -pbneAi - raste­
gnuti, razapeti, napeti
pro"tie, � s. - raspeće
proraziti, -ra!Q, -raziAi - udari­
ti, probiti
prorazumfJvati, -ajQ, -aeAi - ra­
zumijevati
prorastiti, -aćQ, -astiAi -uzrasti
prorečeme, � s. - proricanje,
proročanstvo, pretkazanje;
usp. proricanie
proreci, --ekQ, -ečeAi; aor. pro­
reh'b - proreći, pretkazati
proricanie, � s. - proricanje,
proročanstvo, pretkazanje;
usp. prorečeme
proricati, -ičQ, -ičeAi / -ajQ, -aeši
- proricati, pretkazivati; do­
bavljati, pribavljati
prorokr., -a m. - prorok
proročica, � Ž. - proročica
proroč.. / proročr.sk'b prid. -
proročki
proročr.sky prilo - proročki
proročr.stvo, -a m. - proročan­
stvo, proricanje
proročr.stvovati, -ujQ, -ueši -
proricati, pretkazivati
prosaditi, -aždQ, -adiši - rastr­
gnuti, razbiti
215
prosvora, -y ž. - pričest, hostija;
usp. prosfora
prosvr.tfJti, -bĆQ, -VbtiAi - razja­
sniti, pojasniti; javiti se
prosvfJtiti, �Q, �tiAi - prosvi­
jetliti, zasjati; rasvijetliti, ot­
kriti
prosvfJcati, -ajQ, -aeAi - pro­
svjetljavati, svijetliti; pojaAnja­
vati, otkrivati
prosvfJceme, � S. - svjetlo, pro­
svjetljenje; razjaAnjenje; pojav­
ljivanje
prositel.., -a m. - prosjak
prositi, proAQ, prosiši - moliti,
prositi, zahtijevati; željeti; pi­
tati
prosifJti, �jQ, �Ai - zasjati
proskup..stvo, -a S. - potkuplji­
vost
proslaviti, -vljQ, -viši - proslavi­
ti, učiniti slavnim, veličati; ra­
zglasiti
proslavl�ti, �jQ, �Ai - proslav­
ljati, činiti slavnim, veličati;
razglaAavati
proslutie, � S. - slava
proslr.ziti, -bŽQ, -bziAi - propla­
kati, rasplakati se
proslyšati, -šQ, -Aiši - pročuti,
ponovno čuti
prosmi6ti�, -m�jQ �, -m�Ai s�
- nasmijati se
pro8Dll"aidati, -ždajQ, -ždaeši ­
nagrdivati
prostiti, prOĆQ, prostiši - otpu.
sti�ij osloboditi '
prosto prilo - jednostavno,
samo; usp. prost�
prostovl..... prid. - gologlav
prostostIt, -i ž. -jednostavnost,
čednost, bezazlenost
prostranie, -e s. -prostranstvo;
iskrenost, otvorenost
prostraniti, -njQ, -niši - raširi·
ti, proširiti (prostorom)
prostrano prilo - prostrano, ši­
rokOj iskreno
prostran... prid. - prostran, ši-
rok; iskren, otvoren
prostranr.no V. prostrano
prostranItD... V. prostran...
prostraDlt8tvo, -as. - prostran-
stvo; iskrenost, otvorenost
prostr�ti, -t'b:rjQ, -t'breši - pro­
strijeti, raširiti, ispružiti, pru­
žiti, uspraviti
prost... prid. - jednostavan, is­
kren, otvoren; uspravan
prostyni, � Ž. - bezazlenost, ne­
dužnostj jednostavnost; oprost,
oproštenje
216
prost6 prilo jednostavnoj usp.
- protiVl>nik..., -a m. - protivnik,
prosto
prostora, -y ž. - hostija, pričest;
usp. prosvora
prosypati, -pljQ, -pleši / -ajQ, -
aeši - prosuti, prosipatij rasu­
ti, rasipati
pros6kati, -ajQ, -aeši - sjea,.
prosijecati
pros6sti �, pros�Q s�, pros�eši
s� - raspuknuti se, prsnuti
pros66ti, -s�jQ, -s�eAi -prosijati
protasii, -a m . - Protazij(e), 08.
ime
protu... V. protuii
protvariti, -r�jQ, -r�eAi - pri­
premiti
protesati, -eiJQ, -eAeši - razbiti,
razlupati
protiviti �, -vljQ s�, -viši � -
usprotiviti se, protiviti se; odu­
prijeti se, odupirati se
protivlenie, -e s. - protivljenje,
suprotstavljanje; neposluAnost
protivleti �, -ejQ, -eeši � - pro­
tiviti se, odupirati se
protivo prijed. s D - protiv; pre­
ma, s obzirom na
protiV'JJ / protiVI> prijed. 8 D i
prilo - protiv
neprijatelj
protiVl>ničlt prid. - protivnički,
neprijateljski
protiVItDO / protiVl>n� prijed. s
D i prilo - protiv; suprotn,o
protivltn... prid. - protivan, su­
protan; neprijateljski; nepo­
slušan
protiVlt8tvo, -a s. - protivljenje;
zla sudbina, nesreća
protivQ prijed. s D i G - protiv,
nasuprot, ususret
protl...kovati, -ujQ, -ueAi - istu­
mačiti, objasniti
protngDQti, -nQ, -neAi - rastr­
gnuti, razoriti, raskinuti
Protrl>3ati, -ajQ, -aeAi - raski­
dati
prot�gDQti, -nQ, -neAi - prote­
gnuti, ispružiti
pro�žltno prilo - s naporom;
snažno
prouvedeti, -Vemb, -vesi - una-
prijed znati
proučati, -ajQ, -aeAi -poučavati
profit..., -a m . - prorok
probladiti, -aždQ, -adiAi - ohla-
diti
problaždenie, -e s. -osvježenje
21 7
prohoditi, -oždQ, -odiAi - prola­
ziti, Airiti se
prohoždenie, -e s. - prolaz, pri­
jelaz
procvisti, -VbtQ, -vbteši - pro­
cvaSti, procvjetati
procvitati, -ajQ, ,-aeši - procva­
sti, procvjetati
pročee prilo - dalje, nadalje
pročU prid. - ostali, drugi; slje­
deći
pročl>nii / prooltnyi prid. -
ostali, drugi
proeenie, -e s. - oproAtenje,
oprost
prošenie, -e s. -molitva, molba
proiibati �, -ajQ s�, -aeAi � -
klijati, nicati, izbijati
pr'l>voV'JJzleženie / Pr'l>voV'JJ­
zl�ganie, -e s. - sjedenje za
stolom na počasnome mjestu
pnvozl>dan... prid. - prvi stvo-
renj usp. prltvos...tvoren
pr'l>voe priZ. - isprva, prvo, na
početku, ponajprvo
pr'l>vomQČenik'l>, -a m . - prvo­
mučenik
pnvomQČenica, � Ž. - prvo­
mučenica
pnvorodl>cb, -a m. - prvorode- '
nac
pn.V08'1>tvoren'h prid. - prvi
stvoren; usp. pn.vozbCian'h
pn.vyi, pn.va�, pn.voe red. broj
- prvi, prva, prvo
pn.WllhCb, -a m. - prvorode- .
nac, prvenac
pn.v� prilo - prije, ranije, prvo;
ponajprije, prvi put
pn.pbrice V . poPbriee
pn.si, -ii Ž, pl. t. - prsa
pl'bStenb, -a m. - prsten
Pl"hSt'h, -a m. - prst
Pl"hStb, -a m. - prah, zemlja
Pl"hStbD'h prid. - od praha; ze-
mljani
pn.tiCb, -a m. - krpa, dronjak
pn.V6IlhCb, -a m. - prvorođenac,
prvenac
pn.t'h, -a m. - komad tkanine,
stijenj
pribivati, -ajQ, -aeši - lomiti,
slamati
pribiti, -ijQ, -ieši - prelomiti,
slomiti
priblBgb prid. - predobar, vrlo
dobar
priblažen'h prid. - blagoslov­
ljen, blažen
pribrati, -bOljQ, -boreši - nad­
vladati, svladati, pobijediti
218
pribyvanie, � 8. - život; prebi­
vanje; ustrajnost
pribyvati, -ajQ, -aeši - živjeti.
prebivati, boraviti
pribyti, -bQdQ, -bQdeši - poži·
vjeti, proboraviti, opstati, us­
trajati
privelik'h prid. - prevelik
privesti, 1 pr�vedQ, pr�vedeši -
prevesti (prevedem ... )
pr�vesti, 2 pr�vezQ, pr@vezeši -
prevesti (prevezem ...)
pr�vitati, -ajQ, -aeši - preseliti
priviti, -ijQ, -ieši - zamotati,
uviti
privl6C1, -1�kQ, -lečeši - prevu­
ći; skloniti
pr�vratiti, -ačQ, -atiši -prevali.
ti, oboriti, prevrnuti; okrenuti,
promijeniti; upotrijebiti
privracati, -CajQ, -eaeši - pre­
valjivati, obarati, prevrtati
privriditi, -reždQ, -rediši
oštetiti
priV'hZVbriti, -rjQ, -riši - uza­
vreti, zakipjeti
priV'hziti, -idQ, -ideši - nadići,
prevladati, prijeći
priV'hznesti, -SQ, -seši - uzvisi­
ti, uzdići
priVbZnositi, -oŠQ, -osiši -podi­
zati, uzdizati
priV'hshoditi, -oždQ, -odiši
nadvisiti, nadmašiti
pr�vysprbDb prid. - najviši
privyiii/privyibDb prid. - naj-
viši
privha, -y ž. - zastor
pr�dČbD'h prid. - vječan
pr�grad.iti, -aždQ, -adiši - ogra-
diti
pri�ienie, -EJ S. - grijeh, po­
greška, zabuna
pr�gr�iiti, -šQ, -šiši - griješiti
pr�gybati, -ajQ, -aeši - svijati,
pregibati
pr�gyni / pregyne, � Ž. - divlji
gorski kraj
pregqcb.nica, � Ž. - citara
predaVbnik'h, -a m. - izdajnik;
usp. pridaditelb
� pr�daditeleV'h prid. - izdaj ni­
kov
predaditelb, -a m. - izdajnik;
usp. pridaVbnik'h
pridanie, �s. -isporuka; tradi­
cija, predanje; žrtvovanje
pridanbnik'h, -a m. - izdajica,
izdajnik
219
pridateib, -a m. - izdajica, iz­
dajnik
pr�dati, -damb, -dasi - predati
priddnie, -EJ S. - predaja, ispo­
ruka; tradicija, predanje; iz­
daja
pr�daeti, -ajQ, -aeši -predavati,
isporučivati, povjeravati; usta­
novljavati; otpravljati se kamo;
žrtvovati
pride16vati, -vajQ, -vaeši - po­
bjeđivati, nadvladavati
pr�deleti, -lejQ, -l�ši - pobije­
diti, nadvladati
pr�di prilo - ispred, naprijed,
sprijeda
pridiVbn'h prid. - predivan, ču­
desan
pridobro prilo - predobro, izvr­
sno
predobn. prid. - predobar, vrlo
dobar, izvrstan
predoievati, -ajQ, -seši - pobije­
diti, nadvladati
predol�nie, -EJ S. - pobjeda
predoi6ti, -lejQ, -leeši - pobije­
diti, nadvladati
pridrap prid. - skupocjen,
dragocjen
pricln.iati, -žQ, -žiši - držati u
svojim rukama; vladati. j pridr-
žavati se
prid... prijed. s A i I - (is)pred;
prije
prid...bon.nik'h, -a - borac
m.
na prvoj liniji
prid....varlti, -rjQ, -riti -pretho­
diti; preteći, prestići
prid...varlJti, -rejQ, -reeši -
prethoditi; pretjecati, presti­
zati
prid....vesti, �Q, �eši - dove­
sti
prid.'itdvorie, --il s. - predvorje
prid...z...vanie, --il s. - počasno
mjesto za stolom
prid...izvoditi, -aždQ, -adiši -
svjedočiti
prid...iti, -idQ, -ideši - prethodi­
ti, ići pred kim
prid�ti, -gajQ, -gReši - pred­
lagati; stavljati ispred
prid...leiati, -žQ, -žiši - ležati
pred kim/čim
prid...loienie, --il s. - stavljanje,
prinošenje; odredba; namjera;
napor
prid...loiiti, -žQ, -žiši - predlo­
žiti, staviti ispred
220
prid...pb.č.n... prid. - borac na
prvoj liniji
prid"'pokazati, -kažQ, -kažeši
- prije pokazati
prid....polagati, -gajQ, -gaeši -
stavljati ispred
prid"'postaviti, -vljQ, -viši -
pretpostaviti, postaviti ispred;
donijeti jelo na stol; dovesti
prid...pos...lati, -8"bljQ, -8"bleši -
poslati prije; izaslati
prid....Pbsanie� --il s. - primjer,
uzor
pr�d...reci, -rekQ, -rečeši - reći
prije
prid...staviti, -vljQ, -viši - stati
ispred; prisustvovati; . služiti,
pomagati
prid...stati, -anQ, -aneši - stati
ispred; pomoći
pridwtolie, --il s. -počasno mje­
sto za stolom
prid...st�ti, -ajQ, -aiši - stajati
ispred; nazočiti, prisustvovati;
služiti, pomagati
prid.�anie, -a s. - predsje­
danje
prid'h8&ti, -s�Q, -�eši - zau­
zeti počasno mjesto za stolom
prid...teci, -tekQ, -tečeši - pre­
bjeći, pobjeći pred kim/čim
prid...teča, � ž. - preteča, koji
ide pred kim/čim
prM...hoditi, -hoždQ, -hodiši -
poći naprijed
prM. v. prid...
prid.n. prid. - prednji, pret­
hodni, raniji, prvi, glavni
pri�rati, -derQ, -dereši - ra­
strgnuti
prM�d... v. prad�d...
prid�b., -a m. - granica; kraj,
predio
prid�ti / prid��ti, -dejQ, -deeši
- braniti
pr� v. priide
priiasati, -sajQ, -saeši - užasa­
vati se
priide prijed. s G i prilo - prije,
pred; isprva, ranije, prije, dav­
no
pr�idebyvyi prid. - prijašnji
priideV'hzleganie, --il s. - poča­
sno mjesto za stolom
priidezvanie, --il s. - prethodni
poziv
priide(na)rečen... prid. - prije
spomenuti
prižde8V�cen...prid. - prethod­
no posvećen
priždesyi prid. - prijašnji
221
priid_danie, --il s. - počasno
mjesto za stolom
prii�nik:J" -a m. - kormilarov
pomoćnik
prii�n.prid. -prijašnji, stariji
prizon.no prilo - prezirno, dr­
sko
prizon.stvo, -a s. - prezir, dr­
skost
priz�nie, --il s. - nadzor; oma­
ška, propust
priz.riti, -rjQ, -riši - promotri­
ti, promatrati; previdjeti, pre-
.
vidati
pr�izlihapril. - to više, štoviše
priiznuriti, -rjQ, -nši - preva­
riti
pr�imati, preemljQ, preemleši -
primati, prihvaćati
priimbnik..., -a m . - nasljednik
priispocb.n. prid. - najdonji,
najniži, najdublji, podzemni
priiti, preidQ, preideši - poći, ot­
putiti se; prijeći, proći, otići
pr�klada, -y ž. -poprečna greda
priklan�ti, --iljQ, --ileši -naginja­
ti se, klanjati se·
priklonenie, --ils. - naklon, kla­
njanje
prikloniti, -njQ, -niši - nagnuti,
pokloniti se; prikloniti kol�­
n� - (po)kleknuti
priknmiti, -m.ljQ, -miši - na­
hraniti (do sita)
priknstiti, -bĆQ, -bstiši - pre­
križiti
prikrt.Cati, -ajQ, -aeši - prekri­
žiti
prikutiti, -ucQ, -utiši -ukrasiti
prilagati, -gajQ, -gaeši - prevr­
tati, obarati; mijenjati; otkla­
njati; prevoditi
prilaziti, -ažQ, -aziši -prelaziti
prilamati, -majQ, -maeši - lo­
miti, prelamati
prilivati, -ajQ, -aeši - prelijeva-
ti; preplaviti
pr�lih'h prid. - prekOInjeran
pr�licati, -ajQ, -aeši - varati
pr�liiJti (s�), -lejQ (sQ), -leeši (sQ)
- preliti (se), preteći
priJliiJti s�, -iejQ SQ, -ieeši SQ -
prelijevati (se), pretjecati
prilog'b, -a m. - proljev
priloženie, --e s. - promjena, iz­
mjena; prijevod
priložiti, -žQ, -žiši - prenijeti;
promijeniti; prevesti; obratiti
222
prilomiti -m.ljQ, -miši - prelo- ,
miti, slomiti
prilomlenie, --e s. - prijelom
pr�b..titi, -bĆq, -bstiši - preva­
riti, obmanuti, zavesti
pr�""tb, -i ž. - prevara, obma­
na, zabluda
prilbstbnik'h, -a m. - varalica
pril..cati, -ajQ, -aeši - varati,
obmanjivati, zavoditi
pril..cenie, --e s. - varka, ob-
mana
pril�p'h prid. - uzvišen
pril�sti, -lezQ, -lezeši - prijeći
priljubod�i, --e m. - preljubnik
priljubodiJiprid. -preljubnički
priljubodiJin'hprid. - preljubni
.priJjubod�istvo, -a s. -preljub
priljubod�istVbJl'h prid. - pre-
ljubni, preljubnički
priljubod�nie, --e s. - preljub
priJjubodiJiJti, --ejQ, --eeši - čini­
ti preljub
priJjuby, preljub-bve, preljub'bvi
ž. - preljub; priJjuby diJiJti
(tvoriti) činiti preljub
-;-
prilQkaV'h prid. - vrlo podao;
vrlo lukav
primetati, --eCQ, --eceši / -ajQ,
-aeši - premetati, pripadati
primilostiV'h prid. - premilo­
stiv, premilosrdan
priminovati, -ujQ, -ueši - pre­
koračivati, prelaziti; prolaziti
priminQti, -nQ, -neši - prekora­
čiti, prijeći; proći
primlbknQti, -nQ, -neši - umu­
knuti, zašutjeti
pr�mlbčati, -čQ, -čiši - zaAutje­
ti, prešutjeti
pr�moprijed. s D i G i prilo -pre­
ma, nasuprot
primoci, -ogQ, -ožeši - nadvla­
dati, svladati, pobijediti
pr�mraČbn'h prid. - posve ta­
man
pr�muditi, -uždQ, -udiši - pri­
čekati, počekati; oklijevati
priJm'hnog'b prid. - mnogobro­
jan, preobilan
primb prilo pravo, pravilno
-
primbdiV'h prid. - ovlaAten; ob­
vezan
primbnr. prid. - nasuprotan
primiJna, -y Ž. - promjena, iz­
mjena, razmjena
primiJniti, -njQ, -niši -promije­
niti, izmijeniti, zamijeniti
priJm�novati, -ujQ, -ueši - raz­
mijeniti, zamijeniti
223
primiJnr.nik'h, -a m. - sljMbe­
nik, nasljednik
primiJniJti �, -nejQ SQ , -nMi SQ
- mijenjati se
primiJriti, -rjQ, -riši - premjeri-
ti, izmjeriti
primiJtati V. primetati
primQdro prilo - vrlo mudro
priJmQdrostiti, -OCQ, -ostiši -
biti pametan, mudar
primqdrostb, -i Ž. - mudrost,
znanje
primqdrostbn'h prid. - koji se
odnosi na mudrost, znanje
primQdr'h prid. - vrlo mudar;
promišljen; umješan
pr�mQdriti �, --ejQ SQ, --eeši SQ ­
postati mudar, mudrovati
primQždriti � V. priJmQdriJ­
ti �
prinemaganie, --e S. - malo­
dušnost, obeshrabrenost
priJnemagati, -gajQ, -gaeši -
biti malodušan, izgubiti hra­
brost; iznemoći; biti nehajan
prinemoei, -ogQ, -ožeši - poČeti
se loše osjećati, klonuti
priJnesti, -sQ, -seši - prenijeti;
promijeniti, izmijeniti
 prinoienie, -e 8. - prinOšenje,
prenošenje
pr�bidAti, -iždQ, -idiši - učini­
ti što krivo, nanijeti štetu; pre­
zreti
p*blACi s�, -MkQ s�, -leČeši s�
- preobući se, presvući se
p*braienie; -e 8. promjena,
-
preobrazba, pretvorba
· preobraziti, -RŽQ, -aziši - pro­
mijeniti, preobraziti, pretvo­
riti
pr�brazovati s�, -ujQ s�, -ueši
s� - mijenjati se, pretvarati
prAodolAti, -lejQ, -leeši - pobije-
diti, na(ljačati
p*tbCb v. praotbcb
· prepacia v. prefaciA
prepirati, -ajQ, -aeši - gaziti,
obeščašćivati, oskvrnjivati; uv­
jeravati
· prepisati, -ajQ, -aeši -prepisati,
pripisati
prepiteti, -tejQ, -teeši - nahra­
niti, nasititi; udomiti, pobrinu­
ti se .
prAplavati, -vajQ, -vaeši - plovi­
ti preko, preplivati preko
prepladbnie, -e 8. samo podne
- ti, uvjeriti
prApluti, -lovQ, -loveši - preplo­
viti, preplivati
224
prepodobie, -e 8. - pravednost,
svetost
prepodobbn'b prid. - dostojan
poštovanja; svet; pravedan, ča­
stan
prepodobbnA prilo - pravedno,
sveto
prePokoitl, -kojQ, -koiši - umi­
riti, smiriti
prApoloviti, -vljQ, -viši - prepo­
loviti
prApolovlenie, -e 8. - polovica,
polovina
prepoAsati, -ajQ, -aeši / -oešQ,
-oeAeši - opasati se
prAprovaidati, -ždajQ, -ždaeši
- provoditi
preprovoditi, -voždQ, -vodiši -
provodliti (vrijeme)
preprost'b prid. - jednostavan,
iskren
preprostb / preproste prilo - preskvr'bnhJl'b prid. - nečist,
jednostavno, sasvim
preprqd- v. praprqd­
prepr.renie, -e 8. - nagovaranje,
uvjeravanje
prepbreti, -rjQ, -riši - nagovori.
prepeti, -pojQ, -poeši - slaviti
(pjesmom)
prereci, -rekQ, -rečešj - prekori­
ti, posvađati se
prericati, -ajQ, -aeši - nagova­
rati, uvjeravati
preroV'b, -a m. -jarak, pećina
prAroditelhJl'b V. prarodite­
lbn'b
prArezati, -režQ, -režeši -prere­
zati, razdijeliti
prerekanie, -e 8. - svađa, pre­
pirka; proturječje
prerekati, -ajQ, -aeši - nagovo-
riti, uvjeriti; proturječiti
presvAtw'b prid. - presvijetao
prAsv�t'b prid. - presvet
preseliti, -ljQ, -liši - preseliti,
iseliti, prognati
preselenie, -e 8. - preseljenje,
iseljenje
preselbnik'b, -a m. - doseljenik,
tuđinac
uprljan
preskočiti, -,čQ, -,čiši - presko-
čiti
preskrbbbn'bprid. -vrlo tužan
prAslaVbn'b prid. - preslavan
preslavne prilo - preslavno
pres1ušanie, -e 8. - neposluš-
nost, tvrdoglavost
225
prAsIUŠ8ti, -ajQ, -aeši - biti ne­
poslušan, tvrdoglav
prAspevati, -ajQ, -aeši - svlada­
ti, svladavati; prekoračiti, pre­
koračivati; nadmašiti, nadma­
šivati
prespAti, -pejQ, -peeši - svlada­
ti, nadmašiti, prekoračiti; uz­
nastojati
pre�ti, -pejQ, -peeši - svla­
davati, nadmašivati, prekora­
čivati
prestaviti, -vljQ, -viši - prenije­
ti, premjestiti, ukloniti, podi­
gnuti; ustvrditi; umrijeti
prestavlenie, -e 8. - premje­
štanje, preseljenje, uklanjanje;
smrt
prestavlAti, -IejQ, -leeši - pre­
našati, premještati; umirati .
prestareti (�), -rejQ (s�), -reeši
(s�) - prestarjeti
prestati, -anQ, -aneši - prestati;
stati pred koga/što
prestaeti, -tajQ, -taeši - presta­
jati
prestol'b, -a m . - sjedalo, stolica;
prijestolje; U8p. stol'b
prestoenie, -e 8. - nazočnost,
prisutnost; služba
priJstoflti, -ojQ, -oiši - stajati
(pred kim/čim); pomagati, slu­
žiti
prflstradati, -dajQ, -daeši /
-raždQ, -raždeši -trpjeti, patiti
priJstranflti �, -nejQ s�, -neeši
s� - naginjati, biti naklon
priJstqpati, -tYQ, -aeši - prelazi­
ti, prestupati
priJstqpiti, -pljQ, -piši - prijeći,
prestupiti
priJstqplenie, -e s. - prestupa­
nje, prijestup
priJstqpokl,tie, -e s. - lažna
prisega, krivokletstvo
priJStqpbnikb, -a m. - prijestu­
pnik, krivokletnik, otpadnik
pr�s�d�ti, -seždQ, -sediši - če­
kati u zasjedi
pr��ci, -sekQ, -sečeši -presjeći
priJ�3ati, -s�žQ, -s�žeši - presi­
zati, zahvaćati
priJsQciti, -čQ, -čiši - isušiti
priJtvareti, -rejQ, -reeši - mije­
njati, pretvarati
priJtvoriti, -rjQ, -riši - promije­
niti, pretvoriti
priJteei, -tekQ, -tečeši - preteći,
proći
prflti s� v. PbriJti s�
226
priJtirati, -tYQ, -aeši - piliti
prfltiti, precQ, pretiši - prijetiti;
prekoravati; zapovijedati; raz­
ljutiti se
priJtorii v. pretorii
priJton. v. preton.
priJtn.gnqti, -nQ, -neši - rastr-
gnuti
prfltn.3ati, -tYQ, -aeši - trgati
priJtn.pfJnie, -e s. - trpljenje,
patnja
priJtn.pflti, -pljQ, -piši - pretr­
pjeti, izdržati
priJtriJbiV'h prid. - znatiželjan
priJtriJti, -tbrjQ, -tbreši - prepi­
liti
priJt1.lmqti, -nQ, -neši - udariti
o što, spotaknuti se
priJtbDlbn1> prid. -posve taman
priJtflkati, -tYQ, -aeši - pretje­
cati
priJtykanie, -e s. - zapreka
priJtykati, -ajQ, -aeši - zapreči­
vati; spoticati se
priJfaci�, � ž. -uvodna molitva
prflhaidati, -ždtYQ, -ždaeši -
prelaziti
pr�hvaliti, -ljQ, -liši - hvaliti,
veličati, slaviti
prflhvalbnb prid. - hvaljen, veli­
čan, slavljen
pr�hodim1> prid. - prolazan,
prohodan
priJhoditi, -oždQ, -odiši - prela­
ziti, presizati, prolaziti
pr�hodbB1> prid. - prolazan,
prohodan
prflčist1. prid. - posve čist
prfJčuditi S" -uždQ s�, -udiši 8�
-jako se čuditi
prflčbstb, -i ž. - blagost, milost
prflČb8tbn1> prid. - prečastan,
častan
priJcedn. prid. - premilostiv,
milosrdan
priJCenie, -e s. - prijetnja; ka­
zna, odmazda; prigovor
priJflhati, preedQ, preedeši, aor.
preed'b / preedoh'b - prevesti
se, preploviti
priJe v. pr�žde
pr�j�ti, preimQ, preimeši -
(pre)uzeti, primiti; dobiti
pr�sti, pr�dQ, pr�deši - presti
p�tati, -tYQ, -aeši - tlačiti; za­
brinjavati
prqg'b, -a m. - skakavac
prqžati s�, -ajQ s�, -aeši s� -
pružati se, prostirati se
227
prqtie, -e 8. - pruće
psalbmOS'b v. psal1>m1>
psal1>m1>, -a m . - psalam
psal1>mb8k1> prid. - psalamski
PSal(1))tyrb, -a m. - psaltir
pustiti, pUĆQ, pustiši - pustiti,
osloboditi, otpustiti; poslati,
spustiti, ostaviti, dopustiti
pustota, -y ž. - praznina
pustoAb, -i ž. - raspuštenost, ne­
obuzdanost
pustoAbn1> prid. - prazan, uza­
ludan
pust1>prid. - pust, zapušten, na­
pušten, osamljen
pustyni, � ž. - pustinja, pustoš,
samoća; isposnica; pustošenje
pustynbnik1>, -a m. - pustinjak
pustynbn1> prid. - pustinjski,
pustinjački
pustynbsk1> prid. - pustinjski
pucati, -tYQ, -aeši - puštati, ot­
puštati, oslobađati; slati
pucenica, � ž. - iz braka otpu­
štena žena
p1>vanie, -e s. - nada, povjere­
nje, pouzdanje
p1>vati, -ajQ, -aeši - pouzdati se,
nadati se
p1>pbrice v· poPbrice
pvati, perQ, pereši - tući
p...al..tyn. 1). p.al(-.)tyn.
p..tem.cb, -a m. - ptiče, ptić
p-.tiab, -a m. - ptiče, ptić ' .
p..tica, � ž. - ptica
p-.tAru.cb l). p..tem.Cb
pltk..b, -a m . - smola, pakao
pbl'ati, perQ, perem - prhnuti,
uzletjeti
pbrinie, � B. - prigovor
pbriti I�, -rjQ s�, -riši � - prigo­
varati, svađati se
Pbri, � ž. - svađa, prigovaraI\ie;
sudski proces; problem, za­
preka
phlanie, � B. - nešto napisano
(tekst), pisaI\ie, pismo; UBp.
pysanie
phlati, pišQ, pišem - (na)pisati;
(na)slikati; (na)risati
PhlU prid. - pasji
phi", -a m. - pas
Phlhlky prilo - kao pas
pbtica 1). p..tica
pbCbl.., -a m. - smola
pbCblbn.. prid. - smolav, pun
smole
pi>Šenica, � ž. - žito, pšenica
pbŠeniČ..n.. prid. - žitni, pše­
nični
228
Pbienbn" 1). pbŠeničbn..
pysanie, � B. - nešto napisano
(tekst), pisanje, pismo; UBp.
phlanie
pytanie, � B. - istraživanje
pytati, -ajQ, -aeši - istraživati
�b, -a m . - pjevač
pAgotiVI> prid. - gubav
pAgoty, -'b ž, pl. t. - guba
pAnie, � B. - pjevaI\ie, pjev;
himan; počasna pjesma; UBp.
pAtie
pAniti, -njQ, -niši - pjeniti
pAny, -'b ž, pl. t. - pjena
pAnbn..prid. - zapjenjen, pjenav
pAn�ibnik.., -a m . - mjenjač
novca
pAn�3b, -a m . - novac, moneta
pAroVI> 1). priroVI>
pAlm., -i Ž. - pjevaI\ie, pjev; hi­
man; počasna pjesma
pAsnbn..prid. -koji se odnosi na
pjesmu, himan
pAstun.., -a m. - odgajatelj, nje-
govatelj
pAs..k.., -a m. - pijesak
pAtelb, -a m. - pijetao
pAti, pojQ, poeši - pjevati
petie, --e S. - pjevaI\ie, pjev; UBp.
penie
pAib prilo - pješice
�cb., -i Ž. - pedalj
�ta, y Ž.
- - peta
p�ti, pbnQ, pbneši - raspeti
p�tide�h, "tide�taA, "ti-
de�toe red. broj - pedeseti,
pedeseta, pedeseto
p�tikoltie, � B. - blagdan Du­
hova; UBp. "tbde�tbnica,
rusali�
p�tiko.tii, � Ž. -blagdan Duho­
va; UBp. p�tbde�tbnica, ru-
8ali�
p�tikostiin.. 1). "tiko8tbn..
�tiko8tiA 1). p�tiko8tU
p�tiko8tbn.. prid. - duhovski
p�h gl. broj - pet
229
"hka, -y ž. - Sveta Petka, OB.
ime; UBp. paraskeVl>gi(i)
p�hk.., -a m. - petak
"tbde�tbnica, � Ž. - blagdan
Duhova; usp. p�tikostie, "­
tik08tii, rusali�
p�tbdes�tbn.. prid. - pedeseti;
duhovski
p�tyi, "taA, "toe red. broj -
peti, peta, peto
PQto, -a B. - lanac, okovi
PQtb, -i m . - put, staza, prolaz
pqtbnik.., -a m. - putnik, prola-
znik
pqtbn.. prid. - putni
pqtbutro8iA, � Ž. / pqtblhltvie,
� S. - putovaI\ie
pQČina, -y Ž. - more; dubina
pironia, � Ž. - Pironija, OB. ime

bRP
r - slovo »rbCi«; . b . - broj 100,
. p . - broj 100
raba, -y ž. - slu�kinja, robiI\ia;
djevojka
rabii prid . - ropski, služinski
rabiiskr. prid. - ropski, služin­
ski; prisilni
rabičicb, -a m. - dječak; sluga
rabota, -y ž. - služeI\ie, poda­
ništvo
rabotanie, -e s. - služenje, po­
daništvo
rabotati, -ajQ, -aeši - robovati,
služiti
rabotbD'It prid. - služinski, pot­
čiI\ieni
rab'lt, -a m. - sluga, rob
rabynt, � ž. - sluškinja, ropki­
I\ia
230
rabbSk'lt prid. - ropski
ravvi neskl. m. - učitelju; usp
raV'hvi / ravr.vi
ravvuni v. ravvi / raV'hvi l
ravr.vi
raV'hvi / ravr.vi neskl. - učitelju.
usp. ravvi
raVbDO prilo - ravno, jednako,
isto
raVbDoestbstvr.D'It prid. - iste
prirode
ravr.DočbstbD'Itprid. - istovrije­
dan, jednako ugledan, jednako
častan
ravr.D'It prid. - ravan
ravr.DbStvr.De prilo - ravno, jed­
nako
radi prijed. s G - zbog, radij
togo radi / sego radi - radi
toga; česo radi - zašto; ego<­
že radi - radi I\iega, i zato
raditi, raždQ, radi�i - skrbiti se,
brinuti se
radovati �, -ujQ s�, -ue�i � -
veseliti se, radovati se
radostb, -i ž. - radost, veselje
radostbDo prilo - radosno
radost"D'It prid. - radostan
radoćia, � Ž. - radost
rad'lt prid: - radostan, veseo;
z'ltlu rad'lt - zlonamjeran,
zlurad
radbma V. radi
radeti, raždQ, radi�i -rado činiti
rsždati (�), -ajQ (s�), -aeši (s�)
- rađati (se)
rsždežeDie, -e s. - plamen,
0gaI\i, požar
rsždeci, --egQ, --ežeši - raspaliti,
ražeći
rsždie, -e s, zb. im. - šiblje
razareti, -rejQ, -reeši - razarati,
uni�tavati, rušiti
razbivati, -ajQ, -aeši - razbijati,
udarati (o zemlju), drobiti
razbiti, -ijQ, -ie�i - razbiti, srav�
niti sa zemljom
razboi, -e m. -razbojstvo, zločin
231
razboinik'lt, -a m. - razbojni�,
zločinac, ubojica
razboisk'lt prid. - razbojnički
razboistvo, -a s. - razbojstvo,
grabež
razbolenie, -e s. - oboljeI\ie
razboleti (�), -ljQ (s�), -lim (�)
- razboljeti se
razbegnQti 8�, -nQ s�, -nem � ­
razbježati se
razvariti, -rjQ, -riši - raskuhati,
rastopiti, rastaliti
razvesti, --edQ, --ede�i - razvesti
razvlačiti, -čQ, -čiši - razvlačiti,
razbacivati, rasipati, raznositi
razvoditi (8�), -oždQ (s�), -o�i
(s�) - razvoditi, rascijepiti
razvratiti, -acQ, -atiši - razruši­
ti, uništiti
razvracati, -ajQ, -aeši - rušiti,
uništavati, činiti opačine
razvracenie, -e s. - pokvare­
nost, razvrat, sablazan
razvr'ltzati, -ajQ, -aeši - rastva­
rati, otvarati
razvr'ltzenie, -e S. - uzbudeI\ie,
uzrujavaJ\je
razvresti, -rbZQ, -rbzeši - otvo­
riti, rastvoriti, razbiti
razvrici, -l"bgQ, -l"bžeši - odba­
citi, razbiti, rastvoriti
razv� prijed. G i prilo
8 osim;
-
samo, isključivo; razvil ace -
osim ako
razga V. rozga
razgarati �, -rajQ s�, -raeAi s� ­
razgarati se
razgn6vati, -ajQ, -aeši - ljutiti,
dražiti
razgn�viti, -vljQ, -viAi - raz­
gnjeviti, razljutiti, raspaliti
razgoriti s�, -rjQ s�, -riAi s� -
razgorjeti se, raspaliti se
razgrabiti, -bljQ, -biAi - razgra­
biti, opljačkati
razdriiati, -ajQ, -aeAi - razvezi­
razgrablenie, � 8. - grabež,
razdirati, -ajQ, -aeAi -trgati, de­
rati
razdon, -a m. - smutnja, skan­
dal
razdražiti, -žQ, -žiAi - razdraži.
ti, rasrditi; pobuniti se
razdraziti, -ažQ, -ažiAi - sruAiti,
spustiti; razbiti
razdrobiti, -bljQ, -biAi - razdro­
biti, usitniti
razdruiati, -ajQ, -aeiii - uniAta­
vati, ruAiti
razdruienie, � S. - ruAevina
razdruiiti, -AQ, -AiAi - razruAiti,
uniAtiti
vati, oslobađati, opraAtati
razli6enie, � 8. - rastanak, raz­
dvojba
razli6ie, � s. - razlika; inačica
raz1i6b prid. - različit, drukčiji;
usp. razli6bn'b
razli6b(no) prilo - različito; usp.
različb(n�)
raz1i6bn'b prid. - različit; usp.
razli6b
različb(n6) prilo - različito, ra­
zno; usp. različb(nb)
razlomiti, -mljQ, -miAi - razlo­
miti, slomiti
razli6ti s�, -lejQ s�, -leeši s� -ra­
zlijevati se
razlQka, -y Ž. - rastava, dijelje­
nje; usp. razlQČenie
razmyšl6ti, �jQ, �ši - smišlja­
ti, razmišljati
razm6žiti, �žQ, -žiši - otvoriti,
razmaknuti
razm6siti, �AQ, �siši - smiješa­
ti, uvesti u zabludu, sablazniti
razm6iati, -ajQ, -aeši - miješati,
uvoditi u zabludu, smućivati,
sablažnjavati
razoriti, -rjQ, -riši - razoriti,
istrijebiti, uništiti
razorenie, --e s. - razaranje,
istrebljivanje
razumičbno prilo - razumno;
usp. mQdr6, �no
razum'b, -a m . - razum, svrha,
spoznanje, mudrost
r8ZUDlbno prilo razumno, jas­
-

pljačka razlQČati, -ajQ, -aeši - rastav­ no; usp. mQdri, razumičbno

razgn.d�ti, �jQ, �eAi - uzoho­
liti se, postati drzak
razpnati, raždenQ, raždeneAi -
razagnati, razjuriti; sruAiti
razpnQti, -nQ, -neAi - razviti,
razmotati, raAiriti
razdavati, -ajQ, -aeši - razdava­
ti, razdijeliti
razdaVLnik'b, -a m. - rasipnik
razda6ti, -ajQ, -aeši - razdavati,
dijeliti
razdviženie, � S. - otvaranje,
otvor
razdriienie, � 8. - razrjeAenje,
oslobođenje, oprost
razdriiiti, -iiQ, -AiAi - oslobodi­
ti, razriješiti
razm.rati, -derQ, -dereši -rastr­
gati, razdrijeti
razd6liti, -ljQ, -liši - razdijeliti,
odijeliti, udijeliti
razd616ti, -lejQ, -leeA! - razdje­
ljivati, odjeljivati, udjeljivati
razd�enie, � 8. - dijeljenje, ra­
zlikovanje, nesuglasje
raziti �, -idQ s�, -ideši s� - razi­
ći se
ljati r8ZUDlbn'bprid. -razuman, mu­
razlQčenie, � s. - rastanak, di­ dar, poznat; razumbn'b byti
jeljenje; usp. razlQka - postati poznat
razlQČiti, --čjQ, --čiši - rastaviti; razum6vati, -ajQ, -aeši - razu­
razlikovati mijevati, znati, uočavati, pri­
razmesti, -etQ, -eteši - razme­ hvaćati, imati u vidu
sti, raAčistiti razum6nie, � s. - shvaćanje,
razmysliti, -yšljQ, -ysliši - raz­ razumijevanje, prihvaćanje
misliti, pomisliti razum6ti, --ejQ, �eši - razumje­
razmysl'b, -a m. - razmatranje, ti, uočiti, pojmiti, spoznati
razmišljanje razmatriti v. ras'bmatriti
razmyšlenie, � s. - kolebanje, razbno prilo -različito, odije­
premišljanje ljeno

232 233
razbD1» prid. - različit, odijeljen
razbDbStvie, --i!, s. / raZbDbstvo,
-a s. - razlika
razbDbStvovati, -ujQ, -ueši - di­
jeliti se, činiti razliku, razliko­
vati; izgoniti
rai, --i! m. - raj
raisk1» prid. - rajski
raka, -y ž. - grob, raka
ralo, -a s. - ralo; usp. oralo
rama, -y Ž. - Rama, zemlj.
ramo, -a s. - pleće, rame
rana, -y Ž. - rana, bolest; bijeda
rano pril - rano, ujutro
o rashoditi �, -oždQ s�, -odiši s�
raskaziti, -kažQ, -kaziši - sme-
tati
raska�ti s�, -ajQ s�, -aeši s� -
pokajati se; ogorčiti se
raskvreti, -rjQ, -reši - rastopiti,
razmočiti
raskolbD1» prid. - razdvojen, ra­
skolni
raskopavati, -vajQ, -vaeši - ra­
skapati, rušiti, iskapati
raskopati, -ajQ, -aeši - rasko­
pati
raslabiti, -bljQ, -biši ,.- oslabiti,
obnemoći
raslableD1» prid. - paraliziran,
uzet
234
raslaMti, --i!jQ, --i!eši - oslabiti
rasmaCriti, --i!jQ, --i!eši - razma­
trati
raspadati �, -<iajQ s�, -<iaeši s�
- raspadati se
raspalina, -y Ž. - rascijep
raspalinbD1» prid. -rascijepljen
raspaleDie, -a S. - uspaljenje,
strast
raspasti s�, -adQ �, -adeši s� -
raspasti se
raspinati, -ajQ, -aeši - raspro­
stirati
rasplaždati s�, -ždajQ s�, -ždaeši
S� - ploditi se, donositi rod
rasploditi �, -oždQ �, -odiši s�
- rasploditi se, donijeti rod
raspoD1», -a m. - križ
rasprašiti, -ŠQ, -šiši - rasijati,
razbacati
rasprostraniti, -njQ, -niši - ra­
sprostraniti, raširiti
rasprostriti, -tbrQ, -tbreši -..:...
prostrijeti, razaslati
raspri, � Ž. - razdor, raspra,
spor; usp. rasPbrinie
raspustbD'b prid. - raspusni, ra-
zvodni; k'bJligy raspustt.nyj,
- razvodni list
raspbl'bD1» prid. - proturječan,
raskolnički
raspbrinie, -a S. - raspra, spor,
razdor; usp. raspre
raspbriti, -rjQ, riši - prepirati
se, dvoumiti se
rasp�ti, -pbnQ, -pbneši - raza­
peti
rasPfPtie, --i! S. - razapinjanje,
raspelo
r88pQditi, -QždQ, -Qdiši - rastje­
rati
raspqtie, --i! S. - raspuće, ras­
križje
rastačati, -ajQ, -aeši - razbaci­
vati, tračiti
rastaeti, --i!jQ, --i!eši - rastapati
(se), razvodnjavati; zaustavlja­
ti se, stajati dugo vrijeme
rastvoriti, -rjQ, -riši - promije­
šati, rastopiti
rastvoreDie, --i! S. - smiješani
napitak; mješanac; raspored
rasti, rastQ, rasteši - rasti
rastislav.. / rasticb, -a m. - Ra­
stislav, os. ime; usp. rosti­
slav..
rastrošiti, ,šQ, ,šiši - potrošiti,
!. . rasuti (imanje)
rastn.gati, -ajQ, -aeši - rastrga­
ti, razoriti
235
rastn.gDQti, -nQ, -neši - rastr­
gnuti
rastn.ganie, --i! S. - rastrzanje,
deranje, komadanje
rastn.3ati, -ajQ, -aeši - rastrza­
. ti, rastjerivati, trgati
rastočiti, -ČQ, -čiši - razmetati,
rasuti
rast1», -a m. - stas, uzrast
rastbl�ti, --i!jQ, --i!eši - rastopi­
ti se
rastQpiti, -pljQ, -piši - razdijeli­
ti se
- razilaziti se, rasprostrani­
ti se
rashytiti, -YCQ, -ytiši - rastrga­
ti, razvući
rashyeati, -ajQ, -aeši - grabiti,
pljačkati
rasc�iti, -pljQ, -piši - rascijepi­
ti, rasjeći
ras'bmatriti, --i!jQ, --i!eši - mo­
triti
ras'bmotriti, -oerjQ, -otriši -
razmotriti
rasypati, -pljQ, -pleši - razasuti,
rasipati
raHdati �, -ajQ s�, -aeši � -
pucati
r�enie, -e s. - rasjek(otina),
razdioba
rasf!anie, -e s. - raspršenost, di- .
jaspora
rasqditi, -QždQ, -Qdiši - presu­
diti
r8SQidati, -ajQ, -aeši - suditi,
sporiti (se)
r8SQidenie, -e s. - zaključak
ratai, -e m. - orač, ratar, zemljo­
radnik
rat.., -i ž. - rat, bitka
rat..nik..., -a m. - ratnik, nepri­
jatelj
rat..niČbsk... prid. - protivnički,
neprijateljski
rat..n... prid. - ratni, bojni, ne-
prijateljski
rafail..., -a m. - Rafael, os. ime
rahava, -y ž. - Rahaba, os. ime
rahi(i)l... neskl. ž. - Rahela, os.
ime
račiti, -tQ, -tiši - htjeti, željeti,
izvoljeti
račiea, � ž. - blagajna, riznica
racenie, -e s. - rast, uzrast
racisti, racbtQ, racbteši - izraču-
nati, prebrojiti
raiiriti, -rjQ, -riši - raširiti (se),
rastvoriti (se)
236
raiir�ti, -ejQ, -eeši - širiti
rebro, -a s. - rebro; okrug
reveka, -y ž. - Rebeka, os. ime
red..., -a m. - kola
remenr., remene, remeni m. -
remen
remr.stvo, -a s. - umjetnost,
umijeće
retiti s�, recQ s�, retiši s� - natje�
cati se
ret.., -i ž. - revnost, gorljivost,
natjecanje, raspra
reci, rekQ, rečeši, imp. rbCi, rbCete
- reći, spomenuti; reCi na
kogo - okriviti (koga); blago
reci -hvaliti; reci � - (na)z­
vati se
rečenie, -e s. - riječ, govor, ime-
novanje
rivati, -ajQ, -eši - gurati
riza, -y ž. - odjeća, ruho, platno
rizbniea, � ž. - riznica
rizbno, -a s. - odjeća
rizbn... prid. - odjeven
rigeon..., -a m. - prostor, po­
dručje, regija
rikati, -ajQ, -aeši - vikati, jau­
kati
riml�nin... / rim�nin..., -a m,
mn. rimlene - Rimljanin; usp.
rumin...
rim..., -a m. - Rim, zemlj. ; usp.
rum...
rimr.sk...prid. - rimski, latinski;
usp. rum...sk...
rinqti �, -nQ s�, -neši � - gur­
nuti
ristati, ricQ, riceši - bježati
ritoriki�, � ž. - govorništvo; re­
torika
ritorr.sk... prid. - govornički, re­
torski
ritorbstvo, -a s. - oratorstvo,
ljeporječivost
rob... v. rab...
rovoam..., -a m. - Roboam, os.
ime
roV'JJ, -a m. -jama, rov
rOVbnik..., -a m. - ponor
rogozina, -y ž. - rogožina, hasu-
ra; pašnjak
rog..., -a m. - rog
roditelb, -a m. - roditelj, otac
roditelbniea, � ž. - roditeljica,
majka
roditelr.sk... prid. - roditeljski,
prirodan
roditelr.stvo, -a s. - rod, vrsta
237
roditi (�), roždQ (�), rodiši (�)
- roditi (se)
rod..., -a m. - rod, porod
rodr.stvo, -a s. - rođenje, porod,
urod, podrijetlo, pleme, narod;
v. roždr.stvo, roidenie
rožan... prid. - rogov
roždenie, -e s. - rođenje, plod,
pleme, narod; usp. rodbstvo,
roidr.stvo
roždie v. raidie
roidr.stvo / roir.stvo, -a s. - ro­
đenje, rođendan, narod; h·
nigy roidr.stva - rodoslov­
lje; roidr.stvo ogn..noe - pa­
kleni oganj; usp. rodr.stvo,
roždenie
rožr.c.., -a m. - rogač
rozga, -y ž. - grana, šiba, mla­
dica
rozr.stvo v. roždr.stvo
rok..., -a m. - rok, dogovoreni
termin
roman..., -am. - Roman, os. ime
rosa -y ž. - rosa, vlaga
rositi, roŠQ, rosiši - rositi, vlažiti
rostislaV'JJ , -a m. - Rastislav, os.
ime; usp. rastislaV'JJ / rastie..
rota, -y ž. - prisega, zakletva
rotiti �, rocQ s�, rotiši s� - kleti
(se), zaklinjati (se)
ruda, -y ž. - ruda, rudni
rumin"b, -a m. - Rimljanin; usp.
riml�nin"b
rum"b, -a m. - Rim, zemlj; usp.
rim"b
rum'bSk"b prid. - rimski; usp.
rimb8k"b
rum�n"b prid. - rumen
runo, -a s. - runo, krzno
rusali�, -ii ž. mn. - blagdan Du-
hova; usp. �tikostie, p�ti­
k08tli, �t&des�thEUca
rusalhn"b prid. - duhovski
ruti / rjuti, rovQ, roveši / revQ, re-
veši - rikati, urlikati, urlati
rufOVb prid. - Rufov
ruf"b, -a m. - Ruf, os. ime
rušiti, rušQ, rušiši - rušiti, uni-
štavati
l"bvati, nVQ, nveši - čupati, ki­
dati
l"bvat'bva, -y ž. - trganje, berba,
ljuštenje, guljenje
l"bvenik"b, -a m. - studenac; usp.
klad�3h
l"bVeEUe, -e s. - revnost, mar
l"bdl"b prid. - crven
l"bŽda, � ž. - hrđa
l"bzati, nžQ, nžeši - rzati
238
l"bp"btwe, -e s. - gunđanje, mr­
mljanje; usp. l"bp"bt"b
l"bp"btati, r'bp'bcQ, np'btiši - mr­
mljati, gunđati
l"bP"bt"b, -a m. - gunđanje, mr­
mljanje; usp. l"bp"btwe
I'bth, -i ž. - prednji ili zadnji dio
broda (pramac/krma)
rbVhEUV1> prid. - revan, uredan
I'bVhnitelh, -a m. - revnitelj, po­
bornik
I'bVhnie, -e s. - revnost, gorlji­
vost, svadljivost
rbVhnovati, -tijQ, -ueši - revno­
vati; biti ljubomoran
I'bVhn"b prid. - revan; ljubomo­
ran
I'bVhnosth, -i ž. - revnost, gorlji-
vost
ryba, -y ž. - riba
rybBrh / rybitVb, -a m. - ribar
rydanie, -e s. - ridanje, plač,
jauk
rydati, -ajQ, -aeši - ridati, gorko
plakati
rykanie, --e m. - rika, buka
rykati, -ajQ, -aeši - rikati
rylo, -a s. - motika, budak, sje­
kira
ryh.sk"b prid. - rilski (iz Rile,
zemlj.)
ryti, ryjQ, ryeši - kopati, rovati
rechk"b prid. - rijedak
r�za, -y ž. - urez, zarez
rezati, režQ, režeši - rezati, ure­
zivati, zarezivati
r�ka, -y ž. - rijeka, potok; m�ž­
du rekami - Mezopotamija,
zemlj.
repie, -e s. - čičak, čkalj
resnota, -y ž. - istina; vb resno­
ta / r�8notojq - zaista
resnOtiVb prid. - istinit, istin­
ski, pravi
resnotiVhn"b prid. -istinit, stva­
ran
rečiVb prid. - krasno:rječiv, lje­
po:rječiv
rečh, -i ž. - govor, jezik, izreka,
prigovor, stvar, činjenica; si­
rečh - to jest
r�čhnovati, -ujQ, -ueši - trebati
(od koga što)
reČhn"b prid. - riječni
239
reiiti, -šQ, -šiši - riješiti, oslobo­
diti, donijeti odluku
reeti, rejQ, reeši - pritiskati, gu-
rati
rjuti v. ruti
�d"b, -a m. - red, niz, poredak
rqgwe, -e s. - poruga, podsmi-
jeh
rqgati (8�), -ajQ (s�), -aeši (s�) ­
izrugivati (se), podrugivati se
rqg'h, -a m. - poruga, rug
rqžeEUe, -e s. - poruga, podsmi-
jeh
rqka, -y ž. - ruka, krak
rqkov�th, -i ž. - rukovet, snop
rqkOp(h)swe, -e s. - rukopis,
zadužnica, zapis
rqkotvoren"b prid. - rukotvo­
ran, stvoren čovjekovom ru­
kom
l"qČhn"b prid. - ručni

QSC
s - slovo » slovo«; . Q . - broj 200,
. c · - broj 200
sava, -y Ž. - Saba, zemlj.
savaamr.sk'b ,prid. - koji je iz
Sabe, sabejski
savaothoV'b prid. � Sabaotov
savaoth'b, -a m. - Sabaot, Bog
Sabaot, Gospod nad Vojskama
saditi, saždQ, sadiši - postaviti,
staviti; saditi
sadukei, -8 m. - saducej, pripad­
nik židovske vjersko-političke
stranke
sadukeisk'b prid. - saducejski
sad'b, -a m. - biljka; vrt
sakelarii, -8 m. / sakelan. / sa-
kelan., -a m. - blagajnik, riz­
ničar
salomi neskl, Ž. - Saloma, os. ime
240
samaranin'b v. samarenin'b
samareisk'b I samariisk'b prid.
- samarijski; usp. samarei­
sk'b
samarie, � Ž. - Samarija, zemlj.
samareisk'b prid. - samarijski;
usp. samareisk'b / samari­
isk'b
s8marenin'b, -a m, mn. sama­
rene - SamaIjanin, Samarita­
nac; prema samarie
samarem.sk'b prid. - samari­
tanski; prema samarie
samarenyni, � ž. - SamaIjan­
ka, Samaritanka; prema sa­
marie
samovidhne prilo - očevidno
samovicb.cb, -a m. - očevidac
samovlastb, -i Ž. - sloboda, slo-
bodna volja
samovlastbn'b prid. - samovo­
ljan
samovlastbcb, -a m. - samovla­
dar, monarh
samodn.žitelb I samodn.ŽbCb,
-ft m. - samovladar, monarh
samoizvolbn'b prid. - dobrovo­
ljan
samotvon.n'b prid. - stvoren
vlastitim rukama
samohotb, -i Ž. - vlastita volja,
slobodna volja
samohotbne prilo - po svojoj vo­
lji, dobrovoljno
sampson'b / samson'b, -ft m. -
Samson, os. ime; usp. sam'b­
son
S&m'b, sama, samo zam. - sam,
sama, samo
sam'bson'b, -a m. - Samson; usp.
sampson'b I samson'b
sam'bčii I s&mbčii, � m. - pre­
fekt, poglavar
sanovit'b prid. - otmjen, dosto­
janstven, plemenit
san'b, -a / -u m. - čast, dostojan­
stvo, status
san'bdalie, � Ž. - sandala
sapogb, -a m. - obuća, čizma;
usp. črevii
sarra, -y Ž.� Sara, os. ime
241
satornikb, -a m. - Satornik, os.
ime
sat'b, -a m. - sat, mjerica za žito
(12, 14 1)
svariti, -QQ, -rui - grditi; svađa­
ti se, prepirati se
svatbba, -y Ž. - svadba
svekry, svekrove, svekrovi Ž. -
svekrva
sverepovati, -ujQ, -ueši - svi-
repo se ponašati
sverep'b prid. - svirep, žestok
sverepbStvo, -a s, - svirepost
svinii I svinie, � Ž. - svinja
svirati, -ajQ, -aeši - pištati, zviž-
dati, svirati u frulu
Svin.cb, -a m. - svirač, frulač;
usp. SOPbCb
svirelb, -i Ž. - svirala
svitati; -ajQ, -aeši - svitati; sjati
svobaždati, -ajQ, -aeši - osloba-
đati
svoboda, -y ž. - sloboda
svoboditelb, -a m. - osloboditelj
svoboditi, -boždQ, -bodiši -
osloboditi
svobod'b / svobodb prid, neskl.
- slobodan
svobodbn'b prid. - slobodan
svoboždenie, -8 s. - oslobođenje
svoi, sv�, svoe zam. - svoj, svo­
ja, svoje; svoi si, svoe si (D) -
vlastit; svoi emu - njegovi
(članovi obitelji)
svoistvo, -a s. - osobina, osobi­
tost, osebujnost
svbnQti, -nQ, -neši - ustati rano,
uraniti
SVbtenie, -e s. - svjetlo, sijeva­
nje, žarenje
SVbteti (�), SVbCQ (s�), sVbtiši
(s�) - svijetliti (se), blistati (se)
svene prijed. s G i prilo - izvan;
mimo
svetilo, -a S. -zublja, luč, svjetlo
svetilbna, -y Ž. - svijećnica
svetilbnik'b, -a m. - svijećnjak,
svjetiljka; usp. svecilo, sve­
cnik'b
svetitelb, -a m. - svjetlonosac,
prosvjetitelj
svetiti (s�), svecQ (s�), svetiši (s�)
- svijetliti (se), sjati (se)
svetoV'bn'b prid. - svjetlosni
svetodaV'bcb, -a m. - darovatelj
v
svjetla
sVetoZ8rbn'b prid. - sjajan, svi­
jetao
svetonoSbn'b prid. - svjetlono­
san
242
sveh, -a m . - (danje) svjetlo; vi­
jek, svijet
svetbIo prilo - jasno, svijetlo
svetbloobrazbn'b prid. - koji
svijetli, jasan
svetblostb, -i ž. - svjetlo, svje­
tlost
svetblota, -y ž. - svjetlost; slava,
sjaj; usp. svetIbstvo
svetbl'b prid. - svijetao, jasan,
divan
svetb,stvo, -a S. - sjaj, radost;
usp. svetbIota
sveca, � ž. - svijeća
svecilo, -a S. - svjetlo, svjetiljka,
svijećnjak; usp. svecbllikJ., sve­
tilbnik'b
svecbnik'b, -a m . - svijećnjak;
usp. 8vetilbnik'b, svecilo
sv�tilice, 8 S. - svetište
- sevastie, � Ž. - Sebasta, zemlj .
sv�tilo, -a S. - svetinja
sv�titelb, -a m. - svećenik, bi-
skup
sv�titelbsk'b prid. - svećenički,
biskupski
sv�titi, sv�cQ, sv�tiši - svetiti,
posvećivati
sv�to prilo - sveto; usp. sv�te
sv�tosth, -i Ž. - svetost; sakra­
ment
sv�h prid. - svet; usp. sv�e­
(nb)n'b
sv�tbCb, -a m. - svetac
sv�tyni, � Ž. - svetinJa, svetište,
sakrament
sv�te prilo - sveto; usp. sv�to
sv�cati, -ajQ, -aeši - svetiti, po-
svećivati
sv�cenie, -e S. - posvećenje
sv�cenik'b, -a m. - svećenik
sv�cenomQČenik'b, -a m. - sve-
ćenik mučenik
sv�ce(nb)n'b prid. - svet; usp.
sv�h
se1 uskl./čest. - eto, gle
se2 v. sb
sevastiisk'b prid. - sebastenski,
sebastijski
segdapril. - tada
sedmericejQ / sedmoricejQ
prilo - sedam puta
sedmero / sedmoro zb . broj -
sedmero
sedmicejQ / sedmišbdi prilo -
sedam puta; usp. sedmerice ­
jQ / sedmoricejQ / sedmbkra­
ticejQ
sedmb gl. broj - sedam
243
sedmbdes�tbnyi, sedmbdes�­
tbnae, sedmbde�tbnoe red.
broj - sedamdeseti, sedamde­
seta, sedamdeseto
sedmbkraticejQ prilo - sedam
puta; usp. sedmericejQ / sed­
micejQ / sedmišbdi / sedmo­
ricejQ
sedmyi, sedmae, sedmoe red. -
broj - sedmi, sedma, sedmo
sekyra, -y Ž. - sjekira, bradva
seliko prilo - toliko
selik'b zam. prid. - takav, tolik,
tako velik
selice, -a S. - sjedište, boravište
selo, -8 S. - polje, njiva; zemlja,
područje
selunenin'b V. 8Olunenin'b
selUnb8k'b V. 801Unb8k'b
selbn'b prid. - poljski
sele prilo - sada; oh sele - od­
sad; do sele - dosad
sept�br'b / sept�brb, -a m. - ru­
jan
seraf'lDl'b, -a m. ili neskl. - sera-
fin
sestra, -y ž. - sestra
sestrbnb prid. - sestrin
setbno prilo - na kraju, napo­
sljetku; potpuno, posve
set..n... prid. - posljednji, zadnji,
konačan
si1 prilo - ovako
si2 V. s..
sidon... , -a m. - Sidon, zemlj.
sidollb8k... prid. - sidonski
sikera neskl. / siken, -a m. -
opojno piće
sikili�, � Ž. - Sicilija, zemlj.
siko prilo - tako; usp. tako
sikoV'b, sikova, sikovo zam. -
takav, takva, takvo; usp. si­
ceV'b, siceva, sicevo; SiCl.,
sica, sice
sikomori� V. sikomori�
sik'h V. sic..
sila, -y Ž. - snaga, sila; mn. - voj-
ska, čete
silvia, � Ž. - Silvija, os. ime
silen... V. si"'n...
silo, -a s. - zamka, klopka, omča
(za hvatanje ptica)
SilOStb, -i Ž. - sila, snaga
smno prilo - silno, jako; usp.
smn�
smn... prid. - silan, jak
smn� prilo - silno, jako; usp.
sib.no
simmah... , -am . - Simah, os. ime
simonoV'b prid. - Šimunov
244
simon... , -a m. - Šimun, os. ime
sina, -y Ž. - Sinaj, zemlj.
sinai, -e m. - Sinaj, zemlj.
sinaisk... / sineisk... prid. - si-
najski
sinr. prid. - taman, crnkast
sionoV'b prid. - sionski; usp.
sion.. / sion..sk...
sion..., -a m. - Sion, zemlj.
sioDlt / siollb8k... prid. - sionski;
usp. sionoV'b
sirota, -y Ž. - siroče
sin prid. - osirotio, ostao bez
oca i majke; ostatie siru -
sirotanstvo
sir'hk... , -a m . - svila
sirr.sk... prid. - sirski
sirr.sky prilo - sirski
siric.. čest. - to jest, naime; vje­
rojatno
sice V. siko
siceV'b, siceva, sicevo zam. -
takav, takva, takvo; usp. siko­
V'b, sikova, sikovo; sic.., si­
ca, sice
sic.., sica, sice zam. - takav, ta­
kva, takvo; usp. sikoV'b, siko­
va, sikovo; siceV'b, siceva,
sicevo
sice V. siko
sienie, -a s. - sijanje, sjaj
sieti, si�jQ, siooši -pružati zrake,
sjati; usp . s..eti
skakati, skačQ, skačeši - skakati
skandalisati, -sajQ, -saeši - sa­
blazniti
skandab / skandel..., -a m. -
sablazan, iskušenje
skvoze prijed. s A i prilo - kroz;
skroz
skvnna / skvr..na, -y Ž. - os­
kvrnuće; mrlja, nečistoća; usp.
skvnnost..
skvnnaV'hprid. -prljav, nečist,
pogan
skvnniti, -njQ, -niši - poganiti,
prljati, skvrniti
skvnnost.., -i Ž. mrlja, ljaga;
-
usp. skvnna / skvr..na
skvnn..n... / skvr..nr.n... prid. -
prljav, nečist, pogan
skvr..niti, -njQ, -niši - poganiti,
prljati, skvrniti
skima, -y Ž. - habit, redovnička
o(ljeća; redovništvo
skinii / skinie, � Ž. - šator
skinipa, -y Ž. - komarac
skinopigie, � Ž. - blagdan sje-
nica
sklabiti, -bljQ, -biši - smijati se
8kl�3" / sk'hl�3'" -a m. - sitan
novac, moneta
245
skovrada, -y Ž. - tava
skoze V. skvoze
skopiti (�), -pljQ ( �), -piši (s�)
- škopiti
SkOpbC.. , -a m. - eunuh
skoro prilo - skoro, hitro, usko-
ro, brzo; usp. skor�
skorota, -y Ž. - brzina
skoropisbC", -a m. - brzopisac
skon prid. - brz
skorpii / skonpii, -a m. - štipa­
vac, škorpion
skore prilo :- hitro, brzo; v'b
skore v. V'bskore; usp. skoro
skot..., -a m. životinja, stoka,
-
marva, blago; usp. skot�
skot'hn... prid. - životinjski
skot�, skot�te, skot�ti - životi­
nja, stoka, marva; blago; usp.
skot...
skočiti, -tQ, -tiši - skočiti
skrada, -y ž. - ognjište, oganj za
žrtvu
skrižal.., -i ž. - stijena, daska,
tablica; skrižal.. zav4l!ta -
Mojsijeve zapovijedi napisane
na tablicama
skrinica, � ž. - škrinjica, spre­
mnica za novac
sknbiti, .-bljQ, -biši - mučiti
skrJ.bb, -i ž. - tjeskoba, skrb,
tuga
skrJ.bbJlb prid. - tjeskoban, skr­
ban
skrhb�ti, -bljQ, -biši - skrbiti,
mučiti se, nastojati
sk.n.g'btati, -g'beQ, -gheeši - škr­
gutati (zubima)
skn,ibtati, -žbCQ, -žbeeši - škr­
gutati (zubima)
skrbibt'h, -a m. - škrgut
skumen'h, -a m. - lavić, mladi
lav; usp. Skimbn'h
skqd�b. / skqdolb V. skqdblb
skqdo prilo - oskudno
skqdostb, -i ž. - neimaština,
nužda; škrtost
skqd'h prid. - oskudan, škrt; po
skqdu - škrto
skqdbb., -a m. - glinena posuda,
lonac
skqdblbnikoVbprid. - lončarev
skqdblbnik'h / skqdelnik'h, -a
m. - Iončar, grnčar
Skqdbb.niČb prid. ::"" lončarski
skqdeti, --ejQ, --eeši - nestajati,
ponestajati; siromašiti
skimbn'h, -a m. - lavić, mladi
lav; usp . skumen'h
slabo prilo - slabo
· 246
Slabostb, -i ž. - slabost, nemoć,
oduzetost
slab'h prid. - slab, nemoćan
slabeti, --ejQ, --eeši - slabiti, osla­
biti
slava, -y Ž. - slava, dika
slaviti, -vljQ, -viši - slaviti, pro­
slavljati
slavosloviti, -vljQ, -viši - slaviti,
hvaliti (se)
slavlenie, -a s. - pohvala, slav­
ljenje
slavosloves(t)ie, -a S. - hvalo­
spjev
slavoslovie, -a S. - slavljeJ\je,
hvalospjev, veličanje
slaVbno pril, komp. slaVbnee -
slavno
slaVbne V. slaVbno
slaVbn'h prid. - slavan
sladostb, -i ž. - poslastica
sladbko prilo - slatko
slad'hk'h prid. - sladak; mio,
ugodan
slacb.ce V . slad'hko
slambJlbn'h prid. - slamnat
slana, -y Ž. - slana, iJ\je, mraz
slan'h prid. - slan
slastb, -i Ž. - slast, naslada, zado­
voljstvo
slastbn'hprid. - sladak, ljubazan
slatina, -y Ž. - močvara, blato,
slano tlo
slovesbn'h prid. - koji se odnosi
na riječ, Iječit; slovesbnae
drJ,ZOStb - smjelost, odvaž­
nost govora
slovo, slovese, slovesi S.riječ,
-
govor, razum; Sveto pismo, ho­
milija
slovoJjubr.cb, -a m. - ljubitelj
kJ\jiževnosti / znanosti, kI)jigo­
ljubac
slovopisatelb, ":a m. - pisac, lje­
topisac
slovenin'h, -a m, mn. slovene -
Slaven
slov�nbsk'h prid. - slavenski
slov�nbsky prilo - slavenski
slok'h V. S'hlok'h
sluga, -y m. - sluga
slugovati, -ujQ, -ueši - služiti
sluienie, -a s. - služenje, služba;
bogoslužje; usp. sluibba
sluiitelb, -a m. - sluga, posluži­
telj
sluiitelbnica, � Ž. - sluškiJ\ja,
poslužiteljica
sluiiti, -žQ, -žiši - služiti, dvori­
ti; baviti se (čime)
247
sluibba, -y Ž. - služba, služerije;
bogoslužje; usp. sluienie
sluzb, -a m. - sok; usp. 8Ok'b
sluti, slovQ, sloveši - pročuti se,
sloviti; zvati se, glasiti
slutie, -a S. - slava, dobar glas
sluh'h, -a m. - glas, vijest, glasi­
na; sluh; uho
slušati, -ajQ, -aeši - slušati; biti
poslušan
sl'hza V. slbza
sl'hnr.ce, -a S. - Sunce
sl'hnbČbn'h prid. - sunčev, sun-
čan
slyšanie, -a s. - slušarije
slyšati, slyšQ, slyšiši / -ajQ, -aeši
- slušati, čuti
slbza, � ž. - suza
slbziti, slbžQ, slbziši - suziti, pro-
lijevati suze, plakati
slbzbn'h prid. - suzan
slediti, sleždQ, slediši - slijediti
sledovanie, --es. -red, niz, redo-
slijed; po sledovaniju - re­
dom, po redu
sl�dovati, -ujQ, -ueši - slijediti,
ići za kim
sIed'h, -a m. - slijed; vb sled'h iti
- slijediti, ići za kim
81�m�, sl�mene, sl�meni s. - slje­
me
sl�pati, -pljQ, -pleši - skakati;
izvirati
sl�pota, -y ž. - sljepoća
sl�p1t prid. - slijep
sl�pJ>C'" -a m. - slijepac
slqb v. s...lqk..
smi�ti �, sm�jQ s�, smeeši s� -
smijati se
smokoV'bniea / smokovr.nica /
smok..vr.niea, �ž. - smokvi­
no drvo
smok...vin... / smok...vr.nič..n... /
smok...v..nič..sk... prid. -
sm9kvin
smoky, smok'bve, smok'bvi ž. -
smokva
smrad..., -I;l m. - smrad, zadah,
vonj
smradr.n... prid. - smrdljiv
sDJ.rbd..., -a m. - kmet
sDJ.rbd�ti, smrnždQ, smrndiši -
smrdjeti
smykati �, -ajQ s�, -aeši s� - mi­
ljeti, puzati, gmizati, vući se
smysl..., -a m. - smisao, razum,
mudrost; usp. s...mysl...
sm�ati s� v. smi�ti �
sm�h... , -a m. - smijeh
248
sm�6ti � v . smi�ti �
snaga, -y ž. - snaga, sila
snop..., -a m. - snop
sn...ha, -y ž. - snaha
sn�,..., -a m. - snijeg
so v. s...
sobiti �, sobljQ �, sobiši � -
biti osamljen, samovati
sobota, -y ž. - subota; usp. sq-
bota
sobotr.n... prid. - subotnji
sob..rati s� v. s...b..rati �
sodoma, -y ž. - Sodoma, zemlj.
sodoml�ne, -'b m. - Sodomljani
lIodomr.sb prid. - sodomski
sokačii, � m. - kuhar
sokol... , -a m. - sokol
sok..., -a m. - sok; usp. slUZI>
solilo, -a s. - pladanj, zdjela
solomon..., -a m. - Salamon, Sa-
lamun, os. ime; usp. solo­
mun...
solomon.. prid. - Salamonov,
Salamunov; salamunski; usp.
solomun..
solomun..., -a m. - Salamon, Sa­
lamun, os. ime; usp. solo­
mon...
solomun.. prid. - Salamonov,
Salamunov; salamunski; usp.
solomon..
solun... , -a m. - Solun, zemlj.
solun6nin..., -a m, mn. solunene
- Solunjanin
�lunr.sk... prid. - solunski
sOlun�nyni, � ž. - Solunjanka
sol.. , -i ž. - sol
sonr.mice v. s...nr.mice
sopr.e.. , -a m. - svirač, frulaš;
usp. svirr.eb
sotona, -y m. - sotona, vrag, đa­
vao
sotonin... prid. - sotonin, vražji,
đavlov
sotoninr.sk... prilo - sotonski
sotbnik... v. s...tbnik...
sofi�, � ž. - Mudrost, Sveta Pre­
mudrost i os. ime
spathar'b, -a m. - član osobne
straže
spekulator'b, -a m. - krvnik
spodobiti v. s...podobiti
spira, -y ž. - četa
spod... , -a m. skupina; na
-
spody -po skupinama, skupno
spolin... v. ispolin...
spyti pril. -bezrazložno, uzalud
249
s�ti (�), spejQ (�), sp&ši (s�) ­
pokretati (se) naprijed, uspije­
vati, biti koristan
s�h..., -a m. uspjeh, težnja, na­
-
stojanje, žurba; (s...) s�homr.
- rado, drage volje
�iiti, -šQ, -šiši - žuriti se
speibno prilo - žurno, hitro, hit­
no; odlučno uporno
sp�šbn... prid. - koristan, revno­
stan, gorljiv
spqd... , -a m. - posuda, mjera za
žito, spud
sraka, -y ž. - donja haljina, pot�
haljina; usp. sračica
sraky V. sraka
sramiti, -mljQ, -miši - osramoti­
ti, zastidjeti, posramiti
sraml�ti s�, -lejQ s�, -leeši s� -
sramotiti se, stidjeti se
sramotbn... prid. - sraman, sra­
motan; usp. sram..n...
sram..., -a m. - stid, sramota, be­
stidnost
sram..no prilo - sramno, sramot­
no; usp. sram..n�
sram..n... prid. - sraman, sramo­
tan; usp . sramotr.n...
srambn� prilo -sramno, sramot­
no; usp. sramr.no
sraein..., -a m. - Saracen
sracim.skh prid. - saracenski
sračica, � ž. - košulja; donja
odjeća, pothaljina; usp. sra1ul
srebro v. sbrebro
sn.banie, � s. - juha
sn.dobole, � ž. - rodbina, bli-
žnji
sn.dbce, -a s. - srce; središte
sn.dt.cevecb.cb, -a m. - pozna­
vatelj srdaca
sn.dJ.čbl1'b prid. srčan; srda­
- StarbCb, -a m. - starac, starje-
čan; sn.cb.čbnae boleznb -
bolest srca
sn.dobole v. sndobol�
sr&cb.ce v. sncb.ce
srbdlJČbn'b v. sn.dJ.čbn'b
srna, -y Ž. - srna
snp'b / Srbp'b, -a m. - srp
srebro v. sbrebro
sreda, -y ž. - sredina; po srede
- usred
sredbnb prid. - srednji
srede prilo i prijed s G - po sredi-
ni, u sredini; usred
ssarii V. assarii
stavilo, -a S. - vaga
staviti, -vljQ, -viši - staviti, po­
staviti, ostaviti; ustanoviti
stavleti, -lejQ, -leeši - stavljati,
postavljati, graditi; podizati
250
stadU, � m. - stadij (mjera za
dužinu, 180 m), osmi dio rim­
ske milje
stado, -a S. - stado
stanie, � S. - zid, ograda, plot
stan'b, -a m. - stalno mjesto, 10-
gor, tabor; stanje
starica, � Ž. - starica
starostb, -i ž. - starost; uzrast
st8r'b prid. - star, prvi, glavni
šina
starlJČb prid. - starački
stareišina, -y m. - glavar, star­
ješina, pretpostavljeni
starešina V. stariišina
stati, stanQ, staneši - stati, usta­
ti, zaustaviti se, izdržati
statir'h, -a m. - statir, srebrn no­
vac
staeti, -ajQ, -aeši - stajati
steg&no, -a S. - but, stegno,
noga
stežen, -a m. - stup; podrška
stele, � Ž. - stelja
stenanie, � S. - stenjanje
stenati / steneti, stenjQ, steneši
- stenjati, uzdisati
stepenb, stepene, stepeni m.
stupanj; korak
stefan'b, -a m. - Stjepan, 08. ime stranbnoJjubie, � S. - gosto­
stignQti, -nQ, -neši - stići, dosti­ primstvo
ći; postići stra(nb)n'b prid. - stran, tuđi;
neobičan
stih'b, ':"a m. - stih; redak
strastonosbCb, -a m. - stradal­
stl'hpotvorenie, -a S. - izgrad­
nik, mučenik; usp. strasto­
nja tornja (babilonskog)
tnpbCb, strastbnik'b
stl'bp'b, -a m; - toranj, stup
strastotnpie, � S. - sladostra­
stl'bpbnik'b, -a m. - svetac (koji šće
stoji na stupu)
strastotnpbCb, -a m. - muče­
stol'b, -a m. - stol, prijestolje; nik, stradalnik; usp. strasto­
I
usp. prestol'b nOSbCb, strastbnikh
stomah'b, -a m. - želudac strastb, -i ž. - strast; stradanje;
stopa, -y Ž. - stopa, stopalo, trag mučenje
stoenie, � S . - stajanje; na- strastbnik'b, -a m. - mučenik,
zočnost, prisutnost patnik; usp. strastotnpbCb,
stoeti, stojQ, stoiši - stajati; pri­ strastonoSbCb
sustvovati, nazočiti strastbničbskh prid. - muče­
nički
stradanie, � S. - stradanje
strastbn'b prid. - mučenički,
stradati, -aždQ, -aždeši - stra-
patnički
dati, trpjeti
stratig&, -a m. - vojni zapovjed­
straža, � Ž. - straža; briga
nik, načelnik, gradonačelnik
stražii, � m. - stražar
strahovanie, � S. - strahovanje
stražb, -a / -i m. - stražar strah'b, -a m. - strah, užas,
stražbba, -y Ž. - straža groza
strana, -y Ž. - zemlja, kraj; na­ strašiV'b prid. - plašljiv, boja­
rod žljiv
stranbnik'b, -a m. - tuđinac, strašiti, -šQ, -šiši - plašiti, stra­
- stranac šiti
stran&no prilo - čudno strašbn'bprid. - strašan, užasan
251
striiltllik'b, -a m. - duhovnik
strici, -igQ, -ižeši - strići
stroi, � m. -red, poredak, ustroj
stroiti, -ojQ, -oiši - spravljati,
spremati, sređivati
strop'b, -a m. - strop, streha
stroenie,-em. -upravljanje, vo­
đenje, uprava
struga, -y ž. - riječni tok; huk;
usp. strue
struna, -y Ž. - struna, žica
strup'b, -a m. - rana
strue, � Ž. - st�a, riječna stru­
ja, riječni tok; usp. struga
strugati / stn.gati, stružQ, stru­
žeši - grepsti, strugati
stn.k'b, -a m. - roda, štrk
stn.P'btiVb prid. - prkosan, loš,
ljut
stn.p'btanie, -e s. -strwpputica
Stn.P'btb, -i ž. - ljutina, prkos
stn.p'btbn'b prid. - iskrivljen,
hrapav; surov, grub
stn.miti, -mljQ, -miši - težiti,
truditi se, nastojati
strbDllenie, -e s . -tlak, pritisak
stn.mo prilo - tvrdo
strikati, strecQ, str�ceši - bosti,
probadati
strekalo, -a s. - bodljika, trn
252
strila, -y ž. - strijela
stril�ti, -lejQ, -l�ši - pucati, ga­
dati, strijeljati
striti, sthrQ, sthreši - pružati,
prostirati se
striha, -y ž. - streha, krov
striCi, str�gQ, strežeši - čuvati;
stajati na straži
studen'b prid. - hladan, studen
studenb, -i ž. -hladnoća, studen
studellbCh, -a m. - bunar, zde-
nac; ponor
studoVbnh prid. - bestidan
studodeenie, -e S. bestidnost,
---..,.
raspuštenost
stud'b, -a m. - sramota; stid,
sram
studbn'b prid. - sramotan
stuidb v. cuidb
st'bgna / stbgna, -y ž. - ulica
stbblie, -e s. - slama, pljeva
StbgnO v. steg'bno
sth3a / sthza, � Ž. - put, staza ·
sthklo, -a S. - staklo
stbklbnica / sthklenica, � Ž. -
staklenka, čaša
stblati, steljQ, steleši -prostirati
sthreti v. striti
StudOSth, -i Ž. besramnost, dr­
- surh8k'b prid. - sirski
skost
styd'b, -a m. - stid, sram
stydenie, -e S. - stid, sram
stydeti �, styždQ �, stidiši s� -
stidjeti se
stena, -y Ž. -zid, stijena; utvrda
stenb, -i ž. - sjena
stQCiellbCb v. studenbCh
stQpati, -ajQ, -aeši - stupati
stQpiti, -pljQ, -piši - stupiti
stQP'b, -a m. - sudište, sud
st�3ati V. s'b�3ati
sugubiti, -bljQ, -biši - udvostru-
čiti
suguboprilo -dvostruko; udvoje
sugub'b prid. - dvostruk
sudan., -a m. - otirač, rubac
suiprid. - tašt, prazan, pust; vb
sue - zaludu, uzalud
sukno, -a S. - sukno
sukne, � Ž. - suknja
sulii / sulbi / sulei kamp, nema
pozitiva - bolji, dostojniji
sumr.neti s� V. SQmbneti �
8UnQti, sunQ, suneši - izvući,
isukati, izvaditi (mač)
suprug'b V. SQprqg'b
surovb prid. - sirov, nekuhan
surove prilo - sirovo, žestoko
susana, -y Ž. - Suzana, os. ime
253
suti, S'hPQ, s'hpeši - sipati
suhan., -a m. - Sihar, zemlj.
suho, -a s. - suho, čvrsto tlo; ko-
pno
suhorqk'b prid. - suhoruk, koji
ima suhu ruku
suhota, -y Ž. - suhoća, suhost
suh'b prid. - suh; ožujak
suia, � Ž. - suho tlo, kopno
suillo, -as. - suho granje, pruće
suiiti, sUšQ, sušiši - sušiti
sue prilo - uzalud, nepotpuno
sueta, -y Ž. - ispraznost, taština
suetbn'b prid. - isprazan, tašt
sceglo pril. - posebno, za sebe,
nasamo
S'bprijed. s G i 1 - s(a); S'b zadi ­
iza
s'bbiranie, -e S. - skupljanje, sa­
biranje
s'bbirati, -ajQ, -aeši - sabirati,
skupljati
S'bblaineti, -nejQ, -neeši - sa­
blažnjavati; zbunjivati, sme­
tati
s'bblazniti, -blažnjQ, -blazniši -
sablazniti, zbuniti, smesti
s'bblazn'b, -a m. - pogreška, za­
bluda, nesreća; prepreka
S'I>blazm., -i ž. - pad, sablazan,
nepristojnost
s'I>bJjudati, -ajQ, -aeši - čuvati,
rukovoditi se (čime)
s'I>bJjusti, -udQ, -udeši - ispuni­
ti, očuvati, istražiti
s'I>blqditi, -QždQ, -Qdiši -predati
se razvratu
s'I>blqždenie, -e s. - razvrat,
preljub
s'I>borice, -a s. - skupština, sina­
goga; usp. s'I>nbmice
s'I>borb, -a m. - skup, skupština,
sabor; usp. S'I>nbm'l>
nborbn'l> prid. - zajednički, sa­
borski, sveopći
s'I>b...rati lJ. s'I>bbrati
nbranie, -e s. - opskrba, utro­
šak
s'I>bbrati, s'bberQ, s'bbereši - sa­
brati, skupiti
nbyvati �, -ajQ s�, -aeši s� -
ostvarivati se, ispunjavati se
nbyti �, -bQdQ s�, -bQdeši s� -
ostvariti se, ispuniti se
s'bvada, -y ž. - prepirka, svađa
nvadbnik, -a m . - svadljivac,
svađalica
s'I>val'l>m'l>, -a m. - loptica, ku­
glica
254
s'I>vesti, -edQ, -edeši � svesti,
spustiti, odvesti dolje
nvivati, -ivJjQ, -ivleši - svijati
s'I>viti, -ijQ, -ieši - sviti
s'I>vlačiti, -čQ, -čiši - svlačiti
s'I>vlbft v. s'I>vl�ci
s'I>vl�ci, -1�kQ, -1t3Češi, akt. part.
pret. l. s'bvlbk'b - skinuti,
svući
s'I>vratiti, -aeQ, -atiši - svratitij
svrnuti
s'I>vracati, �Q, -l!aeši - svraća­
ti, odvraćati
nvrbg'b v. s'I>vr�ci
s'I>vriati, -ajQ, -aeši - izvršavati,
činiti
s'I>vn.ien'l> prid. - savršen, pot­
pun
s'I>vn.ien� prilo - savršeno
s'I>vn.iitelb, -a m . - autor, tvo­
rac
s'I>vrbienie, -e S. - izvršenje, is­
punjenje
s'I>vn.iiti / s'I>vrbiiti, -šQ, -šiši -
svršiti, izvršiti, ispuniti
s'I>vreci, -rbgQ, -rbžeši, akt. part.
pret. l. S'bvrbgD - zbaciti, svr­
gnuti
s'I>v...kupiti, -pljQ, -piši - spojiti,
sastaviti
s'I>vzdvignqti, -nQ, -neši - za­
jedno podići
s'I>v...kuplenie, -e S. - skuplja­
nje, spajanje
s'I>v...kupl�ti, -ejQ, -eeši - spaja­
ti, sastavljati
s'I>V'I>Skrsnqti, -nQ, -neši - suu­
skrsnuti
s'I>V'I>Staviti, -avljQ, -aviši - suu­
skrsnuti
s'I>v...sta�ti, -ajQ, -aeši - zajedno
ustajati (od mrtvih)
s'I>V'I>Shytiti, -ycQ, -ytiši - zajed­
no ugrabiti
S'I>vyibnb prid. - koji dolazi s vi­
sine, s nebesa
s'I>Vbreti, -IjQ, -riši - raskuhati
(se)
s'I>v�denie, -e S. - svjedočan­
stvo, znanje, savjet
s'I>ved�telb, -a m. - svjedok,
vođa
s'I>ved�telbStvie, -e S. / s'I>v�de­
telbStvo, -a S. - svjedočan­
stvo
s'I>vedeteThstvovati, -ujQ, -ueši
- svjedočiti, objaviti
s'I>v�deti, S'bV�mb, s'bv�si - biti
svjestan, znati, razumjeti
s'I>v�siti, S'bvešQ, s'bvešiši - spu­
stiti, spuštati
255
S'I>V�Stb, -i ž. - svijest, spoznaja,
saznanje
nv�st..n'l> prid. - svjestan, na­
mjeran
s'I>v�stbstvovati, -ujQ, -ueši -
potvrđivati, svjedočiti
s'I>vetovati, -ujQ, -ueši - savjeto­
vati (se)
s'I>v�h, -a m. - vijeće, savjet; ra­
zum
S'I>VetbnikI., -a m . - savjetnik,
član vijeća
s'I>v�cavati (�), -ajQ (s�), -aeši
(s�) - savjetovati (se), dogova­
rati (se); odlučiti
s'I>vecati (�), -ajQ (�), -aeši (s�)
- posavjetovati (se); odlučiti
s'bv�zati, -ajQ, -aeši / S'bV�žQ,
S'bv�žeši - svezati
S'bv�zovati, -ujQ, -ueši - vezi­
vati
S'bV�Zbm.l prid. - svezan, oko­
van
S'bV�Zbm.2, -a m. - zatvorenik,
uznik
S'bVQZ'l> V. s'I>qZ'b
s'bgarati, -rajQ, -raeši -izgarati
s'bglagolati, -ljQ, -leši - primije-
titi, opaziti
8'hglQd,ati, -ajQ, -aeši - pregleda­
ti, razmotriti
8'hgniti, -ijQ, -ieši - sagnjiti, is­
trunuti
8'hgnwati, -ajQ, -aeAi - rasrditi,
razljutiti
n,oriti, -ljQ, -riši - izgoljeti
8'hgotovati, -ajQ, -aem - pri­
pravljati
8'h,otoviti, -vljQ, -viši - pripra­
viti
ngraždanin'h, -a m, mn. 8'h­
graždane - sugradanin
ngn.ždati 8� , -ajQ s�, -aeši s� -
smežurati se
s'hgreiati, -ajQ, -aeši - griješiti
8'hgreienie, -a s. - grijeh
s'hgr8iiti, -AQ, -Aiši - sagriješiti
n(fbnati, s'bženQ, S'bženeši -
skupiti, stjerati
s'h(fbnqti, -nQ, -neši - sagnuti,
pognuti, svinuti
s'hgybati, -ajQ, -aeši / -bljQ, -bleši
- sagibati, svijati
s'hdoleti / s'hd'hleti, s'bdolejQ,
s'bdoleeAi - odoljeti, svladati,
pobijediti
8'hdravie, -a s. - zdravlje
8'hdravo prilo - zdravo
s'hdraV'h prid. - zdrav
256
8'hdravr.stvovati, -ujQ, -ueAi -
biti zdrav
s'hdrobiti, -bljQ, -biši - zdrobiti
8'hdru1iti, -žQ, -žiši - združiti
8'hdn.žati, -žQ, -žiši - držati,
vladati; zadržati
8'hdyhanie, � S. - jednodušje,
jedinstvo
8'hdevati, -ajQ, -aeši - ostvariva­
ti, završavati, raditi
8'hdei8tvo, -a 8. - suradnja, po­
moć
8'hdei8tvovati, -ujQ, -ueši - su­
rađivati, pomagati
s'hdelati, -ajQ, -aeši - napraviti,
učiniti, stvoriti
i
ndetel&, -a m. - stvaratelj, tvo-
rac
8'hdetel&n'h prid. - stvaralački
s'hdeenie, � 8. - postupak, po­
našanje
ndeeti, s'bdejQ, s'bdeeši - ciniti,
učiniti; svršavati, svršiti
8'hžagati, -ajQ, -aeši - spaljivati,
izgarati
8'hžaliti si, -ljQ si, -liši si - sažali­
ti se, ražalostiti se, smutiti se
nžen- V. s'h(fbnati
s'hžeci, s'bžegQ, S'bžežeši / S'bŽbgQ,
s'bŽ'bžeši - spaliti, sažeći
nži.ati / 8'hži3ati, -ajQ, -aeši -
spaljivati
s'hž&mq V. 8'hžQti
s'hž,ti, S'bŽbmQ, s'bžbmeši - sti­
snuti, sažeti
s'hzadi / 8'hzadu / 8'hzažda prilo
- otraga, straga
8'hzidati, -ajQ, -aeši - sazidati,
sagraditi, dovršiti
s'hzirati (8�), -ajQ (�), -aem (s�)
- zagledati se, promatrati,
razmatrati
S'hzn.no, -a S. -jezgra
s'hz'hvati, -VQ, -veši- sazvati
8'hzyvati, -ajQ, -aeši - sazivati
8'hz&danie, � 8. - gradnja, iz-
gradnja, zdanje
8'hz&dati, s'bziždQ, s'bziždeši -
sazidati, sagraditi, utvrditi
8'hz&reti, -rejQ, -reeši - dozreti,
sazreti
s'hkazanie, -e S. - objašnjenje,
opis, prikaz, homilija
s'hkazatelh, -a 8. - opisivač, tu­
mač, propovjednik
s'hkazati, s'bkažQ, s'bkažeši - ka­
zati, priopćiti; pokazati, obja­
sniti, označiti;
8'hkazati 8Q -izdavati se za koga
257
8'hkazati, -zajQ, -zaeši - kaziva­
ti, tumačiti
nkazovati, -ujQ, -ueši - ob­
jašnjavati, tumačiti, govoriti
8'hklestiti, �, �stiši - stisnu­
ti, stegnuti, ukliještiti
nklecati, -ajQ, -aeAi - stiskati,
stezati; sažimati
nkollhČavati (8Q), -ajQ (�),
-aem (s�) - završavati, svrša­
vati, ispunjavati (se)
8'hkollhČanie, � 8. - svršetak,
kraj, smrt
8'hkollhČati (8Q), -ajQ (s�), -aeši
(s�) - završiti (se), svršiti (se),
umrijeti, uništiti
s'hkrovice, -a S. - skrovište, ri­
znica; blago, bogatstvo
nkroV'h, -a m . - skrovište
8'hkroVhn'h prid. - tajan, skri­
ven
s'hkruiati, -ajQ, -aeši -razbijati,
rušiti, satirati, deprimirati
8'hkruienie, � S. - propast, uni­
štenje, deprimiranost
8'hkruiiti, -šQ, -šiši - razbiti, sa­
trti
8'hkryvati, -ajQ, -aeši - skrivati,
gomilati
nkryti, -yjQ, -yem - �kriti, zata­
jiti
S1tkupiti, -pIjQ, -piAi -,skupiti,
sjediniti
n.kydati, -ajQ, --aeAi - izbaciti,
ukloniti, odstraniti
8'bkQtati, -QĆQ, �Ai / -ajQ, -aeAi
- umiriti, utiAati, uguAiti (po­
bunu)
8'bkimeni v. 8kimhn'b
8'blagati, -gajQ, -gaeAi - slagati,
postavljati; dogovarati se
8'blaziti, -ažQ, -aziAi - silaziti,
spuAtati se
8'blaz'b, -a m. - silazak, spuAta­
nje
8'blamatl, -ajQ, -aeAi - lomiti,
razbijati
8'blatl, S'bljQ, s'bleAi - slati
8'bležati, -žQ, -žiAi - ležati (bole-
stan); odmarati se
8'blet�ti, -lecQ, -letiAi - sletjeti
8'bličie, -e s . -bit, osnova; osoba
8'blično prilo - bitno, istobitno
8'bli�ti (�), S'b"�jQ (�), s'bleeAi
(�) - sliti (se), pomijeAati (se)
S1tlogr., -a m. - riječ
8'bloženie, -e S. - slaganje, spaja­
nje; stvorenje, stvor; početak,
zbirka; snošaj
8'bložiti, -žQ, -žiAi - složiti, sa­
staviti; suglasiti se
258
8'blom.iti, -mIjQ, -miAi - slomiti,
razbiti
8lučai, -e m. - slučaj
81učati �, -ajQ �, -aeAi � - do­
gađati se; slučajno se sretati
8'blučiti �, -čQ s�, -čiAi s� - do­
goditi se; slučajno se sresti
S1tb, -a m.- poslanik, poslan­
stvo; apostol
8bl'bgati, -1'bžQ, -1'bžeAi - slagati,
izmisliti; otkazati
8'bl�8ti, -ezQ, -ezeAi - sići, spusti­
ti se
8'bI�tati, -ajQ, -aeAi - slijetati
8'bl�ci, �kQ, �Ai - pognuti, sa­
viti, zgrčiti, slegnuti
8'bIQk'b prid. - zgrčen, zgrbljen
8'blQčiti 8�, -čQ s�, -čiAi s� - savi­
ti se, zgrbiti se; skupiti se
S1tmatr�ti / 8'bmacriti, -at�jQ,
-atreeAi - gledati, promatrati;
smatrati
s'bmesti, -etQ, -eteši - smesti,
pomesti; skupiti
s'bmiliti �, -IjQ s�, -liši s� - smi­
lovati se, sažaliti se
s'bmirenie, -e 8. -smirenje, mir
s'bmiriti �, -tjQ s�, -rui s� -
smiriti se, izmiriti se
S'bm.iriti �, -ejQ �, -eeAi s� -
smirivati se, izmirivati se
s'bmotriti, -oCtjQ, -otriAi - pro­
motriti, razmotriti, uzeti na
znanje
S1tMotrinie, -e 8. - pogled, gle­
danje; pozornost, briga
S'bmr'btb, -i Ž. - smrt
s'bmr'btbn'bprid. - smrtan, smr­
tonosan
s'bmysliti, -yAIjQ, -ysliAi - smisli­
ti, promisliti, razmisliti
s'bmysl'b, -a m. - smisao, razbor,
razum; usp. smys!'b
S'bmyslbno prilo - razborito, ra­
zumno
S'bmyslbn'b prid. - razborit, ra­
zuman
s'bm�žati, -ajQ, -aeši - žmiriti,
žmirkati
S1tM�žiti, -žQ, -žiAi - zaklopiti
oči, zažmiriti
s'bm�nie, -e 8. - smionost, od­
važnost, hrabrost, smjelost
s'bm�ra, -y Ž. -izmjerena težina,
odgovarajuća cijena
s'bm�riti �, -tjQ s�, -rim s� - po­
niziti se, pokoriti se
s'bm�riti, -rejQ, -reeAi - poniža­
vati, pokoravati (se)
259
S'bm�renie, -e 8. - smjernost,
poniženje
s'bm�rbno prilo - smjerno, poni­
zno
S1tM�rbn'bprid. - smjeran, poni­
zan
s'bm�siti, -eAQ, -esiAi - smijeAati,
objediniti
s'bm�Aati, -ajQ, -aeAi - mijeAati,
objedinjavati
s'bm�ti, -ejQ, -eeAi - usuditi se,
smjeti
s'bm�ti (�), �tQ (�), �teAi (�)
- smesti (se), smutiti (se)
s'bmQtiti, -QCQ, --qtiši - smutiti,
uznemiriti
s'bmqeati (�), -ajQ (�), -aeši
(�) -pokretati (se), uznemiri­
vati (se)
s'bmqeenie, -e 8. - pokret, giba­
nje
s'bnab'bd�ti, -'bždQ, -'bdiši - op­
skrbiti, sačuvati; pribaviti, pri­
skrbiti, postići
s'bnesti, -eSQ, -eseši - snijeti,
prenijeti odozgo nadolje
s'bnie, -e S. - san
S1tnimati (S�), s'bnemljQ (s�),
s'bnemleAi (sQ) - spajati (se) ,
skupljati (se)
S1tniti, -idQ, -ideši - sići, saći
s...mtie, � 8. - silazak
S'hniti �, -idQ S'il, -ideši s� - sku­
piti se, sabrati se, sresti se
s'hnoriti, -rjQ, -riši - srušiti,
oboriti
S'hnuzltn'h prid. -jahaći
s'hnuzltnik'h, -a m. - borac na
kolima
S'hnuzltnica, � ž. - kola (bojna)
S'hn'h, -a m. - san, spavanje; vide­
nje
s'hn..mati S�, s'bnemljQ s�, S'bne­
mleši s� - skupljati se
s'hn..mice, -a s. - skupština, si­
nagoga; bogoslužje
S'bn..m'h, -a m. - skup, sabor, si­
noda; bogoslužje
S'hn..:nu.nik'h, -a m. - sudionik u
skupu / saboru, sabornik
s'hn&lati, -ajQ, -aeši -jesti, uži­
vati, blagovati
s'hnedenie, � s. -jelo, uživanje,
blagovanje
s'hnedlt, -i ž. - hrana
s'bn&iltn'b prid. -jestiv
s'hDesti, �mb, �si - izjesti
s'hn�ti, S'bnbmQ, s'bnbmeši - ski-
nuti
s'bn�tie, � s. - skup, vijeće, naj­
viši sud koji je donosio smrtne
. kazne
s'hn�ti �, S'bnbmQ �, s'bnbmeši
s� - sastati se, skupiti se, sre­
sti se
s'hObrazltn'hprid. - oblikom jed­
nak, sličan
S'hpanie, � s. - spavanje
S'hpasati, -ajQ, -aeši - spašavati,
čuvati
s'hpasenie, � s. - spasenje, spas
s'hpasiteb., -a m. - spasitelj,
Spasitelj; usp. S'hpas'h
S'hpasoVb prid. - koji pripada
Spasitelju
S'hpasti, l -adQ, -adeši - pasti,
spasti
S'hpasti,2 -asQ, -aseši - spasiti,
sačuvati, očuvati
S'hP8S'h, -a m . - spasitelj, Spasi­
telj; spas; usp. s'hpasitellt
S'hpasltn'h prid. - spasiteljev,
Spasiteljev; spasiteljski
S'hpati, -pljQ, -piši -'-- spavati,
spati
s'hpisanie, � m. - spis, popis,
književno djelo
s'hpisati, -ajQ, -aeši - napisati,
popisati
s'hpleskanie, � s. - stvaranje;
tvorevina, stvorenje
s'hpleskati, -eCQ, --ečeši / -ajQ,
-aeši - mijesiti; stvarati, pra­
viti
s'hplesti, -etQ, -eteši - splesti
s'hpletati, -ajQ, -aeši - splitati
s'hpl�sati, �šQ, �šeši - zaplesa-
ti, plesati
s'hpobrati, -borjQ, -boreši - za­
jedno se boriti
s'hpov&lanie, � s. - razlaganje,
objašnjavanje; ispovijedanje,
priznavanje
s'hpovedati, -ajQ, -aeši - razla­
gati, objašnjavati; ispovijedati,
priznavati
s'hpovedovati, -l.\iQ, -ueši - pri­
povijedati
s'hpovedeti, -Vemb, -vesi - ra­
zložiti, objasniti; ispovjediti
s'hpogribati, -ajQ, -aeši - zajed­
no pokapati, sahraniti
S'hpodvi3ati �, -ajQ s�, -aeši �
- podizati se
s'hpodobiti, -bljQ, -biši - l.\ied­
načiti, prilagoditi, biti nalik;
biti dostojan; cijeniti
s'hpodobleti, �jQ, �i - cijeni­
ti; biti dostojan
s'hpodoblenie, � s. - uspored­
ba; dostojanstvo
S'hpožiti, -ivQ, -iveši - zajedno
živjeti
s'hpospeAltnik'h, -a m. - sudrug,
drug, pomoćnik
s'hpospeeti, -pejQ, -peeši - pri­
donositi, pomagati
s'hpostat'h, -a m. -protivnik, ne­
prijatelj; usp. sqmpo&tat'h
s'hpostignqti, -nQ, -neši - posti­
ći nešto zajedno s drugim, do­
segnuti
s'hprazdltn..stvovati, -l.\iQ, -ueši
- zajedno slaviti
S'hprisnosqeltn'h prid. - jedna­
ko vječan, istovječan
S'hprič�tltnik'h, -a m. - sudio­
nik, subaštinik
S'hprič�tltn'h prid. - sretan,
blažen, zadovoljan
s'hprovesti, -edQ, -edeši - spro­
vesti, dopratiti
s'hprosta prilo - potpuno, savr­
šeno, gotovo
s'hpr'hvapril. - na početku, naj­
prije
s'hpr'hvee prilo - prije, ranije
s'hpribyvati, -ajQ, -aeši - bora­
viti s nekim
s'hpr&li / S'hpridltprilo - sprijeda

260 261
8'hpristolbll'h prid. - suprije­
stoini, koji je s nekim na prije­
stolju
8'hp�tati, -ajQ, -aeši - potiski­
vati, tiskati, tlačiti
8'hP�8ti, �gQ, �žeši - spojiti se,
povezati se
8'hP1'Qg'h, -a m. - sprega, zapre­
ga, jaram; usp. 8qp1'Qg'h
8'hp1'Qibn'h prid. - suupregnut
(u paru)
8'hpustiti (8�), -ueQ (s�), -ustiši
(s�) - spustiti (se)
8'hpUcenie, � s. - spuštanje
8'hPbriti 8�, -rjQ s�, -riši � -
porječkati se, upustiti se u pre­
pirku
8'hpr.sati, s'bpišQ, s'bpišeši -napi­
sati, pisati
8'hpllti, S'bpojQ, S'bpoeši - zapje­
vati, pjevati
8'h�ti, S'bpbnQ, S'bpbneši - spu­
tati
s'hradovati �, -ujQ s�, -ueši s� ­
radovati se s nekim
s'hrazumeti, �jQ, �eši - spo­
znati
8'hrasp�ti, -pbnQ, -pbneši - za­
jedno raspeti
s'hrebro u. sbrebro
8'hrebroJjubr.cb, -a m. - srebro-
ljubac
8'hrebrr.nik'h, -a m. - srebrnjak
8'hrebrbll'h prid. - srebrn
s'hrieati, -ajQ, -aeši - raspravlja-
ti, dogovarati se
ftristi, s'br�, s'br�teši - sresti,
sastati, poći ususret
8'hritanie, � s. - smjer, put
8'hritati, -ajQ, -aeši - polaziti
ususret, susretati
ftritenie, � s. - susret
8'h�a, �Ž. - susret; sreća, usud
8'h8ati, S'b8Q, s'bseši - sisati, dojiti
s'h8taviti, -vljQ, -viši - sastaviti,
sjediniti; napraviti
8'h8tavleti, -ejQ, �ši - sastav­
ljati, praviti
s'h8tavlenie, -a s. - skup, osoba;
preporuka
8'hstaV'b, -a m. - okupljanje; or­
ganizam, tijelo; biće, osoba
8'h8tariti S�, -rjQ s�, -rMi s� -
ostarjeti
s'h8tati S�, -anQ �, -aneši s� -
sastati se, skupiti se, naći se
s'h8tolr.nikJ., -a m. - sudionik na
saboru, sabornik
s'h8toenie, � s. -postojanost, iz­
držljivost
s'h8toeti (8�), -ojQ (s�), -oiši (�)
- sastojati se, temeljiti se, sta­
jati skupa
8'hstrilati, -IjQ, -liši - ustrijeliti,
strijeljati
8'h8tqpiti �, -pljQ, -piši s� - spo­
jiti se skupiti se
S'h8'h / 8'h8r.cb, -a m. -sisa, dojka
8'h8ridati �, -ajQ s�, -aeši s� -
zgušnjavati se
s�kati, -ajQ, -aeši - odsijecati
s�sti �, -s�dQ s�, -s�eši s� -
zgusnuti se, sjesti, usiriti se
8'hsqditi, -QždQ, -Qdiši - suditi
s'h8qidati, -ajQ, -aeši - priprav­
ljati
s'h8Qd'h, -a m. - sprava, instru­
ment; stvar, predmet; posuda
S'hsqCbn'h prid. - bitan, glavni
S'htvarr., -i ž. - zgrada, kuća,
stvar
s'htvariti, �jQ, �ši - stvarati,
praviti, proizvoditi
8'htvoriti, -rjQ, -riši - stvoriti,
učiniti, ispuniti, izvršiti
8'htvorenie, � s. - čin, djelo, iz­
vršenje, ispunjenje; stvorenje,
stvor
s'hteci �, -ekQ s�, -ečeši s� - sju­
riti se, strčati se; okupiti se
8'htiskati �, -ajQ s�, -aeši � -
stiskati (se), pokrivati (se)
8'htisnqti, -nQ, -neši - stisnuti
s'htie, � s, zb. im. - piće od meda;
USp. 8'ht'h
s'htleci, -1'bkQ, -l'bčeši - stući, sa­
trti
8'hto gl. broj - sto
s'htokratieejq prilo - stostruko;
usp. 8'htorieejq
s'htoletbn'h prid. - stoljetni
s'htorieejq prilo - stostruko;
usp. 8'htokratieejq
s'btrr.pllti, -pljQ, -piši - izdržati,
istrpiti
8'htrr.ti / 8'htreti, S'btbrQ, s'btbreši
- strti, satrti
s'htrebiti, -bljQ, -biši - očistiti;
pripremiti leš za sahranu
8'ht�ati, -ajQ, -aeši - potresati,
tresti
8'ht�ti, �sQ, �seši - stresti,
zatresti, uništiti
S'ht'h, -a m. - sat (meda)
s'ht'hkati, -t'bkQ (-t'bČQ), -t'bČeši
- priopćiti, predati
8'htbnik'h, -a m. - satnik, stotnik
S'htbnyi, 8'htbnae, 8'htbnoe red.
broj - stoti, stota, stoto

262 263
st�gnQti, -nQ, -neši - stegnuti,
svezati
8'h�ianie, � 8. - imetak, bogat­
stvo
8'ht�iati, -žQ, -žiši - dokopati se,
dobiti, steći
8'ht�3anie, � 8. - prepirka,
obračun; u8p. 8'ht�zanie
s'h�3ati �, -ajQ SQ, -aeši s� -
prepirati se, raspravljati
8'h�zanie, � s. -prepirka, obra­
čun; U8p. 8'ht�3anie
8'h�zati 8�, -ajQ SQ, -aeši s� -
prepirati se, raspravljati
8'htQžati, -ajQ, -aeši - pritiskati,
biti na teret, mučiti
8'htQžanie, � 8. - tlačenje, priti­
skanje
8'htQžiti, -žQ, -žiši - pritisnuti;
izmučiti se
8'hhnQti, -nQ, -neši - sušiti, sah­
nuti
8'hhoditi (�), -oždQ (s�), -odiši
(SQ) - silaziti, odlaziti; dolazi­
ti, skupljati se
s'hhod'h, -a m. - blagost, obazri­
vost; popustljivost
8'hhranenie, � s. - briga, čuva­
nje, zaštita
264
8'hhraniti, -njQ, -niši - sačuvati,
održati
8'hhran�ti, �jQ, �ši - čuvati,
paziti
8'hhram.no prilo - pažljivo, si­
gurno
8'hC�niti, -njQ, -niši - ocijeniti
8Metanie, � 8. - zajednica;
brak.
sMetati, -ajQ, -aeši - spojiti,
svezati, povezati
s'hČinenie, � s. - djelo, skladba
8'hČiniti, -njQ, -niši - složiti, na-
praviti
8'hib8tvie, � 8. - silazak
8'hQZ'h, -a m. - okov
Sb1 V. 8'h
8b,2 si, se zam. - ovaj, ova, ovo
sbde prilo - ovdje
8bžde / sbže zam. - isti
sbrebro, -a 8. - srebro
sbrebroJjublenie / sbrebroJju-
bbstvie, � s. / 8brebroJjubb­
stvo, -a 8. - pohlepa za nov­
cem, koristoljublje
8brebroJjubbCb, -a 8. - srebro­
ljubac, pohlepnik
sbrebrbnik'h, -a m. - srebrnik,
denar
8brebnn'h prid. - srebrn
sb�zati, -ajQ, -aeši - gomilati,
nanositi
8b�ti, SbĐjQ, sbĐeši - pružati zra-
ke, sjati; usp. 8i�ti
By V. byti
synOVbnb prid. - sinov
synOVb8tvO, -a 8. - sinovstvo
syn'h, l -u / -a m. - sin
8yn'h,2 -a / -u m. - toranj
sypati, -pljQ, -pleši - sipati
8yrice, -a 8. - želudac
&yr'h,1 -a m. - sir
SYl"h2 prid. -vlažan; zelen, sirov,
svjež
8yt08tb, -i ž. - sitost
syt'h prid. - sit
� uski, čest. - no, hajde, neka
bude
�anie v. ��nie
�ati V. s��ti
8�veroV'h prid. - sjeverni
s�ver'h, -a m. - sjever; sjeverac
�Verbnb prid. - sjeverni
�dalice, -a 8. - sjedište, stolac,
učiteljska stolica, katedra
�dalo, -a S. - klupa, stolica; re­
zidencija
sedati (8�), -ajQ (s�), -aeši (SQ)
sjedati
�dinaV'h prid. - sijed, sjedokos
�diny, -'b ž, mn.-sjedine, sijeda
kosa
�d'h prid. - sijed
sMeti, seždQ, sediši - sjediti
�kyra V. sekyra
�mo prilo - ovamo, tamo
sem�, semene, semenis. - sjeme,
sperma
seno, -a s. - sijeno
Senb, -i ž. - šator, sjena, sjenica
_ti, s�dQ, s�deši - sjesti, posa-
diti (se)
seti v. �eti
s�tovati, -ujQ, -ueši - žalostiti
se, biti tužan, sjetan
setb, -i ž. - zamka, mreža
��bn'h prid. - tužan, sjetan
�i, sekQ, seceši - sjeći
secivo, -a 8. - sjekira
8ečbn'h, -a m. - ve�ača
8�nie, -a s. - usjev, njiva
seeti, sejQ, eeeši, akt. part. prez.
sej�i - sijati
S� zam, čest. - sebe, se
�t'h 3. l.jd. prez. (verbum defecti­
vum) reče, kaže
-
8�ci, S�gQ, sQžeši - segnuti
- 8Qbota, -y ž. - subota; tjedan;
usp. sobota
sQbot'h v. sQbota
265
8Qbotltll1o prid. - subotIiji
8Qgrudanin1o, -a m. - sugrađa-
nin
sqdii, � m. - sudac
sqdiisk10 prid. - sudački
IIQdilice, -a s. - sudište, sudačka
stolica; usp. sqdiee
sqditeb., -a m. - sudac
sqditi, 8QždQ, sQdiši - suditi, mi­
sliti, upravljati
sqdice, -a s. - sudište, sudski
proces; usp. IIQdilice
8Qdu prilo - ovamo; ob 8Qdu /
ob sqd� - odavde, odatle;
sqdu i ovqdu - s jedne i s
druge strane
sqd1o, l -a m. - sud; pravda, pro­
ces, mišljeIije
IIQd1o,2 -a m. - posuda, oruđe, dio
tijela
sqdItIl10 prid. - sudIiji; sqc:b.n1o
dJ.m, - sudIiji dan
sqd� V. sQdu
8Qb, -a m. - grana
8QDlhIl�nie, -a S. - sumnja, boja-
zan; motreIije; rasprava u simeon. prid. - Simeonov
8QlD.Itn6ti (S�), -IijQ (�) , -niši
(s�) - sumIijati
sqmpostat1o, -a m. - protivnik,
neprijatelj; usp. s1opostat1o
266
SQP1'Qg'It, -a m. - sprega, zapre­
ga, jaram; usp. S1op1'Qg'It
8QP1'QŽbnik1o, -a m. - supruž­
nik; pomoćnik, sudrug
SQPbn., -a m. - suparnik
IIQPbn.nik1o, -a m. - suparnik,
protivnik
IIQHda, -y Ž. - susjeda
IIQdd1o, -a m. - susjed
sqs6dyni, � Ž. - susjeda
sQb - preient, 3. l. mn. glagola
byti (nesvr)
sqCie, � S. - bit
sqebn10 prid. - bitan
sqe- V. byti
sqCbStVO, -a 8. - priroda, bit
lIqČr.cb, -a m. - trijeska, trun,
iver; slamka .
sidarb V. sudan.
sikamina / sikam6na, -y Ž. -
dud, murva
sikoman6 / sikomori6, � Ž. -
sikomorina, divlja smokva
simeon1o, -a m. - Simeon, os.
ime
sinagog'lt, -a m. - predstojnik si­
nagoge
sin.sb prid. - sirski
sihan., -a m. - Sihar, zemlj.
OU T T
t - slovo » tvrbdo«; . OO • - broj taibbna, -y Ž. - tajanstvo, miste­
300, . T . - broj 300 rij; usp. taibbno
tal prilo - tako, pak taibbnik1o, -a m. - kojije upućen
ta2 vez. - pa, ta u tajnu
ta3 V. t10 taibltllo, -a S. - tajanstvo, miste­
taverna, -y Ž. - gostionica rij; usp. taibbna
taven. V. thavon.
tailice, -a S. - skrovište, spremi­
tavita / tavitha, -y Ž. - Tavita,
šte, komora
os. ime
taina, -y Ž. - skrovište; skloni­
tavon. V. thavon.
šte; skrovitost; tajnost; tajan­
tadei / tad6i, -a m. - Tadej, os.
stvo, tajna, misterij, otajstvo,
ime
sakrament; V'JJ tain6 / V'JJ tai­
tadin10 V. thadin10
nQ - skriveno, potajno; usp.
tude V. bžde
tainol
tue prilo i vez. - isto tako, kao i,
također; zatim, nakon toga, taina�, � Ž. - tiha molitva
onda; pa taino, l -a S. - skrovište, skloni­
tai prilo - tajno, potajno, krišom; šte; skrovitost, tajnost; tajan­
V'JJ tal - potiho, tiho stvo, tajna, misterij, otajstvo,
267
 sakrament; o tainyih.. - po­
tiho; UBp. taina
taino2prilo - skrovito, (po)tajno;
tajanstveno, mistično; usp.
tain�
tain..prid. -skrovit; tajanstven,
tajan, mističan
tain� prilo - skrovito, potajno;
UBp. taino
taiti (�), tajQ (s�), tai�i (s�) -
skrivati (se), tajiti (se)
takanie, � s. - trk, trčanje,jure­
nje
tako pril, čest. i vez. - tako, ova­
ko; toliko; kao i, pa, zatim; to
jest, naime; i tako, prema to­
me; tako i; tako mi - kunem
se; da tako rekQ -takorekuć;
�ko(že) I. . J - tako I.. J - kako
I.. J - tako 1... /; eko tako -
čim; usp. siko
takOV'h prid. - takav; tolik; usp.
tab
takOVhSb zam. - takav
takožde / takože prilo - tako,
isto tako, takoder, isto tako,
jednako, slično; ekože / .. J -
takože / .. J - �to / .. J - to / .. J,
čim /.. J - tim / .. J
takoze V. takožde / takože
tak-. prid, kamp. tačai - takav,
tolik; usp. takOV'h
268
tak..žde / tak..že mm. - (isto)
takav, jednak, sličan
talan(.. )h, -a m. / talan..to, .,.a
B. - talen(a)t, novac u staroj
Grčkoj i mjera za težinu
talan..hn.. prid. - talantski;
talan..tbna� prihča - priča
o talantima; usp. talan(..)h
talita kum.. V. talitha kum..
tali� V. ittali�
talitha kum.. - djevojko, us-
tani!
tamara, -y Ž. - Tamara, os. ime
tamarr. V. tamara
tamopril. -tamo, onamo, ondje
tanao� V. taneos..
taneos.., -a m. - Tanis, zemlj.
taranr. prid. - Tarin, prema
Tara, os. ime
tar-.sidr.sk.. prid. - tar�i�ki,
zemlj; usp. tar-.sisbsk.. / ta­
rbsk..
tar..sis.., -a m. - Tar�i�, zemlj.
tarui8b8k.. / tarbsk.. prid. -
tar�i�ki, zemlj; usp. tar..sidr.­
sk..
tatb, -i m. -kradljivac, lopov, tat
tatbba / tatbbina, -y Ž. - krada
tatbbbn.. prid. - ukraden
tačai V. tak..
tače prilo i vez. - onda, zatim, iza
toga; i, i takoder, i tako; i za­
tim, i onda
ta�ti, tajQ, tae�i - taliti, topiti
tvarr., -i Ž. - stvorenje, biće; dje­
lo, čin; stvaranje; nebesko tije­
lo; oblik
tvar�ti, �jQ, -&ši - tvoriti
tvoi, tv�, tvoe zam. - tvoj, tvo­
ja, tvoje
tvorenie V. tvo�nie
tvoriti, -IjQ, -mi - činiti, raditi,
proizvoditi, izvr�avati; provo­
diti, ustanovljavati; postup�ti;
nastojati; pripremati, priređi­
vati, organizirati; pretvarati;
ispunjavati; slaviti; smatrati;
pretvarati se; p�Jjuby tvori­
ti - činiti preljub
tvor-., -a m. - djelo, kreacija;
oteklina
tvorr.cb, -a m. - stvaralac, tvo­
rac; počinitelj
tvorbČb prid. - stvaraočev, tvor­
čev
tvor�nie, � S. - činjenje
tvr-.diti, -'bždQ, -'bdi�i - učvr�ći­
vati, ojačati
tvr-.do prilo - čvrsto, dosljedno,
pouzdano, sigurno; tvr-.do
be�ovati - tvrditi
269
tvr-.dostb, -i ž. - tvrdoća, čvr·
stoća; dosljednost, po�tenje
tvr-.d..prid. - tvrd, čvrst, posto­
jan; utvrđen, snažan, jak
tvr-.dr., -i ž. - tvrđava, utvrda;
potpora, upori�te; v'h tvr-.dr.
- jako, snažno
tvr-.dyni, �ž. - zatvor; trajnost
tvr-.d� pril, Iwmp. tvr-.žde -
čvrsto, temeljito
tvr-.d�b., -i ž. - nebeski svod
tvrr.d- V. tvr-.d-
tvr-.žde V. tvr-.d�
te V. te-
tek- v. teci
tek(..)}a, -y Ž. - Tekla, os. ime
tektonoV'h prid. - tesarov
tekton.., -a m. - tesar
telica, � Ž. - janje, ovčica
teb.cb, -a m. - tele; june
tel�, tel�te, tel�ti S. - tele
temilm.. V. thimian..
temr.nica V. tbmbnica
tembn.. V. tbmbn..
temen.. V. thimian..
teneto, -a S. - mreža za lov, uže,
konopac
teodor-. V. theodor-.
teofil.. V. theofil..
tepenie, � S. - bičevanje
teplo prilo - toplo
teplost.., -i i. - toplina
teplota, -y i. - toplina; žeravica,
žar
tep.... prid. - topao
tesati, tešQ, tešeši - tesati
teti, tePQ, tepeši - bičevati, tući
tetrarh..., -a m. - tetrarh
tet1tka, -y i. - teta
teča, � m. - trkač
t8Čenie, � s. - tok, struja; po­
kretljivost; put; težnja, nasto­
janje; tečenie kl'1>ve - krva­
renje; usp. tob2, točenie
teCi, tekQ, tečeši, sigm. 1. aor.
tah'b, imp. tbCi - teći; trčati,
žuriti, bježati; razbiti, napre­
gnuti se, akt. part. prez. teky I
tekb - žurno, brzo; predi teCi
- preteći, pretjecati, pretho­
diti
til V. ty
ti2 čest. i vez. - dakle, onda, tako;
i, pa, te; no, ali; još, dakle
tiverii, -a m. - Tiberije, os. ime
tign.sk... prid; rika tigrb8k... -
Tigris, zemlj.
tik..., -a m. - zrcalo
timeoV'b prid. - Timejev, prema
Timej, os. ime
270
timi6n..., -a m. - tamjan; usp.
thimi6n...
timon... V. thimon...
timotei I timof�i I timothei, �
m. - Timotej, os. ime
tim6nie, � s. - blato, kal, glibj
usp. tina
tim�(n..)n... prid. - blatan; usp.
tinaV'b, tim.n...
tina, -'Y i. - blato, kal, glib; usp.
tim�nie
tinaV'b prid. - blatan; usp. tin..-
nb, tim6(m.)n...
tim., -i i. - remen
tm..n... prid. - blatan; usp. ti-
naV'b, tim�(n..)n...
tisa, -y Ž. - cedar
tit..., -a m. - Tit, os. ime
tit..la, -y i. I tit......, -a m. - nat-
pis, naslov, naziv
tiho prilo - tiho, mimo, blago
tihost.., -i ž. - blagost, mimost
tihota, -y ž. -mir, tišina, blagost
tih... prid. - miran, tih, uslužan,
prijateljski
tiCi V. teCi
tinti, -ajQ, -aeši - stišavati,
umirivati
tišina, -y ž. - tišina, mir
tUiti, tišQ, tišiši - stišavati, umi­
rivati
t....knqti, -nQ, -neši - udariti,
pokucati
tI...kovanie, � s. - tumačenje
-a m. - prevoditelj, tu-
t....k...,
mač; tumačenje
t....pa, -y Ž. - mnoštvo, gomila
tl...sh prid. - debeo
tl...ca, � i. - debljina; snaga, ja­
čina
tl..knqti V . tl...knqti
tl�ci, tl'bkQ, tl'bčeši - udarati,
tući; kucati
to pril, vez. i čest. - tako, i tako,
onda; kao ij a, alij ipak, naime;
a, ali, ipak; pak, pa, ta; to kako
- pa
to2 V. t...
tog(...)da V. hg(..)da
togdaž(d)e V. hgdaž(d)e
tožde pril, vez. i čest. - jednako,
isto tako; i; ali (ipak); također
toždeimenie, � s. - istoimenost
toždeimenih prid. - istoimeni
tože V. tožde
toižde prilo - tamo, gdje
tokrat'b prilo - kratko prije, ne-
davno
271
tok...,l -a m. - tok; tok... kr1>ve
- krvotok; usp. t8Čenie. to­
čenie
tok....2 -a m. - gumno
tok...s V. otob
toli prilo i vez. - tolikOj onda; i
zato, i stoga, tako daj kako i, ali
ipak; oh toli - otada, odon­
da; do toli - dotada
tolikoprilo - toliko; tako mnogo;
samo; po tolic� l�h - poslije
toliko godina; ekoliže l .. .! - to­
liko l .. .! - koliko l .. .! - toliko
l.. .!; elikože l.. .! - toliko ( )
.. , ­
što više l.. .! - to više; n... toliko
- ali ipak
tolikož(d)e prilo - isto toliko
(mnogo I često), upravo toliko
(mnogo I često)
tolik... zam.prid. -tolik, tako ve­
lik; tolice I tolicemb - toliko
mnogo; na tolice - za toliko;
tolik'b da - toliko velik da
tolik'bžde zam. - isto toliko
(mnogo)
tol.. I tol..ma(že) I tol..mipril. ­
tako. toliko (mnogo); tol.. ve­
Ibmi - toliko; tol.. kraty -
toliko puta; tol.. dl'bgo -
doru.deže - tako dugo dok
tole V. toli
toma v. thoma
tomiteb.,l -a m. - tiranin, tlači­
telj, mučitelj
tomitel..2 prid. .,- tiraninov, tla­
čiteljev, mučiteljev
tomiti, -m1jQ, -miši -tlačiti, mu­
čiti
tomlfinie, -e s. - tlačenje, muče­
nje
tonqti, -nQ, -neši - tonuti
toPanr.3ie, -e m. - topaz; usp.
toPanr.3ii, tipanr.zie
topanr.3ii, -e s. - topaz; usp. to-
Panr.3ie, tipBnhzie
topl- v. tepl-
toprvo prilo - tek, jedva
tooenie, -es. -tečenje, tok, stru-
ja, rijeka; točenie krr.ve -
krvarenje; hemofilija; v'h toče­
nii krr.ve byti - bolovati od
krvarenja; usp. tečenie, tok1
tooUo, -a s. - tijesak, preša; kori­
to pod tijeskom
tOOU..niln., -a m. -tijesak, preša
tOOiti, 1 tOČQ, točiši - trčati,juriti,
bježati
tooiti,2 tOČQ, točiši - točiti, istje­
cati; liti, prolijevati; sl...zy to­
čiti - plakati; krr.Vh tOOiti -
krvariti; eel..by točiti -
ozdraviti, liječiti
272
trava V. triva
traVhn... V. triVhn...
travit;i, -vljQ, -viši - žderati,
proždirati
trapeza, -y Ž. - stol; poslužena
hrana, trpeza; gozba, jelo; ut­
voriti, postaviti trapezq -
prirediti gozbu
trapfJza V. trapeza
tratati, traĆQ, traćeši - ubijati,
uništavati
trafin..., -a m. - Trajan, os. ime
trepeza V. trapeza
trepetati, -peĆQ, -pećeši - drh­
tati, treperiti, bojati se
trepeh, -a m. - drhtanje, tre­
pet; strah
trepetlon"', -a s. - strašan; tre­
pet..n... byti - drhtati, trepe­
tati, bojati se
tretee V. tretie
tretii, tretifi, tretie red. broj -
treći, treća, treće; tretiimh
dione, tretiimh dhnhDlh -
prekjučer; tretie č�st.. - tre­
ćina; tretii na de�te - tri­
naesti
tretiieejq prilo - (po) treći put;
triput
treti(i)eipril. - treći put
tretiea I tretiei V . treti(i)ei
tretie(e) prilo - treći put
tri V. trie
trivlie, -e s. / trivlii, -e m.
zdjelica
trivol..., -a m. - stričak
tride�t.. gl. broj - trideset
tridhnev..n... prid. - trodnevan;
tridhnev..noe V'hskn.senie
- uskrsnuće trećega dana
trie, tri, tri gl. broj - tri; triput;
trie na de�te - trinaest; tri
kraty / tri krat.. I tri krata­
triput; usp. trici / triihdi /
triihCiy I tmi
trizna, -y Ž. - nagrada, naknada,
plaća, nadnica
tri8V�h V. trh8V�h
trici I triihdi I triihCiy I trIaCi
prilo - triput; usp. tri kraty I
tri krah Itri krata
troi br. prid. - troji; trqjak, tro­
struk
troin... prid. - trostruk
troiea, � Ž. - trojstvo, Sveto
Trojstvo
troič..n... I troičh8k'hprid. -koji
se odnosi na trojstvo, Sveto
Trojstvo
troiiti, -šQ, -šiši - rasipati
trofJni, � Ž. - Trojana, os. ime
trpeza I trpeza V. trapeza
truditi (�), truždQ (s�), trudiši
(s�) - mučiti (se), zamarati
(se); svladavati; biti umoran;
-
truditi se, nastojati; boriti se,
žuriti se
trud...,l _a m. - muka, mučenje,
stradanje; trud, naprezanje,
napor; borba; proizvod, djelo;
v'h trudfi - naporno, teško;
trud... esh - teško je; trudy
d.aeti (defJti, tvoriti) -muči­
ti, gnjaviti
trud...2 V. trqd...
trudhnik'h, -a m. - borac
trudhn... prid. - naporan, iscr-
pljujući; umoran, zamoren, is­
crpljen, iznemogao
truždanie, -e S. - trud, posao,
rad
truždati (�), -ajQ (�), -aeši (�)
- umarati (se); mučiti (se); za­
marati (se); malaksati; truditi
se, nastojati; boriti se
trupie, -e s, zb. im. - trupla, le­
ševi
trup"', -a m. - truplo, leš
truti, trovQ, troveši I trujQ, trueši
- trovati
truh... V. trud...1
tr'hg'h, -a m. - trg, trgovište, trž­
nica
273
trhŽice, -a B. trg, trgovište, trž­
- se komu / čemu, imati pouzda­
nica, sajmište
tn.ibDik'h, -a m. - mjenjač nov­
ca; tn.ibnici - svjetina
tn.ib8tvo, -a B. - svetkovina,
svečanost
tn.sanie, � B. -jadikovanje
tn.sati -ajQ, -aeši - trgati, ki­
dati; tn.sati � - mučiti se
tMtDie, � B, zb. im. - trnje
tn.noV'h prid. - trnov, od trnja;
UBp. tn.n�n'h
tn.n'h, -a m. - trn; bagrem
tn.n�n'h prid. - trnov, od trnja;
usp. tn.nOV'h
tn.peza v. trapeza
tn.�liV'h prid. - strpljiv; oba­
zriv, obziran
tn.�Ib8tvie, � s. / tn.p�"'­
stvo, -8 B. - strpljivost, strp­
ljenje
tn.�nie, -a B. - trpljenje, pod­
nošenje; postojanost; hrabrost;
strpljivost, strpljenje; pouzda­
nje, pouzdanost; stradanje, ne­
volja
tn.�ti, -pljQ, -piši - trpjeti, pa­
titi; biti strpljiv; imati strplje­
nja; ustrajati, biti uporan; tn.­
�ti cinu. biti ovladan čime;
- trbsv�t'h prid. - triput svet
tn.�ti kogo / Čbto - nadati
274
nja u koga / što
tr'hStie, � B, zb. im. - šaš, trska,
trstika
tn.stb, -i ž. - trska, trstika; kala-
mus
tr'hStbn'hprid. -trskov, od trske
tn.ti, tbrQ, tbreši - trti, trljati
tn.ton., -a m. - pakao; UBp.
ad'h, geona
tn.tOrb8b prid. - pakleni
tn.t'hr'h v. tn.ton.
tn.tvb8k'h v. tn.torb8k'h
tn.h'htJ., -i m. sitan novac, ma-
-
lenkost, odlomak, zalogaj
tr&blaien'h prid. - triput blago­
slovljen, triput blažen
trbveličb8tVhn'h prid. - triput
veći
tr&gubiti, -bljQ, -biši -utrostru-
čivati
tr&gubo prilo - triput
tr&gub.. prid. - trostruk, trojni
tn.gub.. prilo - trostruko
trbsati V. tn.sati
tr&ZqbbCb, -a m. - trozubac
tr&n- V. trJ>n-
tr..�l- V. tn.�l­
trb8tie V. tr'hStie
trb8t'h V. tr'hStb
trbhotb V. tn.h'htb
tr�ba,l -y ž. - prinošenje žrtve,
služba Božja; žrtveni dar; tri­
by tvoriti - prinositi žrtvu,
žrtvovati
triba,2 -y Ž. - potreba, nužda;
korist, korisnost; triba est'h
- potrebno je, treba; trib�
im�ti ČbtO -trebati što; tr�­
b� (byti) komu -biti kori­
stan komu
tribice, -a B. - mjesto za prino­
šenje žrtve, oltar; hram, po­
gansko svetište; UBp. tribb­
nib
treblii V. trib'h
trebnik'h V. tribbnik'h
trebovanie, � B. - nužnost, nu-
žda, potreba; potrebne stvari
tribovati, -ujQ, -ueši - trebati,
potrebovati; biti potreban; ko­
ristiti; zahtijevati; tribovati
kogo / česo - iskorištavati;
trebuj�i - potrebit
treb'h prid, komp. triblii - pri­
jek, hitan, potreban, blizak
tribbnik'h, -8 m . - mjesto za pri­
noAenje žrtve, oltar; hram, po­
gansko svetište; usp. tribice
tribbn'h prid. - žrtven
275
tribe V. triba
triva, -y Ž. - trava, još zelen
usjev
treVhn'h prid. - travnat
trezati V . trici
trizvenie, � B. - trezvenost, ra­
zumnost, suzdržanost, umje­
renost, skromnost
trizviti �, -vljQ �, -viši s� -biti
trezven, razuman, suzdržan,
umjeren, skroman
tr�zV'h prid. - trezven, razu­
man, umjeren, skroman
triZVhnik'h, -a m. - trezven, ra­
zuman, umjeren, skroman čo­
vjek
trisn'h, -a m. - kita, resa
tresnqti, -nQ, -neši - tresnuti,
udariti
triti V. tn.ti
trici, trežQ, trežeši - trgati
tre�za V. trapeza
tr�savica, � Ž. - groznica; UBp.
t�S'hka
tr�sti (�), tr�sQ (s�), tr�seši (s�)
- tresti (se)
t�'hka, -y Ž. - groznica; usp.
tr�savica
trqba, -y Ž. - truba, trublja
trqbiti, -bljQ, -biši - trubiti
trqblfinie, � S. - trubljenje;
zvuk trube, trublje
trqbltJl'hprid. - koji se odnosi na
trubu, trublju
trqdovit'h prid. - bolestan
trqd'h, -a m. - dizenterija; trqd'h
vodJ.nyi - vodena bolest
trqs'h, -a m. - potres; oluja
trqt'h, -a m. -straža, vojni odred
trtfon'h, -a m. - Trifun, os. ime
tu prilo i čest. - tu, tamo, ovdje,
ovamo, ondje, onamo; odsad,
ubuduće; tako, pa; tu able -
odmah; obristi � tu / tu byti
- biti prisutan; sqCii tu - koji
je prisutan
tužde prilo - ondje, tamo; isto­
dobno, ujedno
tužderoidenie, -e s. - zemljaci
tužc:b. prid. - tud; tu.đinac; Usp.
CUŽdJ,
tuže V. tužde
tuiide prilo - upravo tu, upravo
ondje
tuk'h, -a m. - mast, loj; debljina;
rodnost, obilje
tul'h, -a m. - tobolac za strijele
tum'hpam. V. tim('h)pan'h
tune prilo - besplatno, badave;
uzalud
276
tun.,l -a m. - bik
tun.2 V. ttn.
tun.sk'h V. tiruk'h
tu�ltn'h prid. - mastan, debeo;
plodan, bogat
t'h, ta, to zam. - ovaj, ova, ovo;
taj, ta, to; togo radi - zbog
toga; k'h tomu - dalje, na­
dalje; k'h tomu ne - ne više;
po tom&(ie) - zatim; tfimlt
ie V. t�mIt(ie); i t'h - dakle, i
tako, prema tomu
t'hg('h)da prilo - tada, nekada,
jednom; zatim, onda
t'hgdu(d)e prilo - tada, iznena­
da, upravo, odmah, naglo, isto­
dobno; t'hlda ie - na to
t'hi(d)ezam. -isti, sam; taj, onaj
t'hkanie, -a s. - tkanje, tkanina
hkati t'bkQ, t'bčeši - gurati, pri-
tiskati; tkati
t'bkn�ti, -nQ, -neši - gurnuti,
(do)taknuti, udariti
t'hk'hma / t'hk'hmo / t'hk'hmu -
prilo - samo, već; ne t'hk'hmo
- ne samo, bez obzira na to;
t'hk'hmo ne - skoro, gotovo;
n'h t'hk'hmo, razve t'hk'hmo,
t'hk'hmo eže, t'hk'hmo ace ne
/ razve t'hk'hmo ace - osim
ako ne
t'hma V. t&ma
t'hn'hko prilo - tanko, sitno
t'hn'hk'h prid, komp. tItnei - ta-
nak, nježan, slab
'"
t'hcanie, -e s. - žurba; nastoja-
nje, gorljivost; čežnja, strast;
tbCanie tvoriti - posvećiva­
ti se
tbCati s�, t'bcQ s�, t'bCiši s� - žu-
riti se; nastojati, truditi se
tbCe prilo - uzalud
t'hceslavie, -e S. -isprazna slava
tbCeta, -y Ž. - šteta, gubitak, ta-
ština, sujeta; t'hcety tvoriti -
oštećivati, činiti štetu; t'bCet�
primati - trpjeti štetu; bes
t'heety tvoriti - nadoknađi­
vati štetu
t'bCetbn'h prid. - tašt, sujetan
t'bCiV'h prid. - brz, hitar
t'hCb prid. - prazan; gladan; uza­
ludan, suvišan, ništavan; ne­
moćan; malen
tbCbnoprilo - žurno, brzo; hitno,
brižljivo, revno
t�ij� čest. - samo; t'hčij� ne -
zamalo, gotovo; razve t�ij�,
t�ij� eže - nego samo, osim;
aCe t�ij� - samo ako; n'h
t'hčij� - ali, ipak
277
t�ltJlik'h, -a m. - vršnjak
t�bn'h prid. - isti, sličan; drug
tItlitelb, -a m. - upropastitelj
tbliti, tbljQ, tbliši - razarati,
upropaštavati, uništavati
tblo, -a S. - tlo
tIJenie, -e S. - uništavanje, ruše­
nje, razaranje; raspadljivost
tble(n&)n'h prid. - raspadljiv"
prolazan, smrtan
tbleti, tblejQ, tbleaši - raspadati
se, propadati, trunuti
tble, �Ž. -truljenje, trulež; hrda
t&ma y Ž. - tama, mrak; deset
-
tisuća; nepregledno mnoštvo;
t&mami, v'h tbmah'h - mno­
gobrojan, bezbrojan, mnogo­
struk
tbmien'h V. thimien'h
tbmien&n'h prid. - tamjanski
tbmltnica, � Ž. - tamnica, za-
tvor
tbm..ničbnik'h, -a m. - zatvore­
nik
tbmbniČItJl'h prid. - tamnični,
koji se odnosi na tamnicu;
strub tbmbnič&nyi -tamni­
čar
tbmltn'h prid. - taman, mračan
thmen'h / thmen&D'h V. timen'h
tbn'hk'h V. t'bD'hk'h
t&ll"'čai v. hn'Lk...
thriti v. tn.ti
thSth, -i m. - tast
tbCi v. teci
ty, tebe, te�, I. tobojQ zam. - ti
tyi v. h
tyiide v. hi(d)e
t�c- v. tysqc-
tysqCa / tysqci, �, ž. - tisuća
tysqChniJn., -a m. - predvodnik
tisuću vojnika
tysqehn'h prid. - tisućugodi�nji
tepriZ, čest. i vez. -tada, sada; pa,
ta; i
teleshno prilo - tjelesno, materi­
jalno; usp. teleshne
teleshn'h prid. - tjelesan, priro­
dan, materijalan
teleshnepril. - tjelesno, materi­
jalno; usp. teleshno
telo, Mlese, telesi S. - tijelo; tjele­
snost; osoba, pojava; kip, sta­
tusa, stup; uzrast, starost; na­
raštaj; telo nepriezn(in)o ­
idol
telopisanie / telophsanie, -a S.
- natpis na stupu
temh(že) prilo i vez. - zato, zato
što, stoga, time; sada; te­
mh(že) togo radi - i zato
tesk'hn'h V . tes(h)n'h
278
tesk'h, -a m. - preša t�tiva, � Ž. - tetiva tqtbn'h, -a m. - tutnjava, tutanj
tes(h)n'h prid. - tijesan, uzak
t�š- V. t�ž- tqča, � Ž. - pljusak, kiša; oluja;
teiiti, -šQ, -šiši - pokazivati put; snijeg
tqga, -y Ž. - teškoća; tjeskoba,
poticati; rqkojq tetiti - dava­ tqčbn'h prid. - mokar; nabujali,
ti znak tuga; strah; usp. tqženie
kišni
teCiti, -&;l, -ći.ši - tiskati, istiskiva­ tqdu / tqde prilo - tuda, tim,
ttm('h)pan'h, -a m. - bubanj
ti; peny teCiti - bacati pjenu time; oh tqdu - odatle
ttm'hpanbnica, � Ž. - bubnja­
t�goSth, -i ž. - teret, breme, teži­ tqienie, � S. - tjeskoba, strah, rica
na; teškoća, nevoija tuga; usp. tqga tipanhzie, � s. - topaz; usp. to­
t�gota, -y .ž. - teret, breme, teži­ tqžiti, -žQ, -žiši - trpjeti, patiti; panb3ie, topanb3ii
na; teškoća, nevolja mučiti se; biti tjeskoban; tužiti tin., -a m. - Tir, zemlj.
t�got&ll'h prid. - težak (se) tirbSk'h prid. - tirski
t�ia, � ž. - prepirka, svađa; sud­
ski spor; usp. t�ih
t�žatelh. -a m. - zemljoradnik;
ratar; vinogradar
t�iati, t�žQ, t�žiši - vući; raditi
�iesth, -iž. -težina, teret, breme
t�žii V. t�žhk'h
t�ih, -i Ž. - prepirka, svađa; sud­
ski spor; usp. t�ža
t�žhko prilo - teško
t�žhkosr'hd'h prid. - teškoga
srca, žestok
t�žhk'hprid, komp. t�žii - težak;
važan; bijesan; t�ibko byti
komu - biti dosadan
t�ibCe priZ. - teško; bijesno
t�3ati, t�žQ, �žeši - istraživati;
pitati
279

D U OY
u - slovo »uk'b«; . D . - broj 400,
. w · - broj 400
Ul prijed. s G - u, kod
u2prilo - već; ne u -još ne, nika­
ko; u ne, ni u - ni na koji na­
čin
US uski. - o
ualerii, -a m. - Valerij
ualerian1t, -a m. - Valerijan
ual1t, -a m. - Valens, os. ime
ubalovati, -ujQ, -ueši -izliječiti
ubivanie, -e S. - ubijanje, usmr-
ćivanje
ubivati, -ajQ, -aeši - ubijati,
usmrćivati
ubiistvo, -a S . - ubojstvo; usp.
uboi, uboistvo
ubistVbn1t prid. smrtonosan,
- uboi, -e m. - ubojstvo, usmrće­
ubojit
280
ubilca, � Ž. - ubojica
ubiti, -ijQ, -ieši - ubiti, usmrtiti
ubitie, -e S . - ubojstvo, usmrće-
nje
ubica V. ubiica
ubifJti, -ejQ, -eeši - ubijati, us­
mrćivati
ubienie, -e S. - ubojstvo, usmr­
ćenje; boj, bitka
ublažiti, -žQ, -žiši - blagosloviti,
davati hvalu
ubo1 prilo - tada, dakle, pak
ubo2 vez. - zato, i tako
ubog1t prid. - siromašan
UbOŽbStvO, -a S. - siromaštvo,
uboštvo
nje; usp. ubiistvo
uboistvo, -a S. -ubojstvo, usmr­
ćenje; usp. ubiistvo
uboica, � m. - ubojica
uboičbDh prid. - smrtonosan,
ubojit
ubosti, -odQ, -odeši - probosti
ubofJti s�, -ojQ s�, -oiši 8Q - pre­
plašiti se, prestrašiti se
ubrus1t, -a m. - rubac, marama,
koprena
ubuditi s�, -uždQ s�, -udiši s� -
probuditi se, probdjeti
ubuždati �, -ajQ s�, -aeši s� -
buditi se, bdjeti
ubfJgnQti, -nQ, -neši - pobjeći,
skriti se
ubfJditi, ubeždQ, ubediši - pri-
nuditi, prisiliti, uvjeriti
ubežanie, -e S. - odlazak, bijeg
ubežati, -žQ, -žiši -uteći, umaći
ubeždati, -ajQ, -aeši - uvjerava-
ti, prisiljavati
ubeždenie, -e S. nagovaranje,
-
pridobivanje; guranje
ubežice, -a S. - pristanište, uto­
čište
ubežbn1tprid. - pristanišni, uto­
čišni
uooliti, -ljQ, -liši - ubijeliti, uči­
niti bijelim
281
uvracati �, -ajQ s�, -aeši s� -
napuštati, ostavljati (koga),
okretati leda (komu), okretati
lice (od koga)
uvresti, uvr'bZQ, uvrbzeši - otvo­
riti
uvy uski. - jao; uvy tebe - jao
tebi
uvedenie, -e S. - znanje, pozna­
vanje; odluka
uvedeti, uvemb, uvesi - saznati,
spoznati, ustanoviti, saznati
uveriti, -rjQ, -riši - uvjeriti, is­
puniti vjerom, iskazati povje­
renje
uvet1t, -a m. - podrška, potpora,
pomoć
uvetbnik1t, -a m. - pomoćnik,
utješitelj
uvecavati, -vajQ, -vaeši - nago­
varati, poticati, ohrabriti; pre­
koravati, savjetovati
uvecanie, -e S. - poticanje, uvje­
ravanje
uvecati (�), -ajQ (8Q), -aeši (s�)
- sporazumjeti se, dogovoriti
(se)
uv�dati, -ajQ -aeši / uv�ždQ,
uv�ždeši - venuti
uv�ždati, -ajQ, -aeši - isušivati
uv,zati, uv�žQ, uv�žeši I -ajQ, ­
aeši - svezati, povezati; ovjen­
čavati, ukrašavati
uv,znQti, -nQ, -neši - zaplesti
se, zaglibiti
uv,nqti, -nQ, -neši - svenuti,
uvenuti
uv,sti, uV�ZQ, uv�zeši -ukrasiti,
okititi, ovjenčati
ug8Ždati, -ajQ, -aeši - ugađati
(komu), služiti (komu); ug8Ž'
dati pred'b C�D1h - biti komu
odan
ugasati, -8ajQ, -saeši -ugasnuti,
utrnuti se
ugasiti, -llŠQ, -asiši - trnuti, ga­
siti
ugasnqti, -nQ, -neši - ugasnuti
ugaienie, -e s. - gašenje, suzbi"
janje
uglhbnQti, -nQ, -neši - zaglibiti
uglqbiti, -bIjQ, -biši - udupsti,
produpsti
ugn�zditi �, -eždQ s�, -ezdiši s�
- ugnijezditi se, useliti se
UgObhziti I ugobh3iti, -bbžQ,
-bbziši (-bb3iši) - donijeti bo­
gat plod
ugoditi, -QždQ, -odiši - svidjeti
se, ugoditi, izaći ususret
282
ugodie, -e 8. - zadovoljstvo, ugoda
Ugodhnik'l>, -a m. - služitelj;
ugodhnlk'b boiii - sluga Bo­
žji
ugodhno prilo - ugodno
ugodhn'b prid. - ugodan, mio
ugoidenie, -e S. - uslužnost,
revnost; odmaranje
ugotovanie, -e S. - priprema,
završavanje, temelj .
ugroziti ." -ožQ s�, -Qziši s� -
užasnuti se
ugotovati ( .,), -ajQ (s�), -aeši
(s�) - spremati (se), priređiva­
ti (se)
ugotoviti (�), -vljQ (s�), -viši
(s�) - prirediti (se), spremiti
(se)
ug'b V. jug'b
udaviti (�), -vljQ (s�), -viši (s�)
- ugušiti (se), objesiti (se)
udavlenie, -e S. - vješanje; meso
ubijene životinje
udavl�ti, -ejQ, -eeši - daviti, gu­
šiti
udaliti (8,), -ljQ (s�), -liši (s�) -
udaljiti (se)
udal�ti (�), -ejQ (s�), -eeši (�)
- udaljavati (se)
udariti, -rjQ, -riši - udariti, na­
pasti; udariti v'b lanitq -
udariti po licu
udarinie, -e B. -udarac; pljuska
udariti, -ejQ, -eeši - udarati,
tući
udvar�ti ." -ejQ �, -eeši s� -
noćiti, boraviti, spustiti se, na­
seliti se
udvorhnib, -a m. -kućni prija­
telj, suputnik, ratni drug
udebel�ti, -ejQ, -eeši - udeblja­
ti se
udel�ti V. udol�ti
udobl�ti, -ejQ, -eeši - pobijediti,
ojačati
udob'b1 prid, kamp. udob�i -
udoban; usp. udobhn'b
udobh2 pril, kamp. udoMe -
udobno, lako
udobhno prilo - udobno, lako;
usp. udobhn�
udobbn'b prid. - udoban; usp.
udob'b
udobbn� prilo - udobno, lako;
usp. udobbno
udoVbl�ti v, udol�ti
udol�ti, -ejQ, -eeši - odoljeti
udr'bianie, -e S. - vlast, posjed
udr'biati, -žQ, -žiši - zadržati,
zaustaviti, hvatati
283
udrqčenie, -e S. - stradanje,
mučenje
udrqčiti, -ČQ, -čiši - izmučiti,
mučiti se (oko čega)
ud'b, -a m. -ud, dio tijela; utroba ·
udhn'b prid. - člankovit
Udbriti V. udariti
uiasati (8,), -ajQ (s�), -aeši (s�)
- čuditi (se), strašiti (se), boja­
ti se
uiasenie, -e s. - užas, jeza, stra­
hota
uiasiti (&,), -ašQ (s�), -asiši (�)
- prestrašiti se, smesti se
uiasnqti �, -nQ s�, -neši s� � za­
čuditi se, zadiviti se
uiastb, -i Ž. -užas, strah, trepet;
slabost
uiastbn'b prid. - začuden, uža­
snut
uias'b, -a m. -užas, strah, trepet
uiasbn'b prid. -pogoden (čime),
uplašen; začuden, zadivljen
uiepril. i čest. -već; čak, upravo;
uie ne - više ne, uopće ne,
jedva
uie&točenie, -e S. - okorjelost,
tvrdokornost, zatucanost
uieci, užegQ, užežeši - spaliti
uzda, -y Ž. - uzda
uz'blobiti, -bJjQ, -biAi -naštetiti,
uniAtiti
uzbriti, -rjQ, -riAi - ugledati,
uvidjeti; pobrinuti se (o čemu)
ui, � m. - ujak
uimati, uemJjQ, uemleAi -oduzi-
mati, smanjivati
uistavlenie, � s. - dokaz
uist�ti, uicQ, uistiAi - uvjeriti
uicati, -ajQ, -aeAi - uvjeravati
uicenie, � s. - osiguranje
ukazanie, � s. - ukazanje, oči-
tovanje, pokazivanje
ukazati, -ažQ, -ažeAi / -zajQ,
-zaeAi - pokaz(iv)ati, ozna­
či(va)ti
ukaz'b, -a m. -oznaka, dokaz
ukariti, �jQ, �eAi - ocrnjivati,
grditi, sramotiti; omalovaža­
vati
uklan�ti, �jQ, �eši - uklanjati
(se), odvraćati (se)
ukloniti, -njQ, -niši - ukloniti
(se), odvratiti (se)
ukorenie, � s. - ukor, osramo­
ćenje, ponižavanje; usp. ukOri>
ukorizna, -y ž. - grdnja, psovka,
sramoćenje
ukOriZbD'b prid. - sramotan, bi­
jedan
ukoriti, -rjQ, -riAi -ukoriti, po­
niziti, zagalamiti (na koga)
ukOri>, -a m. -ponižavanje, pre­
zir; usp. ukorenie
ukOrbn'b prid. - pogrdan, sra­
motan
ukrasiti, -ašQ, -asiAi - nakititi,
uJjepAati, ukrasiti; dovesti u
red; prirediti
ukrasti, -adQ, -adeAi - ukrasti
ukratiti, -acQ, -atiAi - skratiti,
ograničiti
ukrdati, -AajQ, -AaeAi -ukraša­
vati, kititi, uJjepAavati
ukrdenie, -e s. -ukrašavanje,
kićenje, uJjepAavanje
ukroi, -e m. - komad platna; po­
krov za mrtvaca
ukrop'b, -a m. - juha
ukrotiti, -ocQ, -otiAi - ukrotiti,
smiriti
ukruh'b, -a m. - komad (kruha)
ukryti -yjQ, -yeAi - skriti, zatajiti
ukripiti, -pljQ, -piAi. - osiliti,
ojačati, utvrditi
ukrepleti, -lt3jQ, -leeAi - jačati,
utvrđivati
ukripeti, -pejQ, -peeAi - ojačati,
postati jakim, očvrsnuti
uloviti, -vJjQ, -viAi - uloviti, uh­
vatiti
ulovlenie, � s. - lov, ulov, lo­
vina
ulučati, -ajQ, -aeAi - postići,
ostvariti
ulučiti, -čQ, -čiAi - postići, dobiti
ulb8titi, ulbcQ, ulbstiAi - prevari­
ti, varkom dobiti
ulqčiti, -čQ, -čiAi - mijenjati, sa­
vijati
umalenie, -e s. - smanjenje,
skraćenje, poniženje
umaliti (8�), -JjQ (s�), -liAi (s�) ­
smanjiti (se), skratiti (se)
umaleti, -ejQ, �eAi - omalovaža­
vati, ponižavati
umariti, -ejQ, -eeAi - usmrćiva­
ti, ubijati
umastiti, -acQ, -astiši -namaza­
ti, utrljati
umiliti (S�), -JjQ (s�), -liAi (s�) -
skruAiti se, okajati, pokajati se,
zabrinuti se
umilosrI>diti (�), -'bždQ (s�),
-'bdiAi (s�) - smilovati se, saža­
liti se
umilenie, -e s. - poniženje, po­
kajanje, briga
umilen'b prid. - skruAen, poni­
zan, brižan
umirati, -ajQ, -aeAi - umirati
um1'bknQti, -nQ, -neši - umu­
knuti, zaAutjeti, uAutjeti, pre­
stati
uml'bčanie, � s. - umuknuće,
onijemJjenje
um1'bČati, -ajQ, -aeši - umuknu­
ti, ušutjeti, onijemiti
umnoiiti v. um'bnoiiti
umoliti, -JjQ, -liši - zamoliti, iz­
moliti
umoriti, -rjQ, -riši - umoriti,
usmrtiti
umn. tviti, -'bcvJj Q , -'btviši - us­
mrtiti, ubiti
umn. t(v)ie, -e s. - smrt, kraj,
dan smrti
umn. tv�ti, -ejQ, �eši - umrijeti
umn. titi, -'bcQ, -'btiši - usmrtiti,
ubiti
umn.Cvl�ti, -lejQ, -leeši - usmr­
ćivati, ubijati
umr�ti, umbrQ, umreši - umri­
jeti
umudr�ti v. umQ(ž)driti
um'b, -a m. - um, misao, duh,
spoznaja, razum, uzrok
um'bvenie, -e s. - umivanje, pra­
nje

284 285
um'hllaiati, -žajQ, -žaeši - um­
nažati, umnožiti
um'ltnoženie, -e s. - mnoštvo,
obilje
um'ltnožiti, -žQ, -žiši - umnoži­
ti, pomnožiti
UDlItn'lt prid. - razborit, uman,
duhovan
umyvanie, -e s. - umivanje, pra­
nje
umyvati (8�), -ajQ (sQ); -aeši (sQ)
- umivati (se), prati (se)
umyti (8�), -yjQ (s�), -yeši (SQ) ­
umiti (se), oprati (se)
umyil�i, -e m. - izum; izmišljo­
tina; spletka
umyilenie, -e s. - misao, odlu­
ka; spletka
um�ti, -ejQ, -eeši -umjeti, znati,
moći, razuII\ieti
um�lmQti, -nQ, -neši - smekša­
ti, oslabjeti
um�čiti, -čjQ, -čiši - umekšati,
smekšati
umqdriti (�), umQždrjQ (sQ),
umQdriši (s�) - učiniti mu­
drim, opametiti (se)
umQždriti, -rejQ, -rooši - činiti
mudrim, mudro razmišljati
umQtiti (8�), umQCQ (SQ), umQtiši
(sQ) - smutiti (se)
286
umQČiti, -čQ, -čiši - pokoriti,
ukrotiti; izmučiti
unii v. dobn
uničr.žati, -ajQ, -aeši - omalova­
žavati, prezirati
s.
uničr.ženie, -e - prezir(anje),
omalovažavanje
uničw.žiti, -žQ, -žiši - prezreti,
omalovažiti
unyvati, -ajQ, -seši - gubiti po­
uzdanje, postajati malodušan
unybprid. - slab, iscrpljen, mli­
tav, malaksao; žalostan
unynenie, -e s. - nerad, bespo­
slica, ljenčarenje
unynie, -e s. -malodušje, žalost
unyti, -yjQ, -yeši - postati malo­
dušan, izgubiti pouzdanje
unr.PQti, -nQ, -neši - zabosti,
ubosti
uobid�ti, -iždQ, -idiši - uvrijedi­
ti; prevariti
uobraziti, -ažQ, -aziši - obliko­
vati
uorqžiti �, -žQ s�, -žiši s� -nao­
ružati se
upasti, l upadQ, upadeši - (u)pa­
sti (ju/padnem. . . )
Upasti,2 UP8SQ, upaseši - pasti
(pasem . . ) ; spasiti, sačuvati
. spuštati
upa�ti, -ejQ, -eeši -napajati (se),
opijati (se)
upivati (�), -ajQ (SQ), -seši (sQ)
- opijati (se)
upiti �, -ijQ SQ, -ieši SQ -opiti se
upitie, -e s. - pijanstvo
upit�ti, -ejQ, -eeši - nahraniti
upl'bČiti �, -čQ SQ, -čiši s� - po-
strojiti se, pripremiti se za boj
upodobiti (�), -bljQ (sQ), -biši
(sQ) - nalikovati, sličiti
upodobie, -e s. - stas, lik, poja­
va, slika i prilika
upoiti (8�), -ojQ (SQ), -oiši (s�) ­
orositi se, napojiti (se), opiti
(se)
upraviti, -vljQ, -viši - ispraviti,
nišaniti, usII\ieriti, prilagoditi
upravlenie, -e s. - vodstvo, diri­
giranje, pouka, savjet
upravl�ti, -ejQ, -eeši - upravlja­
ti, rukovoditi; poboljšavati
upražnenie, -e s. - zadaća, vjež­
ba, posao
uprazniti, -ažnjQ, -azniši - oslo­
boditi (se), izbaviti (se)
upustiti, upucQ, upustiši - ispu­
stiti
upucati, -ajQ, -seši - ispuštati,
287
up'ltvanie, -e s. - nada, povjere­
nje, ufanje
up'ltvati, -ajQ, -aeši - ufati se,
nadati se; zvati, vikati
uravr.niti (�), -njQ (sQ) , -niši
(sQ) - izravnati (se)
ureei, urekQ, urečeši - naII\iesti­
ti, postaviti, zapovjediti
urivati, -ajQ, -aeši - tiskati, gu­
rati, tlačiti, udariti
urlI'It, -a m. - Urijel, os. ime
uricati, -ajQ, -aeši - namještati,
određivati; omalovažavati
uročr.n'lt prid. - utvrđen, tvrd,
određen
unvati 8�, -VQ SQ, -viši SQ - otki­
nuti, porušiti
urezati, -ežQ, -ežeši - odrezati,
otkinuti, otkidati
urešiti, -šQ, -šiši - osloboditi
uselena� v. V'ltselena�
usi�, � ž. - suština, bit, bitak,
opstanak
uslaždati �, -ždajQ SQ, -ždaeši SQ
- naslađivati se
uslužiti, -žQ, -žiši - uslužiti,
ugoditi
uslyianie, -e s. - slušanje, usli­
šanje
uslyšati, -šQ, -šiši -čuti, uslišati
usma, -y ž. - koža
usmi6ti s�, usm�jQ s�, usm�eši s�
- nasmijati se, narugati se
usmfJn10 / usni6n1oprid. -kožni
uson1o, -a m. - laneno platnoj
usp. vis(s)on1o
uspfivati, -�Q, -aeši - napredo­
vati, ići naprijed
uspfiti, �jQ, �i - uspjeti, PO­
stići (nešto)
uspfJh1o, -a m. - uspjeh, pred­
nost, korist, zarada, dobitak
uspfJienie, � s. - uspjeh, pred­
nost, korist, zarada, dobitak
uspfJir.n1o prid. - koristan, us­
pješan
usramiti �, -mljQ s�, -miši s� -
postidjeti se
usramlfJti �, �jQ s�, -eeši s� -
sramotiti se
usn.die, -e s. - revnost, trud
USr1odn1o prid. - hitar, brz, sr­
čan, hrabar
usta, -'b s, pl. t. - usta
ustaviti, -vljQ, -viši - postaviti,
namjestiti, odreditij prosvije­
tliti
ustavlenie, -e s. - odredba, od­
luka, obustava, prekid
ustavleti, -ejQ, -eeši - ustanov­
ljavati, utvrđivati, zaustavlja-
2BB
tij ustavlfJti kogo / čr.to - za­
državati (koga, što)j ustavleti
oh česo - priječiti koga (u
čemu)
ustaV1o, -a m. - pravilo, granica,
obič�, dogovor, povijest, čita­
njej bez... ustava - neome­
đen, neodređen
ustaVbJ110 prid. - postavljen, za­
konit
ustati, -anQ, -aneši - prestati
ustiti, -'-ućQ, -ustiši - nagovarati,
nagovoriti, obodriti, poticati
ustrabiti (s�), -bljQ (s�), -biši
(s�) - uzdići (se), podići (se)
ustraiati (�), -ajQ (s�), -aeši
(�) - zastrašivati, utjerivati
strahj bojati se (za koga)
ustraiiti (s�), -8ŠQ (s�), -ašiši
(s�) - uplašiti (se)
ustrafJti, -ejQ, -eeši - stavljati,
postavljati; pripravljati
ustroi, -e m . - ustroj, gradnja,
pravilo, red; bez10 ustrofJ -
neuredno
ustroiti, --ojQ, --oiši - urediti,
usustaviti, ustanoviti; opskr­
biti
ustroenie, -e s. - red, odredba,
ustrojstvo, odluka
ustrr.miti �, -mJjQ �, -miši s� ­
ustremiti se, baciti se
ustr10mlfJti �, -ejQ s�, -eeši s� ­
rušiti se, srljati, juriti
ustrr.mlenie, -e s. - navala, na­
pad, stremljenje, namjera
ustreliti, -ljQ, -liši -pogoditi, ra­
niti, povrijediti
ustuditi, -uždQ, -udiši - ohladi­
ti, osvježiti
ustydfJti �, -yždQ s�, -ydiši s� -
zastidjeti se (koga)
ustr.na, -y Ž. - usta, jezik
ustQpati, -�Q, -aeši - odstupati,
vraćati se
ustQpiti, -pljQ, -piši - odstupiti,
vratiti se
usugubiti, -bljQ, -biši - udvo­
stručiti
usušiti, -šQ, -šiši - osušiti, isušiti
U81omocrenie, -e s. - upravlja­
nje, gospodarenje, briga
us1onQti, -nQ, -neši - zaspati,
usnuti, umrijeti
us1opati, -pljQ, -piši - zaspati,
usnuti, umrijeti
uS1openie, -e s. - san, smrt
U81opiti, -pljQ, -piši - zaspati,
umrijeti
us1ohnQti, -nQ, -neši - uvenuti,
isušiti
2B9
usynenie, -e s. - posinovljenje
usypati, -ajQ, -aeši - zaspati; ne
usypaj�i - neumrli, nepre­
stani
usyriti s�, -rjQ s�, -riši s� -usiri­
ti se
us6knQti, -nQ, -neši - odsjeći,
odrubiti (komu glavu); tući,
klesati
usfJCi, usekQ, usečeši - odsjeći,
odrubiti (komu glavu)j tući,
klesati
usqditi, uSQždQ, uSQdiši -pripre­
miti, spremiti, položiti mrtva­
ca u lijes
usqždati, -�Q, -aeši - priprema­
ti, spremati
usqmr.neti �, -njQ s�, -niši s� -
posumnjati, pokolebati se
utaiti, -ajQ, -aiši - skriti, zataji­
ti, prešutjeti, zastrti
utapati, -ut�Q, -utaeši - utapa­
ti, tonuti
utaeti, utajQ, utaeši - t�iti, skri­
vati
utvarr., -i Ž. - (stvoreni) svijet j
ukras
utvareti, -ejQ, -e�i -oblikovati,
stvarati, priređivati, uljepša­
vati

utvoriti (�), -IjQ (s�), -riši (s�)
- sagraditi, ojačati, stvarati,
uljepšati
utvn.diti (�), -bždQ (s�), -bdiši
(�) - učvrstiti (se), utvrditi
(se), ojačati
utvrl>idati, -8jQ, -aeši - utvrdi­
vati, ojačavati, štititi, podrža­
vati
utvn.idenie, � s. - utvrda, za­
štita, sila, potpora; ozdravlje­
l\ie
utetl, utePQ, utepeši - ubiti, utu­
ći, istući
utiskati, -8jQ, -aeši - pritiskati,
gurati, tlačiti
utišati �, -8jQ s�, -aeši B� - uti­
šati se
utiiiti (8�), utišQ (s�), utišiši (�)
- umiriti (se), ušutkati
utl'h8t�ti, �jQ, �eši - udebljati
uto prilo i čest. - vjerojatno, na­
ravno, nesumnjivo; zar
utoliti, -ljQ, -liši - umiriti, suzbi­
ti, obuzdati
utonqti, -nQ, -neši - potonuti,
utonuti, utopiti (se)
utopiti, -pJjQ, -piši - utopiti
utrie � S. -jutro, zora, svanuće,
sutrašnji dan; na utrla - su­
tra, sljedećega dana
290
ut�iiti, -žQ, -žiši · - opteretiti, učitelbn... prid. - koji je sposo­
utro, -a S. -jutro, zora, svanuće,
sutrašl\ii dan pritisnuti; ući, težiti (za čim) ban poučavati, učiteljski
U�ibČiti, -čQ, -čiši - opteretiti učitelev... prid. - učiteljev
utros..., -a m. -jutarl\ia liturgija,
jutrel\ie uho, uABse, ušesi 8. - uho, ušica učiti (�), uČQ (s�), učiši (s�) -
igle; za uho hiene - zaušnica učiti (se), predavati; govoriti;
utruditi, -uždQ, -udiši - umoriti
uhud�ti, �jQ, �eši - smanjiti prosvjećivati (se)
se, ostati bez snage
se, uništiti učicati, -8jQ, -aeši - čistiti
utnnqti, -nQ, -neši - ukočiti se,
ucedriti, uceždIjQ, ueedriši - učr�diti, -eždQ, -ediši -ugostiti
zaprepastiti se
smilovati se, imati milosti učuti, -ujQ, -ueši - upoznati, pri-
utn.nica, � Ž. -osvit, zora,jutro
ucuiditi, -ždQ, -ždiši - rastaviti, mijetiti
utn.Db prid. -jutar}\ji, rani; na-
udaljiti, odijeliti uč�tie, -e 8. - društvo; dio
redni, sutrašnji
uc�sariti � V. Vbc�sariti � uč�tbn� pril. - osobito
utrbŠbn... prid. - sutrašl\ii
učenik..., -a m. - učenik uč,ti, uČbnQ, uČbneši - početi,
utr� prilo - ujutro, rano, sutra započeti
učeničb prid. - učenički
ut...knqti (�), -nQ (s�), -neši (s�) učenie, � 8 . -učenje, nauk, nau-
.
ušidl., -i m. - bjegunac
- gurati, sresti (koga), sresti čavanje, učenost u�denie, -e S. - zmijin ugriz
se (s kim); pogoditi
učinanie, -e S. - postupak u�zviti, -vljQ, -viši - raniti, ozli-
ut�ha, -y ž. - utjeha, radost, jediti
učiniti, -l\iQ, -niši - učiniti, obli­
osvježel\ie u�šn�ti, -ejQ, -eeši - objašnjava­
kovati, ustanoviti
ut6Cati, -ajQ, -aeši - pritisnuti, učinenie, � S. - odredba, odlu­ ti, razjašnjavati
tlačiti, ugnjetavati ka, naredba uj�ti, uimQ, uimeši - oduzeti, za­
ut�šati (�), -8jQ (s�), -aeši (s�) učitelb, -a m. - učitelj uzeti, zaposjednuti
- tješiti (se), umirivati (se),
hrabriti (se)
ut�šiti (8�), -šQ (s�), -šiši (s�) -
utješiti (se), umiriti (se)
ut�bn... prid. - utješan, ohra­
brujući
ut�gnqti, -nQ, -neši - postići
(što), biti vrijedan (čega), za­
služiti
291
 ftniln.(S'b), -a m. ---: palma fon, -a m. - forum
finian., -a m. - Pinhas, os. ime fotil, -e m. - Focije, os. ime
fi�lb, -i m. - posuda, čaAa frigiisk'b prid. - frigijski, prema
flalll, -e m. - Flavije, os. ime Frigija, zemlj.

r&/<I> F <p

f - slovo »fntb« ; . 080/$ . - broj faris�in'b prid. - farizejev

500, . 4> . - broj 500 faris�isk'b prid. - farizejski
falekoVh prid. - Falekov fariseisky prilo - farizejski
fanoil'b 1 fanuil'b, -a m. - Fa­ fariseOVh prid. - farizejev
nuel, os. ime
fevr�b, -a m. - veljača
fanuileVh 1 fanuiloVh prid. -
felollh, -a m. - liturgijsko ruho
Fanuelov
fervarb 1 feir(o)8r'b u . fevr8r'b
faraon'b, -a m. - faraon; usp. fa­
filea neskl, m. - Filea, os. ime
raos'b
faraollh prid. - faraonov filipoVh prid. - Filipov

faraos'b, -a m. - faraon; usp. fa­ filip'b(p'b), -am. - Filip, os. ime

raon'b rIliks'b, -a m. - Feliks, os. ime
faraošb 1 faraušb prid. - farao- filo80p'b U. filosof'b
nov filosofie, � Ž. - fIlozofija
faresoVh prid. - Faresov fil080fJ.sk'b prid. - fIlozofski
fareso, -a m. - Fares, os. ime filosof'b, -a m. - fIlozof, mudrac,
farise- u. farise- učenjak
farisei, -e m . - farizej rmikisie, � Ž. - Feničanka

292 293
 hersonbSk1> v. hel"b8OnbSk'I> hlQpati, -ajQ, -aeši -prositi; pro­
hen.son1> / herr.8Onb, -a m. - sjačiti
Herson, zemlj. hobot1>, -a m. - rep
herr.8On6nin1>, -a m. - Herso- hodatai, --€l m. - poslanik, po­
njanin srednik, zagovornik

bHX herr.8OnbSk1> prid. - her80nski

h - slovo »Mn«; · 1:1 . - broj 600,
Je . - broj 600
. hvala, y ž.
heruvim1> v. herovim1>
heruvimbSk1> v. herovimbSk1>
hlton1>, -a m . - donja odjeća, tu-
nika, košulja
hlad1>, -a m. - pirkanje; hlad,
hladovina
har'l>tie, � ž. - papirus
hladbn1> prid. - hladan
- hvala, nagrada; po­
-
hodata1stvo, -a s. - posredova­
nje, pomoć, podupiranje
hodataiti, -ajQ, -aiši - zagovara­
ti, zauzimati se
hoditi hoždQ, hodiši -ići, hodati;
prolaziti; obilaziti; putovati;
dolaziti, posjećivati; odlaziti;
postupati; prebivati; hoditi

hlamida / hlamida, -y ž. - gor­ vb čem1> baviti se čime; ho­

haidati, -ajQ, -aeši - hodati
hah.kidon1>, -a m. - Kalcedo­
n(ija), zemlj.
o hal1>kidonbSk1> prid. - kalee­
donski
halQga, -y ž. - ograda, plot
hamoVb prid. - Hamov, prema
Ham, os. ime
hanaanoVb prid. - kanaanski
hana(a)n1>, -a m. - Kanaan,
zemlj. i os. ime
hana(a)nbsn / hananeisk1>
prid. - kananejski
hanaon1> v. hana(a)n1>
hapati, -pljQ, -pleši - gristi
harava v. rahava
hvala; zahvalnost; slava, čast;
milost; hvalQ Vbzdati (dati,
reci) - zahvaliti
hvalenie, --€l s. - hvaljenje, veli­
čanje, zahvaljivanje, zahval­
nost; hvala; priznanje, nag­
rada
hvaliti, -ljQ, -liši - hvaliti, slavi­
ti; zahvaljivati; hvaliti � -
hvaliti se, hvastati se; klicati
hvalbn1> prid. - pohvalan
hvatati, -ajQ, -aeši - hvatati
herovim1>, -a m. - kerubin
herovimb prid. - kerubinski
herovimbsk1> prid. - kerubin-
ski
-
nja odjeća, ogrtač diti vb slM1> 0080 -ravnati
se . prema čemu; hoditi po
hlap1>, -a. m. - rob, sluga; po­
kom1> - slijediti koga
moćnik
hl1>m1>, -a m. - brežuljak, hu­ hod1>, -a m. - kretanje, hod, trk
mak hoidenie, --€l s. - hodanje, hod;
hleb1>, -a m. - kruh, hljeb (kru­ putovanje; vladanje, način ži­
ha); hrana; hl6b1> 81>n6sti - vota
jesti, sudjelovati pri gozbi horazin1>, -a m. - Korozain,
hlebbn1> prid. - krušni zemlj.
hlevina, -y ž. - kuća; pribježište; horiVb, -a m. - Horeb, zemlj.
ćelija; riznica horQgy horQg'bve, horQgDvi ž. -
hleVb, -a m. - staja žezlo; stijeg
hl�bb, -a m. - slap, brzak hOtb, l -iž. -pohota; usp. pohOtb
hl�bbn1> v. hlebbn1> hOtb,2 -i m. i ž. - ljubavnik, lju­
hlQbati v. hlQpati bavnica

294 295
hoWnie, � s. - htijenje, volja,
želja, spremnost; namjera; �­
žnja, pohota
hot�ti hooQ, hooeši - htjeti; ho­
t�ti komu - učiniti uslugu
komu; hot�i (byti) - budući
hrabn. prid. � hrabar, junački,
borben
hrabn.sky prilo - hrabro, ju­
nački, borbeno
hramina, -y Ž. - kuća, dom,
zgrada, prebivalište, pribježište
hram1t, -a m. - kuća, dom, smje­
štaj, prebivalište
hranilice, -as. - zaklon, skrovi­
§e; hambar; amulet; OVOOb­
noe hranilice - drvena ko­
liba u voćnjaku
hranilo, -a s. - uzda
hraniteb., -a m. - zaštitnik, bra­
nitelj, čuvar
hraniti, -njQ, -niši - držati, ču­
vati, §tititi
hran&no prilo - bezopasno, si-
gurno
hribbt1t u. hrbbbt1t
hrizma, �y Ž. - pomast; krizma
hrizmbn1t prid. - krizmeni
hri.sostoV1t V. hn.stOV1t
�stom1t u. iuMbsostom1t
hrist- V. hrbst-
296
hrom1t prid. - hrom
hrombCb, -a m. - Aepavac, bogalj
hr1tzan1t, -a m. ....,. bič
hrbsostom1t, -a m. - zlatousti
(Sveti Ivan Zlatousti / Sveti
Ivan Krizostom)
hn.sti�nbSk1t prid. - kršćanski
hr1tstObOn.cb, -a m. - Kristov
neprijatelj
hn.st'b, -a m. - Krist
hn.stOV1t prid. - Kristov
hn.stoVbn1t prid. - Kristov
hn.stoJjubiV1t j h.n.stOJjUbbVb-
n1t / h.n.stoJjubbn1t prid. -
koji voli Krista
hn.stOJjUbbCb, -a m. - Kristov
ljubitelj, sljedbenik
hrbstoJjubiV1t prid. - koji ljubi
(voli) Krista
hn.stoJjub1tVbn1t V . hn.stoJju­
biV1t
hrbstoJjubbn1t V . hrbstolju­
biV1t
hrbstoJjubbCb, -a m. - koji ljubi
(voli) Krista
hrbstonenavidJ.n1t prid. - koji
mrzi Krista
hn.stos-- V . hrbst­
hn.stoubiistvo, -a S. - ubojstvo
Krista
hrbbbt1t, -a in. - leda, hrbat
hudov�rbn1tprid. - malovjeran
hudosil(&n)1t prid. - slab, ne­
moćan
hudostb, -i Ž. - slabost, nemoć;
nedostatnost
hudoum1t / hudoUm&n'bprid. ­
malouman
hud1t prid, komp. hudii - slab,
beznačajan; malen; kratak; bi­
jedan, jadan, ubog, siromašan;
loš; ne hud1t -nemalen, velik
hud� prilo - malo
huždil u. hud1t
hula, -y Ž. -kletva, ukor, pogrda,
kleveta; bogohulstvo, huljenje,
hereza; ruglo, sramota; optuž­
ba; huly v�ati (glagolati,
reei) - kleti, grditi, psovati;
klevetati; huliti
hulenie, � S. -huljenje, kleveta­
nje, proklinjanje
huliti, -ljQ, -liši - proklinjati,
psovati, grditi; klevetati; huliti
hul&nik'b, -a m. - bogohulnik,
heretik
hul&n1t prid. - sramotan, pogr­
dan; bogohulan
huloJjubiV1t prid. - podrugljiv,
svadljiv
husiin1t prid. - Kušev, prema
Kuš, os. ime
297
h1tt�ti V. hot�ti
hyza, -y ž. - koliba, kućica; usp.
hyz1t
hyzina, -y ž. - komorica, ćelija
hyz1t, -a m. - koliba, kućica; usp.
hyza
hytroprilo - pravilno, prikladno;
usp. hytr�
hytrostb, -iž. -oštroumnost, lu­
kavost; znanje, znanost; umi­
jeće, majstorstvo
hytrostbn1t / hytn. prid. -
umješan, vješt, majstorski
hytn.cb, -a m. - mudrac; stvara­
lac, majstor, zanatlija
hytriprilo - pravilno, prikladno;
usp. hytro
hycenie, � S. - pljačka, razboj­
ništvo
hYCbnik1t, -a m. - razbojnik
hqdog1t prid. - mudar, uman,
obrazovan, pametan
hqdOŽbnik1t, -a m. - stvaralac,
graditelj
hQdožbStvie, � S. - djelo, proi­
zvod; umijeće, vještina; umjet­
nost, umjetničko djelo
hqdOŽbStvO, -a S. - mudrost,
razboritost, razumnost; lukav­
stvo
 A

ODW W C. QJ

cl - slovo »oto« ; <:> . - broj 700,

. o- v. o- c - slovo »ea« ; . YI - broj 800; u
. cola, y ž.
- - štola, stola
. W · - broj 800 ćirilici nema brojevne vrijed­ cudb, -iž. -običaj, držanje, pona­
nosti šanje
eedrota, -y ž. - milosrđe; veliko­ CuždekrLDlhnica, � ž. - preno-
dušnost; milost ćište, konačište
cedroth8tvie, -e s. - veliko­ Cuždb prid. - tuđ, stran
dušnost cjudb, -i ž. - način; oblik; običaj
ced.n. prid. - milosrdan, dare­ c�dbno prilo - štedljivo
žljiv, milostiv c�d�ti, c�ždQ, c�diši - štec:ljeti;
cit'b, -a m. - štit paziti, čuvati

298 299

c - slovo »ci«; , ·V · -broj 900, · u ·
- broj 900
carica v. c�8arica
car- v. �8ar­
Ca&arh v. C�8&rb
cvisti, CVbtQ, CVbteši - cvasti
cVbtltn1> v. cv�tltD1>
cv�tican1> prid. - rascvjetan
cv�h, -a m. - cvijet; ljiljan
cv�tltn1> prid. - cvjetni
cv�tltClt, -a m. - cvjetić
Ce881"h v. C�881"h
cin.k1>n1> prid. - crkveni, bogo­
služni
cin.ky cink'bve, cir'bk'bvi ž. - cr­
kva; usp. cn.ky
crkaVb / cn.koV'lt v. cn.ky
cn.bvice, -a s. - poganski
hram
cn.bvicltD1> prid. - hramski,
koji pripada poganskome hra­
mu
cn.koVbn1> v. Cnk1>Vbn1> cn.­
k1>vica, � Ž. - crkvica
crltk1>vltn1> prid. - crkveni;
hramski
. cnky, crbk'bve, crbk'bvi Ž. - cr­
kva; hram; društvo, (crkvena)
zajednica; usp. cin.ky
crltnoriz'bClt v. čn.norizltClt
clt8ar- v. C�8ar-
c� vez. premda, makar, iako
-
c�Vbnica, � ž. - lira ·
c4Hen;.e, -e s. - liječenje, iscjelji­
vanje; zacjeljivanje; ozdravlja­
I\ie
C�litelb, -a m . - liječnik, iscjeli­
telj
300
c6liteb.n1> prid. - što liječi, što
iscjeljuje
c�liti, �ljQ, celiši - liječiti, iscje­
ljivati; zacjeljivati; usp. c�l�ti
c�lovanie, -e s. - pozdrav, po­
zdravljanje
c�lovati, -ujQ, -ueši - pozdrav­
ljati, pozdraviti; opraštati se,
oprostiti se; ljubiti, poljubiti .
c�lomqdrie, -e s. - razboritost,
promišljenost; suzdržljivost,
umjerenost; čednost; usp. c�­
. lomqdrlt8tvie
c�lomQdrovanie, -e s. - razbo­
rito razmišljanje
c�lomQdro8tlt, -i ž. - suzdržlji­
vost, čednost
c�lomQdn.n1> prid. - razborit,
promišljen; suzdržljiv, čedan
c�lomqdrlt8tvie, -e s. - razbori­
tost, promišljenost; usp. c�lo­
mqdrie
c�lomQdn.stVbno prilo - razbo­
rito, promišljeno
clJloWBltn1> prid. - suzdržljiv,
čedan
c�l1>prid. - sav, cio, potpuno; ne­
ozlijeđen; bezazlen; zdrav, izli­
ječen; �11> 81>tvoriti - izlije­
čiti
301
�l1>vltn1> prid. - lječiv
c�ly, cel'bve, �l'bvi ž. - ozdravlje­
I\ie, izlječeI\ie, zacjeljeI\ie, is­
cjeljeI\ie
c�lyvati, -ajQ, -aeši - wzdrav­
ljati; ozdravljati
�"'ba, -y ž. -;- liječeI\ie; lijek
c�"'bltn1> prid. - iscjeliteljski;
koji ozdravlja; spasiteljski
c�l�ti, -lejQ, -leši - liječiti, iscje­
ljivati; zacjeljivati; usp. �liti
c�na, -y Ž. -naknada; cijena; vri­
jednost; novčana svota
c�niti, -I\iQ, -niši - cijeniti, pro­
cjeI\iivati; plaćati
c�sarevati, -ujQ, -ueši - vladati
C�8areV'lt prid. - kraljev, vlada­
rev, carev; usp. c�saroV'lt
c�sariti, -IjQ, -riši - carevati,
vladati
c�arica, � Ž. - kraljica, vlada­
rica
c�8arovati, -ujQ, -ueši -vladati
c�8aroV'lt prid. - kraljev, vlada­
rev, carev; usp. �sareV'lt
C�8&rb / �8arIt, -a m. - kralj;
vladar; (rimski) car
C�8arIt prid. - kraljev; vladarov;
carev
c�san.sk... prid. - kraljevski, C�sBl'b8tvovati, -ujQ, -ueAi
vladarski, carski kraljevati, vladati, carevati
c�san.sky prilo - kraljevski, vla­ �sta, -y Ž. - cesta, ulica
darski, carski
�titi, �aQ, c�stiAi - Akopiti, ka­
c�san.stvie, � 8 . - kraljevstvo,
carstvo strirati
C�SBl'b8tvo, -a 8.
carstvo
- kraljevstvo, c�ta, -y Ž. - sitan novac
C�toiDlI.stvo, -a 8. - javna kuća It;\ Č LJ

čaenie, � s. - čekanje, očekiva­

č - slovo »črbvb«; . • . - broj
1000, . 4 . - broj 90
čaati V. ča�ti
čarod�i, � m. - čarobnjak; vrač
čarod�ica, � m. - čarobnjak
čarod��nie, � 8. - čarobnjaštvo
čary, -'b m. 1 ž, mn. - čari, magija
čas..., -a m. -vrijeme; čas, tre­
nutak; m...nogy časy - dugo
vrijeme; V'JJ � časy I n�
V8�kJ, čas... - neprestano
časbn... prid. - satni
čahoVhsk'JJ V. češb8k...
čaša, � Ž. - čaša, kalež
Čaemhn... prid. - iščekivan, oče-
kivan
nje; nadanje
čaeti, čajQ, čaeši - čekati, očeki­
vati; nadati se; predo!ijećati,
slutiti
čelo, -a s. - čelo; odred
čelovati V. celovati
čeJjustb, -i Ž. - čeljust
čelMb, -i Ž. - posluga, služinčad;
kućanstvo
čere8'b v. čre81J
česati, čeŠQ, češeAi - brati, sabi­
rati
česo v. Čbto
četverocb.neVbn... prilo - star
četiri dana
četveroč�sthn'" prid. - četvero­
dijelan

302 303
četvoricejQ prilo - četverostru­
ko
četvOrh br. prid. - četveri, če­
tvori
četvrbtovlastbvovati, -ujQ, -ueAi
- biti tetrarh, vladati kao te­
trarh
četvn.tovlastbnik..., -a m. - te­
trarh; usp. četvn.tovlastbCb
cetvn.tovlastb8tvovati, -ujQ, -
ueši - biti tetrarh, vladati kao
tetrarh
četvn.tovlastbCb, -a m. - te­
trarh; usp. četvn.tovlast...
nik...
četvn.todI.Dbn... prid. - koji je
star četiri dana
četvn.tyi, četvrb�, četvrbtoe
red. broj - četvrti, četvrta, čet­
vrto; d...vod�tbl1yi i čet­
vn.tyi - dvadeset četvrti
četvn.t...k..., -a m. - četvrtak;
četvn.tt.kt. sqbote - srijeda
četvn.hnade�tltnyi, četvn.­
hnade�tltnae, četvn.h­
nades�tbnoe red. broj - četr­
naesti, četrnaesta, četrnaesto
četenie v. čbtenie
četyre, četyri, četyri gl. broj -
četiri; .četyre na de�te - če-
304
trnaest; četyre de�te - četr­
deset
četyri v. četyre
čene, � ž. - ljuska, lupina
čil, čie, čie zam . - čiji, čija, čije
činiti, činjQ, činiši - redati; obli-
kovati, preoblikovati
čin..., -u / -a m. - red, poredak;
obred, čin; mjera, stupanj; ka­
tegorija; redovnički red; odred,
trupa; način; ponašanje
čislo, -a s. - broj; brojka; količi­
na; brojenje; mjera, razmjer;
usp. čism�
čislbn... prid. - odredeni
čism�, čismene, čismeni s. -
broj; brojka; usp. čislo
čisti, oČbtQ, čbteši - brojiti; čitati;
poštovati, uvažavati; čbten...
- poštovan, uvažavan
čistina, -y ž. - dosljednost
čistitelit, -a m. - svećenik
čistitellt8tvo, -a s. - svećenstvo
čistiti, čicQ, čistiši - čistiti
čisto prilo - pravilno
čistoijubbCb, -a m. - onaj koji
voli čisto
Čist08tlt, -i ž. / čistota, -y ž. či­
-
stoća, svetost; usp. čistota
čish prid. - čist, nezaprljan; bi­
jel, blještav; iskren; častan,
svet
čiste prilo - čisto; vrijedno pošto­
vanja
človekoijubiVlt prid. - čovje­
koljubiv; usp. človekoljubi­
stvbn...
človekoijubie, � s. - 'čovje­
koljublje; usp. človekoijublt­
stvo
človekoijubbl1'" v . človekoiju­
biVlt
človekoijubbne prilo - čovjeko­
ljubivo
človekoJjublt8tvie v. človeko­
Jjubie
človekoJjubbstvo, -a s. - čovje­
koljublje; usp. človekoJjubie
človekoijubltstVltn... prid. - čo­
vjekoljubiv; usp. človekoJju­
biVlt
človekoijubbClt, -a m. - 'čovje­
koljubac
človekoubiica / človekouboi­
ea, � m. - ubojica
človekougodbl1ikt., -a m. - koji
se nastqji svidjeti drugima
človeb, -a m, mn. ijudie - čo­
vjek; osoba; taj (onaj) čovjek;
muAkarac, muž; sluga, · poda-
305
nik; netko, jedan čovjek; svat­
ko, svaki čovjek; po človeku
- ljudski; človeei - drugi
(ljudi); nenavisthnik... člove­
kom... - neprijatelj ljudi
človečin..., -a m. - čovjek
človečb / človečr.n... / človečb­
sk... prid. - čovječji, ljudski
človečItstvo, -a s. - čovječan­
stvo; ljudskost
Črhven... / črhvlen...1 prid. .-!.
(jarko)crven .
črhvlen...,2 -i ž. - (jarko)crvena
tkanina
ČrhVlt, -i m. - crv
črhmbBovati �, -ujQ s�, -ueši s�
- crvenjeti se
Črhmltn... prid. - crven; ognjen,
vatren
črhnilo, -a s. - crnilo, čađa
črhniea, � ž. - stablo duda;
monahinja, redovnica
čn.norizb8b prid. - monaški,
redovnički
ČrhnorizbClt, -a m. - monah, re­
dovnik; u8p. ČrhBbCIt
Črhn... prid. - crn
ČrhBbCIt, -a m. - monah, redov­
nik; usp. ČrhnorizbClt
Črhm.č1tSkt. prid. monaški, re.:
-
dovnički
�n.pati, črepljQ črepleši / m-
' poštovanja; slavan; znamenit;
pajQ, čI"bpaeši - crpsti
�n.ta, -y ž. - crta
�n.tati, -ajQ, -aeši - crtati, risati
�n.tol1>, -a m. - soba, odaja; lož-
nica, spavaća soba
�rivii, -e m. - cipela, sandala;
usp. saPOI1>
..
�rivo, -a s. - trbuh; želudac;
utroba
�r�Vbn... prid. - trbušni; želuča­
ni; tjelesni
�rida, -y ž. - red; stado; skupi-
na, razred
�riždenie, -e s. - gozba
�riz... v. �res...
�rinoVbn... prid. - zub kutnjak
�ripati v. �l"bpati
�rislo, -a s. - bok, bedro
�prijed. s G i A - kroz, preko
�riti, ČI'bPQ, črbpeši - crpsti
�o v. �..to
�uVb8tvie, -e s. - razumijevanje,
mudrost; osjetilo
�Vb8tvo, -a s. - razumijevanje,
mudrost; osjetilo; osjećaj
�Vb8tvovati, -ujQ, -ueši - raza­
birati, razumijevati
�Vb8tVbn... prid. - koji se može
osjetiti, razabrati
306
�desbn...prid. -čudesan, divan �b8t..n... prid. - častan, vrijedan ��o, -a s. - dijete, sin
�uditi �, čuždQ s�, čudiši � - ��oJjubiV'b / č�oJjub... prid.
pobožan; posvećen; drag; �b8t­ - koji voli djecu
čuditi se, začuditi se; odušev­
noe kamenie - drago kame­
ljavati se, oduševiti se ��db, -i ž. - obitelj, ukućani; dru­
nje
�udo, -a!čudese s. - čudo; čuđe­ žina, pratnja
čbten... v. �isti
nje, začuđenost ��dbCe, -a s. - djetešce
č..tenie, -e s. - čitanje (naglas),
�dod�nie, -e s. - čudotvor­ tekst; propovijed ��to pril, komp. ��tie / č� ­
stvo; usp. �dotvorenie često
�btiV'b prid. - bogobojazan, po­
�udod�nie, -e s. - čudo, čudo­ božan; usp. �b8t\V'b ��sb prid, komp. ��stie - čest,
tvorstvo �btO, česo/čbBO zam. - što, nešto, ustrajan
�udotvorenie, -e s. - čudotvor­ zašto, čemu č�st.., -i ž. - dio, čestica; dio tije­
stvo; usp. �dod�nie čbtbC", -a m. - čitalac la; okrug; plijen; sudbina
�udotvorie, -e s. - čudo �judo v. �udo č�stbn... prid. - nepotpun
�dotvorbCb, -a m. - čudotvo- čjuti v. �ti ��e v. č�to
rac
�dbn... prid. - čudesan, divan
čuistvo, -a s. - osjećaj
�ti, ČlljQ, čueši - osjećati, pri­
mjećivati, razabirati, predosje­
ćati; znati
�...rvlen... v. �n.vlen...
�..van..., -a m. - vrč; usp. m­
�8I'J>
�..stiV'b prid. - bogobojazan, po­
božan; usp. �btiV'b
�bstiti, ČbCQ, čbstiši - (po)štova­
ti, častiti; slaviti
�b8tb, -i ž. - čast, poštovanje; do­
stojanstvo; pobožnost; milost
Čb8tbDO priZ. - časno, dostojan­
stveno; pobožno; milostivo
307
 Abp..tati, -ajQ -aeši / ŠbPbCQ,
šbpbceši - šaptati
šutvie, -e s. - putovanje; povor­
ka, procesija; šutvie nrava ­
način života; Ah8tvie tvoriti
- putovati
šh8tie, -e s. - utabana staza, put;
Autie tvoriti - koračati, ho­
dati
šju- v. šu-
�tanie, -e S. - drskost; krik

UJ Š W šh8tvovati, -ujQ, -ueši - ići, ho­

dati
�tati s�, -ajQ s�, -aeši s� - pono-
siti se; uznositi se

i - slovo »ša«; i u glagoljici i u iibati, -ajQ, -aeši - bičevati, ši-

ćirilici nepoznata brojevna vri­
jednost
iaropisatelb, -a m. - slikar
iarJ., -a m . - boja
iarJ.čii, � /-e m. - slikar
W.. v . . iti
iestokrilah prid. - šestokril
iestokrilatbCb, -a m. - šesto- , At- v. C--
kril, anđeo sa šest krila
iestokrilbn.. prid. - šestokril,
anđeo sa šest krila
iest.. , iesta, iesto red. broj - še­
sti, šesta, šesto
iestbgl. broj - šest; iestb na de ­
bati
iip'l»k.., -a m. - šipak
iip..čan..prid. - šipkov, trnovit .
Airok.. prid. - širok, prostran
Airota, -y ž. -širina, prostranost
Aie, � ž. - vrat, šija
ilem.., -a m. - kaciga
iui prid. - lijevi
. iuica, � ž. - ljevica
Aum.., -a m. - šum; vijest
, ŠUDlbn .. prid. - opijen, pripit
Abven .. prid. šiven
-

�te - šesnaest; iestb des�h šbd.. v. iti

- šezdeset , Abb v. iti
iestbkrilah v. iestokrilah Abp'l»tanie, -e s, - došaptavanje

308 309

e - slovo »jat'b«; i u glagoljici i u
ćirilici nepoznata brojevna vri­
jednost
eviti (s�) �vljQ (Sll), �viši (Sll) -
otkriti (se), pokazati (se), javiti
(se); pokazati, objaviti; ustano­
viti
evlenie, -e s. -otkrivanje,javlja­
nje, pojavljivanje, pojava; Bo­
gojavljenje; znak; ono što je
javno; vb evlenie priti -
objaviti
evlene prilo - otvoreno, jasno
evleti (�) �vl�jQ (Sll), �vl�eši (Sll)
- otkrivati (se), pokazivati
(se), javljati (se); činiti se
eveprilo - otvoreno,javno;jasno;
doista; eve byti (byvati) -
biti poznat
310
ezvina, -y Ž. - špilja; duplja; jaz­ eriti �, �ljQ BIl, �riši Sll - ljutiti
bina se, bjesnjeti
ezviti, -vljQ, -viši - ozlijediti, ra� erostb, -i ž. - gnjev; jaka bol
niti, nanijeti bol eru čest. -da bar, samo da, kad bi
ezvleti, -l�jQ, -l�ši - ranjavati (bar)
ezditi, �ždQ, �zdiši - voziti se, er'h prid. - strog
jahati, jezditi el'bm'h, -a m. -jaram
ez'h V. az'h erbm&nik'h, -a m . - ujarmljena
eZ'hva V. �zva životinja, ujarmljenik
ezyk'h V. j�zyk'h el'bmbniCbprid. -ujarmljenički
eko prilo i vez. - kako, kao; otpri­ eri prilo - čvrsto, jako, tvrdo
like, približno; kako da, tako
esli, -ii ž, pl. t. - jasle
egoda, -y Ž. - plod da; jer; kao i; kada ,
esno prilo -jasno; usp. esne
edenie, -e s. - jelo, obrok, jede­ ekoVb V. ieakoVb
eSn'h prid. -j asan
nje ekožeprilo i vez. - kako, kao; kao
da, tako da; kada esne prilo -jasno; usp. esno
edovih prid. - otrovan
ek'h(že), eka(že), eko(že) zam. esti, emh, esi -jesti, hraniti se
edra, -'h s,pl. t. - naručje, njedra;
- (ne)kakav, (ne)kakva, (ne)­ eto, -a s. - jelo, hr�a; usp. ew.
usp. nedra
kakvo ehhulbnica, --Il Ž. - prenoćište
�na, -y Ž. - jedro
eky v. eko za strance
edro, -a s. -jarbol
ema, -y Ž. -jama ehati, edQ, edeši - voziti se, ići
ed'h, -a m. - otrov
emože prilo - kamo, kuda; emo- (na nečemu), putovati prijevo­
ew., -i ž. - jelo, obrok, hrana, je- znim sredstvom
že koliždo -kamo (kuda) god
denje; usp. eto
embn'h prid. -jamski ece v. ace
ew.ea, --Il m. - izjelica
em& v. esti ece prilo - za; w.n.. ece w.n.. -
ed- v. ehati
erina, -y Ž. - vuna dan za danom
em v. iže
eždenie, -e s. - vožnja; jahanje
na konju
eza I esa V. j�sa
ezva, -y Ž. - ožiljak, rana
311
 fP JU J-O

ju - slovo »ju«; i u glagoljici i u junOstb, -i ž. - mladost � - slovo »�Sb«; u glagoljici nema rt- v. j�-
ćirilici nepoznata brojevna vri­ junota, -y m. - mladić; usp. ju­ brojevne vrijednosti, . A\ . -
jednost Doia broj 900.
jugOV'h prid. - koji se odnosi na junOtbD'b prid. - mlad, mlade­
južni vjetar, jugov nački
jUg:&, -a m. - jug; jugo, južni vje- junoia, � m. - mladić; usp. ju-
tar Dota
jun'b prid. - mlad
juže v. uže
jUllbCb, -a m. - mladi bik, junac
južh8h prid. - južni jUllbČb prid. - juneći, teleći
junica, � ž. - junica jutl'b- v. utl'b-

312 313

Q - slovo »QS'b«; i u glagoljici i u
ćirilici nepoznata brojevna vri­
jednos�
Qglb, -i m. - ugljen
Qgh, / Qg&l'b, -a m. - ugao, kut
Qg&lb / Qg&lbn'b prid. - ugaoni
QClica, � ž. - udica
Qdolie, -e s. - dolina
qdolb, -i ž. - dolina
Qdupril. - odakle; gdje
Qie, -a s. - lanac; uže; qie že­
lezbno - okovi, verige
Qžika, -y m. i ž. - rođak, rođaki­
nja, bližnji; rodbina
QŽičbStvo, -a s. - rodbina
QŽbnik'b, -a m. - zatočenik, uz­
nik; usp. QZbnik'b
314
QrodbStvovati, -ujQ, -ueši - lu­ QZprilo -unutra; iz Qtrb -iznu­
dovati, biti bezuman, glup, ne­ tra; usp. Qtn.iQdu. / Qtn4Qd�
razuman QtrbBb prid. - unutarnji, nutar­
Q80bica, -y ž. - razmirica, svađa nji; duhovni
Qtroba, -y ž. -utroba, trbuh; bu­ Qtrbjqdu / QtrbjQd� prilo - iznu­
brezi tra, unutra; usp. Qtrb
Qtrobbn'b prid. - trbušni, utro­ Qtbl'bprid. -šupljikast, rupičast
bni Qhanie, -e s. - miris, vonj
Qza, -y ž. - okovi, lanac; uže; tetiva
Qziliee, -a s. - tamnica, zatvor
QZ'bk'b prid. - uzak, tijesan
QZbnik'b, -a m. - zatočenik, uz-
nik; usp. Qžbnik'b
QrodiV'b prid. - bezuman, glup,
nerazuman; usp. bui
Qroditi �, QroždQ �, Qrodiši s� ­
ludovati, biti bezuman, glup,
nerazuman
Qrodovati, -ujQ, -ueši - ludova­
ti, biti bezuman, glup, nerazu­
man
Qrod'b, -a m. -bezumnik, glupan
Qrodbno / QrodbSky prilo - be­
zumno, besmisleno
QrodbStvo, -a s. - bezumnost,
glupost
315
� -slovo »j�S'b«; i U glagoljici i
ćirilici nepoznata brojevna vri­
jednosta
j�dro prilo brzo, hitro
-
j�ZYČbnik'b, -a m. - poganin jy - slovo »jQS'b«; i u glagoljici i u jQdu(že) / jQd�(že) v. Qdu
j�zyčbn'b prid. ćirilici nepoznata brojevna vri­ jytrbnb v. ytrbnb
- brbljav, pogan­
ski jednost

j�zyčbSk'b prid. - narodni, pu­

j�piAbCb, -a m. brzopisac
-
čki; poganski
j�dn. prid. - brz, hitar
,
j�ti (�) , imQ (s�), imeši (�), - , ,
j�u / j�d� prilo - gdje; blizu
sigm. aor. l . l. jed. �S'b / �h'b ­
j�3a, � ž. � bolest, slabost, pat-
uhvatiti, uhititi; uzeti; v�rq
nja
j�ti vjerovati
-

j�za v · j�3a
j�zykb, -a, m. - jezik; govor; na­ j�tie, -a s. - doticaj, dodir
rod, puk; pogani j�čb(ne)n'b prid. - ječmen

316 31 7
 � TH �

th -slovo »thita«; u glagoljici theoru..., -a m. - Teofil, os. ime kB - slovo »kai«; u glagoljici kB- v. ks-­
nema brojevne vrijednosti; . .e. . thesaloniki�nin..., -a m. - Solu­ nema brojevne vrijednosti, . a .
- broj 9 njanin - broj 60
thavorIo, -a m. - Tabor, os. ime thimi�n..., -a m. - tamjan; usp.
thadei / thad�i v. tadei / tad�i timi�
thamara / thaman. v. tamara thoma, -y m. - Toma, os. ime
thek(...)la v. tek(...)la thomin... prid. - Tomin
theodora, -y ž. - Teodora, os.
thraki�, -iil ž. - Trakija, zemlj.
ime
th..mi�an... v. thimi�n...
theodoroV'b prid. Teodorov
-

theodorIo, -a m. - Teodor, os. th..mi�aDI>nica, -iil ž. - kadio­

ime nica

theodosii, -a m. Teodozije, os.

-
thimi�DI>n... prid. - tamjanski
ime thimi�tos"DI> v. thimi�DI>n...

318 319
 - PS \jr §- I V

PB - slovo »psi«; u glagoljici PB- v. ps­ i - slovo "tžica«; u glagoljici ne­ ipostasb / ipostatb, -i ž. - biće;
nema brojevne vrijednosti, W .
.
ma brojevne vrijednosti, . V .- slučaj, tvar
- broj 700 broj 400 is(s)op'b, -a m. - izop, miloduh;
ipokrit'b, -a m. - licemjer, hipo­ usp. isof'b
krit; usp. ipokrit'b

320 321
 MATICA HRVATSKA
Hrvatska jezična baština

Stjepan Damjanović - Ivan Jurčević - Tanja Kuštović -

Boris Kuzmić - Milica Lukić - Mateo Žagar
Mali staroslavensko-hrvatski rječnik

Za nakladnika Igor Zidić

Likovno oblikovanje Luka Gusić
Priprema i tisak Tehnički centar NZMH
Tiskru\ie dovršeno u prosincu 2004.

ISBN 953-150-558-6